|
Inocybe psammobrunnea - created on October 2021 in Hundige Havn, Denmark by Thomas Kehlet |
![]() |
![]() |
|

SIVOSMEĐA CJEPAČA
Inocybe psammobrunnea Bon
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Agaricales >
Porodica: Inocybaceae >
Rod: Inocybe >
Vrsta: Inocybe psammobrunnea Bon (GBIF ID 3331400)
Etimologija: psámmos (gr.) = pijesak + brunnea (lat.) = smeđa. Po staništu i boji klobuka. Klobuk: 2-6 cm širok, isprva je konveksan, kasnije je raširen do izravnat, s niskom, više ili manje izraženom grbicom na sredini, površina je u mladosti glatka, kompaktna, baršunasta i radijalno vlaknasta, bez ili je rijetko radijalno raspucana, samo je blago i jedva uočljivo vlaknasta na rubu, što je uočljivo samo u zrelosti, rub je bez ostataka ovoja i izraženo vlaknast, što mu daje izrazito baršunasti, na sredini je s jasnim i uočljivim ostacima ovoja sive, krem do oker boje, koji prekrivaju 2/3 promjera, razlaže se prema rubu stvarajući neku vrstu nejasno obojenog pojasa, smeđ do crvenkasto-smeđ na rubu i siv, krem do oker na sredini, rub je pravilan u mladosti, u starosti postaje blago valovit. Stručak: 3-6 cm visok i 4-7 mm debeo, valjkast, blago je spljošten u mladosti, zakrivljen pri dnu, na bazi je blago zadebljan i može biti u potpunosti prekriven debelim slojem pijeska, pahuljast do ljuskav na gornjoj trećini, slabo, ali jasno crtast na većem dijelu površine od vrha, gotovo do baze, uglavnom je ujednačeno krem, sa svijetlo mesnatoružičastom do narančasto-smeđom nijansom, koja je uočljiva prvenstveno na gornje dvije trećine, a prema dnu postaje bjelkasto-krem. Listići: Umjereno su razmaknuti, dosta su pravilnog oblika, izmiješani su s rijetkim, kratkim lamelulama, prirasli, u početku su krem-sivkasti, u zrelosti postaju svijetlooker i na kraju su ujednačeno oker, oštrica je sitno nazubljena, svjetlija. Spore: Bademaste do limunaste, često su izdužene i uske, neke su sužene na sredini, glatke, 8.5-12 x 5-7 µm, Q = 1.1-2.3, Me = 11.9 × 6.6 µm, Qe = 1.8, bazidije su batinaste, uglavnom su 4-sporne, rijetko su 2-sporne, cheilocistide su 46-74 × 14-25 µm, valjkaste, vretenaste, ponekad su asimetrične, uglavnom su s kratkim vratom, proširene na središnjem dijelu i s tankim i izduženim bazalnim stalkom, mogu biti i nešto vitkije, gotovo oblika boce, bez ili rijetko s kristalima na vrhu, sa stijenkama debljine 1-2 µm, pleurocistide su 50-75 x 12-17 µm, uglavnom su pravilne ili asimetrične, općenito su vretenaste, oblika boce, valjkaste, s dobro razvijenim bazalnim stalkom, s kratkim, slabo izraženim ili bez vrata, sa stijenkama debljine 1-2.5 µm, s ili bez kristala na vrhu, caulocistide su vretenaste, valjkaste, slične su cheilocistidama, unatoč značajnoj varijabilnosti više ili manje nepravilnih oblika i veličina, stijenke su općenito tanje, često su bez kristala na vhu, prisutne su na gornjoj trećini stručka, paracistide su velike i uočljive, valjkasto-batinaste do batinaste, izraženo su gotovo kuglaste na vrhu i s tankim stijenkama, s cheilocistidijama tvore vrlo gustu i kompaktnu palisadu; otrusina je smeđa. Meso: Tanko, bjelkasto u klobuku, krem u stručku; miris i okus su na spermu. Stanište: Raste u ljeto i jesen, od kolovoza do studenog, u crnogoričnim šumama i parkovima, u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem, najčešće raznim vrstama borova, rjeđe ispod bjelogoričnog drveća, često u blizini borovnica (Arbutus unedo), na pjeskovitom tlu. Doba rasta: 8, 9, 10, 11 Status jestivosti: OTROVNA - Smatra se otrovnom vrstom. Napomena: Karakteristična je po izraženo vlaknastoj i baršunastoj površini klobuka, odsutnosti ili prisutnosti sitnih i jedva uočljivih ljuskica na rubu, ostacima ovoja sive, krem ili oker boje, koji su posebno uočljivi na sredini, narančasto-smeđoj do crvenkasto-smeđoj boji klobuka, krem stručku koji je blago ružičast i uočljivo crtast, te rastu na pjeskovitom tlu. Slične su Inocybe costinitii, koja se razlikuje po manjim dimenzijama, glatkom klobuku bez vlaknastog ruba, izraženijim ostacima ovoja, bjelkastom stručku bez ružičasto-oker nijansi, pahuljastom stručku samo na vrhu, manjim sporama, pleurocistidama s nešto debljom stijenkom i caulocistidama prisutnim samo na vrhu stručka, sivoovojna cjepača (Inocybe griseovelata), koja je također u početku prekrivena ostacima ovoja, nema crtasti stručak, samo je s blagom ružičastom nijansom, s dugim i valjkastim cheilocistidama, Inocybe tarda, koja je s bijelim ostacima ovoja, bez crtastog stručka, a klobuk je općenito tamniji i bez crvenkastih nijansi, crtastonoga cjepača (Inocybe grammopodia), koja je s crveno-smeđim klobukom, bez tako obilnih ostataka ovoja, crtastim stručkom iste boje, cistidama drugačijeg oblika, uglavnom vretenastim, okerasta cjepača (Inocybe sindonia), koja je tanja i svjetlije boje, negdje između kremaste i izblijedjele oker, bez ostataka ovoja, s kompaktnom površinom klobuka, tanjim sporama, a dužim i tanjim cistidama, te smeđo-bijela cjepača (Inocybe phaeoleuca), koja pripada sekciji Splendentes, podsekciji Phaeoleucinae, a ima potpuno pahuljasti, necrtasti i dugi, bijeli stručak, s kaulocistidijama vidljivim na većem dijelu ili čitavoj površini stručka. Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.



Prirodoslovni muzej - Split