
ZLATNOŽILIČASTI ŠTITAC
Pluteus chrysophlebius (Berk. & M.A. Curtis) Sacc.
Sinonimi:
Taksonomija: Carstvo Fungi > Koljeno Basidiomycota > Razred Agaricomycetes > Red Agaricales > Porodica Pluteaceae > Rod Pluteus > Vrsta Pluteus chrysophlebius (Berk. & M.A.Curtis) Sacc. (GBIF ID 5241370)
Etimologija: chrysos (gr.) = zlatan + phlebos (gr.) = naboran. Po boji i uzdužnim brazdama ili mrežastim naborima koji podsjećaju na vene na sredini klobuka.
Engleski naziv: Flame Shield
Klobuk: 1.5-5 cm širok, isprva je stožast, zatim je široko konveksan do ravan, nekad je tupo izbočen na sredini, površina je vlažna, gola, fino mrežasto naborana i žiličasta na sredini, limunastožut u mladosti, kasnije je tamnožut, zelenkasto-smeđ do žuto-smeđ, na sredini je tamniji, rub je slabo je narebran do 3/4 promjera.
Stručak: 2-5 cm visok i 4-6 mm debeo, valjkast, malo je zadebljan na bazi, gol, vlaknast, svijetložut, bazalni micelij je bijel.
Listići: Gusti, slobodni, izmiješani su s lamelulama, isprva su bjelkasti, kasnije su ružičasti.
Mikroskopija: Bazidiospore su kuglaste do široko eliptične, glatke, prozirne, tankih stijenki, sadrže jednu uljnu kapljicu, neamiloidne, nedekstrinoidne, 6.5-7 × 5-6 μm, bazidije su batinaste, tankih stijenki, 4-sporne, prozirne, 23-34 x 7-11 μm, pleurocistide su oblika boce, s ili bez produženog vrata, tankih stijenki, glatke, prozirne, 52-78 x 15-24 µm, cheilocistide su slične pleurocistidama, dugog vrata, oblika boce do vretenaste, tankih stijenki, 45-66 x 14-21 μm, hife trame listića su divergentne, pileipelis je himenderm, s kuglastim elementima, često su sa stapkom, 28-67 x 18-41 μm, smeđi ili svijetlosmeđi, u sredini su smeđi do tamnosmeđi, stipitipelis je cutis koji se sastoji od prozirnih i neželatinoznih hifa širokih 5-9 μm, tankih stijenki, bez caulocistida i kopči; otrusina je ružičasta.
Meso: Tanko, žućkasto; miris i okus nisu izraženi ili su slabi na dezinfekcijska sredstva.
Stanište: Raste u ljeto i jesen, od lipnja do studenog, pojedinačno ili skupno, kao saprotrof krupnijih drvnih ostataka (panjevi, trupci) raznog bjelogoričnog drveća, obično, hrasta, brijesta, bukve, jasena ili javora, uzrokuje bijelu trulež drva. Slike je snimio Neven Ferenčak, 23.4.2026., na lokalitetu kod Varaždina.
Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11
Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta.
Napomena: Lako se prepoznaje po zlatnožutom do maslinasto-smeđem klobuku sa žiličasto-naboranom sredinom, u kombinaciji s listićima koji su potpuno odvojeni od stručka i postaju ružičasti kako gljiva sazrijeva. Slične su Romelijeva krovnjača (Pluteus Romellii), koja ima sjajni žuti stručak i smeđi klobuk. lavlja krovnjača (Pluteus leoninus), koja ima baršunasti klobuk s dugim vršnim segmentima pileipelisa, te zlatnosmeđa krovnjača (Pluteus chrysophaeus), koja ima krem do smećkasti stručak.
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Thomas Læssøe, Jens H Petersen. 2019. Fungi of Temperate Europe, Volume 1. Princeton University Press, Princeton and Oxford. – Pluteus chrysophlebius, 498. str.
Abortiporus biennis