Crepidotus carpaticus - created on December in Allindelille, Denmark by Thomas Læssøe

KARPATSKA BATRLJICA

Crepidotus carpaticus Pilát

Etimologija: carpaticus (lat.) = karpatski. Po podrijetlu. Ova vrsta je prvi put opisana 1929. godine na temelju primjeraka pronađenih u Ukrajini (područje Karpata).

Plodno tijelo (klobuk): 2-8 mm široko, u mladosti je izraženo konveksan, zatim se raširen, školjkast do lepezast, površina je neravna, s čekinjastim, uspravnim, prilično izraženim čupercima dlačica koje tvore baršunasti pokrov kada je vlažno, rub blijedi do krem ​​boje, usko je podvijen u mladosti, u starosti je neravan, u početku krem, zatim kremasto-smeđ do smeđ s narančastom nijansom, na kraju tamni do oker ili cimetastosmeđe boje.

Stručak: Odsutan, samo je ponekad rudimentaran kod vrlo mladih plodnih tijela, a tada je lateralan.

Listići: Razmaknuti, u zrelosti su razmaknutiji, izmiješani su  s lamelulama, blago se spuštaju prema mjestu pričvršćivanja, u početku su bjelkasti, vremenom postaju cimetastosmeđi, oštrica je bijela i nazubljena.

Mikroskopija: Bazidiospore su kuglaste do široko eliptične, 5-6.5 x 4.5-6.5 µm; otrusina je smeđa.

Meso: Opnasto, tanko, lomljivo, bijelo, bjelkasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, od lipnja do studenog, u bjelogoričnim šumama i otvorenim područjima, kao saprotrof na krupnim drvnim ostacima raznog bjelogoričnog drveća, obično javora, johe, jasena, hrasta, lipe ili vrbe. Po nekim izvorima se može naći i na zečjaku (Sarothamus scoparius) i crnogoričnom drveću.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Od sličnih se batrljica lako razlikuje po karakterističnoj, čekinjasto-dlakavoj površini klobuka, kao i po kratkim cistidama. Međutim, kada se osuši dlačice nisu vidljive pa se teško razlikuje od drugih batrljica. Tada pomaže samo mikroskopska analiza.

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.