Ukupno vrsta gljiva: 2775

Rod: Rhizocybe Vizzini, G.Moreno, P.Alvarado & Consiglio

Više takse:

Carstvo: Fungi

Koljeno: Basidiomycota

Razred: Agaricomycetes

Red: Agaricales

Porodica: Tricholomataceae

Izravno podređene niže takse: prikaži

Rhizocybe pruinosa

Nejestiva gljiva

INJASTA GRLAŠICA

Rhizocybe pruinosa (P.Kumm.) Vizzini, P.Alvarado & G.Moreno

Etimologija: pruinosus (lat.) = prekriven injem, prekriven prašinom. Po dekoraciji klobuka.

Klobuk: 2-5 cm širok, isprva je konveksan, ubrzo je konveksno-spljošten i pupčasto ulegnut na sredini, površina je slabo vodenasta, prvo je glatka i prekrivena je sivkasto-bijelim injem, kasnije je vlaknasta, sivo-smeđ ili krem-smeđ, rub je u mladosti blago podvijen, kasnije je izravnat i valovit, ponekad je kratko narebran.

Stručak: 1.5-5 cm visok i 2-9 mm debeo, valjkast, prvo je pun, kasnije je šupalj, pahuljast na vrhu, bjelkast, krem, žučkast, smećkast do krem-crvenkast, na bazi je s izraženim bijelim rizomorfima.

Listići: Gusti, srednje su debljine, spuštaju se po stručku, bjelkasti, zatim su kremasti do smećkasti, oštrica je cjelovita.

Spore: Eliptične glatke, prozirne, neamiloidne, 4-7.5 x 2-4 µm, bazidije su 2-5-sporne, 15-30 x 3-7 µm, cheilocistide su odsutne, trama listića sastoji se od valjkastih hifa širokih 3.5-8 µm, pileipelis je prvo trichoderm, zatim cutis, sastoji se od hifa u čupercima, a na kraju su prilegnute, često su valjkaste, ponekad su nepravilno režnjaste i razgranate, smećkaste u KOH, s pigmentiranim sadržajem, široke su 3-11 µm; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, mekano, elastično, bjelkasto, žučkasto do oker u klobuku, svijetlooker prema dnu stručka; miris je slab na zemlju ili nezrele jabuke, a okus je blag do gorkast.

Stanište: Raste u kasnu jesen, zimu i proljeće, od studenog do travnja, skupno, kao saprofit tla u miješanim i crnogoričnim šumama, u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem, često s arišem. Slike je snimio Neven Ferenčak, 7.3.2026., na lokalitetu Klenovnik kod Ivanca.

Doba rasta: 2, 3, 4, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Biti na oprezu s ovom vrstom, jer neki izvori navode da je otrovna.

Napomena: Najranija je grlašica u godini, ponekad raste i po snijegu, a prepoznatljiva je po rizomorfima na bazi stručka. Veoma je slična ariševa grlašica (Rhizocybe vermicularis), koja je mnogo većih dimenzija, ima ružičasti klobukom, veće spore i raste najčešće po šumama ariša.

Calonarius splendens

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

Rhizocybe vermicularis

Rhizocybe vermicularis - created in Finland by Sebastian Källman

Info
CC-BY-SA

Nejestiva gljiva

ARIŠEVA GRLAŠICA

Rhizocybe vermicularis (Fr.) Vizzini, P.Alvarado, G.Moreno & Consiglio

Etimologija: vermicularis (lat.) = u obliku crva, gliste. Po rizomorfnim nitima na stručku.

Klobuk: 3-6 (9) cm širok, prvo je konveksno-pupčast, zatim je lijevkast, gladak, gol, po vlažnom je vremenu malo mazav; rub je dugo vremena podvrnut; žućkasto-sivkast, svijetlosmeđ, sivkasto-smeđ do tamnosmeđ, skoro je vodenast, lagano je maljav, rub je kasnije nepravilno valovit i sitno dlakav.

Stručak: 3-5 cm visok i 6-12 mm debeo, valjkast, najprije je pun, zatim je spužvasto šupalj, zadebljan je na bazi, često je zakrivljen, ponekad je stisnut; bjelkast je ili svijetlosmeđ, vlaknast, na vrhu je brašnast, ponekad je ižlijebljen, na bazi je s dugim bijelim hifama poput korjenčića (rizomorfi).

Listići: Osrednje su gusti, uski, lako se odvajaju od mesa u stručku, prirasli su ili se vrlo kratko spuštaju po stručku; najprije su bjelkasti, zatim su krem, žućkasti ili svijetlosmeđi.

Spore: Eliptične, lagano zrnate, prozirne, 5-6 x 2.4-3.1 µm; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, elastično, bjelkasto, krem-smećkasto ili krem-crvenkasto; miriše na rotkvice, a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće (već u veljači ili ožujku, pod snijegom) i ljeto, skupno, kao saprofit tla u crnogoričnim šumama, osobito šumama ariša ili smreke.

Doba rasta: 4, 5, 6

Status jestivosti: NEJESTIVA - Jestiva je vrsta, ali se smatra nejestivom jer nema nikakve uporabne vrijednosti.

Napomena: Zbog doba rasta se teško može zamijeniti s nekom drugom vrstom. Dok se snijeg topi može se pojaviti i sumnjiva proljetna grlašica (Rhizocybe pruinosa) koja također ima ostatke hifa na bazi stručka, ali je mnogo manja rastom (2-3 cm), klobuk joj je nepravilno koncentrično ispucan. Veoma je slična smeđocrvenkasta grlašica (Bonomyces sinopicus) koja je crvenkasta, tipično zadebljana na vrhu stručka ispod listića i jako miriše na svježe brašno.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 701. Ariševa grlašica (Clitocybe vermicularis (Fr.) Quél.)

Calonarius splendens

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

IDI NA VRH

Izravno podređene niže takse: prikaži