Chromocyphella lamellata - created in United Kingdom by Nida Baltaityte

LISTIĆAVI NAPRSTAK

Chromocyphella lamellata G. Moreno & Olariaga

Etimologija: lamella (lat.) = mali listić, pločica. Po listićavom himeniju.

Engleski naziv: Gilled Moss Ear

Klobuk: 1.5-4 mm širok, isprva je kuglast, zatim je konveksan, kasnije postaje izravnato-konveksan, površina nije vodenasta, suha, gusto je dlakava do baršunasto-dlakava (koristiti ručno povećalo), svijetlosmeđ, oker-smeđ do smeđ, boja je vidljiva ispod dlakavog pokrova, rub ravan do blago zakrivljen, nije narebran.

Stručak: 0.5-1.5 mm dug i 0.1-0.25 mm debeo, lateralan, sitan, jasno je razvijen, valjkast, dlakav, boje je listića, bez ostataka ovoja.

Listići: Dobro su razvijeni, razmaknuti, malobrojni, 5-7 ih dopire do stručka, prirasli, spuštaju se po stručku, lučno zaobljeni do ravni, bjelkasti, oker-smeđi do crvenkasto-smeđi, oštrica je svjetlija i pahuljasta.

Mikroskopija: Bazidiospore su široko jajolike do gotovo kuglaste, sitno su bradavičave ili jasno naborane, ponekad su s kratkim grebenima, dekstrinoidne, apikulus je izražen, duga je 0.5-1.2 µm, 7.5-10.5 x 6.2-8 µm, Q = 1-1.4, Qe = 1.2, bazidije su batinaste do valjkaste, 4-sporne, ponekad sužene na sredini, prozirne, 20-28 x 6-8 µm, oštrica listića je homogena i sterilna, prekrivena je valjkasteim i glavičastim cheilocistidama, 30-60 x 3-4 μm, na vrhu su široke 5-6.5 μm, bez pleurocistida, trama listića je sa isprepletenim do pravilnim, prozirnim do svijetlosmeđim, valjkastim hifama širokim 3-5 µm, s fino inkrustirajućim do parijetalnim pigmentom, pileipelis se sastoji od neželatiniziranog cutisa, koji se sastoji od valjkastih, višesegmentnih hifa širokih 4-6 µm, sa žućkasto-smeđim inkrustirajućim pigmentom, pileocistide su obilne, slične su cheilocistidama, glavičaste s okruglim, jednostavnim do razgranatim vrhom, caulocistide su vrlo obilne, slične su cheilocistidama, kopče su prisutne u svim tkivima; otrusina je smeđa.

Meso: Tanko, bijelo do smećkasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u jesen i ranu zimu, pojedinačno ili u skupinama, kao saprotrof krupnijih drvnih ostataka raznog bjelogoričnog drveća, češća je u sredozemnom području. Još uvijek nije sigurno je li ova gljiva povezana s korom drveta ili s mahovinom. Neki primjerci rasli su izravno na kori, dok su drugi bili pričvršćeni za mahovinu na kori velike crnjuše (Erica arborea).

Doba rasta: 11, 12, 1

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Karakteristična je vrsta po obliku plodnog tijela s lateralnim stručkom, bradavičavim jajolikim do gotovo kuglastim sporama, te prisutnošću brojnih glavičastih cheilocistida i pileocistida. Slična je Chromocyphella muscicola, koja raste na istom staništu, povezana je s korom ili mahovinom, manjih je dimenzija, svijetla površina klobuka sastoji se od pileocistidioidnih dlačica i gotovo kuglastih, dekstrinoidnih spora. Također se smatra parazitom mahovine. Iako opisana vrsta nije izravno rasla na izblijeđenim mahovinama, ne isključuje se mogućnost da raste na njima. Filogenetski je najbliži rod Flammula, čije vrste imaju bazidiospore s kličnim otvorom, pileipellis iksocutis, nemaju pileocistide i imaju ovoj.

Referentni izvori: Gabriel Moreno, Maria Prieto, Fernando Esteve-Raventós & Ibai Olariaga. 2017. Phylogenetic assessment of Chromocyphellaceae (Agaricineae, Basidiomycota) and a new lamellate species of Chromocyphella. Mycologia. – Chromocyphella lamellata

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.