Ukupno vrsta gljiva: 2195

Rod: Hyphoderma Wallr., 1833

Više takse:

Carstvo: Fungi

Koljeno: Basidiomycota

Razred: Agaricomycetes

Red: Polyporales

Porodica: Hyphodermataceae

Izravno podređene niže takse: prikaži

Hyphoderma cremeoalbum

Hyphoderma cremeoalbum - created in Norway by Perry Gunnar Larsen

 Info
CC-BY

Nejestiva gljiva     Zaštićena gljiva     Ugrožene vrste

ŽUĆKASTOBIJELA NITOKOŠKA

Hyphoderma cremeoalbum (Höhn. & Litsch.) Jülich

Plodno tijelo: 1-15 (25) cm široko i 0,2-0,5 mm debelo, razrašteno, poput premaza vapnom na drvu, često bradavičavo-kvrgavo; bjelkasto, svijetlosivo, kasnije postaje žućkasto; rub je porozan, brašnast, nije vlaknast; himenijalna je površina glatka, nije ispucana, a analizom pomoću povećala se ne vide cistide.

Spore: Eliptične do skoro valjkaste, duguljaste, 8-15 x 5-6.6 µm; otrusina je bijela.

Meso: Bjelkasto; skoro je nepostojeće; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprofit krupnijih drvnih ostataka različitih vrsta crnogoričnog, rjeđe bjelogoričnog drveća, uglavnom oguljenom, često na boru, smreci, jeli, topoli, hrastu, bukvi, voli vlažna mjesta. U Hrvatskoj je pronađena samo u miješanoj šumi bukve, jele i smreke na krupnim drvnim ostacima jele i smreke, a poznata je samo s jednog lokaliteta, u Nacionalnom parku Plitvička jezera.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Zaštita: ZAŠTIĆENA - UGROŽENA VRSTA

Status jestivosti: NEJESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog ugroženosti.

Napomena: Za točnu je determinaciju neophodna mikroskopska analiza spora.

Referentni izvori: Tkalčec, Zdenko, Mešić, Armin, Matočec, Neven, Kušan, Ivana. 2008. Crvena knjiga gljiva Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. – Žućkastobijela nitokoška (Hyphoderma cremeoalbum (Höhn. et Litsch.) Jülich)

Hyphoderma occidentale

Hyphoderma occidentale - created in Spain by Luis García Bona

 Info
CC-BY-NC-ND

Nejestiva gljiva

ZAPADNA NITOKOŠKA

Hyphoderma occidentale (D.P.Rogers) Boidin & Gilles

Etimologija: occidens (lat.) = zapad. Po orijentaciji prema zapadu.

Plodno tijelo: Posve je prilegnuto na supstrat, razrašteno, čvrsto je srašteno za podlogu, formira plahtice široke nekoliko centimetara i 0.1 mm debele; površina je bjelkasta do krem-oker, kasnije je malo porozna, po suhom je vremenu glatka, rub je nepravilno rastrgan.

Spore: Valjkaste, glatke, prozirne, 11-14 x 4-5 µm.

Meso: Bjelkasto, skoro je nepostojeće; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u kasno ljeto kao saprofit krupnijih drvnih ostataka različitih vrsta bjelogoričnog drveća, a po literaturi se pronađe i na crnogoričnom drveću.

Doba rasta: 8, 9

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Opisana se vrsta izdvaja od vrste Hyphoderma definitum samo po širim sporama (4-5 µm), a spomenuta vrsta ima spore debele 3-4 µm. U literaturi se navodi i slična vrsta Hyphoderma medioburiense, koja kolonizira drvne ostatke bjelogoričnog drveća.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1399. Hyphoderma subdefinitum Erikss. & Strid

IDI NA VRH

Izravno podređene niže takse: prikaži