Ukupno vrsta gljiva: 2560

Rod: Rhodocollybia Singer

Više takse:

Carstvo: Fungi

Koljeno: Basidiomycota

Razred: Agaricomycetes

Red: Agaricales

Porodica: Omphalotaceae

Izravno podređene niže takse: prikaži

Rhodocollybia asema

Rhodocollybia asema - created on November 2025 in Sjælsølund, Denmark by Jacob Schmidt

Info
CC-BY-NC

Uvjetno jestiva gljiva

SIVOMASLAČNA PLOSNATICA

Rhodocollybia asema (Fr.) Bendiksen & Dima

Etimologija: asemos (gr.) = neupadljiv. Po izgledu. Moguće je da je Wünsche (1877.) koristio naziv asema u smislu neupadljivog izgleda u usporedbi s drugim rodovima, ili se možda nije odnosio na boju nego na druge karakteristike. Kasnije je Singer, prepoznavši ružičaste karakteristike, dao puno opisniji naziv.

Klobuk: 3-8 cm širok, prvo je konveksan, zatim je raširen i blago grbav na sredini, površina je sjajna i izraženo vodenasta, svijetlosmeđ do sivo-smećkast, sredina je nešto tamnija, obično i nakon sušenja.

Stručak: 3-8 cm visok i 4-12 mm debeo, valjkast, od klobuka prema bazi je sve deblji, batinast, na bazi je zadebljan, šupalj, često je zakrivljen, crtast, vlaknast, najprije je siv, kasnije sivo-smeđ, na dnu je izraženije smeđ, na bazi je prekriven bijelim micelijem.

Listići: Gusti, mekani, prirasli su na stručak ili ponekad slobodni, najprije su bijeli, zatim su sivkasti ili sivo-smeđi, oštrica je nepravilno nazubljena.

Spore: Eliptične, glatke, prozirne, dio spora je s debelim stijenkama, dekstrinoidne, 6.5-11 x 3.5-4.5 µm; otrusina je bijela do žućkasta.

Meso: Tanko, mekano, elastično, lomljivo, bjelkasto, u stručku je žuto-smeđe do svijetlosmeđe; miriše blago na zemlju, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto, jesen i ranu zimu, od kolovoza do siječnja, pojedinačno ili u skupinama, uglavnom u bjelogoričnim šumama kao saprofit na otpalom lišću, rjeđe u crnogoričnim šumama.

Doba rasta: 1, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: UVJETNO JESTIVA - Jestiva je vrsta loše kvalitete, ali samo mlada, jer je u starosti okus mesa na zemlju.

Napomena: Sivi varijetet je sličan tipičnoj maslačnoj plosnatici (Rhodocollybia butyracea), koja ima crvenkasto-smeđi, jednobojni klobuk, nema tamnu sredinu nakon sušenja i uglavnom raste ispod crnogoričnog drveća.

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

Rhodocollybia butyracea

Uvjetno jestiva gljiva     Na listi za determinatore

MASLAČNA PLOSNATICA

Rhodocollybia butyracea (Bull.) Lennox

Etimologija: butiraceus (lat.) = po mirisu sličnom užeglom maslacu.

Engleski naziv: Butter Cap

Klobuk: 3-8 cm širok, prvo je konveksan, zatim se raširi i tupo ispupči na sredini, gladak, vodenast, obično je crvenkasto-smeđ, ali može biti i sivkast, smeđ, sivo-smeđ ili sivo-maslinast, prema sredini je tamniji, često je dvobojan, rub je često uzdignut i nepravilno valovit, lagano je narebran.

Stručak: 4-5 cm visok i 4-12 mm debeo, valjkast, prema bazi je sve širi, sužen je na vrhu, šupalj, crtast, vlaknast, siv do sivo-smeđ, nešto je svjetliji od klobuka, u gornjem je dijelu je svjetliji, baza je prekrivena bijelim micelijem.

Listići: Gusti, mekani, prirasli su na stručak ili su slobodni, lako se odvajaju od podnice klobuka, bijeli, oštrica je nazubljena.

Spore: Eliptične, prozirne, neke su s debelim stijenkama, dekstrinoidne, 6.5-11 x 3.5-4.5 µm; otrusina je uglavnom ružičasta.

Meso: Tanko, mekano, krhko, bijelo, u stručku je žuto-smeđe ili svijetlosmeđe; miriše slabo na voće, u starosti na zemlju, a okus je blag, u starosti je na zemlju i plijesan.

Kemijske reakcije: Listići s formolom postanu ljubičasto-smeđi, a površina stručka s KOH siva.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, najčešće u množini, u crnogoričnim šumama kao saprofit na otpalim iglicama raznog crnogoričnog drveća. Slike je snimio Neven Ferenčak, 13.11.2023., 26.10.2024. i 25.10.2025.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: UVJETNO JESTIVA - Jestiva je vrsta loše kvalitete, ali samo mlada, jer je u starosti okus mesa na zemlju. Stručci su tvrdi pa se odbacuju.

Napomena: Po morfološkim značajkama joj odgovara sivomaslačna plosnatica (Rhodocollybia asema) koja se uglavnom razlikuje po prevladavajućoj sivoj boji i nešto manjim dimenzijama.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 506. Maslačna plosnatica (Collybia butyracea (Bull. ex Fr.) Quél.); 507. Sivomaslačna plosnatica (Collybia butyracea var. asema Fries)

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

Rhodocollybia filamentosa

Rhodocollybia filamentosa - created on September 2023 in Кирово-Чепецкий р-н, Кировская обл., Russian Federation by Vladimir Bryukhov

Info
CC-BY-NC

Nejestiva gljiva

VLAKNASTA PLOSNATICA

Rhodocollybia filamentosa (Velen.) Antonín

Etimologija: filamentum (lat.) = niti, vlakno + -osa (lat.) = obilje, ispunjenost nečim. Po vlaknastom klobuku.

Klobuk: 2-6.5 cm širok, prvo je zvonolik do polukuglast, zatim je konveksan, kasnije je izravnat i sa širokom grbicom na sredini, površina je suha, nije ljepljiva, slabo vodenasta, s uraštenim, radijalnim vlakancima, tamno crvenkasto-smeđ, tamnosmeđ ili tamnoljubičast, sušenjem blijedi u sivo-smeđe tonove, na rubu je svjetliji, rub je prvo podvijen, kasnije se izravna.

Stručak: 3-8 cm visok i 5-10 mm debeo, valjkast, batinasto zadebljan na bazi, crtast, vlaknast do baršunasto-ljuskav, crvenkasto-smeđ, svjetliji je na gornjem dijelu, a ispod tamniji, na bazi je bijelo baršunast.

Listići: Gusti, vrlo su tanki, izmiješani su s brojnim lamelulama, prirasli, gotovo su slobodni, bjelkasti, kasnije su smeđi, oštrica je izraženo nazubljena.

Spore: Eliptične, glatke, prozirne, dio spora je s debelim stijenkama, dekstrinoidne, 6.5-11 x 3.5-4.5 μm, cheilocistide su uglavnom vretenaste, nepravilno razgranate, 19-40 x 4-9 μm; otrusina je bijela.

Meso: Debelo, hrskavičasto, bijelo; miris nije izražen, a okus je blag do malo gorkast.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, od kolovoza do studenog, kao saprofit u planinskim crnogoričnim šumama, obično ispod smreke, na kiselom tlu.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Slična je maslačna plosnatica (Rhodocollybia butyracea), koja je bez izraženih, uraštenih vlakana.

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

Rhodocollybia fodiens

Rhodocollybia fodiens - created on September 2019 in Tornivaara, Finland by Tapio Kekki

Info
CC-BY-NC

Jestiva gljiva

UKORIJENJENA PLOSNATICA

Rhodocollybia fodiens (Kalchbr.) Antonín & Noordel.

Etimologija: fodio (lat.) = koja kopa, koja se probija. Po ukorijenjenom stručku.

Klobuk: 3-7 cm širok, najprije je konveksan, kasnije se raširi i često tupo ispupči na sredini, površina je vlažna i ljepljiva po vlažnom vremenu, malo je vodenasta, ponekad je kao posuta srebrnkastim prahom, dosta je ujednačeno žućkasto-crvenkast do crvenkasto-smeđ, ponekad je nešto tamniji, prema rubu je bjelkast i blago svijetlocrven, bez hrđastosmeđih mrlja.

Stručak: 3-8 cm visok i 3-8 mm debeo, valjkast, sužen je na bazi, u sredini je šupalj, ukorijenjen, uzdužno je crtast do brazdast, bijel, krem ili smećkast, na vrhu je bjelkast, mjestimično je s crveno-smeđim pjegama, na bazi je bijelo baršunast od micelija.

Listići: Prilično su gusti, nisu široki, zaokruženi su uz stručak, prirasli, žućkasti do krem, oštrica je nazubljena.

Spore: Eliptične ili u obliku kapi, glatke, prozirne, jako su dekstrinoidne, 6.5-9.5 x 4-5 µm, Q = 1.6-2, Qav = 1.8, cheilocistide su valjkaste i sa izrazlinama; otrusina je svijetloružičasta do svijetlonarančasta, kasnije je krem.

Meso: Debelo, u stručku je vlaknasto, bjelkasto je do svijetlosmeđe; miris je ugodan na gljive, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, kao saprofit tla u crnogoričnim šumama viših planinskih predjela, obično ispod smreke, na sloju iglica, na kiselom tlu bogatom mahovinom.

Doba rasta: 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta osrednje kvalitete, malo je kvalitetnija od maslačne plosnatice (Rhodocollybia butyracea).

Napomena: Slična je pjegava plosnatica (Rhodocollybia maculata), koja je nešto većih dimenzija, s klobukom bez crvenih mrlja, ujednačene je crvenkasto-smeđe boje, a na sredini je nešto tamniji.

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

Rhodocollybia maculata

Nejestiva gljiva

PJEGAVA PLOSNATICA

Rhodocollybia maculata (Alb. & Schwein.) Singer

Etimologija: maculatus (lat.) = uprljati, zamazati, (za)mrljati. Po mrljama po površini klobuka.

Engleski naziv: Spotted Collybia

Klobuk: 3-11 cm širok, prvo je konveksan, zatim je spljošten, površina je gola, glatka, po vlažnom je vremenu malo mazava, prvo je bijel do žućkast, uočljivo je hrđastosmeđe ili crvenkasto pjegav, osobito na sredini, u starosti je nekad hrđastosmeđ zbog gustih pjega, rub je vrlo tanak, dugo je vremena podvijen, kasnije je izvrnut.

Stručak: 4-12 cm visok i 0.5-2 cm debeo, tvrd, valjkast, često je kao stisnut, prema dolje je nešto deblji, nekad je s vrlo dugim korjenastim produžetkom, pun je do gotovo šupalj, često je spiralno uvijen, gladak, često je uzdužno vlaknast, bijel, mjestimično je hrđastosmeđe pjegav, često je točkast.

Listići: Vrlo su gusti, uski, zaokruženi uz stručak, prirasli, skoro su slobodni, oštriva je nazubljena; najprije su bjelkasti do blago žućkasti, u starosti su crvenkasto-smeđi.

Spore: Skoro su kuglaste, glatke, s uljnim kapljama, prozirne, s debelim stijenkama, dekstrinoidne, 5.5-7 x 4.5-6 µm, Qav = 1.15-1.2; otrusina je krem do ružičasta.

Meso: Debelo, čvrsto, bijelo; miris nije izražen, a okus je gorak i jako neugodan.

Kemijske reakcije: Meso s gvajakovom tinkturom polako postane plavkasto-zeleno, a s KOH požuti.

Stanište: Raste u ljeto, jesen i ranu zimu, od srpnja do siječnja, u velikim skupinama ili krugovima, kao saprofit tla u crnogoričnim šumama smreke ili bora, a nešto rjeđe u bjelogoričnim šumama, hrasta, graba i bukve, na svim vrstama tla. Slike je snimila Snježana Dujmović, 28.9.2025., u šumi bukve, smreke i bora.

Doba rasta: 1, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Jestiva je vrsta, ali se smatra nejestivom zbog gorkog okusa mesa. Ove je gljivu obično potrebno probati samo jednom, jer malo koja druga vrsta ima tako užasan okus. Također se navodi da uzrokuje gastrointestinalne tegobe kada se konzumira u većim količinama.

Napomena: Dosta je česta vrsta i šteta što nije jestiva. Kada je mlada, klobuk može biti potpuno bijel bez smeđih mrlja. Jednostavna je pri determinaciji, jer su žilavi korjenasti stručak, vrlo gusti listići i rđasto pjegavi klobuk najznačajnija obilježja karakteristična za ovu vrstu. Prstenasta ljepoglavka (Tricholomella constricta) je krupnija rastom i slične konzistencije kao naša vrsta od koje se razlikuje po prisutnosti žutih mrlja i mirisu na brašno. Korjenasta plosnatica (Rhodocollybia fodiens) je okeraste boje klobuka i ujednačeno je obojena, bez mrlja je po površini.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 508. Pjegava plosnatica (Collybia maculata (A. e S. ex Fr.) Quélet)

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

Rhodocollybia prolixa

Rhodocollybia prolixa - created on October 2024 in Laghestèl, Baselga di Piné, Italy by Marco Floriani

Info
CC-BY-NC

Jestiva gljiva

ISKRIVLJENA PLOSNATICA

Rhodocollybia prolixa (Fr.) Antonín & Noordel.

Etimologija: prolixus (lat.) = obilan, dugotrajan, razvučen. Po površini klobuka.

Klobuk: 4-8 cm širok, prvo je zvonoliko-konveksan, zatim se izravna i često nepravilno ispupči na sredini, površina je vlažna, mazava, sluzava, glatka, vodenasta, na sredini je često neravna i radijalno vlaknasta, crvenkasto-smeđ do ružičasto-smeđ, vremenom blijedi od rubova.

Stručak: 5-9 cm visok i 0.5-1 cm debeo, valjkast, ukorijenjen, uvijen, šupalj, uzdužno je ižlijebljen, vlaknast, krem, svijetlosmeđ do tamnosmeđ, na vrhu je svjetliji, rijetko je s ružičastom nijansom, vremenom postaje crvenkasto pjegav.

Listići: Vrlo su gusti, tanki, zaokruženi su uz stručak, prirasli su sa zupcem, bijeli, kremasti, svijetlosmeđi, kasnije su s krem-smeđi do hrđastosmeđe prošarani, oštrica je nazubljena.

Spore: Kuglaste do široko eliptične, rijetko su u obliku kapi, prozirne, glatke, 4-6 x 3-5 µm, Q = 1-1.3, bazidije su 4-sporne, s bazalim su kopčama, cheilocistide su valjkaste, batinaste, napuhane, s brojnim su izraslinama, pileipelis je iksocutis koji se sastoji od valjkastih hifa; otrusina je bijela, žućkasta do svijetloružičasta.

Meso: Debelo, bjelkasto do svijetlokrem, vodenasto; miris je ugodan na gljive, a okus je blag, nekad je gorak.

Stanište: Raste u jesen, od rujna do listopada, kao saprofit tla u svim tipovima šuma, češće u crnogoričnim šumama.

Doba rasta: 9, 10

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta osrednje kvalitete kada je meso blagog okusa. Okus joj je bolji nego kod maslačne plosnatice (Rhodocollybia butyracea). U slučaju kada je meso gorko smatra se nejestivom vrstom. Okus mesa ovisi o lokalitetu na kojem raste, na nekim je mjestima blag, a na nekima gorak.

Napomena: Veoma je karakteristična vrsta po uvijenom stručku, a ta je karakteristika skoro uvijek prisutna pa se teško zamijeni s nekom drugom vrstom.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 510. Iskrivljena plosnatica (Collybia distorta (Fr.) Quél.)

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

Rhodocollybia prolixa var. prolixa

Rhodocollybia prolixa var. prolixa - created on September 2019 in Hältingträsk, Finland by Allar Antson

Info
CC-BY

Jestiva gljiva

PROSTRANA PLOSNATICA

Rhodocollybia prolixa var. prolixa

Etimologija: prolixus (lat.) = obilan, dugotrajan, razvučen. Po površini klobuka.

Engleski naziv: Toothed Toughshank

Klobuk: 2-9 cm širok, prvo je zvonolik do konveksan, zatim se izravna i često nepravilno ispupči na sredini, površina je sjajna po vlažnom vremenu, gola, glatka, vodenasta, žućkasto-smeđ, narančasto-smeđ, crveno-smeđ do tamnosmeđ, vremenom izblijedi, rub je podvijen, kasnije je valovit.

Stručak: 4-9 cm visok i 4-10 mm debeo, valjkast, često je ukorijenjen, u sredini je hrskavičasto-vlaknast, malo je uvijen, uzdužno je ižijebljen, bijelo-krem do svijetlosmeđ, na vrhu je svjetliji, rijetko je sa slabom ružičastom nijansom.

Listići: Vrlo su gusti, zaokruženi su uz stručak, prirasli, bjelkasti, svijetložuti do svijetlosmeđi, kasnije su s hrđastosmeđim pjegicama, oštrica je nazubljena.

Spore: Kuglaste do široko eliptične, prozirne, glatke, 4.5-6.5 x 4-5 µm, Q = 1.1-1.4, cheilocistide su vrlo varijabilnog oblika; otrusina je bijela, svijetložuta do svijetloružičasta.

Meso: Debelo, bjelkasto je do svijetlokrem; miris nije izražen, a okus je gorak, rijetko je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, kao saprofit tla u planinskim crnogoričnim šumama.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta osrednje kvalitete kada je meso blagog okusa. Okus joj je bolji nego kod maslačne plosnatice (Rhodocollybia butyracea). U slučaju kada je meso gorko smatra se nejestivom vrstom. Okus mesa ovisi o lokalitetu na kojem raste, na nekim je mjestima blag, a na nekima gorak.

Napomena: Karakteristična je po uvijenom stručku, a ta je karakteristika skoro uvijek prisutna pa se teško zamijeni s nekom drugom vrstom.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 511. Prostrana plosnatica (Collybia prolixa (Hornem.: Fr.) Gill.)

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

IDI NA VRH

Izravno podređene niže takse: prikaži