ZELENKASTA KRASNICA

Russula chloroides (Krombh.) Bres.

Etimologija: chloros (gr.) = zeleno, žućkasto-zeleno. Po boji.

Engleski naziv: Blue Band Brittlegill

Klobuk: 5-15 cm širok, prvo je konveksan,  kasnije je otvoren i duboko ulegnut na sredini, ljevkast, više ili manje nepravilan, režnjast, površina je suha i naborana, praškasta, kožica se vrlo kratko guli, u početku je bijel, kasnije postaje krem, s hrđastosmeđim pjegama i mrljama, postupno postaje sve tamniji, rub je tanak i dugo vremena podvijen, zatim se izravna i izvrne prema gore, gladak, nije narebran.

Stručak: 2.5-5.8 cm visok i 2-3 cm debeo, tvrd, vrlo je kratak, valjkast, sužava se prema bazi ili je proširen na vrhu, najprije je pun, kasnije je šupalj, bijel, nekad je sa zelenkastim pojasom na vrhu, a taj pojas nije uvijek cjelovit, kasnije postaje oker ili smeđ, površina je žiličasta i fino hrapava, blago baršunasta.

Listići: Veoma su gusti, 8-16/cm, vrlo su uski, široki 4-5 mm, tanki, izmiješani su s brojnim lamelulama, račvasti su uz stručak, na bazi su spojeni poprečnim žilicama, linearno se sužavaju na krajevima, spuštaju se po stručku, samo su malo lomljivi, čak su i pomalo elastični, bijeli do krem, poslije su sa sivkasto-zelenim odsjajem, po suhom jasno pozelene, kasnije postaju smeđi, počevši od oštrice.

Mikroskopija: Bazidiospore su kuglaste do široko eliptične, s prilično su izoliranim velikim, stožastim ili pravokutnim bodljama visokim 1.3-1.6 µm povezanim vrlo tankim spojnim linijama koje tvore u djelomični mrežasti uzorak, 8-11.2 x 7.2-8.8 µm, bazidije su 4-sporne, velike, 48-70 x 10-15 μm, cheilocistide su vretenaste, široke su 7-13 μm i jasno duže od 100 μm, pileipelis se sastoji od velikih hifa, širokih 4.5-8 μm i valjkastih dermatocistida približno iste širine (cromushrooms; bazidiospore su (8) 9.1 - 10.6 (11.5) × (6.2) 7.9 - 9.3 (10.1) µm, Q = (1) 1.1 - 1.2 (1.5), N = 200, Me = 9.9 × 8.6 µm, Qe = 1.2, bazidije su 48.5-70.8 × 12.3-15.7 µm, N = 22, cheilocistide su 42.7-86.6 × 7.2-10.6 µm, N = 29); otrusina je bijela do bjelkasta (Ia-b).

Meso: Tvrdo, čvrsto, lomljivo, bjelkasto, u dodiru sa zrakom posmeđi i mjestimično blago pozeleni; miris je neugodan na ribu s voćnim notama, izraženiji u mladosti, a okus je umjereno ljut u listićima i traje oko 10 sekundi.

Kemijske reakcije: Meso s FeSO4 postane ružičasto-narančasto (++), s gvajakovom tinkturom brzo plavo-zeleno (++), reakcija s fenolom je nakon 15 minuta negativna, nakon 1-2 sata postane sivo-ljubičasto, a s KOH negativna.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, od srpnja do listopada, u svim tipovima šuma, češća je u bjelogoričnim šumama u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično bukvom, na vapnenastom ili glinenastom tlu, ali i na kiselijim tlima. Prve tri slike snimio je Neven Ferenčak, a posljednje tri su snimljene 6.10.2026., na lokalitetu Oštrica u Parku prirode Medvednica.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta loše kvalitete neugodnom okusu mesa.

Napomena: Pripada sekciji Lactaroides u kojoj se nalazi slična modrolisna krasnica (Russula delica), od koje se razlikuje po relativno tankom stručku, duboko udubljenom ili ljevkastom klobuku, gustim i uskim listićima te prilično živopisnoj crveno-narančastoj reakciji mesa sa željeznim sulfatom (FeSO4), koja se smatra značajnom, ali se rijetko uočava). Mikroskopski je karakteristična po sporama sa istaknutim bodljama i sporadičnim, tankim spojnim linijama, međutim, njihove dimenzije znatno variraju, od 7-11 x 6-8.7 µm do 6.5-8 x 6.6.7 11 µm kod sinonima Russula chloroides var. parvispora. 

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 848. Zelenkasta krasnica (Russula chloroides Krbh.); Sarnari, Mauro. 1998. Monografia illustrata del Genere Russula in Europa, Tomo Primo. A.M.B. Fondazione Centro Studi Micologici. Vicenza. – 196. str., Russula chloroides (Krombholz) Bresadola var. chloroides Bresadola 1900

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.