|
Galerina jaapii - created in Finland by Mika Toivonen |
![]() |
![]() |
|

OVJENČANA PATULJICA
Galerina jaapii A.H.Sm. & Singer
Sinonimi:
Taksonomija: Carstvo Fungi > Koljeno Basidiomycota > Razred Agaricomycetes > Red Agaricales > Porodica Hymenogastraceae > Rod Galerina > Vrsta Galerina jaapii A.H.Sm. & Singer (GBIF ID 2533919)
Klobuk: 1-3 cm širok, prvo je konveksan, kasnije je polukuglast, a kada se raširi zvonolik, često s grbicom na sredini, kožica je po vlažnom mazava i ljepljiva, a po suhom vremenu potpuno glatka, svijetlosmeđ, oker-žut, žuto-narančast, žuto-smeđ, crveno-smeđ do tamnosmeđ, sredina je tamnija, vodenasta, dosta izblijedi do žuto-smeđe boje, rub je gladak i blago radijalno narebran.
Stručak: 1-5 cm visok i 1-4 mm debeo, šupalj, slabašan, tanak, valjkast, uglavnom je dug, žuto-smeđ, prema bazi je narančasto-smeđ, pahuljast na vrhu, uzdužno vlaknast; vjenčić je bjelkast do svijetlosmeđ, s gornje je strane uglavnom smeđ, a s donje strane bjelkast, uzdignut, dugo je prisutan, rijetko je potpuno prolazan.
Listići: Prilično su rijetki, nisu široki, suženi su uz stručak, prirasli, kratko se spuštaju po stručku sa zupcem, izmiješani su s lamelulama, oštrica svjetlija i nazubljena, oker, žuto-smeđi, žuto-narančasti, svijetlosmeđi ili svijetlo narančasto-smeđi.
Mikroskopija: Bazidiospore su bademaste, s nešto debljim stijenkama, sitno bradavičave, 11-14 x 5.5-7 µm; otrusina je smeđa.
Meso: Tanko, gotovo da i ne postoji, smećkasto, žućkasto-smeđe ili hrđastosmeđe, u klobuku je žućkasto, prema bazi je tamnosmeđe; miris slab, na plijesan, a okus blag, pomalo na drvo, ali nikad nemojte probati meso patuljica.
Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprotrof u aluvijalnim i močvarnim šumama, po močvarama, cretovima i rubovima voda stajaćica u mahovini ili na mrtvim dijelovima rogoza, trske, šaša i osušene trave koja zadržava vlagu. U Hrvatskoj je nađena samo na jednom lokalitetu, na cretu Lepenici kraj Fužina.
Doba rasta: 8, 9, 10, 11
Zaštita: ZAŠTIĆENA - NEDOVOLJNO POZNATA VRSTA
Status jestivosti: NEJESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog potencijalne ugroženosti. Iako često ne sadrže smrtonosni alfa-amanitin, sve slične vrste treba izbjegavati, jer se samo mikroskopski razlikuju od smrtno otrovnih vrsta.
Napomena: Prepoznatljiva je po upadljivo crtastom klobuku koji teži da pocrveni i po bradavičavim sporama.
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Tkalčec, Zdenko, Mešić, Armin, Matočec, Neven, Kušan, Ivana. 2008. Crvena knjiga gljiva Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. – Ovjenčana patuljica (Galerina jaapii A.H.Sm. et Singer)
Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.
Abortiporus biennis
