ROGATA DUGOZUPKA

Deviodontia pilaecystidiata (S.Lundell) Hjortstam & Ryvarden

Etimologija: pilea (lat.) = što se odnosi na klobuk + cystidia (lat.) = mikroskopska struktura gljive. Po mikrostrukturi.

Plodno tijelo: 2-50 cm dugo i 3-6 cm široko, posve prileglo na supstrat, razrašteno, čvrsto je srašteno s podlogom, formira plahtice, isprva je prljavo kremasto do svijetlooker s blagim žućkastim tonom, himenij je nepravilno pustenast do zupčast, sa šiljcima ili čak nejasno poroidan, rub je jasno ograničen, plodan cijelom širinom ili s uskom, sterilnom, pustenastom zonom.

Šiljci: Različitih su oblika, stožasti ili valjkasti, ponekad su razgranati, duge su 1–5 mm, uglavnom su tupih vrhova, pod povećalom su dlakave zbog stršećih cistida.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične do jajolike, tankih stijenki, glatke, prozirne, često s s jednom uljnom kapljicom, 5–6.5 × 3–3.5 µm, bazidije su valjkaste, zadebljane na sredini, 4-sporne, s bazalnom kopčom, 18-22 x 4-5 µm, leptocistide su oblika tučka (s vršnim proširenjem i proširenom bazom), tankih stijenki, na vrhu su sa smolastom inkrustacijom koja se otapa u mediju za mikroskopiranje, 20-35 x 3-5 µm, sustav hifa je monomitičan, hife su višesegmentne, s kopčama, široke 2-3 µm (cromushrooms: bazidiospore su (5) 5.1 - 5.8 (6) × (2.4) 2.8 - 3.5 (3.6) µm, Q = (1.6) 1.61 - 2.1 (2.8), N = 42, Me = 5.4 × 3.2 µm, Qe = 1.7, bazidije su 17.2 - 18 × (4.1) 4.14 - 4.8 µm, N = 3, leptocistide su 20.7-35.2 × 2.7-3.7 µm, N = 21); otrusina je bijela.

Meso: Tanko, u vlažnom i svježem stanju je poluvoštano, bijelo, osušeno je vlaknasto i prilično žilavo; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste tijekom godine kao saprotrof krupnijih drvnih ostataka (trupci, grane) hrasta, a rjeđe na drugom bjelogoričnom drveću. Slike je snimio Slobodan Bjelajac, 10.10.2026., na lokalitetu Lokve kod Fužina u Gorskom kotaru, na drvetu bukve.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Opisana vrsta najčešće raste na stojećim mrtvim stablima vrba, i to na mjestima gdje je kora raspukla i zavila se na dvije strane. Spušta se dugo po stablu mijenjajući oblik i dužinu šiljaka. Debeli i tupi šiljci mogu biti dugi do 8 mm i podsjećaju na stalaktite. Viseći šiljci sliče šiljcima vrste Hyphodontia abieticola, koja raste na krupnim drvnim ostacima crnogoričnog drveća i njezini su šiljci obavijeni sitnijim izraslinama. 

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.