SMOLASTA RUPIČARKA

Ischnoderma resinosum (Schrad.) P.Karst.

Etimologija: resinosus (lat.) = smolast.

Engleski naziv: Resinous Polypore

Plodno tijelo (klobuk): 4-25 (40) cm široko, promjer od supstrata je 15-25 cm i do 3 cm debeli, kapasto-polumjesečastog je oblik, raste na bukovim panjevima i u blizini zemlje, nekad se raširi i na metar dužine, polumjeseci su često malo izdignuti; u mladosti je sivo-smeđe ili sivo-crvenkasto, često je prekriveno s crvenim ili crvenkasto-smeđim kapljicama, sa pojasevima, uz supstrat je tamnocrveno, maslinasto-smeđe i narančasto-crveno, kasnije postaje sve tamnije crveno, površina je hrapava, maljavo-baršunasta, s brojnim je tamnim mrljama, valovita, rub je kružan i bjelkast.

Rupice/cjevčice: Okruglaste, višekutne, 4-6/mm², u mladosti su često s crvenim gutacijskim kapljicama, blijedosivkaste, svijetlooker ili smećkaste, na dodir postanu cimetastosmeđe; cjevčice su do 10 mm duge.

Spore: Valjkaste, glatke, prozirne, 5-7 x 1.5-2 µm; otrusina je bjelkasta.

Meso: Slojevito, plutasto, debljine je do 2.5 cm, bjelkasto, žućkasto ili smećkasto, rub je također crvenkast; miris je ugodan, slatkast, na gljive ili anis, a okus nije izražen.

Stanište: Raste više godina kao saprofit krupnih drvnih ostataka skoro isključivo bukve; izaziva bijelu trulež drva. Primjerci na slici snimljeni su na lokalitetu Brezovac na Dinari.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Jestiva je vrsta, ali se smatra nejestivom zbog tvrde konzistencije mesa.

Napomena: Od slične se vrste Ischnoderma benzoinum razlikuje po tome što uvijek raste na bukvi, a ne na crnogoričnom drveću, meso je nešto svjetlije boje, nije tamnosmeđe, rub je zadebljan i jasno kružan, a ne oštar i tanak, te nema crnih mrlja po kožici klobuka.