Ključ glavnih skupina gljiva
Glavne skupine gljiva trebale bi biti prepoznatljive golim okom. Ove skupine ne odražavaju srodnost gljiva, jer morfologija gljiva odražava srodnost samo u ograničenoj mjeri.
Gljive se dijele na sljedeće glavne skupine:
- gljive s himenijem na vanjskoj strani plodnog tijela
1. listićavke - s listićima
2. lisičarke - s letvicama, lijevkastog oblika, glatki klobuk
3. vrganji - s cjevčicama koje se mogu odvojiti od mesa klobuka
4. poroidne - s porama
5. slijepljene - sa slijepljenim ili izdignutim rubom, površina je glatka, bradavičava, naborana ili šiljasta
6. kovrčave, jezičaste - jezičaste ili razgranate, vanjska strana je glatka
7. batinaste - batinaste ili razgranate
8. viseće zdjelice - s malim visećim zdjelicama ili lulama
9. suzne - u obliku vilice, često gumenaste
10. dabrove - često želatinozne
11. hrđe i na požarištima - biljni paraziti
12. pehari - diskovi, zdjele, uši, štapići, čašice s poklopcem
13. čašaste - male čašice, diskovi, jastučići, zdjelice, čašice bez poklopca
14. diskoidne - s tkivom zelenih algi i/ili cijanobakterija
15. grubi sloj - tvorevine izravno na/u tkivu živih biljaka
16. nespolne gljive - stvaraju konidije
- gljive s himenijem unutar plodnog tijela
1. gljive sa jezgrom, stromom - periteciji u zajedničkoj stromi, površina je prošarana ostiolama
2. mješinarke bez jezgre - periteciji pojedinačni u gotovo zatvorenoj stromi, ostiole s otvorima na vrhu
3. mješinarke na kukcima - rastu na vanjskoj strani živih kukaca i drugih člankonožaca
4. pepelnica - rastu na listovima i stabljikama živih biljaka
5. kuglaste gljive - rastu na biljnim ostacima, perju itd.
6. nespolne gljive - konidije su suhe ili u sluzavim nakupinama
7. igličasti lišajevi i igličaste gljive - vrlo malene s praškastom glavom, rastu uglavnom na kori ili drvu
8. kuglaste puhare - površina je praškasta, veličine od nekoliko centimetara
9. zvjezdaste lopte - izraste iz "lukovice", kasnije je zvjezdastog oblika
10. gljive gnijezda - sa sporama u malim jajašcima (peridiolima)
11. smrdljive - sa smrdljivom masom spora, šire se pomoću insekata
12. tartufi - rastu podzemno
| Ključ za glavne skupine gljiva | ||
| 1. |
S plodnim tijelima. |
2 |
| Bez plodnih tijela, tipični biljni paraziti. | 3 | |
| 2. | Spore se stvaraju na vanjskoj površini plodnog tijela. | Ključ A |
| Spore se stvaraju unutar plodnog tijela. | Ključ B | |
| 3. | Spore se stvaraju na bazidijama; na površini živih biljaka koje su deformirane i tipično crveno obojene. | jastučaste gljive |
| Spore se stvaraju u askusima; žive biljke uglavnom nisu crvene boje. | 4 | |
| 4. | Poput orošene prevlake; domaćin je više više ili manje deformiran. Pojavljuju se u obliku žutih, smeđih ili crnih mrlja na živim biljkama ili kao prah unutarnjih spora u sjemenskim sustavima biljaka, itd. Gljive hrđe i vatre itd. | |
|
Ključ A - Spore se stvaraju na valjskoj površini plodnog tijela |
||
| 1. |
Spora se stvaraju na letvicama ili listićima. |
2 |
| Spore se ne stvaraju sa listićima ili letvicama. | 3 | |
| 2. |
Spore se stvaraju na niskim, račvastim letvicama, koje su na presjeku više ili manje trokutaste. |
lisičarke |
|
Spore se stvaraju na pločastim listićima. |
listićavke | |
| 3. | Plodna tijela su u obliku cijevi, čaše, diska ili proreza. | 4 |
| Plodna tijela su dragačijeg oblika. | 7 | |
| 4. |
Spore se stvaraju na bazidijama; plodna tijela često su više ili manje viseća; obično su manje od 5 mm široka. |
viseće zdjelice |
|
Spore se stvaraju u askusima; plodna tijela su uspravna ili nakrivljena; mogu biti malena do velika. |
5 | |
| 5. | Rastu u simbiozi sa zelenim algama i/ili cijanobakterijama, koje se obično razvijaju kao sloj unutar ili na površini domaćina. | niskotvorne mješinarke |
| Ne rastu sa zelenim algama i/ili cijanobakterijama. | 6 | |
| 6. | Mješinarke s poklopcem; plodna tijela su često velika, često rastu na tlu, drvu, mahovini ili izmetu. | pehari |
| Mješinarke bez poklopca, ali obično s unutarnjim "čepom". | disk gljive | |
| 7. | Spore se stvaraju u cjevčicama ili porama. | 8 |
| Spore se stvaraju na drugačijim strukturama. | 9 | |
| 8. | Sloj cjevčica sa sporama nije dobro srastao s mesom, a često nisu čak ni same cjevčice međusobno. | vrganji |
| Sloj cjevčica je dobro srastao s mesom, a gotovo uvijek i cjevčice međusobno. | poroidne | |
| 9. | Sastoji se od šiljaka na kojima se nalaze spore. | 10 |
| Himenijalna površina je glatka, bradavičava ili naborana. | 12 | |
| 10. | Plodno tijelo je s klobukom i stručkom ili velika ili gomoljasto zadebljana. | vrganji |
| Plodno tijelo je slijepljeno, može biti s izbočenim rubom poluklobučića | 11 | |
| 11. | Plodna tijela su debljine preko 10 mm. | vrganji |
| Plodna tijela su tanja. | slijepljene, kraste | |
| 12. | Plodna tijela su više ili manje slijepljena, eventualno su s izbočenim rubom. | 13 |
| Plodna tijela su drugačija. | 15 | |
| 13. | Izgledaju kao premaz bazidija na listovima i stabljikama živih biljaka iz porodice borovnica. | gljive na borovnicama |
| Gljive su drugačije. | 14 | |
| 14. | Bazidije su s jednom komorom; spore se ne nižu. | slijepljene, kraste |
| Bazidije su s više komora ili je drugačija na drugi način ili se spore nižu. | dabrove | |
| 15. | Plodna tijela su elastično žilava ili želatinozna; bazidije su višekomoraste ili se spore nižu. | 16 |
| Plodna tijela nisu osobito žilava ili želatinozna; bazidije su s jednom komorom; spore se ne nižu. | 17 | |
| 16. | Bazidije su u obliku vilice ili su hife nerazgeanate izobličene. | kovrčave |
| Bazidije suzne su s više komora ili su drugačije. | dabrove | |
| 17. | Plodna tijela su u obliku batine, koralja ili poput visećih klasova. | 18 |
| Plodna tijela su u uvijeno-naborana, u obliku rozete, zdjelice, lijevka, lepeze ili lopatice. | 20 | |
| 18. | Spore se stvaraju na bazidijama. | batinaste |
| Spore se stvaraju u askusima. | 19 | |
| 19. | Plodna tijela su uža od 10 mm; askusi bez poklopaca. | zemaljski jezici itd. |
| Plodna tijela su šira od 10 mm; askusi sa poklopcima. | smrčci itd. | |
| 20. | Plodna tijela su naborana, rozetasta, lepezasta ili lopatičasta; s bazidijama. | rozete, str. 610 |
| Plodna tijela su ljevkasta. | 21 | |
| 21. | Plodna tijela su ljevkasta; spore se stvaraju na bazidijama. | lisičarke, str. 44 |
| Plodna tijela su čašasta; spore se stvaraju u askusima. | čašaste | |
|
Ključ B - spore se stvaraju unutar plodnih tijela i na kraju pasivno oslobađaju |
||
| 1. | Plodna tijela su više ili manje podzemni gomolji. | tartufi |
| Plodna tijela su drugačija. | 2 | |
| 2. | Plodna tijela su sa smrdljivom masom spora koje šire muhe. | smrdljive |
| Plodna tijela su drugačija. | 3 | |
| 3. | Plodna tijela su u obliku male zdjelice s "jajima" (peridiole) | gnijezda |
| Plodna tijela su drugačija. | 4 | |
| 4. | Plodna tijela su prilično velika do vrlo velika, mesnate strukture, sa unutarnjim stvaranjem spora, koje se u zrelosti pretvaraju u praškastu masu spora. | puhare |
| Plodna tijela su drugačija. | 5 | |
| 5. | Plodna tijela su kao sitne igle s praškastom glavom. | 6 |
| Plodna tijela su drugačija. | 7 | |
| 6. | Spore se formiraju izvana na bazidijama sličnim tvorevinama prstohvatu soli. | čahure |
| Spore se formiraju u askusima. | igličasti lišajevi i igličaste gljive | |
| 7. | Plodna tijela su kao male, potpuno zatvorene kuglice, koje se u zrelosti cijepaju. | pepelnica |
| Plodna tijela su drugačija. | ||
| 8. | Plodna tijela su kao sitne strukture na živim kukcima, stonogama i drugim člankonošcima. | gljive insekata |
| Plodna tijela su drugačija. | ||
| 9. | Plodna tijela su sa prorezanim ustima. | ugljena usta |
| Plodna tijela su s manje ili više okruglom usnom. | gljive s jezgrom, debele mješinarke | |
Prirodoslovni muzej - Split
