Mycena
Rubroboletus legaliae

Otrovna gljiva     Na listi za determinatore

LAŽNA LUDARA

Rubroboletus legaliae (Pilát & Dermek) Della Magg. & Trassin.

Sinonimi: prikaži

Taksonomija: Carstvo Fungi > Koljeno Basidiomycota > Razred Agaricomycetes > Red Boletales > Porodica Boletaceae > Rod Rubroboletus > Vrsta Rubroboletus legaliae (Pilát & Dermek) Della Magg. & Trassin. (GBIF ID 8301598)

Klobuk: 5-20 cm širok, najprije je kuglast, zatim dosta vremena polukuglast, kasnije se raširi i tupo ispupči na sredini, kožica je prirasla, suha, svilenkasta, prvo je bjelkast, sivkast, svijetlocrven, crvenkasto-oker ili svijetlosmeđ, kasnije je neujednačeno ružičasto-crven ili ljubičasto-ružičast, samo na mali dodir poplavi, mjestimično je sa smećkastim do crnkastim uzdignutim ljuskama, pomalo je baršunast, oštećena mjesta od puževa su u početku žućkasta, zatim postanu crvenkasta, rub je svjetliji, tanak, najprije je podvijen, zatim se izravna, često tvori režnjeve.

Stručak: 5-12 cm visok i 3-7 cm debeo, masivan, gomoljast, u mladosti je trbušast, kasnije je batinast do skoro valjkast, na na vrhu je žut ili žuto-narančast, prema dolje je karmincrvene do maslinasto-crvene boje, često je čitav žuto-oker, crveno-oker ili crven, prekriven je gustom svijetložutom do crvenkastom mrežicom ispod koje nije uvijek moguće uočiti žutu osnovu, s crvenim je pjegama koje tvore ljuskice, na dodir poplavi.

Rupice/cjevčice: Sitne, okruglaste su ili višekutne, crvenkaste, ubrzo postanu narančasto-crvene, krvavocrvene do ljubičasto-crvene, cjevčice su do 1 cm duge, uz stručak su nešto kraće, zaokružene su uz stručak, slobodne, zlatnožute, žuto-maslinaste, samo na mali dodir poplave.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične, glatke, 11.5-13 x 5-6 µm, Qav = 2.1-2.3; otrusina je maslinasto-smeđa.

Meso: Čvrsto, debelo, ubrzo postane spužvasto, bjelkasto do limunastožuto, na bazi je crvenkasto, na presjeku lagano poplavi, slijedeći je dan narančasto-smeđe; miris je ugodan začinski na ljupčac (Levisticum officinale), cikoriju ili celer, a okus je slatkast, ne smije se kušati jer je sirovo otrovno.

Stanište: Raste u ljeto i jesen u bjelogoričnim šumama, najčešće u simbiozi s hrastom ili bukvom, na nižim nadmorskim visinama, na neutralnom do kiselom tlu, voli toplija staništa. Prve dvije slike snimio je Matija Josipović.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: OTROVNA - Sirova je otrovna, ali i nakon temeljite termičke obrade kod nekih osoba izaziva teške probavne smetnje pa je stoga smatramo otrovnom vrstom.

Napomena: Dio je skupine purpurnožutog vrganja (Rubroboletus rhodoxanthus) koji je vrlo sličan, ima svjetliji klobuk kao i sotonski vrganj (Rubroboletus satanas) i mrežasti stručak sa žutom osnovom. Tamnopurpurni vrganj (Imperator rhodopurpureus) ima purpurnocrveni klobuk. Vučji vrganj (Rubroboletus lupinus) prvo ima sivkasto-bjelkasti pa crvenkasto nahukani klobuk, što je osobito uočljivo na rubu, te žuti stručak koji je pri dnu malo crvenkast i bez vidljive mrežice. Teški vrganj (Imperator torosus) ima žutu mrežicu.

DNA sekvenca: prikaži

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1098. Lažna ludara (Boletus satanoides Smotl.), Sinonim: Boletus splendidus Martin; 1102. Moserov vrganj (Boletus splendidus subsp. moseri Sing. et Kuthan)

Rubroboletus legaliae

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.