SMRDLJIVA RUDOLISKA

Entoloma rhodopolium (Fr.) P.Kumm.

Etimologija: rhodon (gr.) = ružičasto + polios (gr.) = blistavo bijelo. Po boji.

Engleski naziv: Wood Pinkgill

Klobuk: 2-12 cm širok, slabo mesnat, prvo je konveksan, kasnije je raširen i ispupčen ili pupčasto-ulegnut, svilenkast, sjajan, oker-smeđ ili sivo-smeđ, ponekad je s maslinastom nijansom, vodenast, po suhom je vremenu svjetliji, rub je valovit, nepravilan, po vlažnom vremenu je narebran, a u starosti je raspucan.

Stručak: 5-12 cm visok i 0.5-2 cm debeo, valjkast je i često zašiljen na bazi, često je ekscentričan, nekad je kao stisnut i svilenasto sjajan, lomljiv, šupalj, bijel, ponekad je sa sivkastom ili sivkasto-smeđom nijansom, vlaknast, prema vrhu je lagano bjelkasto pahuljast.

Listići: Gusti, široki, prirasli su ili se kratko spuštaju po stručku sa zupcem, oštrica je neravna, u mladosti su bjelkasti, kasnije su ružičasti i na kraju crvenkasto-smećkasti od poispadalih zrelih spora.

Mikroskopija: Bazidiospore su višekutne, nepravilne, s 5-6 tupih kutova, 7.5-9.5 x 6-8 µm (cromushrooms: (10) 10.1 - 12.3 (13.3) × (6) 7.3 - 9 (10.1) µm, Q = (1.1) 1.2 - 1.5 (1.7), N = 100, Me = 11.1 × 8.1 µm, Qav = 1.4); otrusina je ružičasta.

Meso: Tanko, nježno, krhko, vodenasto bijelo; miris nije izražen ili lagano miriše na brašno, varikinu ili petrolej, u starosti može biti i dosta neugodan, a okus je neugodno slatkast, na brašno ili petrolej.

Kemijske reakcije: Meso s gvajakovom tinkturom za nekoliko minuta postane prljavo plavkasto-zeleno.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, u velikim skupinama (ne busenasto), a ponekad raste u krugovima ili linijama, u miješanim i bjelogoričnim šumama, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, najčešće bukvom, te ponekad se pronađe i po poljima.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: OTROVNA - Smatra se otrovnom vrstom, jer uzrokuje gastrointestinalne smetnje.

Napomena: Neodoljivo podsjeća na sivkastu šljivovaču (Entoloma clypeatum) koja ima pravilniji i uvijek ispupčen klobuk. Nema opasnosti, jer niska rudoliska raste samo po šumama i to krajem ljeta i u jesen, za razliku od šljivovače koja raste u proljeće po voćnjacima.

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.