|
Inocybe castanea - created on September 2021 in Halkjävi E, Myllymäki W, Finland by Stefan Jakobsson |
![]() |
![]() |
|

CRVENKASTOSMEĐA CJEPAČA
Inocybe castanea Peck
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Agaricales >
Porodica: Inocybaceae >
Rod: Inocybe >
Vrsta: Inocybe castanea Peck (GBIF ID 3330757)
Etimologija: castanea (lat.) = kestenjast, boje kestena. Po boji klobuka. Klobuk: 1-2 cm širok, isprva je polukuglast, kasnije konveksan, izravnato-konveksan do izravnat i s malom grbicom na sredini, površina je suha, na početku je gola, zatim je glatko-vlaknasta, prilegnuto vlaknasta ili ljuskava, ujednačeno je smeđ u mladosti, zatim je žućkasto-smeđ, crvenkasto-smeđ, svjetliji prema rubu, rub je prvo podvijen, zatim se izravna. Stručak: 2.5-3.5 cm visok i 2-3 mm debeo, čvrst, valjkast, blago je zadebljan na bazi, površina je prekrivena slojem uzdužnih, bjelkastih, pahuljastih vlakanaca koja se na dodir lako brišu, pahuljast na vrhu, ispod je pahuljasto-praškast, smećkast do crvenkasto-smeđ, na bazi je svjetliji. Listići: Gusti, široki su 2-2.5 mm, prirasli, naizmjenično su izmiješani lamelulama, kremasto-bijeli u mladosti, zatim su sivkasto-bijeli do žućkasto-smeđi, oštrica je neravna, nije resasta. Spore: Eliptične, nekad su višekutne, s malih su grbicama i stožastom grbom na jednom kraju, s kružnim do duguljastim uljnim kapljama, 6-8.9 × 3.8-6.2 µm, Q = 1.1-1.9, Qe = 1.4, bazidije su batinaste do široko batinaste, uglavnom su 4-sporne, ponekad su 2-sporne, sterigme su duge 2–5 µm, 23–29 × 7–9 µm, pleurocistide su 47–88 × 13–25 µm, brojne, uglavnom su vretenaste i široko vretenaste, ponekad su oblika boce, s vršnim su kristalima, vrhovi su stožasti do tupi, često su prekriveni gustim granulama, baza je zaobljena do tupa, povremeno se sužava, debelih stijenki, debljine do 2.5 µm na sredini i izraženo su zadebljane blizu vrha, do 5 µm, svijetložute, cheilocistide su 45–75 × 15–23 µm, brojne, sliče pleurocistidama, uglavnom su oblika boce, vrećaste ili široko vretenaste, debelih stijenki, stijenke su bezbojne do žućkaste, cheiloparacistide su 13–22 × 7–13 µm, široko batinaste ili batinaste, prozirne, bezbojne, tankih stijenki, glatke, izmiješane su s brojnim cheilocistidama, caulocistide su 58–79 × 15–20 µm, brojne na vrhu stručka, rjeđe od sredini prema dnu stručka, vretenaste do oblika boce, debelih stijenki, s vršnim su kristalima, cauloparacistide su 10–24 × 10–22 µm, kuglaste do jajolike, bezbojne, prozirne, trama listića je debljine 400–530 µm, sastoji se od pravilno raspoređenih, bezbojnih, glatkih, uglavnom napuhanih hifa širokih 7–16 µm, s tankim stijenkama, ponekad su valjkaste, pileipelis je cutis koji se sastoji od dva sloja, gornji sloj čine valjkaste, glatkih, bezbojne hife, široke 3–9 µm, a donji sloj je smećkaste boje, sastoji se od pravilno raspoređenih, napuhanih, žućkastih, inkrustiranih hifa širokih 11–25 µm, trama klobuka je debljine 450–630 µm, sastoji se od pravilno raspoređenih, bezbojnih hifa širokih 8–25 µm, tankih stijenki, napuhanih, stipitipelis se sastoji od pravilno raspoređenih, žućkastih, valjkastih hifa širokih 3–10 µm, tankih stijenki, glatkih, kopče su prisutne u svim tkivima; otrusina je smeđa. Meso: Debelo u klobuku, čvrsto, bijelo ili kremasto-bijelo, vlaknasto i crtasto u stručku, lagano ružičasto ili ružičasto-smeđe, na prerezu je nepromjenjivo; miriše na ulje, a okus je blag. Stanište: Raste u jesen, od svibnja do listopada, u miješanim i crnogoričnim šumama, u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem, obično smrekom ili jelom, a na višim planinskim predjelima uz osinice (Dryas octopetala). Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10 Status jestivosti: OTROVNA - Smatra se otrovnom vrstom. Napomena: Izvorno je otkrivena ispod smreka i jela u New Yorku, ali je utvrđeno je da je široko rasprostranjena u sjevernoj Europi i sjeveroistočnoj Aziji. Prepoznatljiva je po smeđem do crvenkasto-smeđem klobuku, bjelkastom brašnasto-pahuljastom stručku sa smećkastom osnovom, žućkastim listićima prije sazrijevanja, višekutnim sporama sa slabim grbicama, cheilocistidama oblika boce, često s tupim ili zaobljenim bazama i caulocistidama na vrhu stručka, koje se spuštaju do baze. Mikroskopske značajke pokazuju određena odstupanja u različitim uzorcima, primjerice spore bez uljnih kapljica, kraće cheilocistide, gotovo valjkaste i sa žutim stijenkama, vrhovi cheilocistida su s kristalima i pokazuju guste granulirane ostatke nakon otapanja kristala u 5% KOH, ali ova značajka nije uvijek uočljiva. Nadalje, zabilježeno je da raste u šumama smreke i planinskim šumama breze u Europi, dok u Kini raste u crnogoričnim šumama u kojima dominiraju ariš ili bor. Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.



Prirodoslovni muzej - Split