Hyphodontia alutaria - created on December 2023 in Freiheit, Berlin, Germany by ulrich__loock

KOŽNATOŽUTA NITOZUPKA

Hyphodontia alutaria (Burt) J.Erikss.

Etimologija: alutarius (lat.) = kožni, s kožom. Po boji.

Plodno tijelo: 1-15 (25) cm široko, posve je prileglo na supstrat, razrašteno, čvrsto je srašteno s podlogom, formira membranozne i poput kore čvrste plahte, u mladosti je površina glatka, poslije postane malo bradavičava do kvrgava, jedva je s malim šiljcima, na kraju je više ili manje ispucana; najprije je bjelkasto, poslije krem, svijetlosivo, žućkasto do oker, rub je brašnjav.

Šiljci: Sitni, ponekad jedva uočljivi, boje su plodnog tijela.

Spore: Eliptične do kuglaste, glatke, prozirne, nisu amiloidne, 3.4-5.3 x 2.8-4.2 µm; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, sočno, poslije postane tvrdo poput kore, bjelkasto do žućkasto, ako je prethodno bijelo, sušenjem pomalo požuti; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste tijekom godine kao saprofit krupnijih drvnih ostataka raznog crnogoričnog drveća bez kore, često bora.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta.

Napomena: Opisana je vrsta mikroskopski vrlo slična šilolikoj nitozupki (Hyphodontia arguta), ali ona najčešće raste na krupnijim drvnim ostacima bjelogoričnog drveća. Osim toga, šiljci spomenute vrste na površini plodnog tijela često su vrlo oštri i do 1 mm dugi.

Hyphodontia arguta - created in Norway by Perry Gunnar Larsen

ŠILOLIKA NITOZUPKA

Hyphodontia arguta (Fr.) J.Erikss.

Etimologija: arguta (lat.) = oštar, inteligentan, pametan. Po oštrim šiljcima.

Plodno tijelo: 1-30 (40) cm široko, posve je prileglo na supstrat, razrašteno, čvrsto je srašteno s podlogom, formira pojedinačne i rastrgane plahtice; površina je sitno bradavičava ili vrlo oštro šiljasta, najprije je bjelkasta, poslije je sivkasta, krem ili žućkasta, u starosti je crvenkasto-smeđa, rub je pahuljičasto-dlakav.

Šiljci: Do 1 mm dugi, sa strane hrapavi, stožasti; boje su plodnog tijela, bijeli, žućkasti do crvenkasto-smeđi.

Spore: Široko eliptične, glatke, prozirne, 4.5-6.3 x 3.6-5 µm; otrusina je žuto-smeđa.

Meso: Mekano, sočno, bjelkasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste tijekom godine kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (grane, panjevi, trupci) bjelogoričnog i crnogoričnog drveća s korom.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta.

Napomena: Opisanu je vrstu moguće zamijeniti s drugim vrstama iz roda Hyphodontia. Osobito treba biti oprezan da se ne zamijeni s hrastovom nitozupkom (Hyphodontia quercina), koja najčešće raste na ležećim granama hrasta. Također se može zamijeniti s kožnatožutom nitozupkom (Hyphodontia alutaria), koja najčešće raste na crnogoričnom drveću. Pažljivim se mikroskopiranjem dolazi do sigurne determinacije, ali svakako i uz pažljivu makroskopsku analizu.

Hyphodontia barba-jovis - created in Estonia by Urmas Ojango

BRADATA NITOZUPKA

Hyphodontia barba-jovis (Bull.) J.Erikss.

Etimologija: barba (lat.) = brada + Juppiter, Jovis (lat.) = bog Jupiter. Po izgledu.

Plodno tijelo: 1-50 cm široko i 1-2 mm debelo, posve je prileglo na supstrat, razrašteno, manje ili više je labavo srašteno s podlogom, formira vlaknasto-membranozne plahtice; površina je šiljata, bijele, kremasto-žute do oker boje, katkad površina ima blagu zelenkastu nijansu, rub je malo paučinasto-maljav i bjelkast.

Šiljci: Bijeli su do žuti, baza je uvijek žućkasta, svaki se pojedinačni šiljak račva u nekoliko sitnih šiljaka.

Spore: Kuglaste do eliptične, glatke, prozirne, 4.5-6 x 3.5-4.5 µm; otrusina je bijela.

Meso: Sočno, mekano, vlaknasto, membranozno, bijelo je do žuto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (grane, panjevi, trupci) raznog bjelogoričnog drveća, najčešće hrasta i bukve, ali se vrlo rijetko može pronaći i na donjoj strani krupnijih drvnih ostataka crnogoričnog drveća.

Doba rasta: 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta.

Napomena: Opisanu se vrsta lako prepozna jer raste na donjoj strani ležećih stabala ili grana, a ima osobito karakteristične šiljke. Svaki se pojedinačni šiljak na vrhu grana (račva) u nekoliko manjih šiljaka. Makroskopski je vrlo slična vrsta Hyphodontia abieticola, ali ona najčešće raste na krupnijim drvnim ostacima crnogoričnog drveća. Također je makroskopski vrlo slična hrastova nitozupka (Hyphodontia quercina), ali su njezini šiljci sa strane bradavičavi, ne granaju se i završavaju šiljato.

Hyphodontia granulosa - created in Spain by Luis García Bona

HRAPAVA NITOZUPKA

Hyphodontia granulosa (Pers.) Bernicchia

Etimologija: granulum (lat.) = zrnce, mali komadić. Po dekoraciji.

Plodno tijelo: 3-30 (40) cm široko, posve je prileglo na supstrat, razrašteno, čvrsto je srašteno s podlogom, membranozno, nepravilnog je oblika; površina je više ili manje bradavičava ili šiljata, najprije je bjelkasta, krem ili oker, poslije je smećkasta, rub je nepravilno paučinasto-maljav.

Šiljci: 0.4-0.9 mm dugi, nisu glatki, relativno su rijetki, bjelkasti su do oker, a kasnije su smećkasti.

Spore: Blago eliptične, glatke, s uljnom kapljom, prozirne, 4-5.7 x 3.1-4.6 µm; otrusina je bijela, bezbojna.

Meso: Tanko, bjelkasto je ili žućkasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste tijekom godine kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (grane, panjevi, trupci) raznog crnogoričnog drveća, a rjeđe se pronađe na bjelogoričnom drveću.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta.

Napomena: Opisana se vrsta makroskopski lako može zamijeniti s bradatom nitozupkom (Hyphodontia barba-jovis). Međutim, analizom šiljaka pomoću povećala vidi se da spomenuta vrsta ima glatke šiljke koji se na vrhu račvaju u više manjih šiljaka.

Hyphodontia pallidula - created in Norway by Siri Khalsa

BLIJEDA NITOZUPKA

Hyphodontia pallidula (Bres.) J.Erikss.

Etimologija: pallidus (lat.) = blijed, bezbojan. Po boji.

Plodno tijelo: 1-15 (25) cm široko i 1-2 mm debelo, posve je prileglo na supstrat, razrašteno, čvrsto je srašteno s podlogom, formira tanke plahtice voštanog izgleda; bjelkasto, sivkasto, kremasto, žućkasto ili okerasto, površina je glatka ili sitno bradavičava i kvrgava, jako se raspucava, rub je primjetno maljav, kod mladih je plodišta rastresen.

Spore: Valjkaste, izdužene, glatke, s uljnom kapljom, prozirne, 9-10 x 3-5 µm; otrusina je bijela.

Meso: Sočno, voštano, bjelkasto je ili žućkasto, tanko; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste tijekom godine kao saprofit krupnijih drvnih ostataka raznog crnogoričnog drveća bez kore, često bora ili smreke, a rjeđe na drvnim ostacima bjelogoričnog drveća, obično topole.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta.

Napomena: Naša opisana vrsta može se zamijeniti s kožnatožutom nitozupkom (Hyphodontia alutaria). Međutim, spomenuta se vrsta mikroskopski značajno razlikuje po tome jer ima lagenocistide i njezine su spore veće (5-6 x 4-4.5 µm).

HRASTOVA NITOZUPKA

Hyphodontia quercina (Pers.) J.Erikss.

Etimologija: quercus (lat.) = hrast. Po staništu.

Plodno tijelo: 3-30 (40) cm široko, posve je prileglo na supstrat, razrašteno, čvrsto je srašteno za podlogu, formira membranozne plahtice; površina je gusto i oštro šiljata, u mladosti je bjelkasto, poslije postane kremasto do svijetlooker, rub je rastresen ili gladak.

Šiljci: 1-3 mm dugi, debeli i uglavnom povezani u čuperke, bjelkasti su ili oker, kasnije su smećkasti.

Spore: Eliptične, glatke, prozirne, 7-8 x 2-3 µm; otrusina je bijela, bezbojna.

Meso: Bjelkasto, kožasto, lako se odvaja od podloge; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste tijekom godine kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (grane, panjevi, trupci) raznog bjelogoričnog drveća, najčešće hrasta i bukve.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta.

Napomena: Opisana se vrsta ističe gustim, dugim i oštrim šiljcima. Katkad su šiljci toliko gusti da površina ima porozan izgled. Tek se pažljivim promatranjem pomoću priručne leće zapaža šiljata površina.