Abortiporus biennis |
HRASTOVA KOPRENKA
Cortinarius rubellus Cooke
Sinonimi:
Taksonomija: Carstvo Fungi > Koljeno Basidiomycota > Razred Agaricomycetes > Red Agaricales > Porodica Cortinariaceae > Rod Cortinarius > Vrsta Cortinarius rubellus Cooke (GBIF ID 2528663)
Engleski naziv: Deadly Webcap
Klobuk: 3-9 cm širok, u mladosti je najprije stožast pa polukuglast i na kraju otvoren, uvijek je ispupčen i sa šiljatom grbicom na sredini, smeđ, crvenkasto-smeđ ili narančasto-crven, površina je uzdužno vlaknasta ili sitno ljuskava, osobito prema rubu, s visećim vlaknastim ostacima žuto-narančastog zastorka na rubu.
Stručak: 5.5-13 cm visok i 0.5-2 cm debeo, čvrst, pun, širi se prema bazi gdje je oko 2 cm širok, boje je klobuka, hrđastosmeđ, vlaknast, s karakterističnim je kosim cik-cak pojasevima žute boje koji se izmjenjuju sa svjetlijim kosim pojasevima, odnosno ostacima koprene.
Listići: Rijetki, prilično su debeli, široki, odvojeni, zaokruženi su uz stručak, prirasli su ili se kratko spuštaju po stručku sa zupcem, u mladosti su prekriveni žuto-narančastim zastorkom, izmiješani su s lamelulama, cimetastosmeđe su ili crveno-smećkaste boje klobuka.
Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične, sitno bradavičave, prozirne, 9-11 x 7-8 µm; otrusina je hrđastosmeđa.
Meso: Žućkasto-smeđe ili žućkasto-crvenkasto, u dnu stručka narančasto-smeđe, na kraju hrđastosmeđe, vlaknasto; miris i okus na rotkvice.
Stanište: Raste u ljeto i jesen isključivo na kiselom tlu u crnogoričnim šumama, usamljeno na mahovini, voli močvarno tlo, u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem. Primjerke na slici snimio je Neven Škific.
Doba rasta: 8, 9, 10
Status jestivosti: SMRTNO OTROVNA - Jednako je otrovna kao i planinska koprenka (Cortinarius orellanus), kako dokazano u Finskoj 1974. godine i u Škotskoj 1979. godine. Otrovna je i za domaće životinje (ovce, mačke).
Napomena: Kod kušanja se ne smije progutati niti jedan komadić plodnog tijela. Vrlo slična planinska koprenka cijela je ravnomjerno narančasto-smeđa, nema gladak klobuk, nema kosih pojaseva na stručku, te također miriše na rotkvicu. Karakteristično je ispupčena na sredini klobuka, stručak nije ravnomjerno obojen, ali je dekoriran, a raste isključivo po crnogoričnim šumama i na mahovini. Stanište je najznačajnija karakteristika pri determinaciji ove vrste. Prelijepa koprenka je sigurno jednako otrovna kao i planinska koprenka.
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 285. Hrastova koprenka (Cortinarius orellanoides Hry.); 286. Lijepa koprenka (Cortinarius speciosissimus Kühn. & Romagn.), Sinonim: Cortinarius rubellus Cke.
Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.