MAHOVINSKA LJEVČICA

Arrhenia acerosa (Fr.) Kühner

Etimologija: acerosus (lat.) = igličast, šiljasta. Po rastu na zvjezdastoj mahovini (Sagina subulata).

Engleski naziv: Moss Navel

Klobuk: 1-3 (4) cm širok, bubrežast, školjkast, smećkast, oker, siv do sivosmeđ, vodenast, prema rubu je svjetliji, bjelkast, u mladosti je bijelo čehast na sredini, rub je narebran i vlaknast.

Stručak: 0.5-1 (2) cm visok, 5-8 (11) mm debeo, smećkast, lagano je dlakav i vunast, baza je bijelo baršunasta od micelija.

Listići: Oker, sivi do sivo-smeđi, rijetki, kratko se spuštaju po stručku.

Spore: Kuglaste, u obliku su kapljice, prozirne, 5.6-6.8 x 3.5-5.9 µm; otrusina je bijela.

Meso: Sivo do sivo-smeđe, tanko, vodenasto; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprofit tla po putevima, livadama, šumama, parkovima i uz rubove šuma, uglavnom na zemlji, ali i na drvnim ostacima, uvijek s vlažnom mahovinom, na vlažnim mjestima. Primjerke na svim slikama snimio je Darko Stermšek iz Prirodoslovnog muzeja Split.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Ako se obrati pozornost na boju i obli plodnog tijela teško se može zamijeniti s drugim vrstama.

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

Arrhenia baeospora - created on October 2013 in Волгоградская обл, Russian Federation by Eugene Popov

SITNOSPORNA LJEVČICA

Arrhenia baeospora (Singer) Redhead, Lutzoni, Moncalvo & Vilgalys

Engleski naziv: Mealy Navel

Klobuk: 1-1.5 (2) cm širok, uglavnom izravnato-konveksan, u obliku dugmeta, u sredini pupčast; žuto-smeđ, svijetlosiv, poslije sivo-smeđ, brzo blijedi; više ili manje fino baršunast, prema rubu blago crtast, ponekad valovit, rub ubrzo izvrnut prema gore.

Stručak: 1-2 (2.5) cm visok, 1-1.5 (2) mm debeo, sivo-smeđ, baza tamnija, crnkasta, potpuno pamučasto bijela.

Listići: Sivo-smeđi, silazeći, debeli, ravni do blago zakrivljeni, nisu račvasti, razmaknuti, povezani poprečnim žilicama, izmiješani s lamelulama.

Spore: Eliptične do oblika kapljice, glatkih stijenki, prozirne, 3.5-10.4 x 1.5-5 µm; otrusina je bijela.

Meso: Svijetlosivo, tanko; miris brašnast ili malo po krastavcima, okus blag.

Stanište: Raste od rujna do studenog kao saprofit tla na različitim tipovima travnjaka, po vrištinama, vrtovima, parkovima i u grmlju, voli sunčana područja. U Hrvatskoj je poznata samo s jednog lokaliteta, na Žumberačkom gorju.

Doba rasta: 9, 10, 11

Zaštita: ZAŠTIĆENA - OSJETLJIVA VRSTA

Status jestivosti: NEJESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog ugroženosti.

Napomena: Ako se obrati pozornost na boju i veličinu teško se može zamijeniti s drugim vrtama.

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

RUŽIČASTA LJEVČICA

Arrhenia discorosea (Pilát) Zvyagina, A.V.Alexandrova & Bulyonk.

Etimologija: diskos (gr.) = disk + roseus (lat.) = ružičast. Po obliku i boji klobuka.

Klobuk: 0.5-2 (3.5) cm širok, lagano pupčast, ružičast, kestenjastosmeđ, ružičasto-ljubičast, vodenast, izbljeđuje do smećkaste boje, maljav, čehast, rub je izravnat ili podvijen, čak i u starosti.

Stručak: 0.5-1.5 (2) cm visok i 1-2 mm debeo, valjkast, ružičast, kestenjastosmeđ do ružičasto-ljubičast, kasnije je ljubičasto-smeđ i ružičast od poispadalih spora, na bazi je bjelkast ili s bjelkasto-ružičasto baršunast od micelija.

Listići: Rijetki, dosta su razmaknuti, prirasli, vrlo se kratko spuštaju po stručku, izmiješani su s lamelulama, ružičasti, kestenjastosmeđi do ružičasto-ljubičasti.

Spore: Široko su eliptične ili u obliku kapljice, prozirne, 6-9 x 3-6.6 µm; otrusina je ružičasta.

Meso: Tanko, oker-smeđe do smećkasto, vlaknasto; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen kao saprofit krupnojih drvnih ostataka (panjevi) bjelogoričnog drveća. Sve slike snimio je Neven Ferenčak, krajem ožujka, na lokalitetu uz rijeku Dravu kod Varaždina, na crnoj topoli (Populus nigra).

Doba rasta: 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Ako se obrati pozornost na boju i oblik plodnog tijela teško se može zamijeniti s drugim vrstama.

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

BLIJEDOSIVA LJEVČICA

Arrhenia griseopallida (Desm.) Watling

Etimologija: griseus (lat.) = sivo + pallidus (lat.) = blijedo. Po boji.

Engleski naziv: Pelargonium Navel

Klobuk: 1-3 (4) cm širok, prilično je sitan, izravnat ili je izravnato-konveksan, na kraju je ulegnut, nepravilno je lijevkast; površina je radijalno vlaknasta, sredina je čehasta, siv do sivo-smećkast, po suhom vremenu je svjetlijeg tona; rub je tanak, nazubljen i također vijugavo-valovit.

Stručak: 1-2 cm visok, relativno je kratak, valjkast, malo je zadebljan na bazi koja je bijelo-vunasta; tamnosiv je i sivo-smećkast; nije uvijek centralno postavljen u odnosu na klobuk.

Listići: Razmaknuti, izmiješani su s lamelulama različite dužine; oštrica je vijugava; priraslo-silazeći; sivo-smećkasti.

Spore: Eliptične, glatke, 8-15 x 4.5-7 µm; bazidiji nose 2-4 spore; otrusina je bijela.

Meso: Sivo-smećkasto, tanko, vodenasto; miris nije izražen ili slab na pelargonije, a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeća, ljeto i jesen kao saprofit tla u vrtovima, po livadama bogatim mahovinom, uz puteve ili po šumskim čistinama, na kiselom pjeskovitom tlu, kao i na krupnim drvnim ostacima raznog bjelogoričnog i crnogoričnog drveća. Primjerke na slici snimio je Danijel Balaško, u studenom, na lokalitetu Kloštar Podravski kod Đurđevca.

Doba rasta: 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Veoma je slična vrstama iz roda Omphalina u koji je neki autori i svrstavaju. Međutim, ovaj rod se razlikuje po mikroskopskim karakteristikama.

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

Arrhenia obatra - created in Norway by Inger-Lise Fonneland

MRKA LJEVČICA

Arrhenia obatra (J.Favre) Redhead, Lutzoni, Moncalvo & Vilgalys

Etimologija: ob (lat.) = prema + ater (lat.) = crno, mrko, tamno. Po boji.

Engleski naziv: Montane Navel

Klobuk: 0.5-1.5 cm širok, konveksan je i napadno pupčast ili je ulegnut na sredini, površina je bez sjaja, gusto zrnast; sivo-crnkast, po suhom vremenu teži prema tamno smeđo-crvenkastom, rub je tanak, jasno je i lagano crtast zbog prozirnosti kožice.

Stručak: 1-2 cm visok, valjkast, najčešće je pravilan; čađavosivo-crnkast, nešto je svjetliji na osnovi.

Listići: Razmaknuti, s kratkim su lamelulama, silazeći; sivi su i sivo-smećkasti.

Spore: Eliptične, 7-9 x 5-6 µm; otrusina je bjelkasta.

Meso: Gotovo da i ne postoji; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste od travnja do lipnja i od rujna do studenog kao saprofit tla na različitim tipovima travnjaka, na višim planinskim predjelima te uz rubove puteva. U Hrvatskoj je poznata samo s jednog lokaliteta, u okolici Rijeke.

Doba rasta: 4, 5, 6, 9, 10, 11

Zaštita: ZAŠTIĆENA - OSJETLJIVA VRSTA

Status jestivosti: NEJESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog ugroženosti.

Napomena: Karakteristična je po staništu, narebranom rubu klobuka i dimenzijama.

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

RICKENOVA LJEVČICA

Arrhenia rickenii (Hora) Watling

Etimologija: U čast njemačkog rimokatoličkog svećenika i mikologa Adalberta Rickena (1851-1921). Dao je doprinos u sistematizaciji gljiva i bio autor popularnog udžbenika o gljivama Vademecum für Pilzfreunde. Drugo zapaženo Rickenovo djelo bilo je Die Blätterpilze (Agaricaceae) Deutschlands und der angrenzenden Länder, besonders Oesterreichs und der Schweiz (1915), publikacija o gljivama iz porodice Agaricaceae. Rod Rickenella i porodica Rickenellaceae nazvani su u njegovu čast. Njemačko društvo za mikologiju od 1987. godine mladim mikolozima za njihova istraživanja iz područka mikologije dodjeljuje nagradu Adalberta Rickena. Po određenom imenu. 

Klobuk: 0.5-2.5 cm širok, prvo je konveksno-pupčast, kasnije se raširi, lijevkast, smeđ, sivo-smeđ do maslinasto-smeđ, vodenast, radijalno crtast, kvrgav, izbrazdan, rub je blago nazubljen i valovit.

Stručak: 7-15 mm visok i 1-2 mm debeo, valjkast, na vrhu je deblji, šupalj, gladak, gol, oker do smećkast, vodenasto proziran.

Listići: Nalik su pločama, spuštaju se po stručku, često se račvasti, rijetki, široko razmaknuti, povremeno su prekinuti, oker, smećkasti do blijedo sivo-smeđi, oštrica je svjetlija.

Spore: Eliptične do gotovo okrugle, glatke, prozirne, nisu amiloidne, 6-9 x 3-5 µm; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, svijetlosmeđe; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen na kamenitom i pjeskovitom tlu u simbiozi sa mahovinama i lišajevima, na vapnenastom tlu. Sve slike snimio je Neven Ferenčak.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Slična je lopatasta ljevčica (Arrhenia spathulata), koja ima slabije izražene listiće koji su više poput nabora.

SEOSKA POŠTAROVKA

Arrhenia rustica (Fr.) Redhead, Lutzoni, Moncalvo & Vilgalys

Etimologija: rusticus (lat.) = seljački, seoski, poljski.

Engleski naziv: Rural Navel

Klobuk: 1-1.5 (2.5) cm širok, prilično je sitan, konveksno-pupčast, teži da poprimi lijevkasti oblik, bez sjaja; žuto-smeđ, tamnosmeđ ili čađavo-siv, površina je malo naborana, rub je lagano ili krupno narebran i valovit.

Stručak: 1-3 cm visok, tanak, sužava se prema osnovi; boje je klobuka.

Listići: Razmaknuti, krivi, jasno su silazeći; tamnosivi, kod razvijenih gljiva uvijek teže da potamnu do skoro smeđo-crnkaste boje.

Spore: Eliptične, glatke, 6-9 x 3-5 µm; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, svijetlosmeđe; miris nije izražen, okus blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen na kamenitom i pjeskovitom tlu, u simbiozi s mahovinama i lišajevima, te na opožarenim terenima. Primjerke na slici snimio je Mladen Matišić, sredinom studenog, na pjeskovitom tlu.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Ima karakteristične 6-sporne bazidije.

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

LOPATASTA LJEVČICA

Arrhenia spathulata (Fr.) Redhead

Etimologija: spathula (lat.) = lopatica, oštrica. Po obliku.

Engleski naziv: Spatulate Oysterling

Klobuk: 0.3-1.5 (2) cm širok, skoro je opnast, lopatastog oblika; žućkast, žuto-smeđ, oker-smeđ, smeđ, sivo-smeđ, po suhom vremenu izbljeđuje; bez dekoracije.

Stručak: 0.5-2 cm visok i 1-2 mm debeo, lateralno je spojen s klobukom; žućkast do sivo-smeđ, na bazi su uočljivi vunasti ostaci micelija.

Letvice: Žilaste, dosta su anastomozirajuće, natečene, račvaste; žućkaste, sivo-smeđe ili maslinasto-smeđe.

Spore: Eliptično izdužene, glatke, 6-10 x 3-6 µm; otrusina je bjelkasta.

Meso: Tanko, opnasto, prozirno, bjelkasto, svijetložuto; miris nije izražen, okus blag.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen (u razdoblju bez mraza) kao saprofit krupnih drvnih ostataka i parazit na mahovini po krovovima, kamenolomima, nasipima, putevima, zidovima, na stabljikama biljaka. Prve dvije slike snimio je Danijel Balaško, u studenom i prosincu, na lokalitetu Kloštar Podravski kod Đurđevca, a ostale Darko Stermšek iz Prirodoslovnog muzeja Split, početkom studenog, na lokalitetu u blizini Šestanovca kod Omiša.

Doba rasta: 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Kuriozitet je po zajednici s mahovinom u kojoj se nalazi zaronjen skoro čitavi stručak.

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.