Ukupno vrsta gljiva: 2775

Botryobasidium je saprotrofni rod s kortikoidnim plodnim tijelima različite površinske teksture, od glatke, praškaste do grbave. Karakterističan je po kratkim, valjkastim do trbušastim, 2-8-spornim bazidijima, koji se obično nalaze u grozdastim nakupinama po čemu je rod i dobio naziv Botryobasidium. Ovakav raspored bazidija čini himenijalnu površinu zrnastom. Spore su općenito neamiloidne. Hife kod pripadnica ovog roda mogu biti s debelim ili tankim stijenkama, s ili bez kopči, ali grananje je uvijek pod pravim kutom. Nespolni, anamorfni oblici koji proizvode konidije umjesto bazidija i spora prethodno su općenito kategorizirani pod različitim znanstvenim nazivima. Međutim, sveobuhvatnim pregledom, koji je provela Holubová-Jechová 1980. godine, zaključeno je da većinu ovih rodova treba smatrati sinonimom roda Haplotrichum, a nespolni stadij Botryobasidium. Na temelju molekularnih podataka, otkriveno je da su članovi roda Botryobasidium monofiletički i tvore prirodnu skupinu unutar reda Cantarellales te su sestrinski drugim rodovima poput Sistotrema, Cantharellus, Craterellus, Hydnum i Clavulina. Trenutno je unutar roda Botryobasidium potvrđeno oko 80 vrsta.

Rod: Botryobasidium Donk

Više takse:

Carstvo: Fungi

Koljeno: Basidiomycota

Razred: Agaricomycetes

Red: Cantharellales

Porodica: Botryobasidiaceae

Izravno podređene niže takse: prikaži

Botryobasidium aureum

nejestiva gljiva

ZLATNA KRASTOKORKA

Botryobasidium aureum (Fr.) D.P.Rogers

Etimologija: aureus (lat.) = zlatni, zlatnožuti. Po boji.

Engleski naziv: Golden Crust

Plodno tijelo: 1-5 cm široko, isprva su s nespolnim stadijem, pojedinačna, grbava, jastučasta, široka 2-10 mm, bijela, kasnije je žuta, oker do smećkasta, s konidijskom masom koja leži na bijelom subikulumu, kasnije mogu biti međusobno spojena u kolonije, sa sitno dlakavom površinom od izbočenih konidiofora, odnosno razgranatih hifa s konidijama, koje u vrlo tankom sloju prekrivaju supstrat, poput plijesni.

Spore: Valjkaste, usko eliptične ili vretenaste, glatke, tankih stijenki, prozirne, protoplazma je s uljnim kapljicama ili uljnim granularnim sadržajem, 6-10 x 3-4 µm, bazidije su kratke, uglavnom valjkaste, 6-sporne, odnosno sa šest sterigmi, 12-16 x 7-8 µm, konidije su limunaste, s produžetkom na krajevima, 20-30 x 10-15 µm, Q = 1.6-2.4, cistide su odsutne, hifalni sustav je monomitski sa hifama bez kopči, bazalne hife su žućkaste, zadebljanih stijenki, široke 6-9 µm, himenijalne hife su tanje, široke 4-5 µm, pravokutno se granaju (cromushrooms: konidije su (20.1) 20.8 - 26.5 (29.4) × (10) 10.3 - 11.9 (14.7) µm, Q = (1.6) 1.9 - 2.4 (2.7), N = 140, Me = 23.6 × 11.1 µm, Qe = 2.1); otrusina je žućkasta.

Meso (trama): Tanko, gotovo ne postoji, bjelkasto do žućkasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u kasnu zimu, proljeće i jesen, kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (grane, panjevi, trupci) bjelogoričnog drveća.

Doba rasta: 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Po sporama je slična Botryobasidium candicans, koja ima nešto manje konidije.

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

Botryobasidium isabellinum

Botryobasidium isabellinum - created in Norway by Siri Khalsa

Info
CC-BY-SA

nejestiva gljiva

BLIJEDOŽUTA KRASTOKORKA

Botryobasidium isabellinum (Fr.) D.P.Rogers

Etimologija: isabellinus (lat.) = blijedožuto, svijetložuto. Po boji.

Engleski naziv: Seamine Crust

Plodno tijelo: 1-2(5) (99) cm široko i oko 0.5 mm debelo, posve prileglo na supstrat, razrašteno, labavo srašteno s podlogom, formira tanke membranozne plahtice, paučinasto-baršunasto; površina je plodišta u mladosti bjelkasta, sivkasta, smećkasta, kasnije oker-žućkasta, djelomično i s ružičastim ili sivo-ljubičastim odsjajem; rub je nepravilno rastrgan i resast.

Spore: Kuglaste, šiljate, 6.5-10 µm; otrusina je svijetlosmeđa.

Meso (trama): Tanko, mekano i sočno poput pamuka, od prljavo bjelkaste do oker-smeđe boje, često u više slojeva, odvojivo od podloge; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (grane, trupci) raznog crnogoričnog drveća, najčešće smreke, uglavnom s donje strane grana i trupaca.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Opisana je vrsta lako prepoznatljiva zbog staništa (smreka) i oker-žute boje. Mikroskopski ima vrlo slične bazidije i sustav hifa kao Botryobasidium botryosum. Međutim, spomenuta je vrsta bijela ili krem boje, te su njezine spore eliptične i glatke. Žućkastu boju plodnog tijela ima i vrsta Botryobasidium candicans, ali ona raste na krupnim drvnim ostacima bjelogoričnog drveća.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1402. Botryohypochnus isabellinus (Fr.: Schleicher) Erikss.

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

IDI NA VRH

Izravno podređene niže takse: prikaži