Russula praetervisa - created on November 2021 in Casteddu di Sotto, Padru, Italy by Marco Floriani

ZAOBIĐENA KRASNICA

Russula praetervisa Sarnari

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Russulales > Porodica: Russulaceae > Rod: Russula > Vrsta: Russula praetervisa Sarnari (GBIF ID 2551456)

Etimologija: praetervisa (lat.) = previđen, zanemaren, propušten. Po neuočljivosti.

Klobuk: 3.5-7 cm širok, prvo je polukuglast, zatim je konveksan, kasnije se izravna i duboko ulegne na sredini, kožica se guli do 1/2 promjera, ljepljiv i sjajan, fino je hrapav, oker, oker-smeđ, s nejasnim je maslinastim nijansama, tamniji je na sredini, nekad je krem, rijetko je sivog tona, kasnije je sa hrđastocrvenim mrljama, ali ne uvijek, rub je nepravilan, valovit, narebran.

Stručak: 3-5.5 cm visok i 1-1.8 cm debeo, valjkast ili donekle proširen prije sužavanja na vrhu, ponekad je donekle raširen na vrhu, pun, kasnije je komorasto šupalj, kora je debela oko 1.5 mm, bjelkast, mjestimično je oker, oker-smeđ, rijetko je malo sivkast, tipično je sa crveno-ljubičastom nijansom pri dnu, ali ne uvijek.

Listići: Gusti, široki su 4-7 mm, izmiješani su s rijetkim lamelulama, često su račvasti, prirasli ili su zaokruženi uz stručak, ponekad se spuštaju po stručku, tanki, lomljivi, bijeli do krem, u starosti su sa hrđastosmeđim mrljama.

Spore: Široko su eliptične, sa stožastim su bradavicama visokim do 1 µm, prilično povezanim više ili manje dugim i razgranatim grebenima i tankim spojnim linijama koje tvore djelomični mrežasti ili zebrasti uzorak, 7-9.6 x 5.6-7.2 µm, bazidije su 4-sporne, 44-56 x 8-12 μm, cheilocistide su vretenaste, s različitim produžetkom, ponekad su malo deformirane ili promjenjive veličine, 60-86 x 8-10.5 μm, kožica klobuka sastoji se od tupih, valjkastih dlačica, širokih 2.5-5 μm, te dobro definiranim i razgranatim, stožastim dermatocistidama, često  sa vršnim produžetkom, širokih 5-7 μm; otrusina je krem do tamnokrem (IIc-d).

Meso: Čvrsto, vremenom postaje lomljivije, bijelo, mjestimično je hrđastosmeđe; miris je neugodan na ribu ili gumu, a okus je sličan, ponekad je gorak, ali nije ljut.

Kemijske reakcije: Meso u dodiru sa željeznim sulfatom (FeSO4) postane ružičasto, a reakcija sa gvajakovom tinkturom je pozitivna.

Stanište: Raste u ljeto i jesen u svim tipovima šuma, rubu šikara i uz rudnike drvenog ugljena, u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, na silikatnom ili pjeskovitom tlu, češće u mediteranskom području.

Doba rasta: 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta.

Napomena: Raste ispod bjelogoričnog i crnogoričnog drveća, obično na toplim, sunčanim mjestima. U mediteranskom okružju preferira rijetke šikare hrasta plutnjaka, travnate čistine i kamenjare koji graniče s grmljem. U usporedbi sa srodnim vrstama, prepoznatljiva po uglavnom oker-smeđoj boji klobuka, odsutnosti ljutine, neugodnom okusu i mirisu mesa, mogućoj crveno-ljubičastoj nijansi na dnu stručka, te grebenastim i barem djelomično mrežastim sporama. Može biti u potpunosti krem boje, a od slične vrste Russula pallescens razlikuje se po blagom okusu i neugodnom mirisu na ribu.