Ključ Amanitoida

Ključ za pupavke (Amanita) - 57 vrsta

Stručak je s vjenčićem, spore su amiloidne ili neamiloidne.

Ključ A - pupavke - stručak je s vjenčićem

Rub klobuka je kod zrelih primjeraka radijalno narebran, boja klobuka je krem, oker, žuta, žuto-smeđa, narančasta, crvena, ružičasto-smećkasta, smeđa ili sivo-smeđa, spore su neamiloidne.

Stručak i listići su žuti.

/Klobuk je širok 6-15 cm, malo je mazav, gol, bez ostataka ovoja, nekad je s bijelim krpastim ostacima ovoja, zlatnožut, narančasto-crven, narančasto-smeđ ili krvavocrven, nekad vuče prema žutoj, a nekad prema crvenoj boji, rub je pravilan, poslije je kratko narebran (10-30 % promjera); stručak je zadebljan na bazi, najprije je pun pa poslije malo šupljikav, žut, vrh se lako odvaja od podnice klobuka, ispod klobuka se nalazi naglašeno crtasti zlatnožuti viseći vjenčić, na dnu je velika, čvrsta, režnjasta, bijela volva; listići su vrlo gusti, prema kraju su širi, pomiješani su s lamelulama, slobodni; spore su široko eliptične, baze bazidija su s kopčama, otrusina je bijela; meso je bjelkasto, a prema krajevima, odnosno ispod kožice klobuka je žuto, miris je nenapadan i ugodan; raste u bjelogoričnim šumama u simbiozi s različitim vrstama zimzelenih i listopadnih hrastova ili kestenom, na vapnenastom tlu, voli toplije krajeve, a u kontinentalnim krajevima je rjeđa./

Klobuk je zasićene žuto-smeđe, smeđe ili sivo smeđe boje.

Klobuk je žut, narančast, crven ili je krem, svijetlooker, svijetlosmeđ ili svijetlo ružičasto-smeđ.

Meso ispod kožice klobuka je žuto, klobuk je sa žućkastim bradavičavim ostacima ovoja, raste u crnogoričnim šumama, osobito ispod smreke.

/Klobuk je mazav, kožica se guli do sredine, rijetko je gol, rub je u zrelosti narebran oko 10-20 % promjera; stručak je prvo pun, kasnije je šupalj, površina je s koncentričnim, bradavičavim, ljuskavim ostacima ovoja, vrh se lako odvaja od podnice klobuka, vjenčić je bijel, viseći, gladak, u mladosti je sa žutim rubom; listići su gusti, slobodni, oštrica je valovita i neravna, bijeli do žućkasti; spore su široko eliptične, neamiloidne, baze bazidija su s kopčama, otrusina je bijela; meso je bijelo, ispod kožice klobuka je žuto, žuto-smeđe do žuto-zeleno; miriše ugodno na gljive, a okus je blag, ne smije se kušati./

Meso ispod kožice klobuka nije žuto, klobuk je s bijelim bradavičavim ostacima ovoja, raste u bjelogoričnim šumama, rjeđe u crnogoričnim.

/Klobuk je žuto-smeđ, žuto-siv, kestenjastosmeđ, sivo-smeđ ili narančasto-smeđ, na sredini tamniji, pokriven je s mnogobrojnim, koncentrično raspoređenim malim, kontrastnim, bijelim, bradavičavim ostacima ovoja, a također ih može isprati kiša, kožica je svijetla i za kišnih dana jako ljepljiva, rub je tipično narebran (10-15 % promjera); stručak je pun, kasnije je šupalj, bijel, u starosti malo žućkast, vjenčić je prolazan, viseći, opnast, u vrlo rijetkim slučajevima može biti vrlo slabo crtast, relativno je širok i često dvostruk, pri dnu je s tipičnim jakim, obrubljenim, gomoljastim zadebljanjem s ostacima ovoja, s 2-3 nježna prstenka; listići su gusti, široki, zaokruženi su uz stručak, slobodni, bijeli; spore su široko eliptične do eliptične, neamiloidne, baze bazidija su bez kopča, otrusina je bijela; meso je bijelo, pomalo je vlažno, u sredini klobuka je malo tamnije, u starosti žućkasto, na prerezu ne mijenja boju, miriše malo na rotkvice, okus je blag, ne snije se kušati; meso s fenolom postane vinskicrveno, sa sumpornom kiselinom tamnosmeđe, a s KOH žuto-narančasto./

Vjenčić je velik, trajan, bijel, viseći, zupčastog ruba, podsjeća na suknjicu.

Površina klobuka je s bijelim bradavičavim ostacima ovoja, koji su obično ravnomjerno raspoređeni.

/Klobuk je 6-20 cm širok, kožica se može guliti, žućkast, narančasto-crven do crven, rub je lagano narebran, osobito kod starijih gljiva: stručak je prvo pun pa šupalj, baza je dosta gomoljasto zadebljana, bijel do svijetložut, vjenčić je velik, bijel, viseći, zupčastog ruba, podsjeća na suknjicu; listići su prilično gusti, pomiješani su s lamelulama, široki su do 1 cm i na oba kraja suženi, slobodni, bijeli ili žućkasti; spore su široko eliptične, baze bazidija su često s kopčama, otrusina je bijela; meso je bijelo, ispod kožice klobuka je žuto do žućkasto-narančasto, miris je ugodan, a okus na gljive; meso sa sumpornom kiselinom postane svijetlosmeđe, s fenolom vinskicrveno, a s fenolanilinom najprije vinskicrveno pa ljubičasto; raste u svim tipovima šuma, najčešće šumama hrasta i bukve./

Površina klobuka je gola ili rijetko s ponekim bijelim bradavičavim ostacima ovoja, osobito uz rub.

/Klobuk je 6-20 cm širok, najprije je kuglast, zatim je konveksan i na kraju raširen, kožica se može guliti, žućkast, narančasto-crven, do crven, rub je lagano narebran, osobito kod starijih gljiva; stručak je 8-25 x 1-2.5 cm, pun, kasnije je šupalj, baza je dosta gomoljasto zadebljana, gomolj je širok do 5 cm, bez volve, ali je s koncentričnim ljuskavim ostacima ovoja, bijel do svijetložut; vjenčić je velik, bijel, viseći, zupčastog ruba, podsjeća na suknjicu; listići su prilično gusti, izmiješani su s lamelulama, široki su do 1 cm i na oba kraja suženi, slobodni, bijeli ili žućkasti; spore su široko eliptične, neamiloidne, baze bazidija su često s kopčama, 8-10 x 6-7 µm, otrusina je bijela; meso je bijelo, ispod kožice klobuka je žuto do žućkasto-narančasto, miris ugodan, a okus ugodan na gljive; meso sa sumpornom kiselinom postane svijetlosmeđe, s fenolom vinskicrveno, a s fenolanilinom najprije vinskicrveno pa ljubičasto; raste u svim tipovima šuma u simbiozi s različitim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, najčešće u šumama hrasta i bukve./

Klobuk je lijepe limunastožute boje, vjenčić je gladak.

/Klobuk je krem, krem-žut, svijetložut, limunastožut do oker-žut, rjeđe narančasto-žut, pokriven bijelim krpastim ostacima ovoja koji se ispiru na kiši, suh, po vlažnom je vremenu sjajan i ljepljiv, rub je uočljivo narebran, često iskrzan pa izgleda poput češlja; stručak je pun, kasnije je šupalj, na dnu završava jakim, obično okruglim gomoljastim zadebljanjem, vrh se lako odvoji od mesa u klobuku, gladak, u donjem dijelu može biti lagano ljuskav, bjelkast, vjenčić je viseći i kratkotrajan, gomoljasto zadebljanje na bazi obuhvaćeno je kratkim ovojem, formiraju se do dva obruča; listići su gusti, nejednako su dugi i lagano trbušasti, slobodni, oštrica uglavnom nazubljena i valovita, bijeli do žućkasti; spore su široko eliptične, baze bazidija su rijetko s kopčama, otrusina je bijela; meso je tanko, nježno, bijelo, ispod kožice klobuka je žućkasto, na prerezu ne mijenja boju; miris nije izražen ili vrlo slab na rotkvice, a okus blag, ugodan orašast; raste u svim tipovima šuma, u simbiozi s različitim vrstama bjelogoričnog i crnogoričnog drveća, često smrekom ili borom./

Klobuk je obično svijetle krem, oker, svijetlosmeđe ili ružičasto-smećkaste nijanse, vjenčić je slabo crtast.

/Klobuk je često s rijetkim, malim, bijelim, bradavičavim ostacima ovoja koji se lako uklanjaju, lomljiv, kremasto-bijel, kremasto-žut, svijetložut, oker, svijetlosmeđ, smeđ ili ružičasto-smeđ, nešto je tamniji prema sredini, rub je jasno tipično narebran; stručak je duboko ukopan u zemlju gdje završava gomoljastim zadebljanjem i ovojem koji obično ostaje u zemlji, dug je i dosta tanak, šupalj, bijel do svijetložut, ispod vjenčića je ljuskav; na srednjem dijelu nosi prljavo bijeli do svijetložuti, tanki, viseći, prolazni, vlaknasti, nepravilni, malo crtasti i često rastrgani vjenčić; listići su gusti, slobodni su uz stručak, s nepravilni su lamelulama, prirasli su za listiće uz rub klobuka, oštrica je nazubljena, bijeli do krem; spore su eliptične, baze bazidija su bez kopči, otrusina je bijela; meso je bijelo, čvrsto, elastično, ispod kožice klobuka je malo obojeno; miris nije izražen, okus je blag; meso s fenolom i fenolanilinom provo postane crveno, zatim smeđe, a listići s formolom ubrzo postanu prljavo crveni; raste u bjelogoričnim šumama, a rjeđe u crnogoričnim šumama voli kiselo tlo i toplija staništa./

Meso na prerezu polako postane crvenkasto-ružičasto, klobuk trljanjem pocrveni, volva je trajna, debela, opnasta, tvrda, skoro kožasta i smećkasta.

/Klobuk je 6-12 cm širok, bjelkast, krem, smeđ, crvenkasto-smeđ ili žuto-smećkast, gladak, sjajan, ponekad sa sivo-smeđim bradavičavim ostacima od ovoja, rub je gladak, nije narebran; stručak je 10-20 x 1-2.5 cm, zadebljan na bazi, pun, bjelkast, sa smećkasto-ružičastom ili crvenkasto-smeđom nijansom, čitav je maljavo-ljuskav, duboko je ukopan u zemlji, vjenčić je prolazan i u tragovima od ljuskavih ostataka od kojih se može steći dojam da ima vjenčić, volva je trajna, debela, opnasta, tvrda, skoro kožasta i smećkasta; listići su prilično gusti i debeli, slobodni, široki, bijeli, u starosti s crvenkastim pjegama, na pritisak polako postaju crvenkasto-smeđi; spore su eliptične, prozirne, amiloidne, 8.9-13.1 x 6.3-9 µm, baze bazidija su rijetko s kopčama, otrusina je bijela; meso je bijelo, dosta je tvrdo; miris i okus su slabo izraženi i malo neugodni; raste u bjelogoričnim (listopadnim i zimzelenim) šumama, rjeđe u crnogoričnim, u simbiozi s različitim vrstama drveća, na toplijim staništima, češća je u priobalnom području./

Vanjska strana volve je žućkasto-smeđa do narančasto-smeđa.

/Klobuk je bijel, kremast ili sivkast, kasnije je žućkasto-oker, isprva je prekriven brzo prolaznim ostacima ovoja, gladak, svilenkast, rub je krpast od ostataka ovoja; stručak je često ekscentričan, valjkast, vitak, zadebljan na bazi, vrh se lako odvoji od mesa u klobuku, bijel, najprije nepravilno krpast, ubrzo gladak, ispod vjenčića je sitno uzdužno brazdast i malo ljuskav, vjenčić bjelkast do oker-smeđ, opnasto-resast, brzo otpadne; listići su gusti, tanki, slobodni, bijeli, kremasti do lagano ružičasti; spore su eliptične, amiloidne, baze bazidija su bez kopči, otrusina je bijela; meso je bijelo, kasnije blago kremasto-žuto, dosta čvrsto, miris je malo neugodan na plijesan, a okus blag./

Klobuk je žućkast, sivo-zelen do maslinastozelen.

/Klobuk je sjajan po suhom vremenu, ponekad je bjelkast, neujednačeno je obojen, po kiši je malo ljepljiv, gol, gladak, bez ostatka ovoja, ali ne isključivo, kožica je s uraštenim radijalnim vlaknima, rub je gladak; stručak je sužen na vrhu, prvo je pun pa šupalj, na osnovi je jako gomoljasto zadebljan i srašten s ovojem, bjelkast, s mramoriranim je žuto-zelenkastim ili bijelim crtežom, na gornjem je dijelu s velikim, visećim, istrganim, opnastim, bijelim do žućkastim vjenčićem, na gornjoj je strani lagano crtast, rijetko je gladak, volva je poluslobodna, opnasta, režnjasta ili cjelovita, bijela, kod mladih je primjeraka često s unutarnje strane zelenkasta; listići su gusti, nejednaki, vrlo su mekani, široki, odvojeni su od stručka, slobodni, bijeli; spore su široko eliptične do gotovo kuglaste, amiloidne, baze bazidija su bez kopči, otrusina je bijela; meso je vlaknasto, bijelo, ispod kožice klobuka je lagano žuto-zelenkasto, na prerezu ne mijenja boju, miris je neodređen i nenapadan, gotovo je nepostojeći, na sijeno, u starosti je neugodan na amonijak, a okus je slab, blag, slatkast, kiselkast, ne smije se kušati; meso i listići sa sumpornom kiselinom postanu ljubičasti, a suho plodno tijelo sa sulfovanilinom najprije postane ljubičasto pa crveno-smeđe./

Klobuk je bijel, kremast ili sivkast na sredini može biti oker.

Spore su eliptične, Q je oko 1.4, klobuk je širok 10-35 cm, rub je izraženim visećim, pahuljastim ostacima ovoja, vjenčić je prolazan.

/Klobuk je potpuno je bijel, poslije je je žuto-oker, malo ljepljiv, na rubu se nalaze viseći, pahuljasti ostaci ovoja, na ostaloj površini su rijetki; stručak je čvrst, valjkast, pun, bijel, ljuskav, vjenčić je bjelkast do oker-smeđ, viseći, širok, brzo otpadne pa ga starije gljive nemaju; baza je obavijena u čvrstu, opsežnu, opnastu, postojanu, svijetložutu volvu; listići: Prilično su gusti, nejednako su dugi, zaokruženi su uz stručak, slobodni, bijeli, na kraju su krem, oštrica je uočljivo nazubljena; spore su eliptične, prozirne, otrusina je bijela; meso je čvrsto, debelo, bijelo, miriše na ribu, u starosti je neugodan na strvinu, a okus je blag; raste na vapnenastom i pjeskovitom tlu, u kontinentalnim je krajevima vrlo rijetka, a češća na otocima i u priobalju./

Reakcija površine s KOH je negativna ili postane slabo žućkasta, stručak je sa sitnom, prilegnutom vlaknasto ljuskavom dekoracijom s cik-cak uzorkom.

/Klobuk je 3-12 cm širok, izgleda sjajan zbog radjalno postavljenih vlakanaca, kožica se lako guli, snježnobijel, starenjem se na sredini manje ili više javlja slabi zelenkasti ton, rub je gladak; stručak je 4-15 cm visok i 0.8-2 cm debeo, valjkast, na bazi je s karakterističnim gomoljastim zadebljanjem širokim do 3.3 cm, sužava se prema vrhu, najprije je pun pa šupljikav i šupalj kod razvijenih primjeraka, vrh se lako odvaja od podnice klobuka, potpuno je bijel, ali zbog sitne vlaknasto ljuskave dekoracije malo promijeni boju, vjenčić je opnast, skoro je gladak ili jako crtast, volva je poluslobodna, opnasta, rub je razdijeljen na režnjeve, postojana, snježnobijele boje; listići su prilično gusti, široki su 6-12 mm, izmiješani su s lamelulama, upadljivo su zaokruženi su uz stručak, slobodni, bijeli; spore su skoro kuglaste, glatke, prozirne, 8-11 x 6-9 µm, baze bazidija su bez kopči, otrusina je bijela; meso je nešto deblje nego kod zelene pupavke, u svim dijelovima je bijelo, žuto-zelenkasto ispod kožice klobuka, miris nije izražen, u starosti je neugodan, a okus je blag, ugodan; raste u miješanim i bjelogoričnim šumama, po parkovima i vrtovima, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, najčešće s bukvom, hrastom i jasenom, a vrlo rijetko s crnogoričnim drvećem, uglavnom na nižim nadmorskim visinama./

Spore su kuglaste, Q je oko 1.05, stručak je dekoriran stršećim ljuskama raspoređenim u koncentričnim pojasevima, raste u crnogoričnim šumama, obično ispod smreke.

/Klobuk je prvo je kuglast, stožast ili zvonolik, na kraju je raširen, po vlažnom je vremenu lagano ljepljiv, po suhom je sjajan i svilenkast, kožica se lako guli, površina je s nekoliko je ljuskica ili bez njih, rub je gladak, nije narebran; stručak je na bazi s gomoljem širokim 2-4 cm, na vrhu je tanji, vitak, prvo je pun pa šupalj, vrh se lako odvoji od mesa u klobuku, bijel, ispod vjenčića je ljuskav, često sa zakrivljenim šiljastim ljuskama raspoređenim u koncentrične pojaseve koji se donekle preklapaju, ljuske su u nekim slučajevima ljuske robusne, vjenčić je bijel, opnast, viseći, krhak, osjetljiv, te brzo prolazan ili iskrzan, na bazi je s uočljivom poluslobodnom, bijelom i opnastom volvom, koja je obično podijeljena na 1-2 režnja; listići su gusti, pomiješani su s mnogo lamelula, zaokruženi su uz stručak, slobodni, bijeli; spore su 7-11 µm, baze bazidija su bez kopči, otrusina je bijela; meso je mekano, bijelo, ispod kožice klobuka lagano žuto-zelenkasto, vrlo je neugodnog mirisa na rotkvice, te neugodna i blaga okusa, ne smije se kušati; listići i meso sa sumpornom kiselinom postanu svijetlocrveni, dok dok sve površine s KOH požute./

Spore su gotovo kuglaste do široko eliptične, Q je oko 1.2, stručak je gladak ili blago vlaknast, raste u termofilnim bjelogoričnim šumama, u mediteranskom području.

/Klobuk je 3-10 cm širok, kožica se lako guli, po vlažnom je vremenu malo ljepljiv, gol, najprije bijel, kasnije je na sredini lagano krem do okerast, rub je tanak i gladak; stručak je 5-11 x 0.7-1.3 cm, vitak, pun, kasnije je šupalj, vrh se lako odvaja od podnice klobuka, bijel, lagano je radijalno vlaknast; ispod klobuka nosi bijeli viseći i crtasti vjenčić koji brzo prilegne uz stručak, na bazi je gomoljasto zadebljan i povijen u bijelu opnastu volvu poput vreće, gomolj je širok 3-6 cm; listići su gusti, izmiješani su s brojnim lamelulama, slobodni, bijeli do svijetlokrem; spore 8-12 x 5.7-8.5 µm, baze bazidija su bez kopči, otrusina je bijela; meso je lomljivo, mekano, bijelo, ispod kožice klobuka žuto-zelenkasto, miris je slab i karakterističan, stari primjerci su dosta neugodna zadaha, a okus je blag; raste u miješanim šumama, parkovima, vrtovima, uglavnom u simbiozi s bjelogoričnim drvećem, hrastom, kestenom, bukvom, rjeđe s crnogoričnim, obično samo u sredozemnom području./

Klobuk je svijetložut do žuto-zelenkast, ponekad samo na sredini. 

/Klobuk je svijetložut ili limunastožut, žuto-zelenkast, ali nekad i potpuno bijel ili žuto-smeđ, prekriven je nepravilnim bijelim bradavičastim ostacima ovoja koji se za kišnih dana isperu, mazav, gladak i sjajan; stručak je prvo je pun pa šupalj, vrh se lako odvaja od podnice klobuka, baza je s oštro obrubljenim gomoljem, bijel do žućkast, na gornjem dijelu je sa slabo crtastim, opnastim vjenčićem; a gomolj je obrubljen s bijelim opnastim ovojem koji se uglavnom rano izgubi; listići su gusti, na oba su kraja suženi, slobodni, bijeli su ili blago žućkasti; spore su kuglaste, baze bazidija su bez kopči, otrusina je bijela; meso je tanko, čvrsto, bijelo, ispod kožice klobuka je svijetlo limunastožuto, miris je slab, ali neugodan na sirove krumpire, a nekima na kupus ili rotkvice, okus je blag, prilično odvratan na rotkvice; kožica klobuka, listići i meso u gomoljastom zadebljanju stručka sa sumpornom kiselinom postanu maslinasto-smeđi, a rub listića s KOH postane crveno-smeđ; raste u simbiozi s raznim drvećem, obično borom i smrekom, ali i hrastom, voli vapnenasto ili kiselo tlo, dosta je česta vrsta./

Klobuk je bijel.

/Klobuk je 3-10 cm širok, kožica je glatka, sjajna i mazava, više ili manje je prekriven bijelim, bradavičavim ostacima ovoja; stručak je 4-12 x 0.5-2 cm, završava tipičnim jakim zadebljanjem koje je kao obrubljeno s gornje strane, pun, kasnije je šupalj, bijel, vjenčić je bijel, opnast, viseći i crtast s gornje strane; listići su gusti, trbušasti, slobodni, nepravilni, bijeli; spore su skoro kuglaste, 8-10.5 x 7-9 µm, baze bazidija su bez kopči, otrusina je bijela; meso je tanko, čvrsto, bijelo, miris je slab, ali neugodan na sirove krumpire ili rotkvice, a okus je blag, prilično odvratan na rotkvice; raste u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem./

Vjenčić je s obje strane svijetlo žuto-zelenkast, meso ispod kožice nije obojeno, volva je bjelkasto-žuta do žućkasta ili ružičasta, u starosti je skoro crvenkasta, spore su kuglaste do široko eliptične, Q je 1-1.2.

/Klobuk je obično suh, mazav je samo po vlažnom vremenu, gladak, sjajan, kožica se lako guli, žućkasto-smeđ, žućkasto-zelen, prema rubu je svjetliji, u starosti je na sredini s ljubičasto-smeđom nijansom, prekriven je ostacima ovoja koji se lako uklanjaju, osobito prema rubu, koji su isprva bijelo-žućkasti, svijetlo sivo-smeđi, kasnije su na vanjskom dijelu crvenkasti, rub je u mladosti podvijen, nije narebran; stručak je s gomoljastim zadebljanjem na bazi, visokim 1–3 cm i debelim 1.4–3.5 cm, žuto, na donjem je dijelu svjetlije, vjenčić je opnast, prilično postojan, obješen poput suknje, gladak ili fino dlakav, volva je čvrsto prirasla uz gomoljasto zadebljanje i na vrhu cjelovita ili podijeljena na 3-5 vrlo sličnih režnjeva, bjelkasto-žuta do žućkasta ili ružičasta, u starosti je skoro crvenkasta; listići su gusti, 5-9 mm široki, kremasti, u starosti su ponekad žućkasti do blijedožuti, oštrica je sitno nazubljena; spore su amiloidne, otrusina je bijela; meso je mekano do čvrsto, bijelo, na prerezu ili na pritisak ne mijenja boju, miriše na hren ili ponekad podsjeća na sirovi krumpir, a okus je blag, slatkast; raste u ljeto i jesen u planinskim šumama u simbiozi s raznim drvećem, obično jelom ili borom, a rijetko bukvom, na vapnenastom tlu./

Vjenčić je prvo bjelkast ili sivkast, ubrzo postane ljubičasto-siv i ljubičasto smeđ uz rub, volva je svijetlo sivkasto-ljubičasta, meso ispod kožice klobuka je blago ljubičasto-sivo, spore su kuglaste, Q je oko 1.

/Klobuk je po suhom vremenu vlaknast, sjajan, a po vlažnom vremenu ljepljiv, različitih je boja, smeđ, ljubičasto-siv do sivo-smeđ ili tamnosmeđ, na sredini je tamniji, površina je rijetko sa sivim krpastim ostacima ovoja; stručak je uži na gornjem dijelu, vrh se lako odvaja od podnice klobuka, bijel do sivo-smeđ, vjenčić je opnast, tanak, poput suknjice, na kraju je priljubljen uz stručak, baza je obavijena sivkasto-ljubičastom obrubljenom volvom; listići su gusti, izmiješani su s lamelulama, trbušasti, izrezani su uz stručak, slobodni, kod mladih gljiva su prekriveni ljubičasto-sivim ovojem, bijeli; spore su kuglaste, baze bazidija su bez kopči, otrusina je bijela; meso je krhko, bijelo, ispod kožice klobuka je blago ljubičasto-sivo, miriše na sirovi krumpir ili rotkvice, a okus je neugodan na rotkvice kao i kod žućkaste pupavke./

Meso ispod kožice klobuka je crveno-smeđe, a na raspucanim i ozlijeđenim mjestima polako postaje crveno-smeđe, površina stručka trljanjem polako pocrveni, stručak je sa zaobljenim gomoljem i crtastim vjenčićem.

/Klobuk je sjajna, lagano je ljepljiv, kožica se lako guli, kod mladih gljiva često ide prema crvenkastom tonu, kasnije je izblijeđen i s crvenkastim mrljama, pokriven je sivim bradavičastim ostacima ovoja koji su na sredini gušći, a kiša ih lako ispire, rub je pravilan i gladak, nije narebran; stručak je na bazi je s jajolikim gomoljastim zadebljanjem, prvo je pun pa izgriženo-šupalj, često je malo ukorijenjen, vrh se lako odvoji od mesa u klobuku, vole ga napadati crvi, rupice od crva su crvenkasto obojene, bjelkast, s svijetlosmeđo-ružičastom je nijansom, na gornjem se dijelu nalazi opnasti, opsežni, bijeli, žućkasti ili ružičasti vjenčić, gomoljasto zadebljanje je obmotano cjelovitom ili iskrzanom, bradavičavom, smećkastom ili sivkastom volvom; listići su gusti, široki, izmiješani su s lamelulama, na oba kraja suženi, suženi su uz stručak, slobodni, bijeli, u starosti su s crvenkastim pjegama, na pritisak postanu lagano crvenkasti; spore su eliptične, 8-9.5 x 5-7 µm, baze bazidija su bez kopči, otrusina je bijela; meso je nježno, mekano, bijelo, na pritisak ili na prerezu kasnije malo pocrveni, osobito pri dnu stručka, miris nije izražen, a okus je najprije blag pa poslije malo nadražujući; meso s fenolom postane vinskocrveno, a s fenolanilinom crvenkasto./

Meso ispod kožice klobuka obično nije obojeno ili je žućkasto, a na raspucanim i ozlijeđenim mjestima ne postaje crveno-smeđe, stručak trljanjem ne pocrveni.

Ostaci ovoja, rub klobuka, rub vjenčića i baza stručka su izraženo žuti, tanki sloj ispod kožice klobuka je žućkast, raste u termofilnim miješanim i bjelogoričnim šumama i po parkovima, na glinenastom ili vapnenastom tlu.

/Klobuk je 5-10 cm širok, po vlažnom je vremenu malo mazav, žućkast, žućkasto-smeđ ili sivo-smeđ, cijela površina je gusto prekrivena sitnim gustim, žućkastim, piramidalnim, bradavičavim ostacima ovoja, koji poslije postaju sivkasto-oker i koji se lako uklanjaju, rub je gladak; stručak je 5-10 x 1-2 cm, pun, kasnije je šupalj, bijel, na vrhu gomolja je s 2-3 nejasna, žuta pojasa ljuskavih bradavica, koji kasnije postaju žućkasti do sivkasto-krem, vjenčić je bjelkast, viseći, crtast, rub je zupčast i sa žutim bradavičavim ostacima ovoja; listići su gusti, izmiješani s s lamelulama, zaokruženi uz stručak, slobodni, bijeli do krem; spore su eliptične, 7.5-11 x 5-7.5 µm, baze bazidija su bez kopči, otrusina je bijela; meso je tvrdo, bijelo, tanki sloj ispod kožice klobuka je žućkast, na ozlijeđenim mjestima posmeđi, osobito u gomolju na dnu stručka; miris je ugodan, a okus je blag./

Ostaci ovoja su s priraštenim plohastim ljuskama.

Stručak je cijelom duljinom s pojasasto raspoređenim stršećim ljuskicama, klobuk je širok 8-24 cm, s malim, svijetlosivim, stršećim ljuskama.

/Klobuk je bijela do bjelkast, u starosti je žućkast, kožica se lako guli, rub je pravilan, neiskrivljen i nazubljen; stručak je dosta visok već u mladosti, nekad je malo zadebljan na bazi, nema gomolj niti volvu oko nje, često je iskrivljen, na dnu je skoro vodoravno odsječen, tvrd, pun, vlaknast, bjelkast, krem do zelenkast, na vrhu je bijeli, dvostruki, vlaknasto nazubljeni i opnasti vjenčić, nije crtast s gornje strane, volva je jedva uočljiva, brzo je prolazna; listići su vrlo gusti, debeli, dosta su široki, u mladosti su izrezani uz stručak i prirasli sa zupcem, kasnije su slobodni, izmiješani su s malobrojnim lamelulama, bjelkasti su do krem, u starosti su žućkasti ili zelenkasti; spore su široko eliptične, baze bazidija su uglavnom s kopčama, otrusina je svijetložuta; meso je tvrdo, osobito u stručku, u klobuku je bjelkasto, miriše ugodno na gljive ili malo na češnjak, a okus je blag, raste bez mikorizne povezanosti s drvećem ili grmljem, voli toplija staništa, na pjeskovitom ili glinenastom tlu u blizini mora, pronađe se i na plažama./

Vjenčić je s tamnijim sivo-smeđim rubom, klobuk je u potpunosti prekriven debelim, pamučnim, stršećim, sivo-smeđim, vlaknastim ljuskicama, koje mogu biti tamnije od osnove.

/Stručak je na donjem diejlu isprva gusto prošaran ostacima ovoja, izraženim u obliku prstenastih pojaseva koje čine tamnosive do gotovo crne vlaknaste ljuske, koje ubrzo nestaju, ostavljajući nježne, tamno crnkasto-smeđe vlaknaste dlačice na prljavo narančastoj do svijetlosmeđoj osnovi, koja na kraju postaje crnkasto-sivo-smeđa; vjenčić je opnast, crtast, bjelkast, volva nije prisutna, ali su ostaci ovoja često izraženi u obliku nepravilnih sivih naslaga; listići su Slobodni, bijeli, kasnije su ponekad s ružičasto-narančastom nijansom; spore su široko eliptične, jajolike do gotovo kuglaste, glatke, jako su amiloidne, baze bazidija su s kopčama, otrusina je bijela; meso je bijelo, miris i okus nisu izraženi; raste ispod raznog bjelogoričnog i crnogoričnog drveća, kao što su javor, Lawsonov pačempres (Chamaecyparis lawsoniana), divlji kesten (Aesculus), jasen, božikovina (Ilex aquifolium), smreka, tisa (Taxus) i brijest (Ulmus), a u nekim slučajevima u blizini nije zabilježena nijedna drvenasta biljka./

Klobuk je širok 3-4.5 cm, listići su u zrelosti krem.

/Klobuk je 3-4.5 cm širok, prvo je konveksan, kasnije se izravna, bijel, može postati žućkast ili žućkasto-smeđ, cijela je površina gusto prekrivena sitnim, stožastim, bijelim bradavicama; stručak je 8-10 x 0.5-1 cm debeo, tanak, vretenast, na bazi je gomoljasto zadebljan, ukorijenjen, bijel, na donjem je dijelu ljuskav i s brojnim sitnim, zakrivljenim, ljuskavim ostacima ovoja neposredno iznad baze, nema volvu, vrh se lako odvaja od podnice klobuka, vjenčić je bijel, slabašan, jedva je uočljivo crtast; listići su gusti, prilično su široki, usko prirasli do slobodni, bijeli do krem; spore su eliptične do skoro valjkaste, amiloidne, 9.5-12 x 5.5-8 µm, Q = 1.5-2, Qav = 1.8, baze bazidija su s kopčama, otrusina je bijela; meso je čvrsto, bijelo, miris nije izražen ili je malo neugodan, a okus je blag; raste u miješanim i bjelogoričnim šumama, u simbiozi s različitim drvećem, najčešće hrastom i borom, na pjeskovitom tlu, voli toplija staništa, češća je u mediteranskom području./

Klobuk je uvijek širi od 4.5 cm, može biti širok 5-20 cm, listići su u zrelosti žuto-zelenkasti do sivkasto-zeleni.

Stručak je ispod zadebljanja šiljato produžen duboko u zemlju, klobuk je širok 4-12 cm, meso je bijelo do sivkasto i s plavkastom do zelenkastom nijansom.

/Klobuk je bijel do žućkast, kasnije žućkasto-smeđ ili srebrnasto-smeđ, prekriven je stožastim ili piramidalnim ostacima ovoja koji se prema rubu snizuju, kožica se lako guli, rub je pravilan i često s visećim ostacima ovoja; stručak je 5-15 x 1-3 cm, pun, vrh se lako odvaja od podnice klobuka, zadebljan je na dnu, rijetki su primjerci s tanjom osnovom, ispod zadebljanja je šiljato produžen duboko u zemlju, bijel do žućkasto-smeđ, na zadebljanju se vide tipično prstenasto poredani bradavičavi ostaci ovoja, vjenčić je opnast, obješen, crtast, bijel; listići su gusti, tanki, široki, s malim zupcem su pričvršćeni za stručak ili slobodni, bijeli, bjelkasto-sivkasti, u zrelosti su su sivkasto-zeleni do sivkasto-žuti, oštrica je bljeđa i resasta; spore su eliptične, 9-12 x 6.2-8.8 µm, otrusina je bijela do kremasto-žuta, malo je zelenkasta; miris mesa nije izražen ili je malo neugodan, a okus je blag; raste u svim tipovima šuma, u toplijim krajevima, u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, na vapnenastom tlu, češća je u sušnijim godinama./

Stručak je sužen i zaobljen  ispod zadebljanja, klobuk je širok 4-20 cm, meso je bijelo.

/Klobuk je bijel, bjelkast, krem, sivkast do smećkast, osobito na sredini, u starosti je svijetlo žuto-smeđ, može biti malo baršunast na sredini i sitno vlaknast a na rubu, kasnije postaje gladak, površina je prekrivena s malim, šiljastim, stožastim, priraštenim, bjelkastim do sivim, vlaknastim do ljuskavim bradavicama, rub je s resastim ostacima parcijalnog ovoja; stručak je 6-20 x 1-3 cm, baza je gomoljasto zadebljana, s donje je strane sužena i zaobljena, samo je s ostacima volve, završava duboko u zemlji, bjelkast do žućkast, ponekad je sa sitnim bijelim ostacima vjenčića pri vrhu, vjenčić je opnast, odrpan, prolazan, može biti dvostruk, s gornje je strane crtast, bjelkast do slamnatožut; listići su gusti, široki, trbušasti, usko su prirasli pa slobodni, bjelkasti, kasnije su s krem-žuto-zelenkastom nijansom; spor su eliptične, amiloidne, 9-12 x 6-8 µm, baze bazidija su s kopčama, otrusina je bijela; meso je mekano, okus je ugodan, a miris nije izražen; raste u bjelogoričnim šumama, od kolovoza do listopada, u šumama viših planinskih predjela, po livadama u travi na vapnenastom tlu, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično bukvom./

Aspidella solitaria

Klobuk je siv, sivo-smeđ do crno-smeđ sa sivim krpicama ili ljuskama.

/Klobuk je 5-15 cm širok, jako je mazav, u početku je prekriven ovojem, koji se širenjem klobuka razlaže na tanke, brašnaste, sive, nepravilne krpice ili ljuske koje se lako uklanjaju, rub je gladak, nije narebran; stručak je 6-15 x 1.5-3 cm, razmjerno je visok, valjkast, blago se sužava prema vrhu, prvo je pun pa pregradasto šupljikav, lako se odvaja od podnice klobuka, bijel do sivkast i crtast iznad vjenčića, ispod vjenčića je prekriven neupadljivim, bijelim do sivkastim, zrnatim ljuskicama, koje prema bazi tvore koncentrične prstenove, na dnu je s gomoljastim zadebljanjem širokim do 4 cm, ali ponekad može biti jedva šire od stručka kada je potpuno razvijen, vjenčić je opnast, nalik suknji, s gornje je strane crtast, volva je izražena u obliku 2-5 okerasto-smeđih ljuskavih pojaseva iznad gomolja; listići su gusti, slobodni, poneki su slabo prirasli, izmiješani su s lamelulama, bijeli, oštrica je glatka ili resasta; spore su široko eliptične, amiloidne, 7-10 x 6-8 µm, Q = 1.2-1.6, baze bazidija su bez kopči; otrusina je bijela; meso je debelo, čvrsto, bijelo, miris i okus su na travu ili na rotkvice; raste u svim tipovima šuma, u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, najčešće jelom, smrekom, borom, hrastom ili bukvom, voli kiselo tlo../

Spore su prosječno kraće od 10 µm, klobuk je širok 4-7 cm, prekriven je gustim, žućkasto-sivim ljuskama.

/Klobuk je bjelkast, sivkast do svijetlooker, prekriven je gustim, priraštenim, žućkasto-sivim ljuskavim ostacima ovoja; stručak je 3-5 x 0.7-1.2 cm, lagano je zadebljan na bazi, nama gomolj, ukorijenjen, često je s ostacima zemlje po površini, na vrhu je bijel, a na bazi je žuto-smećkast, nema vjenčić, volva je isprva priraštena oko gomoljastog zadebljanja, a kasnije izražena s nekoliko slabih, koncentričnih prstenova iznad najšireg dijela; listići su debeli, slobodni, žućkasti, kasnije su s ružičastim odsjajem; spore su široko eliptične, amiloidne, 7-10.5 x 6-8 µm, baze bazidija su s kopčama, otrusina je bijela do žućkasta; meso je bijelo, ponekad je u sredini klobuka žuto-oker, miris je dosta neodređen, kiselkast, a okus nije izražen; raste na otvorenim prostorima i parkovima, na suhom tlu u sastojinama tise (Taxus), u ravničarskim krajevima i krajevima s toplijom klimom./

Spore su prosječno duže od 10 µm, klobuk je širok 5-22 cm, prekriven je velikim ljuske, krpice ili tupe bradavice.

/Klobuk je 5-22 cm širok, suh, bijel do svijetlosiv ili svijetlo sivo-smeđ, površina je prekrivena s debelim, bijelim do sivkastim ili sivkasto-smeđim, ljuskavo-baršunastim ostacima ovoja, koji tvore krpice ili tupe bradavice, rub je s visećim ostacima ovoja; stručak je 8-22 x 1.6-4 cm, pun, valjkast, na bazi je s gomoljastim zadebljanjem koje može biti veliko do 8 x 5 cm, pun, bijel, čitav je pokriven ljuskavim ostacima ovoja kao i klobuk, vjenčić je isprva prisutan, ali je mekan, krhki, crtast i brzo prolazan, volva je bjelkasta, priraštena, razložena, na vrhu često tvori jedan ili više prstenastih pojaseva; listići su gusti, umjereno su široki, izmiješani su s lamelulama, u mladosti su prividno prirasli na stručak, kasnije su slobodni, bijeli do krem; spore su eliptične, amiloidne, 10-13.5 x 7-8.5 µm, Q = 1.4-1.8, baze bazidija su bez kopči, otrusina je bijela; meso je debelo, mekano, bijelo; miris nije izražen, rijetko je slab na rotkvice, a okus je blag; raste u bjelogoričnim šumama, uz putove i po parkovima u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, na glinenastom ili vapnenastom tlu./

Ključ B - preslice - stručak je bez vjenčića, spore nisu amiloidne

Stručak je sa žuto-smeđim do narančastim, kontrastnim ljuskama.

/Klobuk je 4-10 cm širok, prvo je tupo stožast, zatim je otvoren i skoro izravnat, ali uvijek ispupčen na sredini, mazav, osobito po vlažnom vremenu, na sredini je šafranastonarančast ili narančasto-smeđ, na rubu je nešto svjetliji, rub je tipično narebran do oko 1/3 promjera klobuka; stručak je 8-23 x 0.7-1.5 cm, u starosti šupalj, sužen je na vrhu, prvo je svijetlonarančast, u starosti je tamniji, čitav je prekriven gotovo stršećim ljuskama na svjetlijoj osnovi, na vrhu je svjetliji, volva je visoka je 3-6.5 cm, opnasta, vrećasta, vanjska površina je izvorno bijela ili bjelkasta, na vanjskoj i unutarnjoj površini se vremenom obično razvijaju krem-narančaste, svijetlonarančaste, svijetlo žuto-narančaste ili narančasto-smeđe mrlje; listići su gusti, 2-3 mm široki, trbušasti, slobodni, krem, ponekad su s blagim ružičastim ili narančastim odsjajem; spore su kuglaste, rijetko su široko eliptične, neamiloidne, 9.5-12 x 8.5-11 µm, Q je oko 1.1, baze bazidija su bez kopči, otrusina je bijela; meso je vrlo lomljivo, bijelo do žućkasto, miris nije izražen ili je slab na gljive, a okus je blag; meso stručka s fenolom postane tamnocrveno; raste u miješanim i bjelogoričnim šumama, uglavnom u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, uglavnom johom, brezom, grabom, lijeskom, topolom ili hrastom, a ponekad i smrekom./

Osnova stručka je oker do svijetlosmeđa, klobuk je ujednačeno svijetložut do žuto-smeđ, raste samo ispod breze.

/Klobuk je 4-10 cm širok, žut, žuto-smeđ, žuto-narančast do narančast, sredina je malo tamnija, vremenom blijedi, rub je svjetliji, jako je narebran, do oko 1/3 promjera; stručak je 7.5-12 x 1-1.5 cm, prema vrhu je uži, najprije je pun pa zatim šupalj, bijel, cijela je površina prekrivena bijelim ljuskicama, bez kontrastnih pojaseva, na dnu je s bijelim, opnastim, režnjastim, trajnim, visoko postavljenim ovojem; listići su gusti, trbušasti, slobodni, bijeli, krem do žućkasti; spore su kuglaste, neamiloidne, 9-12.5 x 8-10.5 µm, Q = 1.1-1.2, otrusina je bijela; meso je tanko, krhko, bijelo, miris nije izražen, a okus je blag; meso stručka s feolom postane vinskicrveno./

Osnova stručka je bijela.

Stručak je više ili manje gladak ili s bjelkastim pahuljastim ostacima ovoja, klobuk je dosta ujednačene svijetlonarančaste do žućkasto-narančaste ili narančasto-smeđe boje, meso stručka s fenolom postane vinskicrveno, a kasnije čokoladnosmeđe.

/Klobuk je 3.5-8 cm širok, svijetlonarančast do žućkasto-narančast ili narančasto-smeđ, nešto je intenzivnije obojen na sredini, rub je narebran od 1/5 do 1/4 promjera; stručak je 8-12 x 1-1.2 cm, pun pa šupalj, od baze prema vrhu je lagano pahuljasto-ljuskav, na sredini je skoro gladak ili je sitno pahuljast, bijel ili bjelkast, volva je vrećasta, opnasta, uska, do 3 cm visoka, postojana, bijela je i bjelkasta; listići su gusti, slobodni, bijeli, krem do žuti; spore su kuglaste, rijetko su široko eliptične, neamiloidne, 7.5-12 µm, Q = 1.1-1.2, baze bazidija su bez kopči, otrusina je bijela; meso je tanko, bijelo do žućkasto, miris nije izražen, okus je blag; meso klobuka postane vinskicrveno, a volva s gvajakovom tinkturom nakon nekoliko minuta plava do plavo-zelena; raste u raznim tipovima šuma, najčešće u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično bukvom ili hrastom, ali i smrekom, češća je u mediteranskim područjima./

Stručak je prekriven bijelim ljuskicama, mjestimično je s crvenkastim pojasevima, klobuk je svijetložut, meso stručka s fenolom postane smećkasto.

pogledati Amanita lividopallescens, 33

Klobuk je bjelkast do više ili manje siv.

Klobuk je više žuto-smeđih, smećkastih, narančasto-smeđih ili maslinastih tonova.

Spore su eliptične, Q = 1.15-1.5.

Spore su kuglaste do gotovo kuglaste, Q = 1-1.1

Raste u termofilnim crnogoričnim šumama, obično ispod primorskog bora, u sredozemnom području, Q spora je 1.4-1.5.

/Klobuk je 5-9 cm širok, smećkast ili sivkast, u starosti je ponekad i s maslinastom ili ljubičastom nijansom, nikada nije čisto siv, gol, često je prekriven s velikim krpastim ostacima ovoja, rub je jasno narebran; stručak je 5-8 x 1-1.5 cm, pun, kasnije je šupalj, zadebljan je na bazi, bijel do sivkast, prekriven je bijelim ljuskama, volva je vrećasta, bijela, opnasta, debela, postojana, obmotana je oko gomoljastog zadebljanja; listići su gusti, široki su 6-9 mm, slobodni, rijetko su račvasti, u početku su bijeli, ponekad poprime svijetloružičastu nijansu, na kraju postanu pomalo sivkasti; spore su eiptične, neamiloidne, 12-13 x 8.8-9.5 µm, baze bazidija su ponekad s kopčama, otrusina je bijela; meso je tanko, bjelkasto, miris i okus nisu izraženi./

Amanita lactea

Meso je sivkasto ispod kožice klobuka, osobito na sredini, kao i u stručku.

/Klobuk je 6-10 cm širok, po suhom je vremenu srebrnasto sjajan, sivkast, srebrnastosiv, uglavnom je gol, bez ostatka ovoja, ponekad na vrhu zaostane veliki komad bijelog ovoja, rub je izraženo narebran; stručak je 6-14 x 1-1.7 cm, proširen je na vrhu, malo je zadebljan na bazi, šupalj, sitno je pahuljast, gornji dio je bijel, malo je sivkast prema bazi, volva je velika, debela, opnasta, bjelkasta ili sa svijetlosmeđim mrljama na vanjskoj površini, duboko je ukopana, rub je slobodan; listići su gusti, slobodni, izmiješani su s rijetkim lamelulama, mekani, isprva su bijeli, zatim su sivkasti; spore su široko eliptične, rijetko su kuglaste, neamiloidne, 10-13 x 8-11, Q je 1.3, cheilocistide su kuglaste, kopče na bazi bazidija su rijetke ili odsutne, otrusina je bijela; meso je bijelo, miris nije izražen, a okus je blag; raste u bjelogoričnim šumama, uz rubove šuma, te u manjim skupinama po šumskim čistinama u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, na vapnenastom tlu./

Meso ispod kožice klobuka i u stručku nije sivkasto.

Baze bazidija su s kopčom, stručak je često s izraženim smećkastim vlakancima na donjem dijelu, klobuk je obično s jednom većom ili više manjih krpica ili rjeđe gol.

Kopče na bazi bazidija su rijetke ili odsutne, stručak je sa sitnim bijelim vlakancima.

Spore su prosječno duže od 12 µm, klobuk je širok 4-13 cm, stručak je često s prstenastim ostacima zastorka, klobuk je često s bijelim krpicama.

/Klobuk je gladak, svilenkast, često je s krpastim, bijelim ostacima ovoja, potpuno je bijel, bjelkast, nekad je krem na sredini, rub je narebran oko 15 % promjera, u starosti se raspucava, bez visećih ostataka ovoja; stručak je 5-12 x 1-3 cm, nije gomoljasto zadebljan na bazi, blago je proširen na vrhu, baza je šiljasta i često ukorijenjena, šupalj, lako se odvaja od podnice klobuka, površina postupno postaje bijelo ljuskava zbog raspada zastorka, također je s ljuskavim prstenastim ostacima ovoja, koji tvore neku vrstu ovratnika, ali nikada nema pravi opnasti vjenčić, bijel, volva je vrećasta, oko 4.5 x 6 cm i debljine 3 mm blizu mjesta spoja sa stručkom; listići su slobodni, lamelule su rijetke, lomljivi, isprva su bijeli, kasnije su svijetlokrem ili svijetlooker, ponekad su s ružičastim odsjajem; spore su široko su eliptične do eliptične, neamiloidne, 10-21 x 6.5-15.2 µm, Qav = 1.4, otrusina je bijela; meso je bijelo, miris i okus nisu izraženi; raste u termofilnim bjelogoričnim šumama, po pašnjacima, u simbiozi s različitim bjelogoričnim drvećem, najčešće hrastom ili bukvom, češća je u mediteranskim područjima/

Spore su prosječno kraće od 12 µm, klobuk je širok 4-6 cm, stručak je bez prstenastih ostataka ovoja, klobuk je obično je bez ostataka ovoja po površini.

/Klobuk je suh, kasnije je s izrazito širokom grbicom na sredini, bijel do svijetlosiv, ponekad je tamniji na sredini, obično je bez ostataka ovoja po površini, rub je narebran do 1/4 promjera; stručak je 5.5-7 x 0.7-0.9 cm, blago se i ravnomjerno zadebljava prema bazi, pun, kasnije je šupalj, bijel, dekoriran je finim bijelim vlakancima, volva je opnasta, bijela, na dnu je stisnuta uz stručak, gornji je dio slobodan; listići su gusti, uski, slobodni, bijeli, kasnije su s krem-smećkastom nijansom; spore su široko eliptične, rijetko su kuglaste ili izdužene, neamiloidne, 9-12 x 8-9 µm, Q = 1.2-1.3, cheilocistide su batinaste do kuglaste, kopče na bazi bazidija su rijetke ili odsutne, otrusina je bijela; meso je tanko, bijelo, miris i okus nisu izraženi; raste u bjelogoričnim šumama i parkovima u simbiozi s različitim bjelogoričnim drvećem./

Čitavo plodno tijelo je bijelo, klobuk je eventualno krem.

/Klobuk je 3-10 cm širok, sjajan, mazav, bijel do kremast, rub je napadno narebran do 20-30 % promjera; stručak je 7-13 x 0.6-1.5 cm debeo, pun, ubrzo je šupalj, sužava se prema vrhu, površina je bijelo pamučasta ili s vlaknastim ljuskicama, bijel ili krem, volva je 5-6 x 3 cm, vrećasta, bijela, opnasta i trajna; listići su gusti, zaokruženi su uz stručak, izmiješani su s brojnim lamelulama različitih dužina, slobodni, bijeli, kasnije su s krem-ružičastim odsjajem, oštrica je resasta; spore su kuglaste, rijetko su široko eliptične, neamiloidne, 10-12 x 9-10 µm, baze bazidija su bez kopči, otrusina je bijela; meso je bijelo, miris i okus nisu izraženi; raste uz rubove šuma, po šumskim čistinama i livadama u blizini drveća u simbiozi s različitim bjelogoričnim drvećem, uglavnom hrastom ili kestenom./

Raste po višim planinskim predjelima ispod patuljaste vrbe, volva je vrećasta, velika, dosta je visoko postavljena, izvana je oker-smećkasta do smećkasta.

/Klobuk je 3-8 cm širok, siv do sivo-smeđ, sredina klobuka je sivo-žućkasta do kremasto-smeđa, kada se razvije jako izblijedi pa nekada postane skoro bijel i samo sa sivo-smeđom mrljom na sredini, kožica je nekad s malim, bijelim do žuto-smeđim krpastim ostacima ovoja, rub je izraženo narebran 1/5-1/3 promjera; stručak je 4-10 x 0.5-1.5 cm, sužen je na vrhu, pun, kasnije je šupalj, bijel do sivkast, sitno je bijelo ljuskav; volva je vrećasta, bijela, velika, široka, opnasta, dosta je visoko postavljena, izvana je oker-smećkasta do smećkasta; listići su gusti, suženi su uz stručak, izmiješani su s rijetkim lamelulama, slobodni, bijeli, bjelkasti do krem; spore su kuglaste, rijetko su široko eliptične, neamiloidne, 9.5-13.5 x 8.8-12.2 µm, baze bazidija su bez kopči, otrusina je bijela; meso je bijelo do slabo žućkasto, miris i okus nisu izraženi; raste u planinskim miješanim i bjelogoričnim šumama, po rubovima livada, obično u simbiozi s različitim bjelogoričnim drvećem, najčešće s patuljastom vrbom./

Raste na drugačijem staništu, ispod hrasta, bukve, kestena, graba ili lijeske, rjeđe crnogoričnog drveća, volva je bijela do sivkasta, izvana je često s hrđastosmeđim mrljama.

Oštrica listića je malo nazubljena.

Raste ispod topole i sunčanice (Helianthemum), klobuk je često s bijelim krpastim ostacima ovoja,  nema grbicu na sredini, dosta je ujednačeno siv do sivo-smeđ, širok je 6-9 cm.

/Rub klobuka je izraženo narebran do oko 1/3 promjera; stručak je 10-13 x 1.2-1.5 cm, malo je zadebljan na bazi, sužava se prema vrhu, pun, u starosti je šupalj, vlaknast, bijel, prošaran je s finim bijelim ljuskicama poput zmijske kože; volva je opnasta, bjelkasta i često smeđe pjegava; listići su gusti, bijeli, sivkasti do oker, slobodni, oštrica je malo nazubljena i valovita; spore su kuglaste do široko eliptične, neamiloidne, 10-13 x 8-12 µm, Q = 1-1.1, otrusina je bijela; meso je bijelo do žućkasto, miris nije izražen, a okus je blag; raste u bjelogoričnim šumama u simbiozi s različitim bjelogoričnim drvećem, obično topolom i biljkama iz roda sunčanica (Helianthemum spp.)./

Raste ispod hrasta, a možda i bukve, klobuk je obično bez ostataka ovoja, obično s izraženom grbicom na sredini, često je pojasast s nešto tamnijim pojasom blizu ruba i znatno tamnijom sredinom, širok je 4-14 cm.

/Klobuk je rijetko s rijetkim nepravilnim krpicama, rub je izraženo narebran između 1/4 i 1/3 promjera, ižlijebljen je na spoju s listićima i često rascijepljen na nekoliko mjesta, površina je glatka, bjelkasto-siv, sivo-smeđ ili svijetlosiv; stručak je 6-20 x 0.7-2 cm, blago je proširen prema bazi, gladak, pun, kasnije je šupalj, u gornjem dijelu je ižlijebljen, bez vjenčića ili ljuskave zone na njegovom mjestu, ponekad je s blago pahuljastim i bjelkastim ostacima zastorka, osobito na donjoj polovici, čitav je bijel ili bjelkast ili češće boje klobuka, ali svjetliji u gornjem dijelu, postupno je sve svjetliji prema bazi, a kod nekih primjeraka pojavljuju se i nepravilne zlatnožućkaste crtice, volva je obično vrećasta, bijela iznutra i izvana, ponekad je s oker-smeđim do hrđastosmeđim pjegicama; listići su umjereno do vrlo gusti, slobodni, ponekad su račvasti, na bazi su spojeni slabim poprečnim žilicama, bijeli, oštrica je blago nazubljena; spore su kuglaste, nisu amiloidne, 10-12.5 x 10-12 µm, Q = 1-1.1, Qav = 1.05, otrusina je bijela; meso je bijelo, miris i okus su na gljive./

Volva je izvana bijela do svijetlosiva, stručak je vlaknasto-ljuskav.

/Klobuk je 3-8 cm širok, mazav, u mladosti je gotovo bijel, svijetložut, kasnije je žuto-smeđ, siv ili sivo-smeđ, ponekad je sa svijetlosivim krpastim ostacima ovoja, rub je napadno narebran do 1/3 promjera; stručak je 5-13 x 0.5-1 cm debeo, na bazi je malo zadebljan, prvo je šupljikav, zatim je šupalj, vrh se lako odvaja od podnice klobuka, bijel, rijetko je sivkast do sivkasto-smeđ, gol ili sa sivom vlaknasto ljuskavom dekoracijom koja se ponekad tako pozicionira na površini da stvara nepravilan vjenčić na neodređenom mjestu, volva je visoka, bijela do sivkasta, slijepljena je za bazu, gornji je dio slobodan, izgleda poput otvorene vreće; listići su gusti, malo su trbušasti, zaokruženi su uz stručak, slobodni, bijeli ili krem; spore su kuglaste, neamiloidne, 9-12 µm, Q je oko 1, baze bazidija su bez kopči, otrusina je bijela; meso je bijelo do žućkasto, miris nije izražen, okus blag; meso s fenolanilinom prvo postane vinskicrveno, zatim ljubičasto; raste u svim tipovima šuma, po šumskim čistinama, livadama u blizini drveća, uz rubove šuma, u simbiozi s različitim bjelogoričnim drvećem, uglavnom hrastom ili kestenom, rjeđe crnogoričnim drvećem, na vapnenastom tlu./

Amanita vaginata

Klobuk je narančasto-smeđ, na sredini je obično tamniji, tamnosmeđ.

/Klobuk je 3.5-9.5 cm širok, s izraženom grbicom na sredini, sjajan, bez ostataka ovoja, narančasto-smeđ, svjetliji je na rubu i tamniji na sredini, čak i tamnosmeđ, rub je izrazito narebran do oko 1/3 promjera; stručak je 8-15 x 0.6-2 cm, nije zadebljan na bazi, ispod klobuka je nešto tanji, pun, kasnije je šupalj, sjajan, bjelkast do crvenkasto-smeđ, sitno je ljuskav, volva je vrećasta, dobro razvijena, visoka, 3-8 x 0.8-3.5 cm, vanjska je strana krem, oker do narančasto-smeđa, obbično je s crveno-smeđim do hrđastosmeđim mrljama; listići su gusti, široki su do 6.5 mm, zaokruženi su uz stručak, slobodni ili slabo prirasli, bijeli do kremasti; spore su kuglaste, prozirne, neamiloidne, 10-12 µm, Q = 1-1.1, baze bazidija su bez kopči, otrusina je bijela; meso je bijelo ili žućkasto, miris nije izražen ili je slab na gljive, a okus je blag; kožica klobuka i ovoj na dnu stručka s fenilanilinom trenutno postanu vinskicrveni, a zatim smeđi, s gvajakovom tinkturom za dvije minute plavi, a meso stručka s fenolom tamnosmeđe; raste u svim tipovima šuma, te po šumskim čistinama i livadama na rubu šuma, u simbiozi s različitim bjelogoričnim drvećem i crnogoričnim, najčešće borom, smreko, bukvom ili hrastom./

Meso je nepromjenjivo, tamnije je obojeno ispod kožice, Q spora je oko 1.1, klobuk je širok 5-12 cm.

/Klobuk je ljepljiv, gotovo je sjajan, rub je izrazito narebran do oko 1/3 promjera, siv, sivo-smeđ do sivo-maslinast, površina je obično pojasasta, tamniji je na sredini i na unutarnjem dijelu narebranog ruba, dok je središnji dio između njih svjetliji, kao i veči dio narebranog ruba, koji ponekad može biti gotovo bjelkast; stručak je 7-16 x 0.7-2 cm, lagano je zadebljan na dnu, pun, poslije je šupalj, bez vjenčića, bjelkast, žuto-smeđ ili sivo-smeđ, prekriven je malim smeđim ljuskicama razvrstanim u cik-cak prugama poput zmijske kože, volva je vrećasta, dosta je visoka, 2-4 cm široka, izvana je bjelkasto-kremasta, a iznutra tamnija, vremenom izblijedi; listići su gusti, široki, bijeli, uz stručak su slobodni, različito su dugi, oštrica uz rub klobuka postane sivo-smeđa; spore su kuglaste, neamiloidne, 9-13 x 9.5-12.5 µm, Q je 1-1.2, otrusina je bijela; meso je bijelo do svijetložuto, miris nije izražen, a okus je blag; raste u svim tipovima šuma, te po travnjacima, osobito viših planinskih predjela, u simbiozi s različitim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem./

Volva je priraštena uz stručak ili nije jasno izražena.

Volva je vrećasta, sa slobodnim rubom.

Prosječni Q je 1.02, raste u bjelogoričnim šumama, obično ispod hrasta, volva je brzo prolazna, a ostaci volve obično su u obliku nakupine koja podsjeća na vjenčić, klobuk je širok 6-25 cm.

/Klobuk je smeđ, siv ili sivo-smeđ, u zrelosti postaje prljavo smeđ, prekriven je brojnim tamnosivim do crno-sivim krpastim ostacima ovoja, rub je izraženo narebran do oko 1/3 promjera, u starosti je izvrnut; stručak je 7-30 x 1.5-3 cm, prema vrhu se malo sužava, zadebljan na bazi, ali bez gomolja, vrh se lako odvaja od podnice klobuka, pun, u starosti je barem djelomično šupalj, sivo-smeđ, ovoj se raspada na brojne, sitne, sive pojaseve i ljuske koje podsjećaju na zmijsku kožu; listići su vrlo gusti, zaokruženi su uz stručak, slobodni, ponekad su račvasti, bijeli, oštrica je često tamnija; spore su kuglaste, neamiloidne, 11.5-14 x 7-13 µm, baze bazidija su bez kopči, otrusina je bijela; meso je bijelo do bjelkasto, miris nije izražen, a okus je blag, ne smije se kušati; meso s fenilanilinom prvo postane vinskicrveno, a zatim ljubičasto./

Prosječni Q je oko 1.2, raste u vlažnim i močvarnim bjelogoričnim šumama, u simbiozi isključivo s johom, volva je uska, stisnuta, priraštena, klobuk je širok do 7 cm.

/Klobuk je uvijek s niskom grbicom na sredini, malo je mazav, često je s bjelkastim do sivim bradavičavim ili krpastim ostacima ovoja, smeđ, siv do sivo-smeđ, rub je svjetlije bjelkaste boje, rub je narebran do 25-30 % promjera; stručak je 5-14 x 0.4-1 cm debeo, sužava se od baze prema vrhu, nije gomoljasto zadebljan, vrh se lako odvaja od podnice klobuka, bjelkast, mjestimično je sa smeđim ljuskicama; listići su gusti, prilično su trbušasti, slobodni, bjelkasti do žućkasti; spore su gotovo kuglaste do široko su eliptične, neamiloidne, 10-12.5 x 8-10 µm, Q je oko 1.2, baze bazidija su bez kopči, otrusina je bijela; meso je bijelo, ponekad je s mrljama, miris je malo neugodan na plijesan, a okus je blag./

Volva je vrećasta, izrazito velika, debela i mesnata.

Prosječni Q je oko 1.18, baze bazidija su uglavnom s kopčama, raste ispod topole trepetljike, hrasta ili breze, rijetko ispod smreke, oštrica listića je resasta.

/Klobuk je 6-11.5 cm širok, površina je bez ostataka ovoja, siv s blagom maslinastom nijansom, unutarnji dio narebranog ruba je sa blago tamnijim sivim pojason, sušenjem postaje smeđ, u zrelosti je obično bez ostataka ovoja, ponekad je s raspršenim opnastim krpicama, rub je jasno narebran do 25 % promjera; stručak je 8-12.5 x 1.5-2 cm, ponekad je ekscentričan, valjkast, sužava se od baze prema vrhu, nije zadebljan na bazi, pun, srž sušenjem postaje šupljikava, površina je vlaknasta, fino je crtast na vrhu, bjelkast, volva je vrećasta, velika, debela, mesnata, do 10.7 x 6.2 cm, površina je baršunasta i glatka, nije lomljiva, ali se uvijek rascijepi na 2-3 uzignuta lapa, bijela, nakon rukovanja razvija male hrđastožute mrlje na vanjskoj strani, koje ostaju i nakon sušenja; listići su gusti, dosta su široki, zaokruženi su uz stručak, slobodni, bijeli ili krem, sušenjem postaju svijetlosmeđi, oštrica je bijela; spore su gotovo kuglate do široko eliptične, neamiloidne, 10-14.5 x 7-11.5 µm, Qav = 1.18, otrusina je bijela; meso je bijelo do sivkasto, miris nije izražen, a okus je blag./

Prosječni Q je oko 1.04, baze bazidija su bez kopči, klobuk je smeđ, sivo-smeđ, maslinasto-smeđ do tamnosmeđ, raste ispod bora ili smreke, ali i bukve, hrasta ili graba, oštrica listića je resasta i lagano nazubljena.

/Klobuk je 5-11 cm širok, sjajan, oker ili svijetlo sivo-smeđ, obično je nešto tamniji na sredini, prema rubu je svijetlo žuto-smeđ i pahuljast, površina je bez ostataka ovoja, rub je narebran do 35 % promjera; stručak je 8-20 x 1-3 cm, u srednjem dijelu je debeo oko 2.5-3 cm, sužava se prema vrhu, pun, kasnije je šupalj, osnova je bijela, prekriven je sitnim sivkastim do žućkasto-sivim ljuskicama, volva je vrlo debela, iznutra i izvana je bijela, nije lomljiva, izrazito je velika, visoka je 6-10 cm i debela do 3 mm, izvana je u starosti oker-smeđa do crvenkasto-smeđa; listići su vrlo su gusti, prilično su široki, slobodni, bijeli, kremasti do žućkasti; spore su kuglaste, neamiloidne, 11-14 x 11-13 µm, Qav = 1.04, otrusina je bijela; meso je bijelo./

Spore su široko eliptične, Prosječni Q je oko 1.3, bazidije su s rupicom, a često i s kopčom na bazi.

/Klobuk je 6-8 cm širok, često je s izraženom i širokom grbicom na sredini, gol, u početku je vlažan i mazav do blago ljepljiv, zatim je suh, siv, na sredini je oker-smeđ do sivo-smeđ, vremenom tamni, rub je nazubljen i narebran do 7 mm ili 10-20 % promjera, površina je bez ostataka ovoja ili je s jednom većom ili više manjih, opnastih, prilično debelih, bijelih do prljavo bijelih krpica; stručak je 8-10 x 0.6-1.5 cm, gladak, bijel do bjelkast na gornjem dijelu, s prstenastim je ostacima ovoja, ponekad je s prilično svijetlim smećkastim vlakancima na donjem dijelu, pun do šupalj, volva je mala, čašasta, lomljiva, vrećasta, bijela do oker, rastrgana do gotovo opnasta, do 3 cm visoka uz stabljiku, teško se odvaja od supstrata; listići su široki i debeli, izmiješani su s lamelulama, odmaknuti su od stručka, slobodni, bijeli, narančasto-smeđi, sivkasto-smeđi do prljavo smeđi; spore su široko eliptične do eliptične, neamiloidne, 10.5-13.5 x 7.5-10 µm, Q = 1.2-1.5, bazidije su s rupicom i često s kopčom na bazi, otrusina je bijela; meso je bijelo, miris nije izražen, a okus je blag do blago gorak u bazi stručka; raste u bjelogoričnim šumama u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem./

Klobuk je često s bijelim krpastim ostacima ovoja, koji su kao i bijela volva prošarani smeđim mrljama, volva je visoka, ali nije mesnata, klobuk je tamnije crnkasto-smeđe boje, raste u planinskim crnogoričnim šumama.

/Klobuk je 5-14 cm širok, često je blago ispupčen na sredini, crnkasto-smeđ do crno-smeđ, prema rubu postaje svjetliji, rub je narebran od 10-30 % promjera; stručak je 8-22 x 0.5-3 cm debeo, skoro je valjkast, blago se sužava prema vrhu i malo širi uz listiće, nije gomoljasto zadebljan na bazi, pun, kasnije je šupalj, na gornjem je dijelu bijel do bjelkast sa sivkastim vlakancima, a donja polovica je sivkasta, volva je vrećasta, opnasta i prilično čvrsta, visoka je 2.5-7 cm, vanjska je površina je bijela ili bjelkasta i prekrivena smeđim, raspucanim ljuskama, a unutarnja je bijela; listići su gusti, izmiješani su s lamelulama, slobodni, bijeli; spore su kuglaste, neamiloidne, 10-14 x 9-12.5 µm, otrusina je bijela; meso je bijelo, miris i okus nisu izraženi./

Spore su kuglaste, prosječni Q je 1.04-1.05, meso na prerezu lagano posmeđi, volva je bijela, krhka, kasnije postaje smećkasta, ostavlja pojas tkiva na dnu blizu baze i tvori malu šalicu, stručak je čitav s bijelim, ljuskavim i pojasasto raspoređenim ostacima ovoja.

/Klobuk je 5-12 cm širok, blago je ljepljiv, žuto-smeđ do smeđ, malo je svjetliji, u mladosti je često malo svjetliji prema rubu, oker, s bradavičavim je ostacima bijelog ovoja, bradavice su isprva bjelkaste, kasnije su smeđe do cimetasto-smeđe, nikada ne postanu sive ili crne, rub je često radijalno raspucan, izraženo je narebran do 1/3 promjera; stručak je 8-20 x 1.2-2 cm, lagano se sužava prema vrhu, prvo je pun, kasnije je šupalj, bijel do svijetlosmećkast; listići su gusti, široki su do 12.5 mm, zaokruženi su uz stručak, slobodni, bijeli do krem, na kraju postaju srebrnosivi, nekad su sa smećkastim mrljama, oštrica je blago nazubljena; spore su 10-12 x 9-11 µm, baze bazidija su bez kopči, otrusina je bijela; meso je bijelo, miris nije izražen, a okus je blag; raste u bjelogoričnim šumama, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, na vapnenastom tlu, najčešće u mediteranskom području, ali se pronađe i u unutrašnjosti./

Spore su kuglaste do široko eliptične, prosječni Q je 1.13-1.16, meso je na prerezu nepromjenjivo, volva je vrećasta, krhka, na dodir i vremenom posivi, stručak je sitno vlaknast do gotovo gladak.

/Klobuk je širok 4-9 cm, krem, žućkasto-smeđ, svijetlosmeđ ili smeđ, vremenom izblijedi na rubu, osobito u prostoru između listića, površina je s rijetkim do oblinim ostacima ovoja, u početku su bjelkasti, zatim sivkasti, smećkasti, sivkasto-smeđi, rub je narebran 1/5-1/3 promjera, narebranost je izraženija u zrelih i osušenih primjeraka; stručak je 5-8 x 0.6-1 cm, do 1.5x duži od promjera klobuka, isprva je pahuljast, zatim je malo vlaknast do gotovo gladak, površina je bijela ili bjelkasta, rukovanjem postaje sivkasto-oker, listići su gusti, slobodni, bijeli, sušenjem ponekad postaju svijetloružičasti, oštrica je blago nazubljena ili gotovo glatka, iste je boje kao i lice; spore su neamiloidne, otrusina je bijela; meso je bijelo; miris i okus nisu izraženi; raste ispod listopadnih i zimzelenih hrastova./

Prosječni Q spora je 1.15-1.2.

Klobuk je širok 3-7 cm, stručak je sa sivo-smeđim vlakancima, volva je mala, krhka, ispucana, vremenom postaje siva od vrha prema dolje, raste ispod crnogoričnog i bjelogoričnog drveća, uglavnom breze.

/Klobuk je lagano ulegnut s grbicom na sredini, u mladosti je smeđ, maslinasto-smeđ do crvenkasto-smeđ, kasnije blijedi do oker ili mednožute boje, rub je narebran do oko 1/2 promjera; stručak je 7-15 x 0.7-1.5 cm; listići su gusti, izmiješani su s kratkim lamelulama, slobodni, bijeli; spore su gotovo kuglaste do široko eliptične, neamiloidne, 10-15.5 x 8-13 µm, Q = 1.15-1.2, bazidije su bez kopči, otrusina je bijela; meso je bijelo, miris i okus nisu izraženi./ 

Amanita reidiana

Klobuk je uglavnom širi od 7 cm, može biti širok 5-20 cm, stručak je prošaran svijetlosmeđim ili narančasto-smeđim vlakancima u cik-cak prugama, volva je vrećasta, lomljiva, raste uglavnom ispod listopadnih i zimzelenih hrastova.

/Klobuk je 5-20 cm širok, gotovo nikada nije potpuno proširen, po vlažnom je vremenu ljepljiv, više ili manje je zasićene smeđe boje, ponekad je s narančastim nijansama, a nikada sa sivim, rub je narebran, površina je bez ostataka ovoja ili je izražen u obliku krupnije bijele do okeraste krpice; stručak je 6-20 x 1.5-4 cm, pun, suh, bijel, donji dio je bijel ili bjelkast, često je oker, volva je ponekad je izražena u obliku ljuskavog pojasa na donjem dijelu stručka; listići su prilično su široki i debeli, suženi na krajevima, slobodni, bijeli, oštrica je bijela do svijetlo narančasto-smeđa; spore su široko eliptične, rijetko su gotovo kuglaste ili valjkaste, neamiloidne, 10-14 x 9-11 µm, Q =1.1-1.24, Qav = 1.18, baze bazidija su bez kopči, otrusina je bijela; meso je bijelo, nepromjenjivo, miris i okus nisu izraženi./

Meso na prerezu polako postane blago krem-narančasto, volva je velika, bijela i često s hrđastosmeđim mrljama, klobuk je žuto-smeđ, sivo-smeđ do tamnosmeđ, srednji pojas je svjetliji, a na sredini tamniji.

/Klobuk je 3-8 cm širok, suh, po vlažnom je vremenu mazav, rub je narebran; stručak je 9-14 x 0.6-2.2 cm, krem-narančast, na vrhu je bijel; listići su debeli, slobodni, bijeli, oštrica je iste boje; spore su kuglaste glatke, 9.5-11.5 μm, Q = 1-1.1, otrusina je bijela; meso je krem, miris i okus nisu izraženi; raste u bjelogoričnim šumama, uz morku obalu i u blizini tekućica, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično grabom, brezom, bukvom ili hrastom, na pjeskovitom i glinenastom tlu./

Meso ispod kožice klobuka je svijetlosmeđe, raste ispod breze ili vrbe, klobuk je zasićene slamnatožute, žuto-smeđe do svijetlosmeđe boje.

/Klobuk je 3-12 cm širok, na kraju je raširen i s ili bez niske grbice, u mladosti je slabo ljepljiv, sjajan kada se osuši, rub je slabo narebran do 10-20 % promjera, promjenjive je boje, često je tamniji na sredini, površina je s jednim, nekoliko širokih krpastih oatataka ovoja ili s brojnim malim ljuskavim krpicama, bjelkaste, svijetlo sivkasto-smeđe do sive boje; stručak je 4-15 x 0.8-2 cm, na bazi je širok do 3.3 cm, postepeno se sužava prema vrhu, osnova je bjelkasta s pahuljastim pojasevima koji variraju od prljavo sivo-smeđe do svijetlosmeđe, trljanjem potamni, volva je krhka i lako se lomi, općenito je bjelkasta na dnu, a sivkasta iznad, unutarnja površina je svjetlija od vanjske, osušena je tamnija nego kad je svježa, ponekad je s vanjske strane smeđa; listići su izmiješani s lamelulama, slobodni, bijeli, zatim su svijetlokrem; spore su kuglaste do široko eliptične, neamiloidne, 8-13 x 8-12 µm, baze bazidija su bez kopči, otrusina je bijela; meso je bijelo, miris nije izražen, a okus je blag./

Meso s fenolom postane ljubičasto, volva je potpuno bijela ili s blagim žućkastim mrljama.

/Klobuk je 3.5-7 cm širok, rub je narebran do 1/5-1/3 promjera, površina je suha do blago ljepljiva po vlažnom vremenu, svijetlosmeđ do tamnosiv, na sredini je smeđ do siv, srednji pojas je svjetliji, a rubni malo tamniji, ponekad je gotovo u potpunosti bjelkast sa svijetlokrem ​​sredinom ili siv, ponekad je s ostacima ovoja, koji su rijetki do brojni, u početku su bjelkasti, zatim žućkasto-smeđi ili smeđi; stručak je 7.5-15 x 0.3-2 cm, do 3.5x duži od promjera klobuka, valjkast do usko batinast, nije gomoljasto zadebljan na bazi, bijel do svijetlo sivo-smeđ, ponekad je gotovo gladak, volva je opnasta, vrećasta (tip III), do 3.5 cm visoka, izvana je bjelkasta, iznutra je bjelkasta ili svijetlokrem; listići su izmiješani s lamelulama, slobodni, bijeli do krem, oštrica je gotovo glatka, nije nazubljena; spore su kuglaste, neamiloidne, 8.5-12 x 8-11.5 µm, Q = 1-1.3, Qav = 1.06-1.14, otrusina je bijela; meso je bijelo, miris i okus nisu izraženi; reakcija mesa klobuka, stručka i listića s 5 % KOH ili gvajakovom tinkturom je negativna; raste u bjelogoričnim šumama, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično lijeskom, hrastom, grabom ili bukvom./

Stručak je prošaran je kontrastnim smeđim ljuskicama na svjetlijoj osnovi poput zmijske kože, klobuk je smeđ, na sredini je iste ili tamnosmeđe boje.

/Klobuk je 3-20 cm širok, gladak, suh, po vlažnom je vremenu sjajan, rub je jako narebran do oko 1/3 promjera klobuka; stručak je 10-20 x 1-4 cm, baza je malo zadebljana, sužava se prema vrhu, pun, u starosti je šupalj, bijel do sivkasto-smeđ, u starosti je sve više smeđ, volva je poput ljuske od jaja, kožasta, bijela, kasnije postaje siva, iznutra je blago kremasta; listići su gusti, uz rub su nešto tamniji, slobodni, bijeli; spore su kuglaste, neamiloidne, 10.5-12 µm, otrusina je bijela; meso je bijelo do žućkasto, miris nije izražen, a okus je blag, ne smije se kušati; raste u svim tipovima šuma u simbiozi s različitim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, preferira toplija, uglavnom mediteranska područja./

Volva je u zrelosti bijela, stručak je prekriven bijelim ljuskicama, mjestimično je s crvenkastim pojasevima, klobuk je smeđ do svijetlo sivo-maslinast, širok je 6-20 cm, raste ispod hrasta.

/Klobuk je često s hrđastosmeđim pjegama i s bjelkastim ostacima ovoja koji se poslije izgube, osobito u mladosti, tipično je jako narebran na rubu do 1/3 promjera; stručak se sužava prema klobuku, nije jako zadebljan na bazi, bijel, ponekad je u mladosti s ostacima ovoja u obliku prolaznog vjenčića, baza je u bijelom, opnastom, rastrganom i prilično visoko postavljenom ovoju, a ponekad sa sekundarnom zonom ovoja; listići su prilično gusti, jednako su dugi, osrednje su široki, slobodni, bijeli ili krem; otrusina je bijela; meso je bijelo, miris nije izražen, a okus blag./

Klobuk je širok 5-11.5 cm, žuto-maslinast do maslinasto-smeđ, stručak je prema bazi prošaran sivo-smeđim ljuskicama, raste ispod crnogoričnog drveća, rjeđe bjelogoričnog.

/Klobuk je uvijek je oštro ispupčen na sredini, vlažan, nešto je tamniji prema sredini, izblijedi na rubu, često je sa sivim ostacima ovoja, rub je narebran manje od 1/4 promjera; stručak je 10-20 x 1-2 cm debeo, često je ekscentričan, pun, zatim je šupalj, bijel na gornjem dijelu, volva je prilično tanka, kasnije se rastrga, na dodir i vremenom postaje siva; listići su gusti, široki, izmiješani su s brojnim lamelulama, suženi uz stručak, slobodni, bjelkasti, vremeno postaju sivi ili smeđi, oštrica je kasnije često tamnija, osobito uz rub klobuka; spore su kuglaste, neamiloidne, 9.5-13 x 9-12 µm, Q je oko 1-1.1, baze bazidija su bez kopči, otrusina je bijela; meso je bijelo do žućkasto, miris nije izražen, a okus je blag./

Klobuk je širok do 6 cm, maslinasto-siv do sivo-smeđ, stručak je često s gustim maslinasto-sivim vlakancima, raste ispod bjelogoričnog drveća, uglavnom johom, lijeskom, vrbom ili brezom.

/Klobuk je ponekad s velikim krpastim ostacima ovoja, koji su isprva bijeli, zatim postaju sivi do oker-sivi, rub je narebran do oko 1/3 promjera; stručak je 4-9 x 0.5-1 cm, bijel, opnasta volva je u početku vrećasta, donjim je dijelom stisnuta uz bazu, zatim se nekad raspadne na velike krpice, ima tendenciju da posivljuje od gornjeg ruba prema dolje; listići su gusti, slobodni, bijeli; spore su kuglaste do široko eliptične, neamiloidne, 9-13 x 8.5-12 µm, Q je oko 1.1, baza bazidija je bez kopči, otrusina je bijela; meso je bijelo, nepromjenjivo, miris nije izražen, a okus je blag, ne smije se kušati./