Inocybe devina - created on October 2021 in Allindelille Fredskov, Denmark by Thomas Læssøe

IZVANREDNA CJEPAČA

Inocybe devina Bandini, B.Oertel & U.Eberh.

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Agaricales > Porodica: Inocybaceae > Rod: Inocybe > Vrsta: Inocybe devina Bandini, B.Oertel & U.Eberh. (GBIF ID 12246023)

Etimologija: Devi (sanskrt/hinduizam) = jedan od naziva za indijsku "Veliku božicu" (Mahadevi) u hinduizmu. Po svom izvanrednom položaju među cjepačama s glatkim sporama, odnosno rastu na drvetu.

Klobuk: 2-4 cm širok, isprva je gotovo stožast ili zvonast, kasnije je široko konveksan ili raširen, često u početku bez, a zatim često s više ili manje izraženom širokom grbicom, površina je u mladosti samo s tankim ostacima sivkastog ovoja, gusto baršunasta do gotovo vunasta, kasnije je često vunasta, čupavo-vunasta do više ili manje ljuskava, ponekad je s koncentrično postavljenim prilegnutim ljuskama, vlakna se s vremenom istroše prema rubu, otkrivajući svjetliju tramu ispod, ostaci koprene su postavljeni poput vijenca na rubu i/ili vise s ruba, oker-smeđ, smeđ ili sivkasto-smeđ, često je s jakim kontrastom boja, odnosno tamniji, ponekad gotovo crno-smeđ na sredini klobuka, a u starosti gotovo krem na rubu, rub je prvo slabo podvijen ili obješen prema dolje, zatim je izravnat ili jako izvrnut.

Stručak: 4-9 cm visok i 2-4 mm debeo, valjkast, često je zakrivljen, isprva je gusto vunasto-čupav, kasnije je uzdužno vlaknast, ljuskav ili čupav, samo je na vrhu pahuljast, prvo je bjelkast, kasnije je svijetlosmeđ.

Listići: Osrednje su gusti, oko 45-60 ih dopire do stručka, blago su trbušasti, usko su prirasli, u početku su bijeli, kasnije su sivkasto-bijeli do oker-smeđi s maslinastom nijansom ili sivkasto-smeđi, oštrica je nazubljena i bjelkasta.

Spore: Bademaste, vrh je gotovo zašiljen, glatke, 7.6-10.1 x 4.3-6 μm, Q = 1.5-2, bazidije su općenito 4-sporne, ponekad su 2-sporne i duge do 11.5 μm, 24-28 x 7-9 μm, pleurocistide su uglavnom prilično usko vretenaste, ponekad su trbušaste ili oblika boce, često su s dugim, više ili manje valovitim vratom, ali i s kratkim vratom, općenito s kratkom, ali ponekad i prilično dugom bazom, vrh je obično s kristalima, stijenke su debele do 3.5 μm na vrhu, žuto-zelene s 3% KOH, 55-89 x 10-17 μm, cheilocistidije su sličnog oblika i veličine, pomiješane su s brojnim bezbojnim, batinastim do gotovo valjkastim, ponekad gotovo kuglastim paracistidama tankih stijenki, pileipelis se sastoji od epicutisa s hifama širokim 5-14 μm, prekrivenim smeđim do tamnosmeđim pigmentom, te subcutisa sa širim i svjetlijim do bezbojnim hifama, caulocistide su samo na samom vrhu stručka, 50-90 x 10-20 μm, općenito su šire od cheilocistida, vretenaste, trbušaste ili oblika boce, obično su s kratkim vratom i kratkom bazom, vrh je obično s kristalima, stijenke su debele do 1.5 μm na vrhu, žuto-zelene s 3% KOH, pomiješane ssu s brojnim batinastim do gotovo kuglastim cauloparistidama, kopče su prisutne u svim tkivima; otrusina je smeđa.

Meso: Tanko, bjelkasto; miris nije izražen ili je na zemlju, a okus također nije izražen.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, uglavnom na trulim, oborenim bukovim trupcima ili izravno na sitnim drvnim ostacima.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: OTROVNA - Smatra se otrovnom vrstom.

Napomena: Prepoznatljiva je po neobično elastičnim plodnim tijelima, često jako kontrastnim bojama klobuka, vunastoj, čupavo-vunastoj do ljuskavoj površini klobuka, bijelim listićima u mladosti, izraženo bjelkasto vunasto-čupavom stručku u mladosti, glatkim sporama i uglavnom prilično uskim vretenastim cheilocistidama s jakom reakcijom s KOH, te rastu na trulom drvu. po ovoj se kombinaciji značajki razlikuje od kosmate cjepače (Inocybe flocculosa), koja u početku nema bijele listiće, ima prosječno uže spore i ne raste na trulom drvu, te Inocybe tigrina, koja je općenito s glatkijom površinom klobuka, bojom klobuka koja nije dvobojna već je vremenom više crtasta, prosječno kraćim cheilocistidama i ne raste na trulom drvu. Također se ponekad u zapisima i literaturi naziva kosmata cjepača.

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.