Mycena
Leccinellum pseudoscabrum

Jestiva gljiva     Na listi za determinatore

GRABOV DJED

Leccinellum pseudoscabrum (Kallenb.) Mikšík

Sinonimi: prikaži

Taksonomija: Carstvo Fungi > Koljeno Basidiomycota > Razred Agaricomycetes > Red Boletales > Porodica Boletaceae > Rod Leccinellum > Vrsta Leccinellum pseudoscabrum (Kallenb.) Mikšík (GBIF ID 9712569)

Klobuk: 3-13 cm širok, prvo je kuglast, zatim je polukuglast pa otvoren, gladak, kožica se ne guli, promjenljive je boje, od žuto-maslinaste, svijetlosmeđe, tamnosmeđe, tamnosive do sivo-smeđe, površina je nepravilna, naborana ili namreškana (kao da je izudarana čekićem), nekad je u starosti ispucana s krupnim poljima, rub je gladak i često nešto svjetliji, svijetložut.

Stručak: 4-14 cm visok i 0.6-1.4 cm debeo, pun, suh, gotovo je uvijek zakrivljen, bjelkast sa sitnim crno-smeđim ili sivo-crnim ljuskicama, na prerezu postane sivo-ljubičast, a nakon kratkog vremena pocrni.

Rupice/cjevčice: Okruglaste su ili lagano višekutne, bjelkaste, krem do žuto-oker, kasnije su sivkasto-oker, na pritisak postanu smećkaste do ljubičasto-crnkaste ili crne, cjevčice su vrlo duge, nekad i 30 mm, uz stručak su kraće.

Mikroskopija: Bazidiospore su vretenaste, glatke, s tankim stijenkama, nisu amioloidne, 16-28 x 4-7 µm; otrusina je oker do smeđa.

Meso: U stručku je čvrsto, a u klobuku teži da se razmekšava kao kod žutog johovca (Gyrodon lividus), bijelo, u blizini baze je plavkasto, na prerezu najprije postane crvenkasto, nakon nekoliko minuta sivo-ljubičasto do crno-ljubičasto, kuhanjem pocrni; miris i okus su ugodni na gljive.

Stanište: Raste u ljeto i jesen u bjelogoričnim šumama, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično grabom ili lijeskom.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: UVJETNO JESTIVA - Jestiva je vrsta izvrsne kvalitete iako meso kuhanjem pocrni, a upotrebljava se samo klobuk jer je stručak tvrd. Puno je kvalitetnija od brezovog djeda (Leccinum scabrum). Konzumiran sirov uzrokuje gastrointestinalne tegobe jer sadrži kserokomičnu kiselinu pa se preporuča temeljita termička obrada. Oporavak je obično 3-6 sati nakon prvih simptoma trovanja.

Napomena: Meso teži da prelazi od crvenkaste preko plave na crnu boju. Brezov djed ima promjenljivu boju klobuka, ali raste isključivo ispod breza, a meso na prerezu ne mijenja boju. Postoji vrlo mnogo vrsta s više ili manje svijetlosmeđim klobukom ili skoro bijelim. Ima dosta sličnih vrsta, a to su topolov djed (Leccinum duriusculum) koja ima svijetlu boju klobuka i meso na prerezu postane plavkasto, crni djed (Leccinum melaneum) ima smeđi klobuk i stručak prekriven crnim čehicama i nepromjenljivo meso bijele boje, opekasti turčin (Leccinum versipelle) je veći rastom, snježnobijele je boje, osim donjeg dijela stručka koji je zelenkasto-plavkast. Šaroliki djed (Leccinum variicolor) ima dosta taman klobuk i meso u bazi stručka postane tamnoplavo.

DNA sekvenca: prikaži

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1134. Grabov djed (Leccinum griseum (Quél.) Singer)

Leccinellum pseudoscabrum

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.