Abortiporus biennis |
ŽILAVA LJUSKAVICA
Pholiota lenta (Pers.) Singer
Sinonimi:
Taksonomija: Carstvo Fungi > Koljeno Basidiomycota > Razred Agaricomycetes > Red Agaricales > Porodica Strophariaceae > Rod Pholiota > Vrsta Pholiota lenta (Pers.) Singer (GBIF ID 9091857)
Etimologija: lentus (lat.) = izdržljivo, ustrajno, žilavo. Po konzistenciji mesa.
Klobuk: 3-10 cm širok, konveksan, gotovo je raširen, gladak, mazav, po vlažnom je vremenu prilično sluzav, u pravilu je bjelkast, sredina je oker ili svijetlosmeđa, u mladosti je prekriven prolaznim sitnim ljuskicama bijele boje koje se ističu po suhom vremenu, ljuskice su prema rubu sve gušće, u starosti je ispran ili gol.
Stručak: 3-14 cm visok i 0.7-3.4 cm debeo, pravilno je valjkast, pri dnu je najčešće zakrivljen i ponekad lagano zadebljan, pun, bjelkast, na bazi je smećkast, ispod prstenaste zone je prekriven gustim vlaknastim i stršećim bijelim ljuskicama, ljuskice nisu osobito uočljive po vlažnom vremenu.
Listići: Gusti, uski, nejednako su dugi, prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, oštrica je valovita, prvo su bjelkasti, zatim su žućkasto-maslinasti, u starosti su smeđi.
Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične, glatke, šiljate, slabo su amiloidne, 6-7 x 3-4 µm; otrusina je oker.
Meso: Bjelkasto, u bazi stručka je smećkasto, dosta je vlaknasto, žilavo; miris nije izražen, a okus dosta podsjeća na rotkvice.
Kemijske reakcije: Meso u dodiru s kalijevom lužinom i amonijevim hidroksidom požuti, sa željeznim sulfatom trenutno pozeleni, dok s fenolanilinom postane vinsko-crveno.
Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, skupno, u miješanim i bjelogoričnim šumama kao saprotrof krupnijih drvnih ostataka (grane, trupci) ili na zemlji izmiješanoj s drvnim ostacima, te na otpalom lišću i iglicama. Slike je snimio Neven Ferenčak, 27.10.2025.
Doba rasta: 4, 5, 9, 10, 11, 12
Status jestivosti: NEJESTIVA - Jestiva je vrsta, ali se smatra nejestivom zbog opasnosti od zamjene s nevaljalim vrstama i mogućih alergijskih reakcija. Ako se koristi onda se koriste samo klobuk, jer je stručak jako vlaknast.
Napomena: U Zagrebu raste po Maksimiru. Prepoznatljiva je po suhom vremenu, ali za vrijeme velikih kiša izgube se karakteristična svojstva, kao što su čehavost stručka i klobuka što bi moglo dovesti do određene zabune pri determinaciji ove vrste.
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 237. Žilava ljuskavica (Pholiota lenta (Pers. ex Fr.) Sing.)
Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.