HORNEMANNOVA VITIČARKA

Stropharia hornemannii (Fr.) S.Lundell & Nannf.

Etimologija: Po odgovarajućem imenu. U čast danskog botaničara Jens Wilken Hornemanna (1770. - 1841.), profesora botanike na Sveučilištu u Kopenhagenu i kasnije direktora Botaničkog vrta.

Engleski naziv: Conifer Roundhead

Klobuk: 2-12 cm širok, prvo je konveksan, kasnije se raširi i tupo ispupči na sredini, vlažan ili malo mazav, smeđ do ljubičasto-smeđ, bez dekoracije, rub je dugo vremena podvijen.

Stručak: 8-10 cm visok i 1-1.8 cm debeo, visok, vitak, valjkast, sužen je na bazi, bijel, žućkast, iznad vjenčića je brašnast, ispod vjenčića je grubo bijelo vlaknasto-ljuskav, dekoracija je čupava, gusta i prolazna, zastorak je bjelkast, razvijen, zatvara listiće na klobuku, nakon čega se raspukne i prekriva gotovo čitavi stručak; vjenčić je bijel, crtast s gornje strane i dosta prolazan.

Listići: Gusti, malo su trbušasti, prirasli, prvo su bjelkasti, kasnije su sivo-ljubičasti, oštrica je bjelkasta.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične, s uočljivom klicom, 10-14 x 5.5-7 µm; otrusina je ljubičasto-crna.

Meso: Prilično je debelo, mekano, lomljivo, bijelo, bijelo-kremasto; jakog je neugodnog i kiselog mirisa, a okus je neugodan i malo gorkast.

Stanište: Raste u kasno ljeto i jesen, u crnogoričnim šumama, najčešće šumama smreke, jele i bora, na ili u blizini pljesnivih drvnih ostataka raznog crnogoričnog drveća.

Doba rasta: 9, 10, 11

Status jestivosti: OTROVNA - Smatra se otrovnom vrstom, jer kod osjetljivih ljudi uzrokuje gastrointestinalne tegobe.

Napomena: U našim krajevima je veoma rijetka vrsta. Jedna je od malobrojnih vrsta većih dimenzija iz roda Stropharia (kao primjerice zelena vitičarka (Stropharia aeruginosa), slamnatica (Stropharia rugosoannulata)). Kada se gljiva razvije ima upadljivo dekoriran stručak, te gladak klobuk, po površini nema nikakvih čehica i nije maljav. Eventualno se može zamijeniti s slamnaticom, smatra se jednom od njezinih varijacija.

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.