Camarophyllopsis atrovelutina - created on October 2023 in England, United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland by Peachysteve

TAMNOBARŠUNASTA PRLJAVICA

Camarophyllopsis atrovelutina (Romagn.) Argaud

Etimologija: ater, atra, atrum (lat.) = crn, taman, mrk + velutinus (lat.) = baršunast. Po dekoraciji klobuka.

Klobuk: 1-2.5 cm širok, u početku je kuglast, zatim polukuglast do konveksan, na kraju je otvoren i ulegnut na sredini, obično je bez grbice, površina je suha, fino naborana, po vlažnom je vremenu blago ljepljiva, raspucana uz rub, po suhom je vremenu umjereno vodenasta, oker-smeđ, tamnosmeđ, sivo-smeđ do crnkasto-smeđ, prema rubu je svjetliji, rub je gladak, nije narebran, često je vijugav ili slabo režnjast, eventualno je po vrlo vlažnom vremenu prozirno narebran.

Stručak: 5-8 cm visok i 2-4 mm debeo, vrlo je dug, vitak, valjkast, tipično je proširen na vrhu, površina je glatka, bez dekoracije, sivo-smeđ.

Listići: Osrednje su gusti, umjereno su široki, pomiješani su s lamelulama, rijetko su račvasti, u početku su prirasli, zatim se spuštaju po stručku, bjelkasti ili sivkasti, u zrelosti su sa slabim oker mrljama, oštrica je glatka.

Spore: Kuglaste, s velikom su središnjom kapljom, 3.3-4 x 2.8-3.4 µm, Q = 1-1.3, Qav = 1.1, bazidije su 4-sporne, valjkaste, 25-33 x 4-5 µm, trama listića sastoji se od valjkastih hifa, 18-30 x 2.8-4 µm; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, lomljivo, u stručku je žilavo, svijetlo sivkasto-smeđe; miris nije izražen ili je slab na spermu, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, kao saprofit tla u svim tipovima šuma, po parkovima, vrtovima, grmljacima, na negnojenim travnjacima, u opožarenim područjima, na vapnenastom ili glinenastom tlu.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta.

Napomena: Vrlo je malih dimenzija, a prepoznatljiva je po tamnom, gotovo crnom, sitno ljuskavom klobuku.

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

Hodophilus phaeophyllus - created on October 2022 in Gals, Erlach, Switzerland by Nicolas Schwab

SMEĐELISNA PRLJAVICA

Camarophyllopsis phaeophylla (Romagn.) Arnolds

Etimologija: phaeo- (gr.) = taman, mutan, smeđ + phylla (gr.) = list, listić. Po boji listića.

Klobuk: 0.5-1.5 cm širok, prvo je polukuglast, zatim je konveksan, kasnije je izravnat i blago ulegnut na sredini, površina je bez sjaja, naborana, žiličasta, vodenasta, po vlažnom vremenu i kod svježih primjeraka je smeđ do sivkasto-smeđ, rub je krem, može biti tamnosmeđ i crnkasto-smeđ na sredini, osušen je crvenkasto-siv do bjelkast, rub je podvijen, kasnije je izravnat i nazubljen, po vlažnom je vremenu slabo prozirno narebran.

Stručak: 2-3 cm visok i 1.5-2.5 mm debeo, elastičan, valjkast, ponekad je proširen na vrhu do 3.5 mm, sužen je prema bazi, vijugav, pahuljast, bijelo praškast do bijelo vlaknast, na vrhu je isprva bjelkast, narančasto-siv do svijetlooker, zatim je crvenkasto-smeđ, narančasto-smećkast, prema bazi je bjelkast, zatim je crvenkasto-siv do tamnosmeđ, baza je prekrivena rijetkim bijelim micelijem.

Listići: Rijetki, razmaknuti, široki su do 2 mm, 12-16 ih dopire do stručka, dugo se spuštaju po stručku, bjelkasti, zatim su crvenkasto-sivi, narančasto-smećkasti do tamnosmeđi.

Spore: Gotovo su kuglaste do široko eliptične, prozirne, glatke, tankih stijenki, 4.1-6 x 3.1-4.2 μm, Me = 4.7 x 3.7 μm, Q = 1.1-1.6, Qav = 1.27, bazidije su 4-sporne, prozirne, usko batinaste, malo su zakrivljene prema bazi, 26-47 x 4.5-7 μm, bazidiole su valjkaste do usko batinaste, često su zakrivljene, tupe, 15-40 x 2.5-7 μm, pleurocistide su odsutne, cheilocistide su dobro definirane, batinaste do trbušaste, ponekad su zakrivljene prema bazi, tupe, 16-45 x 7-12.5 μm, pileipelis se sastoji od hifa, terminalni segmenti na rubu klobuka su gotovo kuglasti, kruškoliki, tankih stijenki ili samo s nejasno zadebljanim stijenkama, 15-68 x 10-40 μm, donji su segmenti obično izrazito uži, valjkasti, rijetko su napuhani, ponekad su razgranati, 3-94 x 3-29 μm, poneka su s malim segmentima kraćim od 5 μm, terminalni segmenti na sredini klobuka su slične veličine i oblika onima na rubu klobuka, 17-55 x 8-37 μm, donji su segmenti također slični onima kao na rubu klobuka, 3-46 x 3-22 μm, caulocistide su bez tamnog pigmenata, tankih stijenki, isprepletene, terminalni su segmenti uglavnom batinasti do široko batinasti, rijetko su kruškoliki, ponekad su zakrivljeni prema bazi, vršno tupi, 11-65 x 6-21.5 μm, kopče su odsutne u svim dijelovima; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, lomljivo, sivo-smeđe; miris je neutralan do malo na plijesan, neugodno kiselkast, a okus je blag i također kiselkast.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, od srpnja do studenog, kao saprofit tla na suhim travnjacima kojima se neintenzivno gospodari, rjeđe u grmljacima gloga (Cratageus) i breze, te na rubovima šuma. U Hrvatskoj je poznata samo s jednog lokaliteta, u okolici Zagreba.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Zaštita: ZAŠTIĆENA - OSJETLJIVA VRSTA

Status jestivosti: NEJESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog ugroženosti.

Napomena: Vrlo je malih dimenzija, a prepoznatljiva je po svijetlosmeđem do smeđem rubu i tamnosmeđoj sredini klobuka, osušen je crvenkasto-siv do bjelkast, stručku iste boje, u mladosti svjetlijem na vrhu i na dnu, isprva bjelkastim, a u zrelosti tamnosmeđim listićima, mesu bez jakog mirisa i široko eliptičnim do eliptičnim sporama.

Referentni izvori: Tkalčec, Zdenko, Mešić, Armin, Matočec, Neven, Kušan, Ivana. 2008. Crvena knjiga gljiva Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. – Smeđelisna prljavica (Camarophyllopsis phaeophylla (Romagn.) Arnolds)

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

Camarophyllopsis schulzeri - created on August 2025 in Kulebjerg Overdrev, Denmark by Thomas Kehlet

SCHULZEROVA PRLJAVICA

Camarophyllopsis schulzeri (Bres.) Herink

Etimologija: U čast Stephana (Josipa) Schulzera von Müggenburg (1802.-1892.), hrvatskog, austrougarskog časnika i mikologa. Studirao je mikologiju od ranih 1830-ih. Specijalizirao se za gljive iz Mađarske, Slovačke i Slovenije, te je opsežno objavljivao radove o tim temama. Također jeje sastavio pregled gljiva Mađarske i Slavonije, koji je sadržavao oko 1800 vrsta i vlastite ilustracije u boji. Ovu je raspravu 1869. preuzela Mađarska akademija znanosti i predala mikologu Karlu Kalchbrenneru na reviziju, koji ju je dopunio gljivama iz Karpata i djelomično objavio. Po imenu.

Engleski jezik: Matt Fanvault

Klobuk: 1-3 cm širok, isprva je polukuglast, brzo se izravna i ulegne na sredini, na sredini je uglavnom blago grbav, malo je vodenast, gladak, gol, lagano je baršunast, bez sjaja kad se osuši, smeđ, cimetastosmeđ, narančasto-smeđ, krem-siv, sivo-smeđ do tamnosmeđ, ponekad je s blagom maslinastom nijansom.

Stručak: 2-4 cm visok i 2-6 mm debeo, često je gotovo valjkast, sužava se prema bazi, šupalj, gol, suh, često je uzdužno užlijebljen, bjelkast, krem-siv do smećkast, na vrhu je svjetliji.

Listići: Široko su razmaknuti, široki, prilično su tanki, široko su prirasli, vrlo kratko se spuštaju po stručku sa zupcem, često su povezani poprečnim žilicama na bazi, bjelkasti, kasnije su sivkasti, krem-sivi, smeđi, sivo-smeđi, oštrica je glatka i iste boje.

Spore: Gotovo kuglaste do široko eliptične, prozirne, glatke, neamiloidne, 4-5 x 3.5-5 µm, Q = 1.1-1.5, Qav = 1.3, bazidije su 2-4-sporne, tanke i izdužene, bez bazalih kopči, 35-42 x 5-7 µm, hife trame listića su široke oko 3-13 µm, s kratkim segmentima, bez kopč, pileipelis je s isprepletenim hifama, bez kopči; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, lomljivo, bjelkasto, vremenom pocrni; miris je neugodan, kiselkast, na brašno ili spermu, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, od srpnja do studenog, uglavnom u skupinama, kao saprofit tla u bjelogoričnim šumama, na rubovima šuma, čistinama i negnojenim travnjacima.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta.

Napomena: Vrlo je malih dimenzija, a prepoznatljiva je po smeđem do tamnosmeđem klobuku i stručku, te svjetlijim, kontrastnim i razmaknutim listićima. Slične su tamnobaršunasta prljavica (Camarophyllopsis atrovelutina), koja je s nešto tamnijim klobukom i manjim sporama, 3.1-4.2 x 2.8-3.8 µm, Petersenova prljavica (Lamelloclavaria petersenii), koja ima duguljastije spore, 5-6.2 x 2.5-3 µm i jednostavan pileipelis. Opisana vrsta također mo že podsjećati na neke vrste iz roda Neohygrocybe, koje su obično manjih dimenzija, uglavnom bez mirisa i imaju manje spore. Sličnim vrstama iz roda Dermoloma meso jako miriše na brašno i imaju ispucanu kožicu klobuka.

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.