Crepidotus luteolus - created on November 2025 in Naturpark Reinhardswald, Bad Karlshafen, Hessen, Germany by Peter Karasch

ŽUĆKASTA BATRLJICA

Crepidotus luteolus Sacc.

takonomija i sinonimi

Etimologija: luteolus (lat.) = žućkasto. Po boji.

Engleski naziv: Yellowing Oysterling

Plodno tijelo (klobuk): 1-2.5 cm širok, isprva je kuglast, polukuglast do bubrežast, u mladosti je u obliku kopita ili zvonolik, kasnije je izravnato-konveksan, izravno ili s vrlo kratkim stručkom lateralno učvršćen na supstrat, s usko podvijenim rubom, kasnije je često režnjast, površina nije vodenasta, bez sjaja, pustenasto-maljava, kasnije je glatka i svilenkast, samo na rubu ponekad ostaje pustenasta, žućkast do krem ili žumanjčanožut do slamnatožut, kod osušenih primjeraka je krem do žut, mareličnonarančast, žuto-smećkast ili žumanjčanožut, na mjestu pričvršćenja je pustenast.

Stručak: Uočljiv je samo kod vrlo mladih plodnih tijela, zakrivljen, pustenast.

Listići: Umjereno su gusti, 10-22 ih dopire do stručka, blago su trbušasti, usko su prirasli, u mladosti su bijeli ili žućkasti do sumporastožuti, kasnije su cimetastosmećkasti do cimetastosmeđi, oštrica je bijela, sitno resasta, kasnije je glatka.

Mikroskopija: Bazidiospore su izdužene s prednje strane, bademaste s bočne strane, sitno točkaste do naborane, umjereno obojenih stijenki, 7.5-10 x 4-5.5 µm, Q = 1.6-2.2, bazidije su 4-sporne, s bazalnim kopčama, 20-32 x 5.5-8.5 µm, cheilocistide su valjkaste, vijugave, razgranate i višekutne, rjeđe su batinaste ili oblika uske boce, 35-83 x 5-10 µm, pileipelis je prijelazni oblik između cutisa i trihoderma, sastavljen je od nitastih hifa širokih 3-6 µm, unutarnji pigment je žućkast, vidljiv je samo u svježem materijalu, kopče su brojne u svim tkivima; otrusina je ružičasto-smeđa do cimetastosmeđa.

Meso: Tanko, mekano, bijelo; miris nije izražen, a okus je slab na brašno.

Stanište: Raste tijekom godine, a uglavnom u jesen, zimu i proljeće u bjelogoričnim šumama i vrtovima kao saprotrof na krupnijim ili sitnijim drvnim ostacima (grane, grančice) bjelogoričnog drveća, te na stabljikama zeljastih biljkama, obično koprive  (Urtica), štavelja (Rumex), kupine (Rubus) itd.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Pripada skupini gljiva koje su u obliku male školjke s listićavim himenijem i glinenastosmeđim sporama.

Referentni izvori: Beatrice Senn-Irlet. 1995. The genus Crepidotus (Fr.) Staude in Europe. PERSOONIA, Rijksherbarium / Hortus Botanicus, Leiden Volume 16, Part 1, pp. 1-80. – Crepidotus luteolus, 61. str.

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.