CROmushrooms - Rod: Daedaleopsis

Rod: Daedaleopsis J.Schröt.

Više takse:

Carstvo: Fungi

Koljeno: Basidiomycota

Razred: Agaricomycetes

Red: Polyporales

Porodica: Polyporaceae

Izravno podređene niže takse: prikaži

Nejestiva gljiva

HRAPAVA RAZNOCIJEVKA

Daedaleopsis confragosa (Bolton) J.Schröt.

Etimologija: confragosus (lat.) = bodljikavo, neravno, oporo. Po izgledu površine klobuka.

Engleski naziv: Blushing Bracket

Plodno tijelo (klobuk): 4-15 (25) cm široko i 1-2 cm debelo, površina je izbrazdana, nema stručka, već je izravno učvršćeno na supstrat, ravno ili lagano konveksno, polukružnog ili bubrežastog oblika; krem-oker, svjetlosmeđe, tamnosmeđe, crveno-smeđe ili hrđastosmeđe, površina je malo rupičasta ili radijalno naborana, rub je svjetliji, bjelkast, s koncentričnim pojasevima iste boje.

Rupice/cjevčice: Promjera su oko 0.5-1 mm, u mladosti su višekutne, kasnije se izduže tako da ponekad imaju izgled gustih listića ili su labirintne, sivkaste, u starosti tamnosmeđe, na pritisak pocrvene, posmeđe pa postanu vinskiružičaste; cjevčice su 3-15 mm duge.

Spore: Valjkaste, glatke, prozirne, 7-11 x 2-3 µm; otrusina je bijela do blijedoružičasta, prozirna.

Meso: U najranijoj mladosti je vrlo žilavo, plutasto, kožasto, ubrzo postane drvenasto, sivkasto-smećkasto, oker-smećkasto ili svijetlosmeđe; miris je malo kiselkast, na gljive, a okus je u mladosti malo kiselkast, a u starosti malo gorkast.

Stanište: Raste tijekom godine po močvarnim šumama, aluvijalnim šumama i oko potoka kao saprofit krupnijih drvnih ostataka raznog bjelogoričnog drveća, obično johi, vrbi, brezi ili bukvi, ali također i kao parazit na živom bjelogoričnom drveću; izaziva bijelu trulež drva.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Jestiva je vrsta, ali se smatra nejestivom zbog žilave konzistencije mesa.

Napomena: Između sloja ispod kožice klobuka i mesa klobuka nalazi se tanak, crni do crno-smeđi sloj, koji nije jasno vidljiv posvuda u plodnom tijelu, a nažalost može i nedostajati kod vrlo mladih plodnih tijela. Smeđe je ili crvene boje s karakterističnim polukružnim oblikom, u velikoj množini raste na suhim granama bjelogoričnog drveća. Himenij je kod ove vrste više listićav i na prelomljenom mjestu teži da postane krvavocrven. Vrlo je slična trobojnoj raznocijevki (Daedaleopsis tricolor) s radijalno hrapavim klobukom na kojem se ističu svjetliji i tamniji koncentrični polukrugovi smeđo-purpurne boje. Često se pronađe na drvu trešnje.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1222. Hrapava raznocijevka (Daedaleopsis confrogosa (Bolt.: Fr.) Schroet.), Sinonim: Trametes rubescens (A. & S. ex Fr.) Fr.


*Hexagonia nitida* - created on November 2023 in 57128 Livorno LI, Italy by Massimo Tabone

Nejestiva gljiva Zaštićena gljiva Nedovoljno poznata vrsta

ŠESTEROKUTNA VELIKOPORKA

Daedaleopsis nitida (Durieu & Mont.) Zmitr. & Malysheva

Etimologija: nitidus (lat.) = blistavo, briljantno, sjajno, blještavo. Po površini klobuka.

Plodno tijelo: 3-15 (25) cm je široko i 4 cm debelo, kapasto, bez stručka, gotovo je porozno i korasto; tamnosivo, sivo-smeđe, crveno-smeđe, crno-smeđe ili crnkasto, prema rubu je smeđe, u zoni u kojoj izrasta iz supstrata je bjelkast, površina je grbava, blistava i pojasasta.

Rupice/cjevčice: Široke, 3-4/mm², višekutne (heksagonalne), okrugle ili duguljaste, radijalno su raspoređene, smeđe, sive do sivo-smeđe, na pritisak pocrnu.

Spore: Eliptične do valjkaste, duguljaste, glatke, prozirne, 10-14 x 3.5-5 µm; bazidiji nose 6 spora, do 45 µm dugi; skeletne hife su žuto-smeđe, a generativne i vezivne hife su bezbojne i žute; otrusina je žuto-smeđa.

Meso: Vrlo je žilavo, žuto-smeđe ili smeđe; miris i okus nisu izraženi.

Kemijske reakcije: Meso u dodiru s kalijevom lužinom (KOH) pocrni.

Stanište: Raste po više godina kao saprofit krupnih drvnih ostataka hrastova sredozemnog područja. U Hrvatskoj je pronađena na trupcu hrasta crnike, na samo jednom lokalitetu, na otoku Korčuli.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Zaštita: ZAŠTIĆENA - NEDOVOLJNO POZNATA VRSTA

Status jestivosti: NEJESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog potencijalne ugroženosti.

Napomena: Ima krupne šesterokutne rupice po čemu se po izgledu lako razlikuje od svih sličnih vrsta.

Referentni izvori: Tkalčec, Zdenko, Mešić, Armin, Matočec, Neven, Kušan, Ivana. 2008. Crvena knjiga gljiva Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. – Šesterokutna velikoporka (Hexagonia nitida Durieu et Mont.)

Nejestiva gljiva

LISTIĆAVA RAZNOCIJEVKA

Daedaleopsis septentrionalis (P.Karst.) Niemelä

Klobuk: 2-7 cm širok i 1-3 cm debeo, polukružan ili ima oblik lepeze, nepravilan; gornja površina je baršunasta, ima vidljive zone, sivo-smeđ ili smeđ, rub je valovit i bjelkast.

Listići: Vrlo rijetki, nejednako dugi, račvasti, debeli, oštrica je malo nazubljena; bjelkasti, poslije bjelkasto-sivi, na pritisak postanu smeđi.

Spore: Valjkaste, 7-10 x 2-3 µm.

Meso: Tanko, sivo-smeđe, žilavo; miris nije izražen, a okus je malo gorkast.

Stanište: Raste u kasno ljeto i jesen, pojedinačno ili u skupinama, kao saprofit krupnih drvnih ostataka raznog bjelogoričnog drveća; njezin autor tvrdi da raste isključivo na krupnim drvnim ostacima breze.

Doba rasta: 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta zbog žilave konzistencije mesa.

Napomena: Listićava raznocijevka nije česta vrsta. Iako donekle sliči trobojnoj raznocijevki (Daedaleopsis tricolor) zamjena nije moguća. Spomenuta vrsta također ima listićav himenij, ali on ima drugu boju, a osobito je bitno različita i boja površine plodnog tijela. Listići opisane raznocijevke vrlo su rijetki, debeli, nejednako dugi i poneki se račvaju.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1224. Listićava raznocijevka (Daedaleopsis septentrionalis (P.Karst.) Niemelä)

Nejestiva gljiva

TROBOJNA RAZNOCIJEVKA

Daedaleopsis tricolor (Bull.) Bondartsev & Singer

Etimologija: tricolor (lat.) = trobojno.

Klobuk: 2-10 (13) cm širok, bez stručka, kožast, spljošten, u obliku je polumjeseca, plodna tijela rastu jedno iznad drugoga poput crijepova na krovu kuće; malo je dlakav i naboran, radijalno-brazdast s naizmjeničnim svjetlijim i tamnijim pojasevima, himenij je listićav, u mladosti oker, narančast do vinskicrven, kasnije crveno-smeđ, vremenom je sve tamniji; obično se više-manje mogu razlikovati 3 boje, žuta, smeđo-crvena ili vinskicrvena i narančasta, rub je obično nešto svjetliji.

Listići: Račvasti, često su anastomozirajući s duguljastim i nekad labirintnim rupicama; bjelkasti, sivkasti, kasnije tamnocrveni ili crveno-smeđi, na pritisak se stvaraju hrđastosmeđe mrlje.

Spore: Valjkaste, prozirne, 7-11 x 2-3 µm; otrusina je blijedoružičasta, prozirna.

Meso: Tanko, kožasto, skoro je plutaste konzistencije, žilavo, slabo je pojasasto, oker do sivo-smeđe boje; miris nije izražen, a okus je neutralan do malo gorkast.

Stanište: Raste tijekom godine u miješanim i bjelogoričnim šumama kao saprofit krupnih drvnih ostataka raznog bjelogoričnog drveća, najčešće bukve, vrbe, breze i divlje trešnje, na vlažnim mjestima. Posljednju sliku snimio je Mladen Ormuž.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta.

Napomena: S nešto je svjetlijim rubom. Neki autori smatraju da se radi o varijaciji hrapave raznocijevke (Daedaleopsis confragosa).

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1223. Trobojna raznocijevka (Daedaleopsis confrogosa var. tricolor (Bull. ex Merat) Boud & Sing.), Sinonim: Trametes rubescens (A. & S. ex Fr.) Fr.