Ključ Inocybe

Ključ za cjepače - 247 vrsta

Plodna tijela su često s izraženim plavim do maslinastozelenim nijansama, meso u klobuku ili stručku postane ili je već zeleno, narančasto, crveno-smeđe, crveno ili ružičasto, a na ozlijeđenim mjestima potamni.

Klobuk je narančasto-smeđ, smeđ, sivo-smeđ, crveno-smeđ do gotovo crn, može biti svjetlije smeđe boje prema rubu, ali u tom slučaju bez žućkastih nijansi.

Ključ A - vrste s crvenkastim ili zelenkastim promjenama boje. Plodna tijela su često s izraženim plavim do maslinastozelenim nijansama, meso u klobuku ili stručku postane ili je već zeleno, narančasto, crveno-smeđe, crveno ili ružičasto, a na ozlijeđenim mjestima potamni.

Spore su manje ili više izraženo grbave.

Spore su glatke.

Spore su prosječno duže od 10 µm.

Spore su prosječno kraće od 10 µm.

Klobuk je sa šiljastom grbicom na sredini, a stručak je obično sužen na bazi, spore su prosječno duge oko 13 µm, prosječni Q je veći od 2.

/Klobuk je 2.5-5 cm širok, radijalno vlaknast, smeđ, svijetlosmeđ do oker prema rubu, rub je s ostacima ovoja; stručak je 40-85 x 4-9 mm, nije pahuljast, uzdužno je bjelkasto vlaknast, crtast, u mladosti je s prolaznom koprenom, osnova je bjelkasta do svijetlo ružičasto-smeđa, zatim je tamno crvenkasto-smeđa; listići su gusti, široki su do 5 mm, tanki, prirasli, svijetlo sivkasto-smeđi, zatim su sivo-smeđi, oštrica je resasta, bijela; spore su usko su eliptične, blago su višekutne, slabo grbave, valovite, 10.5-15.5 x 5-7 µm, Qe = 2-2.3, otrusina je oker-smeđa do smeđa; meso je vlaknasto u stručku, bjelkasto u klobuku, ružičasto-smeđe u stručku, miris je blago kiselkast ili nije izražen, a okus je blag; raste uz rubove šuma, u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, obično brezom, javorom ili jelom./

Stručak je bijelo pahuljast na vrhu (koristiti ručno povećalo), klobuk je širok 1.5-7.5 cm.

/Klobuk je ponekad s prilično obilnim ostacima ovoja, glatka na sredini, prema rubu je radijalno vlaknasta, žuto-smeđ, smeđ, crvenkasto-smeđ do tamnosmeđ, često je svjetliji ili iste boje prema rubu, rub se vremenom raspucava; stručak je 20-120 x 4-12 mm, batinasto ili gomoljasto zadebljan na bazi, gomolj nije obrubljen, uzdužno crtast, koprena je prisutna u mladosti, brzo je prolazna i bez ostataka, isprva je potpuno bijel ili slabo crvenkast prema vrhu, zatim je žuto-smeđ, brzo postane žućkast, ponekad je crvenkast do crvenkasto-smeđe prema vrhu; listići su Gusti do slabo razmaknuti, široki su 2–9 mm, gotovo su trbušasti, prirasli, isprva su sivkasti, zatim su sivkasto-smeđi, žućkasto-sivi do smeđi, oštrica je glatka, bjelkasta ili boje lica; spore su duguljaste, eliptične do višekutne, grbave, sa 6-11 tupih grbica, nejasnih do širokih, 9-13.5 x 6.5-9 µm, Qe = 1.35-1.6, otrusina je oker-smeđa do smeđa; meso je bijelo, sivkasto do žućkasto-smeđe u klobuku, u stručku je bijelo, djelomično žućkasto, crvenkasto do svijetlo crvenkasto-smeđe, u dnu je bijelo, miris i okus su na spermu, osobito na prerezu; raste u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, obično smrekom, johom ili brezom, obično u tresetnoj mahovini (Sphagnum)./

Stručak nije pahuljast na vrhu, klobuk je širok najviše do 3.5 cm.

Spore su sa sitnim zvjezdasto raspoređenim grbicama, prosječno su duge oko 7.5 µm.

/Klobuk je 1-3 cm širok, površina je s postojanim tragovima bijelih ostataka ovoja na sredini, fino je baršunasta na sredini, kasnije je vlaknasta i raspucana prema rubu, u mladosti je žuto-oker ili crvenkasto-oker, kasnije je narančasto-smeđ do tamnosmeđ, rub je valovit i narebran; stručak je 2-4 cm visok, na bazi je uočljivo gomoljast, gomolj nije obrubljen, pahuljast je na vrhu zbog čega je malo bijel, na gomolju je potpuno bijel, ostali dio je žut i nešto tamniji, skoro smećkast; listići su zaokruženi uz stručak, prirasli, lagano su trbušasti, najprije su dosta svIjetli, bijeli ili žućkasti, kasnije su oker, oštrica je malo nepravilna i sitno pilasta; spore su višekutne, nepravilne, zvjezdaste, s 5-10 grbica, 8-11 x 6-8 µm, Qe = 1.4, ostrusina je smeđa; meso je bjelkasto, u stručku je s ružičastom nijansom, miriše na spermu, a okus nije izražen; raste u bjelogoričnim šumama u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, na vapnenastom tlu./

Meso na prerezu lagano pocrveni, stručak je obično gomoljasto zadebljan na bazi, meso miriše na cvijeće.

/Klobuk je 2-5 cm širok, površina je glatka na sredini, prema rubu je radijalno vlaknasta ili sa sitnim prilegnutim ljuskama, ponekad je raspucana, žućkasto-narančast do smeđ, ponekad je crvenkasto-smeđ, na sredini je tamnije smeđe boje; stručak je 30-80 x 5-7 mm, gol, gladak, bjelkast, žućkast, u donjem je dijelu blago ružičast do crvenkast; listići su gusti, široki, prirasli su sa zupcem, u početku su bijeli, kasnije žuto-smeđi do crvenkasto-smeđi, oštrica je bjelkasta; spore su eliptične do višekutne, grbave, grbice su sitne, 7-10 x 5-7 µm, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto, s laganom je ružičastom nijansom, miris je ugodan, kasnije je neugodan, a okus je blag; meso s gvajakovom tinkturom postaje smeđe, a zatim vinskicrveno; raste u bjelogoričnim šumama, na travnjacima, livadama i uz rubove šuma, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično bukvom ili hrastom, na vapnenastom tlu./

Raste ispod bjelogoričnog drveća, obično breze ili topole, miris je aromatičan, na cvijet bazge.

Pleurocistide su sa stijenkama debljine do 2.5 µm na sredini i izraženo zadebljane na vrhu, do 5 µm, spore su prosječno duge 8 µm.

Pleurocistide su sa stijenkama debljine do 2 µm, rijetko su zadebljane na vrhu, spore su prosječno duge 8.8 µm.

/Klobuk je 1-4.5 cm širok i 4-12 mm visok, površina je obično izraženo ljepljiva, na sredini je glatka, prema rubu je obično slabo vlaknasta, rijetko se razlaže, ostaci ovoja nisu prisutni, žućkasto-smeđ do sivo-smeđ, na sredini je tamnosmeđ do smeđ, na rubu je često najsvjetliji, rub je ponekad s ostacima koprene; stručak je 20-110 x 2-9 mm, valjkast, obično je gotovo batinasto zadebljan na bazi, fino je vlaknast, rijetko je nježno ljuskav, često je sjajan, na vrhu je blago pahuljast, izraženo je do slabo ljepljiv, koprena je bjelkasta, u mladosti je bjelkast, zatim je svijetlosmeđ, često je s crvenkastom nijansom, na bazi je bjelkast ili žućkast; listići su usko su prirasli do slobodni, u mladosti su svijetlosivi, kasnije su sivo-smeđi, rijetko su svijetlo žuto-smeđi, oštrica je boje lica ili svjetlija, obično je glatka; spore su eliptične, višekutne, prilično su izraženo grbave, grbice su polukuglaste, često su malo sužene na sredini ili blago zakrivljene, 7.2-10.4 × 5.1-8 μm, Qe = 1.4-1.5, otrusina je žuto-smeđa; meso je u klobuku bjelkasto do svijetlosmeđe, u gornjem dijelu stručka je crvenkasto-smeđe, u donjem dijelu je bjelkasto do svijetlosmeđe, obično je bez crvene nijanse, u bazi je bjelkasti ili rijetko žućkasti, miris je na spermu do kiselkast, rijetko je nejasan, a okus nije izražen; raste u crnogoričnim šumama, u simbiozi sa smrekom, često u vlažnim depresijama, na vapnenastom tlu/

Spore su prosječno duže od 12.5 µm

Spore su prosječno kraće od 12.5 µm

Klobuk je širok do 14 mm, raste na pješčanim nanosima i dinama, listići su razmaknuti, oko 20 ih dopire do stručka.

/Klobuk nije ili jedva jasno ispupčen na sredini, površina je prilično grubo radijalno vlaknasta, vlakna se ne razdvajaju, u mladosti je prekriven bijelim vlaknasto-paučinastim ostacima ovoja, koji se kasnije zadržavaju samo na sredini, tamnosmeđ, s crvenkastom je nijansom; stručak je 15-45 x 0.6-3 mm debeo, na vrhu je slabo pahuljast, ispod je uzdužno bijelo vlaknast, na gornjem je dijelu žuto-smeđ do narančasto-smeđ, nešto je tamniji na donjem dijelu, na bazi je tamno crvenkasto-smeđ; listići su široki 1-3 mm, trbušasti, usko su prirasli,  tamno crvenkasto-smeđi, oštrica je pahuljasta i bijela; spore su eliptične do gotovo bademaste, nejasno su ulegnuti na sredini, gotovo su tupe na jednom kraju, nisu stožaste, debelih stijenki, glatke, 12-16 x 6.5-9 µm, Q = 1.7-2, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto u klobuku, s crvenkasto-smeđom nijansom u stručku, osobito u kori, miris i okus su slabi na spermu; raste u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem ili puzavom vrbom (Salix repens), na vapnenastom i pjeskovitom tlu./

Stručak je pahuljast na vrhu, raste uglavnom po šumama, spore su prosječno duge oko 14 µm.

Spore su prosječno duge oko 16.2 µm, miriše na svježi bakalar.

/Klobuk je 2-5 cm širok, nije ili je samo nejasno grbav, površina je gotovo glatka ili s prilegnutim vlakancima u mladosti, kasnije je vunasto-ljuskava, ali nikada s prilegnutim ljuskama, ostaci ovoja su prisutni samo u mladosti, ponekad prilično dugo vremena, prvo je gotovo bjelkast do svijetlo kremasto-žućkast, vremenom postaje oker, smeđ ili narančasto-smeđ, rub je u mladosti podvijen, kasnije se izravna; stručak je 25-65 x 3-9 mm, blago je batinasto zadebljan ili sužen na bazi, pahuljast na vrhu, prema dolje je nepravilno vlaknast, u mladosti je s prilično prolaznom koprenom, prvo je bjelkast, kasnije postaje crvenkasto-smeđ od baze prema gore; listići su umjereno gusti, 30-80 ih dopire do stručka, široki su 3-5 mm, usko su prirasli do gotovo slobodni, svijetlosmeđi do sivkasto-smeđi, na kraju su sa slabim maslinastim nijansama, na ozlijeđenim mjestima postaju smeđi do crveno-smeđi, oštrica je resasta, bijela; spore su bademaste do eliptične, glatke, debelih stijenki, 12.5-20 x 6.5-8 µm, Q= 1.8-2.2, Qe = 2, otrusina je smeđa; meso je vlaknasto, bijelo, na prerezu polako postane crvenkasto-smeđe ili svijetlo vinskicrveno, svježi primjerci mirišu na listove pelargonije, kasnije više na ribu, miris je često pomiješan sa slabom, slatkastom komponentom, može biti i odsutan, a okus je neodređen, slab na ribu ili slabo gorkast; meso u klobuku s gvajakovom tinkturom odmah postane plavo-zeleno, a zatim plavo; raste u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama, u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, obično hrastom, kestenom, johom, smrekom ili borom./

Miris je jak i neugodan na plijesan, podsjeća na stare vinske bačve.

/Klobuk je 1-5 cm širok, nije ili je samo nejasno ispupčen na sredini, površina je s kontrastnim, tamnosmeđim ljuskama ili sitnim nakošenim ljuskama na sredini, prema rubu je s prilično grubim ljuskama na oker-smeđoj ili žućkasto-smećkastoj osnovi, rub je podvijen u mladosti, kasnije se izravna; stručak je 25-105 x 2-5 mm debeo, slabo je zadebljan ili sužen na bazi, na vrhu je pahuljast, prema dolje je vlaknast, prilično grubo na donjoj polovici, kod najmlađih je primjeraka prisutna brzo prolazna koprena, svijetlosmeđ do smeđ, kasnije je s crvenkastim nijansama, osobito na donjoj polovici; listići su razmaknuti, 25-60 ih dopire do stručka, malo su debeli, široki su 2-5 mm, usko ili široko prirasli, žućkasto-smeđi do prljavo smeđi, na kraju sa slabom maslinastom nijansom, često su crvenkastih nijansa, oštrica je pahuljasta, bijela, na ozlijeđenim mjestima postaju crveno-smeđi; spore su eliptične, glatke, 11-15 x 6.5-8.5 µm, Q = 1.5-2.2, otrusina je maslinasto-smeđa; meso je vlaknasto, svijetlokrem, na prerezu ubrzo postane svijetlo crvenkasto-smeđe do vinskicrveno, osobito u stručku; meso s gvajakovom tinkturom postane plavo-zeleno; raste u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama, te po livadama i ravničarskim terenima, u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crmogoričnim drvećem, obično bukvom, smrekom ili borom, na vapnenastom tlu./

Miris je jak i ugodan na voće.

/Klobuk je 1-4.5 cm širok, nije ili je samo nejasno grbav, površina je na sredini s prilegnutim ljuskama boje osnove do nešto tamnije smeđe boje, prema rubu je više ljuskav do pustenast ili je čitav sitno ljuskav, ostaci ovoja nisu prisutni, žućkasto-smeđ ili oker-smeđ, često je s ružičastim nijansama, rub je podvijen u mladosti, kasnije se izravna; stručak je 25-100 x 3-9 mm, batinasto do gotovo gomoljasto zadebljan na bazi, pahuljast na vrhu, prema dolje je nepravilno vlaknast, u mladosti je s prolaznom koprenom, narančasto-smeđ ili žuto-ružičast, više je crveno-smeđi na donjoj polovici, osobito na bazi; listići su umjereno su gusti, 30-45 ih dopire do stručka, široki su 2-7 mm, široko do usko prirasli, žućkasto-smeđi do cimetastosmeđi, često su sa sivkastom nijansom, u starosti su blago maslinasto-smeđi, oštrica je resasta, bijela, na ozlijeđenim mjestima postaju crveni do crveno-smeđi; spore su eliptične, glatke, 11-16 x 6.5-9 µm, Q = 1-4-2.2, otrusina je cimetastosmeđa; meso je bjelkasto, na prerezu polako postaje ružičasto-crveno ili svijetlo vinskicrveno, rijetko vrlo slabo; raste u svim tipovima šuma, češće u bjelogoričnim šumama, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično bukvom, hrastom, grabom ili lijeskom, rjeđe se pronađe u crnogoričnim šumama, ispod smreke, na vlažnim mjestima, na vapnenastom tlu./

Sredina klobuka je izraženo zelenkasta do zeleno-smeđa, spore su prosječno duge 8.5 µm.

/Klobuk je 2.5-9 cm širok, sa ili bez grbice na sredini, površina je ponekad s nešto tamnijim sivo-smeđim ljuskicama, glatka do maljava na sredini, ali ponekad malo mazava kada je vlažna, prema rubu je radijalno vlaknasta do ljuskava, vlakna se ne razilaze ili se jedva razilaze, rub je bez izraženih napuklina, s ostacima ovoja na sredini, ponekad prekrivaju čitavu površinu, sivkast ili zelenkasto-sivkast na sredini, prema rubu je sivkasto-smeđ, zatim je posvuda s plavkastim nijansama, osobito na rubu, rub je u mladosti podvijen i ponekad s resastim ostacima ovoja, kasnije se izravnat; stručak je 25-95 x 5-12 mm, polugomoljast na bazi, na vrhu je gotovo gladak do nejasno dlakav, prema dolje je glatki do uzdužno vlaknasto-crtast, bjelkast, zatim na donjoj polovici postaje sivkasto-žućkast, sivkasto-oker do sivkasto-smeđ, na dnu je često sa sivkasto-zelenkastim nijansama; listići su gusti, 45-70 ih dopire do stručka, široki su 3-5 mm, usko su prirasli, ponekad su gotovo slobodni, žućkasto-sivkasti ili svijetlo žućkasto-smeđi, na ozlijeđenim mjestima ponekad pocrvene, ali sporo i slabo, oštrica je nejasno resasta, boje lica ili bjelkasta; spore su eliptične do bademaste, na jednom kraju su gotovo tupe do nejasno stožaste, glatke, 7.5-9.5 x 5-6 µm, Q = 1.4-1.8, otrusina je smeđa do žuto-oker; meso je bjelkasto u klobuku i stručku, često je plavo-sivo u dnu stručka, a ponekad i u sredini klobuka, na prerezu ne crveni ili samo sporo i nejasno crveni; miris je jak na peruanski balzam, ali nešto manje ugodan nego kod varljive cjepače (Inocybe fraudans), a okus je poput mirisa, ali ponekad s neugodnom komponentom; meso s amonij hidroksidom (NH4OH) ne mijenja boju; raste u šumama i parkovima, u simbiozi s raznim bjelogoričnim i rjeđe crnogoričnim drvećem, obično bukvom, grabom, hrastom ili smrekom, na vapnenastom tlu./

Meso je u dnu stručka zeleno do sivkasto-zeleno.

Meso u dnu stručka nije sa zelenom nijasom.

Spore su prosječno duže od 9.1 µm.

Spore su prosječno duge oko 11.5 µm, stručak je smeđ, izraženo ljuskav do čekinjast i sa zelenom nijansom na donjem dijelu.

/Klobuk je 1-4 cm širok, površina je ljuskava na sredini, prema rubu je više čekinjasta ili sa stršećim ljuskama, ostaci ovoja nisu prisutni, smeđ, cimetastosmeđ do sivkasto-smeđ, nešto je tamniji na sredini, rub je u mladosti podvijen, kasnije se izravna; stručak je 25-90 x 2-6 mm, malo je sužen prema bazi, grubo je ljuskav do nejasno čekinjast na donjoj polovici, na vrhu je sitno pahuljasto-ljuskav, svijetlosmeđ na vrhu, smeđ na sredini, a na donjoj polovici mijenja boju u zelenkasto-plavu ili tamno sivo-zelenu, ponekad je čak i maslinasto-crn na bazi; listići su osrednje gusti, 30-45 ih dopire do stručka, široki su do 6 mm, nisu ili su jedva trbušasti, prilično su široko prirasli, smeđi do cimetastosmeđi, na kraju su čak i s maslinastim odsjajem, oštrica je resasta do ljuskava, bijela; spore su eliptične ili u obliku sjemenke graha, glatke, 9.5-13.5 x 5-6 µm, Q = 1.7-2.6, otrusina je tamnosmeđa; meso je bjelkasto u klobuku i na vrhu stručka, na prerezu brzo postaje ružičasto ili svijetlo vinskicrveno, plavkasto-zeleno u donjem dijelu stručka, miris je slab, kiseo sa slatkom komponentom, poput pelargonija, ponekad je neugodan, na ribu, a okus nije izražen; raste u vlažnim šumama, po močvarama i na travnjacima, u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, obično vrbom, johom, borom ili smrekom, na tlu siromašnom hranjivim tvarima./

Spore su prosječno duge oko 9.7 µm, stručak je uglavnom bjelkast ili svjetliji i s jedva uočljivom dekoracijom.

/Klobuk je 1.5-6.5 cm širok, sa ili bez grbice, površina je radijalno vlaknasta s blago razdvojenim vlaknima, na rubu je s pukotinama, kasnije je vlaknasto-ljuskava do čak ljuskava, svijetlo žućkasto-smeđ, sivo-smeđ do tamno sivo-smeđ na vanjskom dijelu, na oštećenim mjestima je s crvenkastim mrljama, osobito blizu ruba, na sredini je zelenkasto-siv do tamno zeleno-siv zbog maljavih ostataka ovoja, rub je u mladosti podvijen do obješen, kasnije se izravna, ponekad prelazi preko listića, rijetko je resast od ostataka ovoja; stručak je 20-85 x 3-10 mm, na vrhu je sitno dlakav do pahuljast, prema dolje je uzdužno vlaknast, prljavo bjelkast, kasnije postaje manje ili više intenzivno ružičast, osobito na gornjem dijelu, prema dnu je uglavnom sivkasto-zelen, vremenom ponekad postane gotovo crnkast; listići su gusti, 45-80 ih dopire do stručka, široki su 3-7 mm, usko su prirasli do gotovo slobodni, svijetlosmeđi, zatim su smeđi, ponekad su s maslinastim odsjajem, s crvenkastim mrljama na ozlijeđenim mjestima, oštrica je resasta do pahuljasta, bjelkasta, vremenom postane crveno-smeđa; spore su eliptične do gotovo bademaste, glatke, 8-11.5 x 5-6.5 µm, Q = 1.5-1.8, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto u klobuku, svijetlo zelenkasto-sivkasto u sredini, u stručku je svijetloružičasto, a u dnu je zelenkasto do tamno sivkasto-zeleno, na prerezu brzo ili polako crveni, miris je jak, neugodan, podsjeća na urin, sušenjem je sličan na peruanski balzam, a okus je neodređen do pomalo neugodan; raste ispod bjelogoričnog drveća, u simbiozi sa hrastom ili bukvom./

Raste ispod topole ili vrbe, površina klobuka je radijalno vlaknasta.

/Klobuk je 1-4.5 cm širok, površina je radijalno vlaknasta, vlakna se jedva razilaze, nisu sa pukotinama na rubu, slabo je maljav na sredini zbog ostataka ovoja, prljavo žućkast do prljavo oker-smeđ, na sredini je prljavo siv, ponekad je pomiješan sa zelenkastim nijansama; stručak je 20-50 x 3-7 mm, nekad je polugomoljast, gomolj nije obrubljen, pahuljast na vrhu, prema dolje je blago uzdužno vlaknast, koprena je prisutna u mladosti, ubrzo nestaje, u početku je bjelkast, polako postaje plavo-zelen od baze prema gore, ponekad prilično neupadljivo, čak i kod starih primjeraka, na kraju je čak i tamno plavo-zelen na bazi; listići su gusti, široki su do 7 mm, usko su prirasli do gotovo slobodni, svijetlo sivo-smeđi do smeđi, na oštećenim mjestima ponekad postanu zelenkasti, oštrica je tanka, resasta, bjelkasta; spore su eliptične do bademaste, jedan kraj je sa stožast do gotovo tup, glatke, 7-10 x 4-5 µm, Q = 1.5-2, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto u klobuku, svijetlo plavo-zeleno u stručku, osobito u donjem dijelu, miris je slatkast s neugodnom komponentom, podsjeća na jeftini sapun, a okus je poput mirisa ili nije izražen; raste ispod bjelogoričnog drveća, obično topole ili vrbe, na pjeskovitom tlu./

Raste ispod bukve ili smreke, površina klobuka je grubo vunasto-injasta do ljuskava.

/Klobuk je 1.5-5 cm širok, grubo vunasto-injast do ljuskav, maljav na sredini zbog ostataka ovoja, mednožut do oker-smeđ, na sredini je sa svijetlo zelenkasto-sivkastim nijansama ili ponekad gotovo bjelkast od ostataka ovoja, rub je u mladosti podvijen, kasnije se izravna, nije resast; stručak je 20-50 x 3-5 mm, nekad je polugomoljast na bazi gdje je širok 5-6 mm, na vrhu je gladak do dlakav, nije pahuljast, prema dolje je uzdužno crtast ili gladak, na vrhu je bijel do svijetlooker, do polovice je smećkast, na dnu je pomiješan sa zelenkasto-sivkastim nijansama, vremenom tamni i postaje tamno maslinasto-siv na dnu; listići su gusti, 45-60 ih dopire do stručka, vrlo su uski, široki su 1-3 mm, prilično su široko prirasli, žućkasto-sivkasti, zatim su prljavo smeđi, oštrica je gotovo ravna do resasta, boje je lica do bjelkasta; spore su eliptične do bademaste, glatke, 7-9 x 5.5-6.5 µm, Q = 1.3-1.6, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto u klobuku, smećkasto sa sivkasto-zelenkastom nijansom u stručku, na prerezu ne crveni, miris je slab na peruanski balzam, ponekad i sa slabom, neugodnom kemijskom komponentom; raste u šumama, u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, obično bukvom ili smrekom, na vapnenastom tlu, u suhim područjima./

Spore su prosječno duge 11-12 µm.

Dno stručka i meso u dnu stručka je vinskicrvenkasto, spore su prosječno duge 11 µm.

/Klobuk je 2.5-8 cm širok, površina je glatka na sredini, prema rubu je radijalno vlaknasta, kasnije se polako raspucava, zatim je s prilegnutim ljuskama, osobito na sredini, ostaci ovoja nisu prisutni, tamno crveno-smeđ, ponekad je s ljubičastim odsjajem, zeleno-crven, ružičasto-crven, narančasto-smeđ, oker-smeđ do tamnooker, na rubu je nešto svjetliji, rub je u mladosti, podvijen, kasnije se izravna; stručak je 30-100 x 4-12 mm, malo je zadebljan na bazi, nikada nije gomoljast, ponekad je malo proširen na vrhu, nepravilno je vlaknast, na vrhu je gotovo gladake, sitno dlakav do pahuljast, isprva je bijel, kasnije postaje ružičasto-crven, vinskicrven ili tamno crveno-smeđ od baze prema gore, ali ostaje bjelkast na vrhu; listići su gusti, 50-95 ih dopire do stručka, široki su 3-10 mm, nisu trbušasti, usko su prirasli do gotovo slobodni, svijetlo žuto-smeđi, ponekad su sa sivkastom ili maslinastom nijansom, vremenom ili na ozlijeđenim mjestima postaju crveno-smeđi, oštrica je resasta do pahuljasta, bijela; spore su eliptične, glatke, debelih stijenki, 9-13 x 5.5-7 µm, Q = 1.5-2.1, otrusina je tamnosmeđa; meso je debelo, vlaknasto, u mladosti je bijelo, na prerezu u donjoj polovici stručka postaje vinskicrvenkasto, ružičasto-crveno ili čak ljubičasto-crveno, a u klobuku svijetlo vinskicrveno, miris je jak, pomalo neugodan, podsjeća na truli hrastov žir ili zeleno zrno kukuruza, a okus je sličan mirisu; meso s gvajakovom tinkturom postane maslinastozeleno; raste u bjelogoričnim šumama i parkovima, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično hrastom, kestenom, bukvom ili lijeskom, na vapnenastom tlu./

Meso je slabo promjenjivo i nije vinskicrveno u dnu stručka, spore su prosječno duge 12 µm.

/Klobuk je 3-8 cm širok, površina je glatka, ponekad čak i malo mazava na sredini, prema rubu je radijalno vlaknast, ostaci ovoja su odsutni ili nejasno izraženi, prvo je bijel do svijetlooker, vremenom postaje mesnatocrvenkast, ružičasto-crvenkast do narančast, na ozlijeđenim je mjestima ciglastocrven, rub je podvijen u mladosti, kasnije se izravna; stručak je 30-110 x 6-13 mm, batinasto do gotovo gomoljasto zadebljan na bazi u kojoj je širok 11-19 mm, gomolj nije obrubljen, na vrhu je dlakavo-pahuljast do sitno ljuskav, prema dolje je uzdužno vlaknast, u mladosti je s prolaznom koprenom, bijel do svijetlooker, kasnije postaje crvenkast, ružičast, narančast do ciglastocrven, uglavnom je boje klobuka; listići su gusti, 60-80 ih dopire do stručka, široki su 3-5 mm, usko su prirasli do gotovo slobodni, isprva su žućkasti ili svijetlo žućkasto-ružičasti, na kraju su sivkasto-smeđi do žućkasto-maslinasti, često su s mjestimičnim mrljama boje mesa, na ozlijeđenim mjestima postaju narančasto-crveni do crveno-smeđi, oštrica je resasta, bijela; spore su eliptične do oblika sjemenke graha, glatke, prozirne, 10-14 x 5.5-7.5 µm, Q = 1.5-2.2, otrusina je tamnosmeđa; meso je bjelkasto do blago ružičasto, na prerezu je slabo promjenjivo; miris je neugodno slatkast, podsjeća na mirisni sapun, a okus je sličan mirisu; meso s gvajakovom tinkturom polako postaje plavo-zeleno; raste u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama, po šumskim stazama, parkovima i grmlju, u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, obično bukvom, hrastom, lipom ili borom, na vapnenastom tlu./

Pleurocistide su odsutne, cheilocistide su bez kristala na vrhu, miris je aromatičan ili poput jeftinog parfema.

/Klobuk je 1-4 cm širok, površina je u mladosti s finim ostacima sivkastog ovoja, kasnije je često radijalno crtasta s tamnijim ili svjetlijim vlaknima, u početku je glatka, kasnije je fino do grublje baršunasta, ponekad je raspucana na sredini, oker, svijetlosmeđ do smeđ, rub je u početku podvijen, zatim se izravna; stručak je 30-60 x 2-3 mm, u početku je u cijelosti fino bjelkasto vlaknast, kasnije je uzdužno crtast ili gladak, samo je na vrhu grubo pahuljast, u početku smećkast, kasnije je svijetlo ljubičasto-smeđ do crvenkasto-smeđ; listići su razmaknuti, oko 25-40 ih dopire do stručka, prirasli s zupcem, trbušasti, u početku su bjelkasti, kasnije su sa sivkastom nijansom, oštrica je nazubljena i bjelkasta; spore su bademaste do eliptične, vrh je obično tup, glatke, 9-12 x 5.5-7.5 µm, Q = 1.5-1.9, otrusina je smeđa; meso je tanko, bjelkasto do crvenkasto na oštećenim mjestima, miris je aromatičan ili poput jeftinog parfema, a okus nije izražen; raste u bjelogoričnim šumama i parkovima, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, najčešće bukvom, hrastom ili grabom, na vapnenastom tlu./

Inosperma monastichum

Pleurocistide su prisutne, cheilocistide su s vršnim kristalima, a miris je drugačiji.

Prosječni Q spora je manji od 1.6 ili veći od 1.7.

Klobuk je širok 1-3.5 cm, prosječni Q spora je 1.9, miris je neugodan na spermu.

/Klobuk je bez ili s prilično niskom, širokom grbicom, čitava je površina vlaknasta, vlakna se ne razilaze, bez napuklina na rubu, slabo je mazava kada je vlažna, malo je sjajna, bjelkast u mladosti, kasnije postaje ciglasto-ružičast ili narančasto-crven, rub je isprva podvijen i resast, kasnije je izravnat; stručak je 40-80 x 2.5-8 mm, blago je zadebljan do gotovo gomoljast na bazi gdje je debljine do 10 mm, gomolj nikada nije obrubljen, pahuljast do blago dlakav na gornjoj trećini, ispod je žućkasto vlaknast, koprena je prisutna samo u mladosti, kasnije je bez ostataka, prvo je bijel, kasnije postaje ružičast ili svijetlo narančasto-crven, svjetliji od klobuka; listići su gusti, 40-60 ih dopire do stručka, široki su 3-6 mm, nisu trbušasti, usko su prirasli do gotovo slobodni, bjelkasti do svijetlosmeđi u mladosti, zatim su oker-smeđi, oštrica je resasta i bjelkasta; spore su eliptične, tupe na jednoj strani, 8.5-11 x 4.5-5.5 µm, Q = 1.6-2.2, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto, na prerezu postaje ružičasto ili narančasto, osobito u stručku; raste u miješanim i crnogoričnim šumama, u simbiozi uglavnom s raznim crnogoričnim drvećem, vrlo rijetko bjelogoričnim, obično smrekom, borom, hrastom ili bukvom, na vapnenastom tlu./

Klobuk je širok 3-10 cm, prosječni Q spora je 1.3, miris je vrlo ugodan na kuhane kruške.

/Klobuk je široko ispupčen na sredini, površina je svilenkasto-vlaknasta na sredini, prema rubu je ljuskava, žućkasto-narančast, narančasto-smeđ, mesnatocrvenkast do crvenkasto-smeđ; stručak je 40-80 x 6-15 mm, umjereno je ukorijenjen, na vrhu je bijelo pahuljast, ispod je gladak do svilenkasto-vlaknast, bijelo-ružičast, od baze postaje crvenkasto-smeđ; listići su gusti, široki, prirasli, isprva su krem do sivkasto-smeđi, kasnije su s ružičastom nijansom, a na kraju hrđastosmeđi; spore su široko eliptične, bademaste do jajolike, glatke, iznutra su vrlo sitno granulirane, 8-10 x 5.5-7.5 μm, Q = 1.2-1.5, otrusina je smeđa; meso je bijelo u klobuku, na prerezu postane intenzivno crveno, u stručku je već na početku crveno; raste u šumama, u simbiozi s raznim crnogoričnim i bjelogoričnim drvećem, uglavnom na vapnenastom tlu./

Raste na vlažnim, provodnjenim i močvarnim terenima, obično uz vrbe ili trske (Phragmites communis), klobuk je širok 0.5-2 cm.

/Klobuk je u mladosti s tankim, ljuskavim ostacima sivkastog ili sivkasto-smeđeg ovoja, često je baršunast, ali je također izgleda sitno granuliran zbog pahuljastih ostataka ovoja, do ljuskav oko grbice, dok grbica ostaje gola, u starosti je ponekad potpuno gol, uvijek je tamnosmeđ do gotovo crnkasto-smeđ s crvenkastom nijansom, često je malo crvenkast na grbici, blizu ruba je ponekad svjetliji, gotovo sivkast zbog ostataka ovoja; stručak je 10-30 x 1-3 mm, ponekad je malo zadebljan na bazi, u mladosti je čitav prekriven bjelkastim injem, kasnije je uglavnom crtast ili gol, osobito u starosti, samo je na krajnjem vrhu pahuljast, isprva je krem, zatim je smećkast, crvenkasto-smeđ ili blago mesnatocrvenkast; listići su umjereno razmaknuti, oko 30-45 ih dopire do stručka, gotovo su slobodni do prirasli, nepravilni, trbušasti, isprva su bjelkasti do krem, zatim su slabo oker-sivkasti, crvenkasto-smeđi do skoro boje klobuka, često su s maslinastom nijansom, na ozlijeđenim mjestima su crvenkasti, veoma su lomljivi, oštrica je resasta, bjelkasta do boje lica ili čak tamnija; spore su bademaste, jajolike ili u obliku sjemenke jabuke, ponekad su sužene na sredini, tupe do gotovo zašiljene na jednom kraju, glatke, 7-10 x 4.5-6 μm, Qe = 1.6, otrusina je smeđa; meso je lomljivo, bjelkasto do blago vodenasto sivkasto u klobuku, bjelkasto do blago mesnatocrvenkasto ili ružičasto u stručku, osobito na prerezu ili na nagnječenom mjestu, osušeno je crno-smeđe bez slabe crvenkaste nijanse u klobuku, a svjetlije u stručku, ne pocrni, miris nije izražen ili je na spermu, barem na prerezu, a okus nije izražen./

Stručak je gomoljasto zadebljan na bazi.

Stručak je eventualno malo zadebljan na bazi, ali nije gomoljast.

Miris je jak na peruanski balzam (podsjeća na mješavinu vanilije i cimeta), klobuk je širok 3-8.5 cm.

/Klobuk je sa ili bez grbice na sredini, površina postaje baršunasto-vlaknasta, ponekad se na kraju raspucava, a zatim je s prlegnutim do nakošenim ljuskama, u mladosti je gotovo čisto bijel zbog glatkog, hrapavog, mazavog i ljepljivog ovoja, koji na vanjskom dijelu postaje oker, narančasto-oker, narančasto-smeđ do smeđ i s ostacima ovoja koji uglavnom zaostanu na sredini, koja stoga ostaje bijela, ali ostaci ovoja ponekad nestanu, pa postaje svijetlosmeđa do smeđa, rub je u mladosti podvijen ili obješen, kasnije se izravna, prelazi listiće, zatim je čak i resasto-nazubljen; stručak je 40-110 x 3-15 mm, valjkast do polugomoljast na bazi, dlakav na vrhu, nije pahuljast, prema dolje je gladak do uzdužno vlaknast, prolazna koprena je prisutna u mladosti, ne ostavlja tragove na stručku, bjelkast u mladosti, zatim je svijetlo žuto-smeđ do narančasto-smeđ, osobito na srednjem dijelu, od baze prema gore postaje narančasto-oker do crveno-smeđ ili vinskicrven, najuočljivije na ozlijeđenim mjestima; listići su gusti, 35-100 ih dopire do stručka, široki su 3-7 mm, usko su prirasli do gotovo slobodni, isprva su bjelkasti, zatim su svijetlo žućkasto-sivi do žućkasto-smeđi, s crvenkastim mrljama na ozlijeđenim mjestima, oštrica je resasta do pahuljasta, bjelkasta, ponekad je svijetlo crvenkasto-smeđa; spore su eliptične do bademaste, glatke, 8-11 x 5.5-7.5 µm, Qe = 1.6, otrusina je smeđa; meso isprva bjelkasto, od baze prema gore postaje vinskicrveno, ali samo blago narančasto u klobuku; meso s amonij hidroksidom (NH4OH) postaje narančasto do ciglastocrveno, zatim crveno-crno; raste u šumama, u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, obično bukvom, hrastom, lipom, smrekom ili borom, na vapnenastom tlu bogatom hranjivim tvarima./

Spore su prosječno duge oko 7.7 µm.

/Klobuk je 1-3 cm širok, površina je glatka na sredini, na vanjskom dijelu je žućkasto vlaknasta, malo je mazava kada je vlažna, bijel do svijetlokrem u mladosti, vremenom mijenja boju, isprva oko kvržice, postaje ružičast ili žuto-narančast, na kraju čak narančasto-crvenkast, na sredini je žućkast, rubu nije ili je jedva raspucan, ponekad je nazubljeno-resast; stručak je 20-55 x 1.5-5 mm, gotovo je valjkast do blago gomoljast, gomolj nije obrubljen, pahuljast do blago dlakav na 1/6 od vrha, ispod je uzdužno vlaknast, u mladosti je prisutna koprena, kasnije je bez ostataka, bjelkast, polako postaje okerasto-narančast, poput boje klobuka; listići su široki su 3-5 mm, nisu trbušasti do vretenasti, usko su prirasli, sivkasto-žućkasti do sivkasto-smeđi ili žućkasto-smeđi, ponekad su s ružičastim mrljama, na ozlijeđenim su mjestima crvenkastih nijansa, oštrica je resasta do gotovo pahuljasta, bjelkasta; spore su bademaste do eliptične, 6.5-9 x 4.5-6 µm, Qe = 1.6, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto, na prerezu je nepromjenjivo ili samo polako postaje svijetlonarančasto, miris i okus su na spermu; raste u šumama, u simbiozi s raznim crnogoričnim i bjelogoričnim drvećem, obično borom, smrekom, hrastom ili grabom, na vapnenastom tlu./

Meso na prerezu izraženo pocrveni, osobito u stručku, listići su gusti, 40-60 ih dopire do stručka.

/Klobuk je 1.5-5 cm širok, površina je glatka, radijalno vlaknasta, vlakna nisu ili su jedva razdvojena, rijetko je raspucana na rubu, vremenom postaje ljuskava, bez sjaja, ostaci ovoja su prisutni na sredini, ali su jedva uočljivi, u mladosti je gotovo bjelkast do vrlo svijetlo kremasto-žućkast, vremenom i na ozlijeđenim mjestima postaje narančasto-crven i na kraju vinski crveno-smeđ, rub je podvijen u mladosti, ubrzo se izravna; stručak je 15-70 x 3-6 mm, na bazi je s nejasnim do uočljivo gotovo obrubljenim gomoljem i širok do 11 mm, čitav je pahuljast, koprena nije prisutna kod mladih primjeraka, bijel, postaje svijetlo narančasto-smećkast, na kraju je vinskicrvene boje klobuka, na gomolju je bijel, zatim je ljubičasto-crven; listići su široki su 2-5 mm, nisu trbušasti, usko su prirasli do gotovo slobodni, isprva su bjelkasti, zatim su prljavo sivkasto-smeđi, na kraju su maslinasto-smeđi, često su s crveno-smeđom nijansom, na ozlijeđenim mjestima postanu crveno-smeđi, oštrica je resasta do pahuljasta, bijela; spore su nepravilno eliptične do bademaste, gotovo su stožaste na jednom kraju, glatke, 8.5-12 x 5.5-7 µm, Qe = 1.7, otrusina je smeđa; meso je vlaknasto u stručku, bjelkasto, na prerezu postaje narančasto-crveno ili vinskicrveno, osobito u stručku, miris i okus su na spermu; kožica klobuka s KOH postane svijetlo maslinasto-smeđa, a meso žuto; raste u bjelogoričnim šumama, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično bukvom, hrastom, lijeskom, grabom, brezom ili johom, na vapnenastom tlu./

Meso na prerezu eventualno blago pocrveni na vrhu stručka, listići su rjeđi, 20-35 ih dopire do stručka.

/Klobuk je 1-4 cm širok, s ili bez grbice na sredini, površina je vunasto-baršunasta u mladosti, ubrzo se razlaže na stršeće ljuske na sredini, prema rubu je grubo baršunasto-vlaknasta, nije brazdasta na rubu, ostaci ovoja su odsutni ili nejasno izraženi, ponekad su donekle uočljivi, a površina tada nije sa stršećim ljuskama, oker do oker-smeđ na sredini, prema rubu je žut do oker, rub je u mladosti podvijen, ubrzo se izravna; stručak je 20-60 x 2-5 mm, batinast ili gotovo gomoljast na bazi i širok 8 mm, gomolj nikada nije obrubljen, čitav je pahuljast, koprena nije uočljiva kod mladih primjeraka, na vrhu je crveno-smeđ, često je pomiješan s ljubičastom nijansom, te ružičast do narančast ili žućkast bez crvenkaste nijanse, svjetliji i manje crvenkast prema dolje ili je čitav žut, bijelo maljav na bazi; listići su široki 2-5 mm, nisu trbušasti, prilično su široko prirasli do gotovo slobodni, žuto-smeđi; oštrica je resasta do gotovo pahuljasta, bijela; spore su eliptične do gotovo bademaste, stožaste na jednom kraju, glatke, 8.5-12 x 5-6.5 µm, Q = 1.5-2.1, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto u klobuku, ljubičasto-crveno ili žućkasto u vrhu stručka, miris uglavnom nije izražen, rijetko je na gorke bademe, ali samo nejasno, zdrobljeno na spermu, a okus nije izražen; raste često u parkovima, u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, obično smrekom, borom, cedrom, bukvom, hrastom, lijeskom, grabom, brezom ili johom./

Spore su prosječno kraće od 9 µm.

Meso na prerezu intenzivno pocrveni u stručku, stručak je debeo 3-5 mm, raste u crnogoričnim šumama ispod smreke.

/Klobuk je 1-4 cm širok, površina je vlaknasta do ljuskava, na rubu je s pukotinama, tamnosmeđ, prema rubu je svjetlije vinskicrvene boje; stručak je 2-5 cm visok, pahuljast na krajnjem vrhu, prema dolje je slabo vlaknast, bjelkast na vrhu, prema dolje ubrzo postane narančasto-crven do vinskicrven; listići su gusti, oko 55 ih dopire do stručka, široki su oko 3 mm, nisu trbušasti, prirasli, sivkasto-žućkasti, na oštećenim mjestima postaju tamno crveno-zeleni, oštrica je pahuljasta, bijela; spore su eliptične do bademaste, glatke, 7-9 x 5-6 µm, Qe = 1.6, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto u klobuku, narančasto-crveno do tamno crveno-zeleno u stručku, miris i okus su na peruanski balzam./

Meso na prerezu postane samo blago crvenkasto, stručak je debeo 5-8 mm, raste u bjelogoričnim šumama ispod bukve, graba ili hrasta, rijetko ispod smreke.

/Klobuk je 2-5 mm, površina je s prilegnutim, višekutnim ili donekle nepravilnim ljuskama na sredini, prema rubu je ljuskav ili vlaknasto-maljav, ljuske su kasnije stršeće na vanjskoj polovici, ovoj je obično odsutan ili rijetko dosta nejasno izražen, zelenkasto-siv, tamnosmeđ do gotovo crnkasto-smeđ na sredini, prema rubu je žućkasto-smeđ, svijetlosmeđ do smeđ, rub je u mladosti podvijen, kasnije je izravnat, prelazi listiće, ponekad je čak i nazubljen; stručak je 4-8.5 cm visok, proširen na vrhu i donekle sužen na dnu, pahuljast samo na vrhu, prema dolje je nejasno vlaknast, isprva je bjelkast, zatim je prljavo sivkasto-žućkast ili prljavo smećkast, bijel na vrhu, ponekad je s crvenkastim nijansama, rijetko je sa zelenkasto-sivkastim nijansama na dnu; listići su gusti, 50-75 ih dopire do stručka, široki su 3-5 mm, usko su prirasli, žućkasti, svijetlosmeđi ili svijetlo sivkasto-smeđi, oštrica je resasta i boje lica ili svjetlija; spore su eliptične do bademaste, na jednom kraju su gotovo tupe do nejasno stožaste, glatke, 7.5-9.5 x 5-6 µm, Qe = 1.7, otrusina je smeđa do žuto-oker; meso je  bjelkasto do svijetlo sivkasto-žućkasto, miris je slab do jak, na peruanski balzam, a okus nije izražen./

Listići su u mladosti kontrastno bjelkasti u odnosu na tamniji stručak.

32

Klobuk je širok 0.5-2.5 cm, meso je bjelkasto u klobuku, pleurocistide su 30-65 x 10-18 µm, općenito su bez vrata, sa stijenkama debljine do 2 µm na vrhu.

/Klobuk je u mladosti s bjelkastim ostacima ovoja barem na sredini, gol ili fino pustenast do vunast, kasnije je sitno prirašteno vlaknast ili ljuskavo-vunast, u mladosti je s ostacima bjelkaste koprene, smeđ sa slabom crvenkastom nijansom, često je crveno-smeđ, rijetko je tamnosmeđ bez crvenkaste nijanse, ponekad je nešto tamniji ili nešto svjetliji na sredini, rub je izraženo podvijen u mladosti, kasnije je obješen ili ravan; stručak je 10-45 x 2-5 mm, valjkast do blago proširen prema bazi, u mladosti je u potpunosti bjelkasto vunast, pahuljast je samo na vrhu, kasnije uzdužno crtast ili gol, crvenkasto-smeđ do intenzivno crveno-smeđ, ponekad je i djelomično tamnosmeđ, na bazi ostaje bjelkast; listići su prilično su razmaknuti, oko 30-45 ih dopire do stručka, prirasli, ponekad su prirasli sa zupcem, bjelkasti u mladosti, brzo su oker-smeđi, svijetlosmeđi do smeđi, oštrica je resasta i bjelkasta; spore su eliptične do bademaste, ponekad su lagano sužene na sredini, tupe na jednom kraju, glatke, 8-11.5 x 5-6.5 µm, Qe = 1.7, otrusina je smeđa; meso je crveno-smeđe u stručku, osobito u kori, osušeno je tamno sivkasto-smeđe ili tamnosmeđe u klobuku, a u stručku je često tamno crvenkasto-smeđe, sušenjem ne pocrni, miris i okus su na spermu, barem na prerezu; raste u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem, uglavnom borom, a na višim planinskim predjelima s patuljastom vrbom, na pjeskovitom dnu./

Spore su prosječno duge 9 µm, stručak je pahuljast na gornjoj trećini (koristiti ručno povećalo), meso miriše na spermu.

/Klobuk je 1-3.6 cm širok, površina je vlaknasto-pustenasta, na sredini je sitno ljuskava, kasnije se razlaže i postaje krupnije ljuskav, ostaci ovoja su tanki, sivkasti, prilično nejasno izraženi i brzo prolazni, tamno crveno-smeđ do tamnosmeđ, rub je blago podvijen u mladosti, kasnije nije raspucan; stručak je 15-40 x 2-5 mm, blago je zadebljan na bazi, nije potpuno gomoljast, koprena je prisutna u mladosti, bjelkast zbog uzdužnih, crtastih vlakana, s donje strane je ubrzo crveno-smeđ; listići su osrednje gusti, 30-45 ih dopire do stručka, široki su 2.5-5 mm, donekle su trbušasti, usko su prirasli, svijetlosmeđi do smeđi, oštrica je resasta, bjelkasta do boje lica; spore su eliptične do gotovo bademaste, s tupim krajem, s nejasnim kličnim otvorom, glatke, 7.5-10.5 x 5-6.5 µm, Qe = 1.6, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto u klobuku, crveno-smeđe u stručku; raste u šumama i na pješčanim nanosima, u simbiozi s crnogoričnim drvećem, obično borom, na pjeskovitom tlu, a ponekad se pronađene i ispod bjelogoričnog drveća, uglavnom hrastom, na vapnenasto-glinenastom tlu./

Ključ B - bjelkaste vrste. Klobuk je bijel do svijetlokrem, najviše malo tamnije žućkaste do smećkaste boje na sredini, spore su glatke.

Stručak je pahuljast barem do jedne trećine dužine (koristiti ručno povećalo).

Stručak nije ili je pahuljast najviše u gornjih 5 mm.

Stručak debljine 5-12 mm, prosječni Q spora je veći od 2.

/Klobuk je 3-8 cm širok, bez ili sa širokom, niskom grbicom na sredini, površina je glatka, vlaknasto-dlakava na sredini, prema rubu je radijalno vlaknasta, vlakna se razdvajaju ili ne, na rubu je nejasno brazdasta ili ne, ostaci ovoja su prisutni na sredini, ali prilično nejasno, gotovo je bjelkast do svijetlooker; stručak je 3.5-8 cm visok često je polugomoljasto zadebljan na bazi i širok do 12 mm, gomolj nije obrubljen, pahuljast do polovice dužine, a često i čitav (koristiti ručno povećalo), bjelkast ili sa svijetlokrem nijansom; listići su gusti, 60-80 ih dopire do stručka, široki su 3-4 mm, nisu trbušasti, usko su prirasli sa zupcem, izraženo su svijetli, žućkasti do žućkasto-smeđi, oštrica je sitno nazubljena, boje lica ili bjelkasta; spore su eliptične, malo su nepravilne, gotovo su stožaste na jednom kraju, glatke, 7-10.5 x 3.5-5 µm, Qe = 2.2, otrusina je smeđa do hrđastosmeđa; meso je bjelkasto do svijetlokrem, miris nije izražen ili je malo neugodan, a okus nije izražen; raste u šumama i parkovima, u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, obično smrekom, borom, hrastom ili bukvom, na tlu siromašnom hranjivim tvarima, na kiselom i pjeskovitom tlu./

Spore su glatke.

Spore su grbave.

Klobuk je širok 1-5 cm, površina klobuka je često vunasta, ljuskava ili jako vlaknasta, stručak često s intenzivnom ružičastom nijansom na vrhu.

/Klobuk je svilenkasto-vlaknast u mladosti, kasnije je s radijalnim prilegnutim vlaknima ili vlaknasto-ljuskav, na kraju je često raspucan i ljuskav, vrhovi ljuski su nešto tamniji od osnove, smeđi, ostaci ovoja nisu prisutni, svijetle je boje, gotovo čisto bijel, bjelkasto-žućkast, žućkasto-smećkast, svijetlo sivkasto-oker do oker-smećkast, rub je podvijen u mladosti, često je resast od ostataka koprene; stručak je 25-100 x 2-8 mm, batinast do polugomoljast i širok do 11 mm, gomolj nije obrubljen, na kraju je šupalj, pahuljast na gornjem dijelu više od polovice dužine, ponekad do baze, na donjoj je polovici često dlakavo-pahuljast, na bazi je bijelo baršunast, koprena je prisutna kod mladih primjeraka, na kraju nestaje bez tragova na površini, bjelkast, ponekad je svijetlooker, vremenom slabo požuti, osobito u donjoj polovici, rijetko postaje svijetlo žućkasto-smeđ na oštećenim mjestima; listići su gusti, 30-50 ih dopire do stručka, široki su 2-7 mm, trbušasti ili ne, usko su prirasli, ponekad su gotovo slobodni, žućkasto-sivkasti, prljavo sivkasto-oker do žućkasto-smeđi, oštrica je resasta, bjelkasta ili boje lica; spore su bademaste, gotovo su stožaste na jednom kraju, glatke, 7.5-10 x 4.5-5.5 µm, Qe = 1.8, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto, ponekad je žuto u stručku, miris i okus su na spermu, ali i s komponentom na brašno; raste u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, obično smrekom, borom, bukvom, hrastom, brezom ili lipom, na vapnenastom i pjeskovitom tlu./

Klobuk je širok najviše do 2 cm, površina klobuka je gola do sitno pustenasta, stručak je bez ružičaste nijanse na vrhu.

/Klobuk je uvijek s obilnim ostacima bjelkastog ovoja, u mladosti je s ostacima bjelkaste koprene, prljavo bjelkast, krem, svijetlo slamnatožut sa smeđkastom nijansom, rub je isprva blago podvijen, kasnije je ravan; stručak je 15-25 x 2 mm, u mladosti je sitno bjelkasto dlakav, kasnije je uzdužno crtast ili gol, prvo je čitav gusto pahuljast, u starosti je ponekad rjeđe pahuljast na donjoj polovici, isprva je bjelkast, kasnije je sa svijetlo mesnatocrvenkastom nijansom; listići su umjereno su gusti, oko 45–60 ih dopire do stručka, trbušasti, prirasli, isprva su bjelkasti do bjelkasto-sivkasti, kasnije su svijetlo sivkasto-smeđi, oštrica je resasta, bjelkasta; spore su usko bademaste do eliptične, često su lagano sužene na sredini, vrh je gotovo šiljast, glatke, 8–10.5 x 4–5.5 µm, Qe = 1.9, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto, osušeno je sivkasto-smeđe u klobuku i iste boje ili malo svjetlije u stručku, ne pocrni, miris i okus su na spermu, barem na prerezu; raste po vlažnim jarcima i grmljacima, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično hrastom, johom ili lijeskom, na vapnenastom tlu./

Inocybe ovilla

Spore su prosječno duže od 9.6 µm.

Klobuk je širok 1-3.5 cm, stručak je debeo 2-5 mm.

Klobuk je širok 4-10 cm, stručak je debeo 10-15 mm.

/Klobuk je s bijelim ostacima ovoja u mladosti, suha, malo je mazav po vlažnom vremenu, svilenkast, kasnije je rascijepljen, bjelkast do krem, kasnije slamnatožut, žuto-oker do žuto-smeđ, uglavnom je s crvenkasto-smeđim mrljama, rub je podvijen u mladosti, kasnije je ravan, često je narebran, rascijepljen i nepravilno nazubljen; stručak je 5-10 cm visok, blago je zadebljan na bazi, pun, suh, svilenkast ili gladak, na vrhu je bijelo pahuljast, bjelkast, kasnije razvija žućkaste do sivkaste mrlje, prema bazi je crvenkasto-smećkast; listići su gusti, prirasli do gotovo slobodni, izmiješani su s lamelulama, bjelkasti, kasnije su sivkasto-smeđi, smeđi do cimetastosmeđi, oštrica je pahuljasta, bijela i valovita; spore su eliptične, višekutne, izraženo su grbave, 9-13 x 5-7 µm, otrusina je tamnosmeđa; meso je bjelkasto, miriše na spermu, a okus je blag; reakcija površine klobuka s KOH je negativna; raste u crnogoričnim šumama, u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem, obično smrekom, na vapnenastom tlu, često na višim nadmorskim visinama./

Prosječni Q spora je oko 1.7, raste uglavnom po močvarnim terenima, stručak je uglavnom blago zadebljan na bazi.

/Klobuk je 1-3 cm širok, površina je vlaknasto-svilenkasta na sredini, vremenom se blago raspucava na sredini, slabo je vodenasta, bijel, limunastožut do svijetložut, ponekad je žućkasto-krem, rub je gladak, ponekad je malo nepravilan; stručak je 30-70 x 3-5 mm, na gornjem dijelu je sitno pahuljast, ispod je vlaknast, koprena je odsutna do vrlo slabo izražena, bjelkast do krem, ponekad je okerast; listići su gusti, uski, prirasli, limunastožuti, žuti do svijetlo žućkasto-krem, ponekad su žuto-maslinasti, oštrica je erodirana, fino pahuljasta, svjetlija; spore su eliptične, grbave, 8-10 x 5-6.5 µm, Q = 1.3-2, otrusina je smeđa do oker-smeđa; meso je bijelo do krem, miris je slab na spermu, u trami listića je na voće, a okus je blag; raste u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, obično vrbom, brezom ili jelom, u tresetnoj mahovini (Sphagnum)./

Prosječni Q spora je oko 1.4, raste na drugačijem staništu, stručak je gomoljasto zadebljan na bazi.

/Klobuk je 1-4 cm širok, površina je glatka, suha, sitno vlaknasto-ljuskava, bijel, bjelkast ili sivkast, rub je često iscijepan; stručak je 30-40 x 3-6 mm, pun, često je zakrivljen, na vrhu je pahuljast, bijel, na bazi je maljav od micelija; listići su gusti, prirasli su sa zupcem, uski, izmiješani su s lamelulama, najprije su bjelkasti, zatim su kremasti do sivkasto-smeđi, oštrica je sitno resasta; spore su nepravilno zvjezdaste, grbave, višekutne, sa 6-9 izbočenih grbica, 7-10 x 5.5-7 µm, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto, kremasto do žućkasto, na presjeku baze stručka postane žućkasto, miriše kiselo na spermu, a okus je blag; raste u crnogoričnim šumama i po šumskim putevima, u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem, obično smrekom./

Meso na prerezu jako miriše na cvjetove bazge, klobuk je u zrelosti žut.

/Klobuk je 2-5 cm širok, s tupom je grbicom na sredini, površina je suha, gotovo svilenkasta, gola, bez dlačica, radijalna i raspucana prema rubu, bjelkasta, krem do žut; stručak je 30-50 x 4-6 mm, pahuljast na vrhu, ispod je uzdužno vlaknast i crtast,  koprena je isprva opsežna i prolazna, bijel; listići su umjereno gusti, bjelkasti, zatim su krem u zrelosti, oštrica je resasta i bijela; spore su jajolike do eliptične, glatke, 7-10 x 4-6 μm, Qe = 1.6, otrusina je oker-smeđa do smeđa; meso je bjelkasto do sivkasto, raste u močvarnim područjima, u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, najčešće s vrbom, na kiselom tlu./

Rub klobuka je izraženo nazubljen ili resast od vunastih ostataka ovoja, meso u starosti miriše na strvinu.

Raste ispod bjelogoričnog drveća.

Raste ispod crnogoričnog drveća.

Spore su prosječno duže od 9.1 μm.

Meso je u vrhu stručka obično s izraženim ružičastim tonom, pobršina klobuka je glatka na sredini.

Spore su tipično ispupčene na jednom kraju, klobuk je često svijetlooker na sredini, meso je u sredini stručka smećkasto s narančastom nijansom.

/Klobuk je 0.8-2.5 cm širok, površina je u mladosti sa slojem bjelkastih ostataka ovoja, prvo je svilenkasto glatka do vrlo fino vunasta, kasnije je vlaknasta do raštrkano resasta sa sitnim vlakancima, mladi primjerci su s ostacima koprene, krem do sivkasto-bjelkast, rub isprva blago zakrivljen, kasnije obješen do ravan ili čak izvrnut prema gore; stručak je 15-45 x 1-3 mm, u mladosti je prekriven bjelkastim dlačicama, kasnije je uzdužno crtast ili gol, pahuljast je samo na vrhu stručka, isprva je prljavo bjelkast ili krem, kasnije je svijetlo mesnatocrvenkast ili svijetlosmeđ; listići su gusti, 40-50 ih dopire do stručka, prirasli do široko prirasli, s ili bez zupca, isprva su bjelkasti, ubrzo su žućkasto-sivkasti ili sivkasto-smeđi, vremenom postanu intenzivno okerasto-smeđi, oštrica je resasta i bjelkasta; spore su eliptične do bademaste, ponekad su sužene na sredini, glatke, 7-10 x 4.5-6 μm, Qe = 1.7, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto, u stručku je tamno sivkasto-bjelkasto, sušenjem ne potamni ili pocrni, miris i okus su slabi na spermu, barem na prerezu; raste uz puteve i staze, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično bukvom, na vapnenastom tlu./

Spore su tipično ispupčene na jednom kraju, klobuk je uglavnom žućkast na sredini, meso je bijelo.

/Klobuk je 1-3.5 cm širok, površina je glatka do žućkasto vlaknasta, na rubu je bez pukotina, mazava kada je vlažan, bez ostataka ovoja, prvo je potpuno bijel, vremenom ponekad postaje svijetložut, žućkasto-smeđ ili oker, rub je prvo blago podvijen, kasnije se izravna; stručak je 15-50 x 1.5-5 mm, batinasto do polugomoljasto zadebljan na bazi gdje je širok do 6 mm, gomolj nikada nije obrubljen, na vrhu je pahuljast do dlakavo-pahuljast, prema dolje je gotovo gladak do uzdužno vlaknast, koprena je prisutna kod vrlo mladih primjeraka, kasnije je bez ostataka, bjelkast, na dnu je ponekad žućkasto-oker do žućkasto-smeđ; listići su gusti, 25-55 ih dopire do stručka, široki su 2-4 mm, trbušasti ili ne, usko su prirasli do gotovo slobodni, u mladosti su gotovo bijeli, na kraju su sivkasto-žućkasti ili žućkasto-smeđi, oštrica je resasta i bijela; spore su eliptične do bademaste, s tupim krajevima, glatke, 7-9.5 x 4-5.5 µm, Qe = 1.7, otrusina je smeđa; meso je bijelo, neugodno miriše na spermu, a okus je malo trpak; meso s laktofenolom postane ljubičasto-smeđe; raste u vlažnim i travnatim šumama, u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, obično hrastom, bukvom, grabom, lipom, brezom, smrekom, borom i arišem, na donekle vapnenastom tlu bogatom hranjivim tvarima./

Prosječni Q spora je 8-8.5 µm.

Površina klobuka je u mladosti prekrivena slojem bjelkastog ovoja, često je raspucana nha sredini.

/Klobuk je 1-3 cm širok, ponekad je duže vrijeme sjajna i svilenkasto glatka, kasnije je ponekad fino baršunasta, sitno raspucana na sredini, žućkast do žut sa zlatnom ili svijetlooker nijansom, često je pomiješana s bijelom zbog ostataka ovoja, pa je zato svjetliji, ponekad gotovo bijel ili bijelo prošaran, nekad je s nježnim crvenkastim odsjajem; stručak je 20-40 x 1-3 mm, isprva je čitav bjelkast i vlaknast, kasnije je uzdužno crtast ili gladak, pahuljast je samo na vrhu, prvo je bjelkast, kasnije je prljavo krem ili svijetlo slamnatožut; listići su prilično široko razmaknuti, oko 25-40 ih dopire do stručka, debeli, trbušasti, široko su prirasle sa ili bez zupca, u mladosti su bjelkasti, kasnije su sivkaste, s ili bez žućkaste do oker nijanse, oštrica je nazubljena i bjelkasta; spore su gotovo su bademaste, također su eliptične ili gotovo valjkaste, tupog vrha, glatke, 7.2-9.1 x 4.2-5.8 μm, Qe = 1.7, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto, miriše na spermu, a okus nije izražen; raste u planinskim crnogoričnim šumama, u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem, obično smrekom, na kiselom tlu./

Meso miriše na spermu, 30-40 listića dopire do stručka, stručak je debeo 2-3 mm, raste u ljeto i jesen, od srpnja do listopada, spore su prosječno duge oko 9 μm.

/Klobuk je 2-4.5 cm širok, površina je u mladosti prekrivena debelim slojem bjelkastog ovoja, koja je kasnije raspucana ili pjegava ili se otvara u malim mrljama i djelomično je još uvijek vidljiv na sredini, glatka, zatim je fino baršunasta do fino vlaknasta prema rubu, prvo je bijel, kasnije postaje svijetlo slamnatožut, krem, žućkast do svijetlooker prema rubu; stručak je 3-5.5 cm visok, ponekad je zadebljan na bazi, u početku je čitav bjelkasto vlaknast, kasnije je uzdužno crtast ili gladak, pahuljast je samo na samom vrhu, u početku je bjelkast, kasnije je krem; listići su gotovo razmaknuti, trbušasti, usko su prirasli do prirasle sa zupcem, prvo su bjelkasti ili bjelkasti sa sivkastim odsjajem, kasnije su sivkasto-oker i na kraju crvenkasto-smeđi s ili bez sivkastog odsjaja, oštrica je nazubljena i bjelkasta; spore su uglavnom eliptične, ponekad su jajolike, valjkaste ili bademaste, tupog vrha, glatke, 8-10 x 5-5.5 μm, Q = 1.4-1.9, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto; raste u crnogoričnim šumama, uz puteve ili šumske staze, u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem, obično smrekom, jelom ili arišem, na vapnenastom tlu./

Miris mesa nije izražen, 60-70 listića dopire do stručka, stručak je debeo 6-12 mm, raste u proljeće, od svibnja do lipnja, spore su prosječno duge oko 10 μm.

/Klobuk je 3-6 cm širok, površina je glatka na sredini, prema rubu je radijalno vlaknasta, vlakna su malo razmaknuta, na rubu je radijalno brazdasta, bjelkast do svijetlokrem u mladosti zbog debelog ovoja, vremenom malo potamni i postaje kremast, oker ili čak smeđ ispod ostataka ovoja, rub je prvo podvijen i blago resast u mladosti, kasnije se izravna; stručak je 4-7 cm visok, polugomoljast na bazi, gomolj je ponekad gotovo obrubljen kod mladih primjeraka, pahuljast na gornjem dijelu, do oko 1/3 dužine, ispod je slabo vlaknast, koprena je prisutna kod mladih primjeraka, kasnije je bez ostataka, bjelkast, vremenom postaje svijetlokrem; listići su gusti, 60-70 ih dopire do stručka, široki su 2-4 mm, usko su prirasli, bjelkasti, ubrzo postaju žućkasto-smeđi, oštrica je resasta i bijela; spore su eliptične do gotovo bademaste, nejasno su gotovo stožaste ili ponekad tupe na jednom kraju, glatke, 8-12 x 5-7 µm, Qe = 1.7, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto, bez ružičaste nijanse; raste u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem, obično smrekom, jelom ili borom./

Ključ C - vrste s ljubičastim nijansama. Plodna tijela su ponekad s ljubičastim, sivo-ljubičastim do plavo-ljubičastim nijansama, barem na vrhu stručka (pažljivo pogledati), spore su glatke.

Spore su grbave, prosječno su duge oko 7 µm.

Spore u prosjeku uže od 4.7 µm.

Klobuk i stručak su ljubičasti s bjelkastom osnovom, spore su prosječno duge 7.9 µm.

/Klobuk je 2-4 cm širok, površina je bez ostataka ovoja, u početku je glatka, kasnije ostaje glatka ili je raspucana prema rubu, intenzivno je ljubičast, često je s crvenkastom nijansom, ponekad je nešto tamniji do gotovo crnkasto-ljubičast ili smećkast do svijetlo oker-smeđ na sredini, u starosti je često nešto svjetliji prema rubu i s bjelkastom osnovom, rub je izravnat ili izvrnut prema gore; stručak je 35-50 x 2-4 mm, isprva je čitav bjelkasto vlaknast, kasnije je uzdužno crtast ili gladak, na samom vrhu je pahuljast, intenzivno ljubičast, u starosti je nešto svjetliji; listići su gusti, oko 35-55 ih dopire do stručka, blago su trbušasti, prirasli, u početku su bjelkasti, kasnije su svijetlosmeđi ili svijetlo sivkasto-smeđi, oštrica je neravna, dosta je nazubljena, bjelkasta do iste boje lica; spore su izduženo bademaste, također su eliptične, tupog vrha, glatke, 6.9-8.9 x 3.9-4.9 μm, Qe = 1.8, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto do vodenasto bjelkasto u klobuku, bjelkasto do svijetloljubičasto u stručku, osobito u kori stručka, miris je na spermu, a okus nije izražen; raste uz puteve i po parkovima, u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, obično, borom, lijeskom, johom, hrastom ili brezom, na vapnenastom tlu./

Klobuk je smeđ do sivkasto-smeđ, stručak je ljubičast barem na vrhu, kasnije je svijetlosmeđ, spore su prosječno duge 9 µm.

/Klobuk je 1-3 cm širok, površina je u mladosti s obilnim sivkastim ostacima ovoja, često koncentriranim na sredini, sitno je vlaknasta, vunasta do potpuno ljuskava na sredini i prirašteno vlaknasta prema rubu, mlada plodna tijela su s ostacima koprene, glinenastosmeđ ili sivkasto-smeđ, na sredini je često sivkast zbog ostataka ovoja, rub je isprva podvijen do obješen, kasnije se izravna ili čak izvrne prema gore; stručak je 25.50 x 2-3 mm, u mladosti je prekriven tankim ili debljim bjelkastim dlačicama, koje često ubrzo gotovo ili potpuno nestaju, a zatim je gotovo gol, pahuljast samo na krajnjem vrhu, bjelkast, u mladosti, a ponekad i kasnije je s više ili manje intenzivnom ljubičastom nijansom barem na vrhu, kasnije je svijetlosmeđ; listići su gusti, 40–60 ih dopire do stručka, usko su do široko prirasli, prvo su sivkasti, kasnije su sivkasto-smeđi ili smeđi s više ili manje intenzivnom maslinasto-oker nijansom, ponekad su tamnije smeđe boje, oštrica je resasta i bjelkasta; spore su eliptične do bademaste, često su s prilično slabo sužene na sredini, na jednom su kraju tupe do gotovo zašiljene, glatke, 7.5-10.5 x 3.5-5 μm, neke su dužine do 11.3 μm, Qe = 1.8, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto u klobuku, slabo je ljubičasto u vrhu stručka i u kori stručka blizu vrha, osušeno je tamnosmeđe sa slabom crvenkastom nijansom u klobuku, a u stručku su iste boje ili malo svjetliji, ne pocrni, miris i okus nisu izraženi; raste u simbiozi s raznim crnogoričnim i bjelogoričnim drvećem, obično smrekom, ali uvijek u prisustvu i bjelogoričnog drveća./

Spore su prosječno duže od 10.7 µm.

/Klobuk je 1-2.5 cm širok, površina je s karakterističnim bjelkastim do sivkastim ostacima ovoja, obično su postojani na sredini, a rijetki ili isprani kod starijih primjeraka, nije vodenasta, suha, glatka, radijalno je vlaknasta, vremenom postane fino naborana prema rubu, na krajnjem rubu je ponekad s ostacima bjelkaste, paučinaste koprene, ujednačeno je smeđ do sivo-smeđ ili rjeđe čak ljubičasto-smeđ, rub je blago podvijen u mladosti, na kraju je ravan, pravilan do valovit kod starijih i proširenih primjeraka; stručak je 20-50 x 3-7 mm, postupno se širi prema bazi, površina je s obilnim bijelim, prilegnutim vlakancima, obično postojanim, na vrhu ili gornjoj trećini je vlaknasta ili vlaknasto-pahuljasta, koprena bjelkasta, prolazna, isprva je intenzivno i ujednačeno ljubičast do ružičasto-ljubičast, zatim postaje svijetloljubičast do ljubičasto-oker, ponekad je svjetliji na bazi, vremenom čak i bjelkast; listići su gusti, 30–40 ih dopire do stručka, trbušasti, prirasli, bjelkasti, sivkasti, često su sa svijetloljubičastom nijansom u mladosti, zatim su smećkasti do smeđi, oštrica je bjelkasta ili svjetlija, fino je resasta; spore su bademaste do eliptične, zaobljene ili gotovo zašiljene na vrhu, nekad su lagano sužene na sredini, glatke, 9-12.5 x 5-7 µm, Qe = 1.8, otrusina je smeđa do tamnosmeđa; meso je bjelkasto u klobuku blizu sredine, vodenasto iznad listića, u stručku je bjelkasto, žućkasto, svijetlosmeđe ili djelomično smećkasto, u bazi stručka je bjelkasto ili žućkasto, ponekad je u stručku sa slabom ružičastom nijansom, miris je slab, kiselkast do ugodan kod svježih primjeraka, nije na spermu, a okus nije izražen; raste u bjelogoričnim šumama, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično bukvom ili hrastom, često u mediteranskim područjima, na kiselom tlu./

Prosječni Q spora je 1.5-1.7.

Prosječni Q spora je 1.8-2.

Klobuk je pretežno ljubičast, osobito u mladosti, kasnije može biti smeđ na sredini, stručak je obično čitav s ljubičastom nijansom.

Klobuk je pretežno smeđih nijansi, stručak je s ljubičastom nijansom obično na gornjoj polovici, rijetko čitav.

Meso je s ljubičastom nijansom, prosječni Q spora je 1.7, listići su vrlo gusti, oko 60-70 ih dopire do stručka.

/Klobuk je 1.5-4 cm širok, bez ostataka ovoja, površina je u mladosti svilenkasto glatka, kasnije je do fino baršunasta, vremenom se ponekad raspucava osobito na sredini, u mladosti je s ostacima koprene, intenzivno je ljubičast s crvenkastim nijansama, osnova je često bjelkasta, obično je tamniji na sredini, uglavnom smećkast do crvenkasto-ljubičast, također može biti gotovo crno-ljubičast sa smećkastom nijansom na sredini, u starosti može biti mnogo svjetliji do gotovo krem s ljubičastom nijansom prema rubu i smećkast do smeđ na sredini, rub je u mladosti slabo podvijen, kasnije je obješen, zatim je izravnat ili izvrnut prema gore; stručak je 25-55 x 2-4 mm, isprva je čitav gusto bjelkasto vlaknast, kasnije je uzdužno crtast ili gladak, samo je na vrhu pahuljast, ljubičast; listići su vrlo gusti, ravni do blago trbušasti, prirasli, prvo su bjelkasti ili sivkasto-bijeli, kasnije su prljavo krem, svijetlooker sa sivkastom nijansom do krem-smećkasti, oštrica je neravna, izraženo nazubljena i bjelkasta; spore su gotovo bademaste, rijetko su eliptične, često su s izraženom depresijom na sredini, tupog vrha, glatke, 7.5-10.5 x 4.5-6 μm, Qe = 1.7, otrusina je smeđa; meso miriše jako na spermu, a okus nije izražen; raste uglavnom na vlažnim terenima, u simbiozi s raznim s bjelogoričnim drvećem, na vapnenastom tlu./

Spore su prosječno duge oko 9.2 µm, baza stručka je na zadebljanom dijelu široka 7-8 mm i uglavnom žućkasta ili krem, raste ispod crnogoričnog drveća.

/Klobuk je 1–3 cm širok, površina je suha do blago ljepljiva, u početku je sitno vlaknasta, glatka i kompaktna na sredini, vremenom prema rubu postaje svilenkasto-vlaknasta do slabo raspucana, u mladosti je ljubičast, uglavnom posvuda osim na sredini koja može biti žućkasta ili žuto-smeđa, a kasnije je smećkasta, dok je na rubu sivkast do svijetloljubičast ili je sivkast na sredini zbog ostataka oboja, a sivkast do smeđ na rubu, rub je u početku podvijen, kasnije je zakrivljen; stručak je 20-35 x 3-6 mm, površina je u mladosti s prolaznom koprenom, svilenkasto-vlaknasta, ljepljiva, pahuljasta na vrhu, u mladosti je ljubičaste boje klobuka, osim bazi koja je žućkasta ili krem, vremenom izblijedi u bjelkastu pomiješanu s ružičasto-ljubičastom nijansom; listići su gusti, prirasli sa zupcem, trbušasti, bjelkasti do sivkasti s ljubičastom nijansom u mladosti, kasnije postaju sivkasti do smeđi, oštrica je nejasno svjetlija i resasta; spore su eliptične sa zaobljenim vrhom ili bademaste s gotovo šiljastim vrhom, ponekad su blago sužene na sredini, glatke, 8–10.5 × 5–6.5 μm, Qe = 1.6, otrusina je oker-smećkasta do smećkasta; meso je bjelkasto, miris i okus su na spermu; raste u višim planinskim područjima, obično ispod smreke, jele ili bora, na vapnenastom, pjeskovitom tlu./

Spore su prosječno duge oko 8.7 µm, baza stručka je na zadebljanom dijelu široka do 5 mm i uglavnom oker, raste ispod bjelogoričnog i crnogoričnog drveća.

/Klobuk je 1.5-2.5 cm širok, površina je glatka na sredini, prema rubu je vlaknasta i bez pukotina, mazava kada je vlažna, ljubičast, osobito u mladosti, kasnije postaje svjetliji do vrlo svijetlo ljubičasto-siv, ponekad je na kraju čak i bez ljubičastih nijansi, na sredini je trajno žućkasto-smeđ do oker; stručak je 20-37 x 2.5-4 mm, nije gomoljast, na vrhu je pahuljast do dlakavo-pahuljast do 1/3 dužine, ispod je gladak do nejasno vlaknast, koprena je prisutna kod vrlo mladih primjeraka, boje je klobuka, u mladosti je svijetloljubičast, na bazi je oker; listići su umjereno gusti, 25-45 ih dopire do stručka, široki su 2-5 mm, trbušasti ili ne, usko su prirasli do gotovo slobodni, u mladosti su ljubičasti, ljubičasta nijansa ubrzo nestaje, zatim su žućkasto-sivkasti so žućkasto-smeđi, oštrica je resasta, ponekad je pahuljasta, bjelkasta; spore su eliptične do bademaste, s tupim krajevima, glatke, 7-10.5 x 4.5-6.5 µm, Qe = 1.6, otrusina je smeđa; meso je bijelo, neugodno miriše na spermu, a okus je malo trpak; meso s laktofenolom postane ljubičasto-smeđe; raste u vlažnim šumama, obično ispod hrasta, bukve, graba, lipe, breze, smreke, bora ili ariša, na donekle vapnenastom tlu bogatom hranjivim tvarima./

Spore su prosječno kraće od 9 µm.

/Klobuk je 1-3 cm širok, površina je ljuskava, nekad je sa stršećim ljuskama, osobito na rubu, prema rubu više vlaknasto-ljuskava, ostaci ovoja nisu prisutni, tamnosmeđ na sredini, nešto je svjetliji na vanjskoj polovici, blizu ruba je s ljubičastom nijansom, rub je podvijen u mladosti, zatim se izravna, ponekad je resast; stručak je 20-50 x 1-3 mm, slabo je batinasto zadebljan na bazi, nije gomoljast, pahuljast samo na vrhu, ispod je ubrzo gladak, ali na donjoj trećini s nepravilnim, prilično tamnosmeđim ljuskicama, često izraženim, koprena je prisutna kod mladih primjeraka, ljubičast do svijetlo sivkasto-ljubičast, osobito na gornjem dijelu, ponekad se ljubičasta nijansa proteže do baze, uglavnom je sivkasto-žućkast na donjem dijelu; listići su umjereno gusti, 20-35 ih dopire do stručka, široki su 1.5-4 mm, trbušasti ili ne, prilično su široko do usko prirasli, ponekad su gotovo slobodni, sivkasto-žuti do sivkasto-smeđi ili žućkasto-smeđi, u mladosti su s nejasnom ljubičastom nijansom, oštrica je resasta do gotovo pahuljasta, uglavnom je smeđa, a ponekad gotovo bjelkasta; spore su eliptične do gotovo bademaste, stožaste na jednom kraju, glatke, 7-10 x 4.5-6 µm, Qe = 1.7, otrusina je smeđa; meso je ljubičasto do sivkasto-ljubičasto u gornjem dijelu stručka i neposredno iznad listića, postaje bjelkasto; miris nije izražen ili je blag na zemlju ili slabo kiseo, a okus nije izražen; raste u bjelogoričnim šumama, na travnjacima i po stazama, u simbiozi uglavnom s raznim bjelogoričnim drvećem, obično bukvom, hrastom, grabom ili lijeskom, ali i crnogoričnim drvećem, najčešće borom ili smrekom, a u planinskim područjima borom ili vrbom, na donekle vapnenastom tlu./

Spore su prosječno široke oko 5.1 µm, klobuki je svijetložut ili svijetlosmeđ, prema rubu je gotovo bjelkast.

Meso je s manje ili više intenzivnom ljubičastom nijansom u klobuku, osobito iznad listića.

/Klobuk je 1.5-4 cm širok, površina je u mladosti grubo vlaknasto-ljuskava, kasnije se razlaže oko sredine i postaje ljuskavo-čekinjasta, prema rubu je grubo vlaknasta, ostaci ovoja su odsutni ili neuočljivi, smeđ ili sivkasto-smeđ na sredini, rijetko je tamnosmeđ, prema rubu je svjetliji, blizu ruba je sivkasto-žućkast ili žućkasto-smeđ, ponekad je s ljubičastim nijansama, rub je podvijen u mladosti, kasnije se izravna, ponekad je resast; stručak je 15-65 x 1-6 mm, nije gomoljasto zadebljan na bazi, na krajnjem vrhu, posljednja 2 mm, je slabo dlakav, nije pahuljast, ispod je uzdužno vlaknast, koprena je prisutna kod mladih primjeraka, na većem je dijelu sivkasto-ljubičast, ponekad je s ljubičastim nijansama samo na gornjoj trećini, blizu baze je sivkasto-žut do sivkasto-smeđ; listići su umjereno gusti, 25-45 ih dopire do stručka, široki su 1.5-5 mm, trbušasti ili ne, usko su prirasli, u mladosti su sivkasto-ljubičasti do svijetlosivi bez ljubičastih nijansi, zatim su sivo-smeđi, oštrica je resasta i bjelkasta; spore su eliptične, bademaste do gotovo limunaste, gotovo su stožaste na jednom kraju, glatke, 8.5-11 x 5-6 µm, Qe = 1.7, otrusina je smeđa; meso je u gornjem dijelu stručka je crvenkasto do ljubičasto, u klobuku je intenzivnije ljubičasto odmah iznad listića, miris je na pelargonije, osobito pri sušenju, na prerezu je izražen na spermu, a okus je također na spermu; raste u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično bukvom, hrastom, kestenom ili lijeskom, na donekle vapnenastom tlu./

Meso je bijelo u klobuku, može biti s ljubičastom nijansom u čitavom ili nekom dijelu stručka.

Prosječna veličina spora je 10 x 5.7 µm, klobuk je bez uočljivih ostataka ovoja, raste ispod bjelogoričnog i crnogoričnog drveća.

/Klobuk je 1.5-4 cm širok, površina je u mladosti gotovo glatka, zatim postaje vunasto-ljuskava, ljuske su na sredini sitne i prilegnute, nikada nisu stršeće, prema rubu je vlaknasta, vlakna se ne razilaze ili se jedva razilaze, na rubu nije raspucana, ostaci ovoja su odsutni ili nejasni, tamno crvenkasto-smeđ, prema rubu je ponekad s crvenkasto-ljubičastim nijansama, rub je u mladosti blago podvijen, ubrzo se izravna; stručak je 20-45 x 2.5-5 mm, na vrhu je pahuljast na uskom pojasu, manje od 1/10 dužine, prema dolje je gotovo gladak do uzdužno bijelo vlaknast, nije smeđe ljuskav, koprena je prisutna u mladosti, blizu vrha je svijetloljubičast, ponekad je veći dio s ljubičastim nijansama, prema dolje je žućkasto-oker, bez ljubičastih nijansi; listići su umjereno gusti, 30-35 ih dopire do stručka, široki su 2-4 mm, nisu ili su nejasno trbušasti, umjereno su široko do usko prirasli, u mladosti su žućkasti, ponekad su sa svijetloljubičastom nijansom, zatim su sivkasto-žućkasti do sivkasto-smeđi, oštrica je resasta, bjelkasta, rijetko je svijetlosmeđa; spore su eliptične do bademaste, stožaste na jednom kraju, iznimno su nejasno zašiljene, glatke, 8-12 x 5-6.5 µm, Qe = 1.7, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto u klobuku, crvenkasto-ljubičasto u vrhu stručka, prema dolje je bjelkasto, na prerezu miriše na spermu, sušenjem postaje malo kiseo, slabo podsjeća na pelargonije, a okus je također na spermu; raste ispod smreke, bora, breze, hrasta ili lipe, na donekle vapnenastom i pjeskovitom tlu./

Stručak je debeo 1-3 mm, površina klobuka je u mladosti s obilnim kremastim ostacima ovoja, raste na vapnenastom tlu po kamenolomima, uglavnom ispod vrbe.

/Klobuk je 1-3 cm širok, površina je baršunasta do fino vunasta, rijetko je ljuskava ili izraženo vunasta na sredini, u mladosti je sa slabim tragovima smeđe do gotovo ljubičaste koprene, oker-smeđ, smeđ do rijetko crveno-smeđ, često izgleda pomalo pjegavo zbog ostataka ovoja, vremenom ponekad dosta posvijetli prema rubu, a u mladosti je često dosta svjetliji zbog ostataka ovoja, rub je prvo blago podvijen do obješen, zatim je izravnat ili čak izvrnut prema gore; stručak je 1.5-6 cm visok, u mladosti je potpuno prekriven bjelkastim dlačicama, ubrzo je uzdužno crtast ili gol ili smeđe vlaknast blizu baze, pahuljast samo na vrhu, svijetlo mesnatocrvenkast do oker-smećkast ili smeđ, u mladosti je često s različito intenzivnim ljubičastim ili ljubičasto-ružičastim odsjajem na vrhu; listići su razmaknuti, 25-35 ih dopire do stručka, debeli, uglavnom su gotovo slobodni do prirasli, ponekad su i široko prirasli sa zupcem, trbušasti, isprva su sivkasto-bjelkasti, kasnije su sivkasto-smeđi do oker-smećkasti ili intenzivno crveno-smeđi s ili bez ljubičaste nijanse, oštrica je izraženo resasta, bjelkasta do boje lica ili čak tamnije smeđa; spore su bademaste do eliptične, gotovo su zašiljene ili tupe na jednom kraju, glatke, 8-11 x 5-6 μm, Qe = 1.7, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto u gornjem dijelu klobuka, vodenasto u donjem i ljubičasto u gornjem dijelu stručka, ponekad je sa slabom žućkastom nijansom i bjelkasto u dnu, miriše na spermu, barem na prerezu, a okus nije izražen./

Stručak je debeo 3-8 mm, površina klobuka je u mladosti s obilnim bjelkasto-sivim ili sivkastim ostacima ovoja, raste u bjelogoričnim šumama, parkovima i na travnjacima, ispod raznog bjelogoričnog drveća.

Listići su sivkasti u mladosti, površina klobuka je u mladosti s obilnim bjelkasto-sivim ostacima ovoja, prosječni Q spora je 1.7, pleurocistide su brojne, bazidije su usko batinaste, široke su 8-9 µm.

/Klobuk je 2-5 cm širok, površina je vlaknasta i raspucana, smeđ, narančasto-smeđ do crvenkasto-smeđ, tamniji na sredini; stručak je 3.5-6 cm visok, zadebljava se prema bazi, pahuljast na vrhu, ispod je vlaknast, prolazna koprena je prisutna samo u mladosti, bjelkast, s ljubičastom je nijansom na vrhu, ujednačeno je svijetlosmeđ prema bazi; listići su gusti, široki su 2-4 mm, prirasli, kasnije su smeđi, oštrica je nazubljena, bijela; spore su bademaste do eliptične, često su izraženo sužene na sredini, debelih stijenki, glatke, 8.5-10.5 x 5-6 µm, Qe = 1.7, otrusina je tamnosmeđa, ponekad je smeđa do maslinasto-smeđa; meso je bijelo u klobuku, a vlaknasto, prilično žilavo, bijelo s ljubičastom nijansom ili ponekad bijelo bez ljubičaste nijanse u stručku, prema bazi postaje blago smeđe, miris je na spermu, neugodan, a okus je ponekad gorak./

Listići su ljubičasti u mladosti, površina klobuka je u mladosti s tankim sivkastim ostacima ovoja, prosječni Q spora je 1.6, pleurocistide su odsutne, bazidije su batinaste, široke su 9-12 µm.

/Klobuk je 1.5-4 cm širok, površina je glatka na sredini, prema rubu je radijalno vlaknasta, kasnije se polako raspucava, ali prilično neupadljivo, u mladosti je s tankim, sivkastim, brzo prolaznim ostacima ovoja, svijetlooker, žućkasto-smeđ do smeđ, rub je u mladosti podvijen, kasnije se izravna; stručak je 15-40 x 3-6 mm, malo je zadebljan na bazi ili gotovo gomoljast, slabo je pahuljast na vrhu, prema dolje je blago vlaknast, koprena nije prisutna, svijetloljubičast, najuočljivije na gornjoj polovici, ali pomiješan sa smećkastim nijansama na donjoj polovici, na gomolju je bjelkast; listići su gusti, oko 50 ih dopire do stručka, široki su 2-5 mm, nisu ili su samo nejasno trbušasti, usko su prirasli do gotovo slobodni, ljubičasti odsjaj kasnije nestaje, zatim su smeđi, oštrica je resasta, bjelkasta ili boje lica; spore su eliptične, često su sužene na sredini, glatke, prozirne, 8-10.5 x 5-6 µm, otrusina je smeđa; meso je svijetloljubičasto, najizraženije u vrhu stručka, miris je slab ili jak, na voće ili neugodniji, na zemlju, a okus nije izražen; raste u bjelogoričnim šumama i parkovima, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično kestenom ili bukvom./

Klobuk je plavkast ili ljubičast, na sredini može biti tamniji, smeđ do ljubičasto-smeđ.

Meso je bjelkasto s ljubičastom nijansom, osobito u stručku, površina klobuka je ljuskava prema rubu, stručak je obično čitav bijel s ljubičastom nijansom, miris mesa nije izražen, spore su prosječno duge oko 9.7 µm.

/Klobuk je 1.5-3.5 cm širok, površina je glatka, svilenkasto-vlaknasta na sredini, crtasta prema rubu, žućkasto-smeđ do ljubičasto-smeđ na sredini, manje je smeđ i više ljubičast prema rubu; stručak je 20-40 x 2-3 mm, nije gomoljast na bazi, pahuljast samo na vrhu, čitav je crtast; listići su umjereno gusti, blago su trbušasti, prirasli, svijetlo sivkasto-krem s jakim ljubičastim odsjajem, oštrica je boje lica; spore su bademaste do eliptične, zaobljene su na krajevima, glatke, 8.5-11 x 4.5-6 µm, Qe = 1.8, otrusina je smeđa; raste u simbiozi s bjelogoričnim drvećem, obično bukvom, na tlu bogatom hranjivim tvarima./

Meso je bjelkasto i sivkasto u kori stručka, površina klobuka je vlaknasta prema rubu, stručak je obično s ljubičastom nijansom na donjem dijelu, meso miriše na spermu, spore su prosječno duge oko 8.7 µm.

/Klobuk je 1-3 cm širok, površina je bez ostataka ovoja, sjajna, dugo je vremena svilenkasto glatka, intenzivno je ljubičast u raznim nijansama, osnova je bjelkasta, s plavičastom do ljubičastom nijansom, nekad je nešto tamniji na sredini ili svijetlo žućkasto-narančast, rub je u mladosti podvijen, zatim se izravna; stručak je 20-45 x 2-3 mm, isprva je čitav gusto bjelkasto vlaknast, kasnije je pomalo pahuljast do uzdužno crtast, pahuljast je samo na vrhu, često gotovo bjelkast prema vrhu zbog gustih pahulja; listići su osrednje su gusti, oko 40-50 ih dopire do stručka, pomalo su nepravilni, blago su trbušasti, gotovo su slobodni do usko prirasli, prvo su bjelkasti, zatim bjelkasti sa sivkastom nijansom, vremenom postaju sivkasto-smeđi s ljubičastim odsjajem, oštrica je nazubljena i bjelkasta; spore su gotovo bademaste, rijetko su eliptične, često su s izraženom depresijom na sredini, tupog vrha, glatke, 7.5-10 x 4.5-5.5 μm, Qe = 1.8, otrusina je smeđa; raste uz ceste ispod bjelogoričnog drveća, na vapnenastom tlu./

Spore su prosječno duže od 9.8 μm, stručak je debeo 1-2 mm, raste na vlažnim terenima, po močvarama i uz potoke, u simbiozi s johom.

/Klobuk je 0.5-2 cm širok, površina je u mladosti sa slojem svijetlih sivkasto-smeđih ostataka ovoja, kasnije vidljivih ponekad na sredini ili na rubu, fino je baršunasta do svilenkasta, ponekad je gotovo vunasta, uglavnom je s prilegnutim vlaknima, ali ponekad i ljuskava, mladi primjerci su s ostacima koprene, obično je smeđ do tamnosmeđ s ili bez sivkaste nijanse, ponekad je sa slabom crvenkastom nijansom, često je tamniji na sredini i vremenom mijenja boju prema rubu; stručak je 1-3 cm visok, ponekad se zadebljava prema bazi, isprva je fino bjelkasto pustenast, ubrzo je uzdužno crtast ili gol, grubo je pahuljast samo na vrhu, bjelkast, isprva je čitav ili na gornjoj polovici ili barem blizu vrha svijetloljubičast, kasnije je čitav ili barem na donjem dijelu mesnatocrvenkast do smeđ; listići su prilično razmaknuti, 25-35 ih dopire do stručka, debeli, prirasli, često sa zupcem, isprva su prljavo bjelkasti, kasnije su svijetlo krem-smeđi do tamnosmeđi s crvenkastom ili narančastom nijansom, oštrica je neravna, resasta, bjelkasta do boje lica; spore su bademaste do eliptične, često su duguljaste, obično nisu ili s slabo sužene na sredini, na jednom su kraju gotovo zašiljene do tupe, glatke, 8.5-12 x 4.5-6.5 μm, Qe = 1.9, otrusina je svijetlosmeđa; meso je vodenasto, bjelkasto u klobuku, ljubičasto do ružičasto ili ružičasto-smeđe barem blizu vrha stručka u mladosti, vremenom je svjetlije, a zatim svijetloružičasto i prljavo bjelkasto u donjem dijelu, miriše na spermu, barem na prerezu, a okus nije izražen./

Stručak je u mladosti čitav s ljubičastom nijansom.

/Klobuk je 1.5-4 cm širok, površina je u mladosti ponekad s obilnim sivkastim, često brzo prolaznim ostacima ovoja koji površini isprva često daju gotovo baršunasti do vunasti izgled, ubrzo zatim je sitno pustenasta do glatka ili fino raspucana, rijetko se rascjepljuje, a zatim je ljuskava, vremenom se vlakna obično izližu na rubu, u mladosti je s ostacima bjelkaste koprene, smeđ do tamnosmeđ s ili bez crvenkaste nijanse, također je sivkasto-smeđ zbog ostataka ovoja, vremenom izblijedi prema rubu; stručak je 25-50 x 2-6 mm, često se širi prema bazi, u mladosti je gusto prekriven bjelkastim dlačicama, kasnije je uzdužno crtast, slabo je ljuskav ili gol, pahuljast je samo na krajnjem vrhu, kasnije izblijedi, a zatim je svijetlosmeđ do crvenkasto-smeđ ili s ružičasto-ljubičastim odsjajem na vrhu; listići su razmaknuti, oko 30-45 ih dopire do stručka, trbušasti, pomalo su debeli, prirasli, isprva su bjelkasti ili krem, kasnije su svijetlo sivkasto-smeđi do smeđi, oštrica je resasta, bjelkasta do boje lica; spore su eliptične do bademaste, uglavnom su duguljaste i slabo sužene na sredini, gotovo su šiljaste ili tupe na jednom kraju, glatke, 8-10.5 x 4.5-6 µm, Qe = 1.8, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto u klobuku, plavkasto-ljubičasto blizu vrha i u kori stručka, barem kod mladih primjeraka, inače je prljavo bjelkasto, miris i okus su na spermu, barem na prerezu; raste na travnjacima, u parkovima ili na grobljima, ali i na prilično vlažnom tlu uz rijeke ili jezera, u simbiozi gotovo isključivo s bjelogoričnim drvećem, obično grabom, lijeskom ili vrbom, na vapnenastom tlu./

Površina klobuka je u mladosti s obilnim bjelkastim ostacima ovoja, uglavnom na grbici, listići su gusti, 40-50 ih dopire do stručka.

/Klobuk je 0.5-3.5 cm širok, površina je fino pustenasta, kasnije je brazdasta do raspucana prema rubu, tako da je vidljiva svjetlija trama ispod, mlada plodna tijela su s ostacima sivkaste koprene, prvo je smeđ do tamnosmeđ sa ili bez crvenkaste nijanse, često je nešto tamnije smeđ na grbici kad ostaci ovoja nestanu, vremenom postaje mnogo svjetliji, do gotovo kremast; stručak je 25-50 x 2-5 mm, u mladosti je grubo bjelkasto dlakav, kasnije je crtast ili gol, samo je na vrhu pahuljast, isprva je na vrhu uglavnom intenzivno ljubičast, boje se zadržava, ali je slabo uočljiva u starosti, ponekad vremenom potpuno nestane, ispod je isprva bjelkast, kasnije je svijetlo slamnatožut; listići su široko su zaokruženi uz stručak, prirasli, isprva su bjelkasti, kasnije su sivkasto-smeđi do sivo-smeđe, oštrica je resasta i bjelkasta; spore su bademaste do eliptične, nekad su slabo sužene na sredini, na jednom su kraju tupe do gotovo zašiljene, glatke, 8-11 x 4.5-6 μm, Qe = 1.8, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto u klobuku, svjetloljubičasto ili intenzivno (u mladosti) ljubičasto u kori vrha stručka, a bjelkasto ispod, miris je neobičan, nije na spermu, a okus nije izražen; raste u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično bukvom, uvijek na vapnenastom tlu ili tlu s visokim pH./

Površina klobuka je bez ili sa sivkastim ostacima ovoja na grbici, listići su umjereno su gusti, 30-40 ih dopire do stručka

/Klobuk je 1.5-3.5 cm širok, površina je glatka na sredini, prema rubu je radijalno vlaknasta, na rubu nije raspucana, vlakna se kasnije donekle lome, a zatim je ljuskava, nije vodenasta, oker, smeđ ili tamnosmeđ; stručak je 20-50 x 3-6 mm, polugomoljast na bazi, gomolj nije obrubljen, na vrhu je pahuljast u dužini do 1/3, ispod je gotovo gladak do uzdužno vlaknast, koprena je prisutna kod mladih primjeraka, ubrzo nestaje, na vrhu je uočljivo ljubičast do sivkasto-ljubičast, na donje 2/3 dužine je bez ljubičaste nijanse, svijetlo sivkasto-smeđ do gotovo bjelkast; listići su široki su 2-5 mm, trbušasti ili ne, umjereno su  široko do usko prirasli, ponekad su gotovo slobodni, u početku su s ljubičastom nijansom, koja ubrzo nestaje, a zatim su žućkasto-smeđi do sivkasto-smeđi, oštrica je resasta, ponekad je pahuljasta, bjelkasta ili boje lica; spore su bademaste, glatke, stožaste su na jednom kraju, glatke, 8-11 x 4.5-6 µm, Qe = 1.8, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto u klobuku, sivkasto do ljubičasto-sivo na vrhu stručka, ali je ljubičasti odsjaj prilično nejasan, miris i okus su na spermu; raste u miješanim i bjelogoričnim šumama i parkovima, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, a vrlo rijetko crnogoričnim, obično hrastom, lipom, bukvom, topolom i rijetko borom./

Ključ D - vrste s višekutnim, grbavim ili bodljikavim sporama i s ostacima ovoja. Stručak je pahuljast/injast s caulocistidama najviše u gornjih 5 mm (koristiti ručno povećalo), može biti i vlaknast.

Klobuk je žuto-narančast, a sredina obično tamnija, žućkasto-smeđa.

/Klobuk je 1.5-3 cm širok, površina je prekrivena sitnim, tamnijim sitnim ljuskama i fino radijalno vlaknasta, kasnije se raspucava, s bjelkastim ostacima ovoja na rubu, žut, zlatnožut, slamnatožut do žuto-narančast, na sredini je tamniji, žućkasto-smeđ, rub je prvo blago podvijen, kasnije je izravnat i s krpastim ostacima ovoja; stručak je 1.5-3 cm visok, gotovo je valjkast, proširen je na vrhu i uglavnom sužen na dnu, pun, pahuljast na vrhu, ispod je vlaknast, bijel, žućkasto-bijel; listići su osrednje gusti, izmiješani su s lamelulama različite dužine, prirasli, bjelkasto-krem, na kraju su oker do smećkasti, oštrica je resasta i nešto tamnija; spore su eliptične, izraženo su nepravilne ili samo blago grbave, 8.5-10.5 x 5-6.5 µm, Qe = 1.6, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto, miris nije izražen ili je slab na spermu, a okus je blag; raste u šumama, parkovima i po planinskim livadama, u simbiozi s borom, a na višim nadmorskim visinama vjerojatno i sa zeljastom vrbom (Salix herbacea)./

Prosječni Q spora je veći od 1.9.

Spore su prosječno duže od 11.4 µm.

/Klobuk je 2-3.5 cm širok, površina je glatka na sredini, prema van je resasto-vlaknasta, vlakna se često lome, ostaci ovoja nisu prisutni, vlakna su tamnosmeđa na svijetlo sivo-smeđoj osnovi ili je prilično ujednačeno obojen, na sredini je smeđ ili u mladosti također crven, a rub svijetlo sivo-smeđ, rub obično nije podvijen, kasnije je često valovit i prozirno narebran; stručak je 40-50 x 7-10 mm, na bazi je kuglasto zadebljan ili sužen, nije pahuljast, vlaknasto crtast, vrlo je sitno bijelo do smeđe baršunast, svijetlosmeđ s crvenkastim odsjajem do bjelkast; listići su gusti do prilično razmaknuti, široki su do 6 mm, trbušasti, usko su prirasli, u mladosti su svijetlo sivo-smeđi, kasnije su svijetlosmeđi, oštrica je boje lica ili svjetlija, glatka ili blago resasta; spore su eliptične, višekutne ili s nekoliko grbica, često su četverokutne, 10-14 x 6-7 μm, Qe = 1.7, otrusina je svijetlosmeđa; meso je bjelkasto ili crvenkasto u stručku, nekad na oštećenim mjestima postaje crveno-smeđe, miris je kiselkast, a okus nije izražen; raste po poljima, na livadama i u suhim crnogoričnim i miješanim šumama, u simbiozi s raznim crnogoričnim i bjelogoričnim drvećem, obično borom, brezom ili vrbom, na pjeskovitom tlu./

Spore su prosješno šire od 8.5 µm.

/Klobuk je 2-4 cm širok, površina je vunasto-vlaknasta na sredini, kasnije je radijalno raspucana prema rubu, smeđ do tamnosmeđ, na sredini je gotovo crno-smeđ, na rubu je obično svjetliji; stručak je 30-60 x 3-6 mm, lagano je zadebljan do slabo gomoljast na bazi, gomolj nije obrubljen, pahuljast je samo na vrhu, uzdužno je crtast, smeđ, zatim je tamnosmeđ, bez ljubičastih ili plavih nijansi; listići su rijetki, prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku sa zupcem, bjelkasti do krem u mladosti, kasnije su smeđi, oštrica je blago nazubljena; spore su višekutne, zvjezdaste, izraženo grbave, nepravilne, 8-13 x 7-11 µm, Qe = 1.4,  otrusina je smeđa; meso je vlaknasto, svijetlosmeđe, miris je na spermu, a okus je blag; raste u bjelogoričnim šumama, parkovima i uz planinske potoke, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem./

Raste u močvarnim područjima, po pješčanim dinama ili na planinskim travnjacima, obično uz različite vrste vrba.

Spore su prosječno kraće od 9.3 µm, prosječni Q je 1.4, klobuk je širok do 1.2 cm.

/Klobuk je vlaknasto-vunast, u mladosti je prekriven bjelkastim ostacima ovoja, kasnije se izgube, smeđ do tamnosmeđ; stručak je 1.5-2.5 cm visok, lagano je zadebljan na bazi, sitno je vlaknast, oker, smeđ do crvenkasto-smeđ; listići su gusti, izmiješani su s lamelulama, prirasli, krem-bjelkasti, zatim su smeđi, oštrica je glatka do fino i nepravilno nazubljena, boje lica; spore su gotovo kuglaste do eliptične, višekutne kao kod vrsta iz roda Entoloma, 7-10 x 4-6 µm, Qe = 1.4, otrusina je smeđa; meso je svijetlokrem u klobuku, smećkasto u stručku, miris i okus nisu izraženi; raste na planinskim livadama i pašnjacima, te na pješčanim dinama, u simbiozi sa zeljastom vrbom (Salix herbacea)./

Listići su u zrelosti svijetlonarančasti, stručak nije pahuljast.

/Klobuk je 1.5-4 cm širok, površina je radijalno vlaknasta, kasnije se raspucava, na sredini je ponekad sa slabim sivkastim ostacima ovoja, smeđ, rub je obješen, kasnije je rascijepljen; stručak je 20-30 x 3-5 mm, uzdužno je srebrno vlaknast, koprena je vlaknasta u mladosti, prolazna, često nije uočljiva, smećkast do smeđ, bez crvenkastih nijansi; listići su gusti do malo razmaknuti, izmiješani su s lamelulama, prilično su debeli, oko 40 ih dopire do stručka, prirasli, oštrica je smeđa; spore su nepravilne ili pravokutne, s nekoliko su vrlo niskih grbica, neke su sužene na sredini, 8.5-12 × 5.5-8 µm, Qe = 1.5-1.6, otrusina je smeđa; meso je kremasto, nije crvenkasto, osušeno je tamnosmeđe u klobuku, listići su hrđastosmeđi, a u stručku je tamnosmeđe, miris i okus nisu izraženi; raste na planinskim travnjacima, livadama i grmljacima, u simbiozi s vrbom./

Listići su u žuto-sivi do sivo-smeđi, stručak je pahuljast na vrhu.

/Klobuk: 1-4 cm širok, površina je blago ljepljiva do suha, glatka na sredini, prema rubu je radijalno vlaknasta, ponekad se razlaže i postaje ljuskava, ostaci ovoja nisu prisutni, tamnosmeđ, ponekad je crvenkasto-smeđ, obično je crnkasto-smeđ na sredini i najsvjetliji na rubu, rub je rijetko je resast zbog oskudnih ostataka koprene; stručak je 15-75 x 1.5-6 mm, lagano se širi prema bazi, na bazi je gotovo gomoljast do neobrubljeno gomoljast, rijetko je samo malo proširen na bazi, obično je slabo vlaknasto crtast, rijetko je slabo baršunast, koprena je prisutna kod mladih primjeraka, obično je intenzivno crveno-smeđ, na donjem dijelu postaje tamniji, ponekad je tamnosmeđ ili žuto-smeđ ili višebojan, odnosno bjelkast na vrhu, žut na sredini i postupno crveno-smeđ prema bazi, na vrhu i bazi je obično bjelkast; listići su umjereno su gusti do ponekad prilično razmaknuti, široki su do 5 mm, trbušasti, prirasli, svijetlosivi, oštrica je boje lica ili svjetlija; spore su grbave, višekutne, 8.5-11.5 × 5-7.5 μm, Qe = 1.5, otrusina je tamnosmeđa; meso je bjelkasto žućkasto ili svijetlo sivo-smeđe u klobuku, u gornjem dijelu stručka je bjelkasto do žućkasto, a u donjem je crveno-smeđe, od kore je sve svjetlije, u gomolju je često bjelkasto, miris nije izražen ili je slab na spermu, a okus nije izražen; raste po šikarama uz obale jezera, u vlažnim depresijama u šumama, uz rubove šuma i na pješčanim terenima, u simbiozi sa vrbom, u tresetnoj mahovini (Sphagnum) ili u lišću./

Prosječni Q spora je 1.6-1.7.

Prosječni Q spora je 1.3-1.5.

Listići su vrlo gusti, više od 45 ih dopire do stručka, stručak je čitav ili najmanje do 2/3 gusto pahuljast (koristiti ručno povećalo).

/Klobuk je 1-5 cm širok, površina je vlaknasta do ljuskava, suha, u mladosti je s ostacima ovoja, izraženo je dvobojan, narančasto-smeđ do tamno sivo-smeđ, prema rubu je smeđ; stručak je 25-50 x 2-5 cm, ponekad je proširen na bazi, često je zakrivljen, smećkast na bazi, svjetliji prema vrhu, bjelkast, krem do svijetlosmeđ, na donjem dijelu je vlaknast do slabo čupavo-dlakav; listići su vrlo gusti, prirasli, prvo su bjelkasti, kasnije su žućkasto-smeđi, smećkasti do cimetastosmeđi, često su s ljubičastim odsjajem, oštrica je bjelkasta; spore su eliptične, višekutne, nepravilne, grbave, klični otvor nije prisutan, 8.5-12 x 5.5-7 µm, Qe = 1.6, otrusina je cimetastosmeđa; meso je krem, miriše na spermu, a okus je blag; raste u bjelogoričnim šumama, parkovima i na travnjacima, u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, obično vrbom ili borom, na vlažnom tlu obraslom mahovinom./

Prosječni Q spora je 1.7, spore su vrlo slabo grbave, klobuk je tamnosmeđ, nije raspucan, listići su hrđastosmeđi, raste ispod bora ili hrasta.

/Klobuk je 0.5-2.5 cm širok, površina je sa žućkasto-sivim ostacima ovoja na sredini kod nekih primjeraka, glatka do malo hrapava, prema rubu je radijalno vlaknasta s vlaknima koja se blago razdvajaju na rubu, nekad je ljubičasto-smeđ, rub je podvijen u mladosti, kasnije se izravna, uglavnom je cjelovit ili raspucan; stručak je 5-20 x 1-3 mm, nekad je batinasto zadebljan na bazi, čitav je prekriven je uzdužnim bijelim vlaknima, pahuljasto-ljuskav na samom vrhu, koprena je prolazna, svijetlosmeđ ili tamnosmeđ s ružičastim nijansom, tamniji na vrhu, a svjetliji na donjem dijelu; listići su osrednje gusti do razmaknuti, 30-40 ih dopire do stručka, izmiješani su samo s kratkim lamelulama, usko su prirasli, debeli, krem do žuto-smeđi, svijetlosmeđi do hrđastosmeđi, oštrica je svjetlija, boje lica ili tamnosmeđa; spore su višekutne, grbave, 8.5-10.5 × 5-6 μm, otrusina je smeđa; meso je bijelo u klobuku, žućkasto-smeđe u stručku, osušeno je tamnosmeđe u klobuku, u stručku nešto svjetlije, miris i okus nisu izraženi./

Prosječni Q spora je 1.6, spore su izraženo grbave, klobuk je svjetlije smeđe boje, raspucan, a listići su smećkasti, raste ispod lijeske.

/Klobuk je 1-3 cm širok, površina je vlaknasta, kasnije je raspucana, vlakna su razmaknuta, žućkasto-smeđ, crvenkasto-smeđ do sivo-smeđ, često s ružičastom do ljubičastom nijansom, na sredini je tamniji, rub je podvijen u mladosti, kasnije je izravnat i rascijepljen; stručak je 30-60 x 2-4 mm, proširen ili polugomoljast na bazi, pahuljast na vrhu, uzdužno je vlaknast prema bazi, prvo je bjelkast do sivkast, kasnije je kremast, krem-smećkast, prema bazi je oker do smećkast, ponekad je s crvenkasto-smeđom nijansom; listići su osrednje gusti, prirasli, krem pa smećkasti, oštrica je bjelkasta do krem; spore su višekutne, nepravilne, izraženo su grbave, 8.5-11 x 6.5-7.5 µm, otrusina je oker-smeđa do smeđa, ponekad je blago maslinasto-smeđa; meso je bjelkasto do sivkasto, na prerezu je nepromjenjivo, miris i okus su neugodni na spermu ili travu./

Spore su prosječno duže od 10.1 µm.

Prosječni Q spora je 1.4, pleurocistide su u obliku boce, raste po tresetištima i močvarama, samo u tresetnoj mahovini, miris mesa je slab na spermu.

/Klobuk je 1-5.5 cm širok, površina je radijalno vlaknasto ljuskava, prisutna je svijetlosmeđa koprena, ali je uočljiva samo kod mladih plodnih tijela, svijetlosmeđ, smeđ do sivo-smeđ, na sredini je tamniji; stručak je 25-70 x 3-5 mm, čitav je uzdužno vlaknasto ljuskav, svijetlosmeđ na gornjem dijelu, nešto je tamniji na donjem dijelu; listići su gusti, prirasli su sa zupcem, kremasti, zatim su smeđi do maslinasto-smeđi, oštrica je nazubljena i bijela; spore su kuglaste, eliptične do jajolike, prekrivene su s brojnim grbicama, 9-12.5 x 6-9.5 µm, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto, u bazi stručka je smeđe, okus nije izražen; raste u simbiozi s raznim crnogoričnim i bjelogoričnim drvećem, obično borom, smrekom ili brezom./

Prosječni Q spora je 1.3, pleurocistide su odsutne, raste u šumama, na zemlji ili na krupnijim drvnim ostacima.

/Klobuk je 1-3.5 cm širok, površina je suha, ljuskavo-maljava na sredini, prema rubu je vlaknasta, smeđ do tamnosmeđ, nešto je tamniji na sredini, rub je u mladosti podvijen, a takav ostaje čak i kod odraslih primjeraka; stručak je 30-50 x 3-6 mm, nekad je malo sužen na bazi, suh, svilenkast na gornjem dijelu, ispod je vlaknast do ljuskav, svijetlooker na vrhu, ispod je smeđ, na bazi je tamniji; listići su umjereno gusti, trbušasti, nekad su izrezani uz stručak, prirasli, u mladosti su bjelkasti, zatim su svijetlosmeđi, sivkasto-smeđi do cimetastosmeđi, oštrica je ljuskava i bjelkasta; spore su višekutne, nepravilne, zvjezdaste, grbave, sa 6-12 grbica visokih 2.1-2.6 µm, 9-12 x 7-9 µm, otrusina je tamnosmeđa do cimetastosmeđa; meso je vlaknasto, bjelkasto u klobuku, smećkasto u stručku; raste u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, najčešće jelom, na suhom i kiselom tlu./

Prosječni Q spora je 1.3.

Stručak je na bazi s obrubljenim gomoljem širokim 8-10 mm, meso miriše na rotkvice, površina klobuka je gotovo glatka, prosječna dužina spora je 9.5 µm.

/Klobuk je 2-6 cm širok, površina je glatka do sitno svilenkasto-vlaknasta na sredini, kasnije je radijalno vlaknasta do raspucana prema rubu, ali obično ne otkriva svjetliju tramu ispod, sjajna, nije ljepljiva kada je mokra, smeđ do tamnosmeđ, obično je tamniji na sredini, rub je dugo vremena podvijen, oštar, u mladosti je prekriven ostacima koprene; stručak je 40-70 x 4-7 mm, obično je dulji od širine klobuka, valjkast, pun, kasnije je šupalj, fino vlaknast, koprena je prisutna samo u mladosti, bjelkast na vrhu, ispod je svijetlosmeđ, na gomolju je bijel; listići su gusti, 60-80 ih doseže do stručka, široki su 1-5 mm, izmiješani su s lamelulama, usko su prirasli, bjelkasti u mladosti, zatim su svijetlosmeđi do sivkasto-smeđi, oštrica je pahuljasta i bijela; spore su višekutne, nepravilne, zvjezdaste, sa 6-11 izraženih prilično velikih grbica, 8-11 x 6-8 µm, Qe = 1.3, otrusina je smeđa, tamnosmeđa do sivo-smeđa; meso je bijelo, bjelkasto; raste u crnogoričnim šumama, po rubovima šuma, močvarnim terenima i grmljacima, u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem, rjeđe s bjelogoričnim, obično u mahovini./

Pleurocistide su sa stijekama debljine do 1 µm, uglavnom bez kristala, raste u crnogoričnim šumama, rijetko u bjelogoričnim, miris mesa nije izražen.

/Klobuk je 1.5-4 cm širok, površina je prekrivena s uspravnim, crnkastim ljuskama na svjetlijoj osnovi, barem na sredini, svijetlosmeđ do tamno sivo-smeđ, svjetliji kada je izložen sunčevoj svjetlosti; stručak je 20-65 x 3-6 mm, vunast, čitav je tamnosmeđe vlaknast, krem do okerast; listići su umjereno gusti do razmaknuti, prirasli, bjelkasti do krem, s blagom su ljubičastom nijensom, zatim su svijetlo sivkasto-smeđi; spore su izraženo grbave, zvjezdaste, nepravilne, grbice su visoke do 2–3 µm, 7.5-10.5 x 5.5-8 µm, Qe = 1.3, otrusina je smeđa do tamnosmeđa; meso je bjelkasto do krem, na prerezu je nepromjenjivo; raste na krupnijim drvnim ostacima crnogoričnog drveća ili u tresetnoj mahovini (Sphagnum)./

Pleurocistide su sa stijenkama debljine do 4 um, obično su s obilnim kristalima na vrhu, raste u crnogoričnim i bjelogoričnim šumama, meso miriše na spermu ili nije izražen.

/Klobuk je 1-3.5 cm širok, površina je vunasta ili sitno ljuskava na sredini, prema rubu je s prilegnutim ljuskama do vunasto-vlaknast, na rubu je često radijalno vlaknast, s vlaknima koja se lome i tamnim snopićima vlakana, ostaci ovoja nisu prisutni, na sredini je tamnosmeđ, smeđ, svijetlosmeđ do žućkasto-smeđ, prema vani je tamnosmeđ, smeđ, sivkasto-smeđ, sivkasto-crveno-smeđ ili žućkasto-smeđ; stručak je 15-50 x 2-7 mm, malo je proširen ili sužen na bazi, često je zakrivljen, vunasto-vlaknast, često je crtast sa svjetlijim i smeđim vlaknima, na bazi je ljuskav, sjajan, koprena je brzo prolazna, svijetlosmeđ, na bazi je smeđ; listići su umjereno gusti, široki su do 6 mm, usko su prirasli, u mladosti su svijetlosivi, kasnije su sivo-smeđi do žućkasto-smeđi, zatim su smeđi, oštrica je boje lica; spore su gotovo kuglaste do eliptične, prilično su izraženo grbave, 8-10 x 6.5-8 µm, Qe = 1.3, otrusina je žuto-smeđa; meso je u klobuku bjelkasto do blago žućkasto, u stručku je bjelkasto s crvenom ili smeđom nijansom, u kori je najtamnije, u bazi je bjelkasto./

Stručak je s izraženim gomoljem na bazi.

Stručak bez gomolja, ali može biti malo proširen na dnu.

Gomolj na bazi stručka je izrazito bijel, iznad je smeđ.

/Klobuk je 2-6 cm širok, površina je bez ostataka ovoja, po vlažnom je vremenu vlažna i mazava, glatka na sredini, prema rubu je radijalno vlaknasta, ubrzo se raspucava i otkriva žućkastu tramu, smeđ, crvenkasto-smeđ do tamnosmeđ; stručak je 30-60 x 2-7 mm, gomoljasto je zadebljan na bazi i širok do 8 mm, slabo je pahuljast na vrhu, ispod je uzdužno tamnosmeđe vlaknast, koprena je prisutna u mladosti, isprva je bjelkast, zatim je žućkast na vrhu, smećkast blizu baze, kasnije je čitav smeđ, osim na gomolju; listići su gusti, široki su 2-4 mm, prirasli do gotovo slobodni, trbušasti, bjelkasti, kasnije su  svijetlosmeđi do maslinasto-smeđi, oštrica je boje lica; spore su pravokutne ili romboidne, izraženo su kvrgave, 7-9 x 5-7 µm, Q = 1.4, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto ili svijetlosmeđe, miris je na spermu, a okus nije izražen; raste u crnogoričnim šumama u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem, najčešće smrekom ili jelom, na vlažnom i kiselom tlu./

Gomolj na bazi stručka je izrazito kuglast.

/Klobuk je 1.5-4 cm širok, površina je u mladosti ponekad s prolaznim ostacima bjelkasto-sivkastog ovoja na sredini, glatka, kasnije je fino baršunasta i s prilegnutim vlaknima prema rubu, često blago ljepljiva ili gotovo mazava i prekrivena sitnim ostacima zemlje, u mladosti je ponekad s ostacima bjelkaste koprene koji vise na rubu, smeđ do tamnosmeđ, ponekad je gotovo crnkasto-smeđ na sredini i izraženo svjetliji prema rubu, pa izgleda gotovo dvobojno; stručak je 20-60 x 2-6 mm, često se blago širi prema bazi, obično je s uočljivo kuglastim, često duboko ukopanim gomoljem, u početku je u potpunosti bjelkast i vlaknast, samo je na krajnjem vrhu pahuljast, ubrzo je crtast ili gladak, oker-smeđ, smeđ do tamnosmeđ; istići su gusti, oko 40-60 ih dopire do stručka, često su blago trbušasti, često gotovo slobodni ili s ili bez zupca, usko su prirasli, u početku su bjelkasti, zatim su svijetlosmeđi do smeđi, oštrica je nazubljen, bjelkasta do boje lica; spore su kuglaste do eliptične, grbave, s 7–11 različito oblikovanih, više ili manje izbočenih, zaobljenih grbica, 6.5–10.5 µm × 5–7.5 µm, Qe = 1.4, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto, smećkasto ili također ružičasto-ljubičasto u kori stručka, kasnije je ponekad smećkasto u bazi stručka, miriše na gljive, barem na prerezu, a okus nije izražen; raste po nasipima i u šumama, u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, obično hrastom lužnjakom (Quercus robur), bukvom ili smrekom, na vapnenastom tlu./

Spore su često s jednom ili više prstastih izbočina, dugih do 5.5 µm, stručak je s obrubljenim gomoljem na bazi.

/Klobuk je 1.5-3.5 cm širok, u mladosti je sa sivkastim ostacima ovoja, zatim je gol do fino vlaknast, kasnije se raspucava, ponekad je fino ljuskav na sredini, oker-smeđ, smeđ do crvenkasto-smeđ, na sredini je tamnosmeđ do gotovo crno-smeđ, rub je prvo podvijen do obješen, zatim je izravnat do blago izvrnut prema gore, ponekad je izraženo rastrgan; stručak je 30-50 x 3-5 mm, na bazi je uglavnom s obrubljenim gomoljem i širok do 1 cm, ponekad je blago zakrivljen, pahuljast na vrhu, potpuno je bjelkasto vlaknast, zatim je gol do crtast, koprena je tanka i bjelkasta, krem, zatim je tamnosmeđ, ostaje krem prema vrhu i crno-smeđ prema bazi; listići su gusti, kasnije su razmaknuti, uski, blago su trbušasti, izrezani uz stručak, prirasli do slobodni, dugo su vremena bjelkasti, zatim su smećkasti, oštrica je nazubljena, ponekad je valovita, bjelkasta; spore su višekutne, grbave, nepravilne, s 5-6 neujednačenih tupih grbica, 6.5-11 x 5-9 µm, Qe = 1.4, otrusina je oker smeđa do smeđa; meso je bjelkasto u klobuku, smećkasto u stručku, osobito u kori, miris nije izražen ili je blag na spermu, a okus je blag do malo neugodan; raste u šumama, u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, na tlu izmiješanom s drvnim ostacima ili izravno na trulom drvetu./

Raste ispod crnogoričnog drveća, obično smreke, spore su prosječno duge oko 8.2 µm, listići su bez crvenkaste nijanse.

/Klobuk je 2-4 cm širok, površina je suha, ljuskava do raspucana na polja na sredini, vlaknasta prema rubu, prvo je tamno sivo-smeđ do tamnosmeđ, vremenom i sušenjem izblijedi do smeđe boje; stručak je 20-30 x 3-4 mm, valjkast, polugomoljast na bazi, prekriven je svjetlijim vlaknima na tamnosmeđoj osnovi; listići su gusti, debeli, zaokruženi su uz stručak, prirasli, bjelkasti, kasnije su oker-smeđi, oštrica je ponekad mjestimično smeđa; spore su višekutne, nepravilne, prekrivene su s nekoliko grbica, 6.5-10 x 4.5-5 µm, Qe = 1.4, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto do krem, na prerezu je nepromjenjivo, miris i okus nisu izraženi./

Raste na tresetištima, rubovima ribnjaka, provodnjenim terenima, u tresetnoj mahovini.

/Klobuk je 1-4 cm širok, površina je obično prošarana kontrastnim, tamnijim sraštenim vlaknima na svjetlijoj osnovi, često je bradavičasta na sredini, raspucana, gotovo vodenasta, sivkasto-smeđ, svijetlosmeđ do tamnosmeđ s crvenkastom nijansom, gotovo je crno-smeđ na sredini, rub je podvijen u mladosti, kasnije je ravan i s bjelkastim do sivkastim ostacima koprene; stručak je 40-70 x 5-10 mm, obično je malo zadebljan prema bazi, ali i gomoljast, s bjelkastim do crvenkastim crticama prema vrhu, gol prema bazi, često je s izraženom bjelkastom koprenom, krem do svijetlosmeđ s crvenkastim odsjajem, obično je prekriven bjelkastim micelijem na bazi; listići su umjereno gusti, usko su prirasli, krem, svijetlo sivkasto-smeđi do blago crvenkasti; spore su višekutne, grbave, nepravilne, prekrivene su s 8-11 izraženih, nepravilnih i često zaobljenih grbica, 6-9 x 4.5-7 μm, Qe= 1.4, otrusina je smeđa do ponekad tamnosmeđa; meso je mekano u klobuku, vlaknasto u stručku, bjelkasto, krem ​​do smećkasto, na prerezu je nepromjenjivo, miris nije izražen ili je slab na spermu, osobito na prerezu, a okus je blag./

Raste u bjelogoričnim šumama, parkovima i uz rubove livada, ispod raznog bjelogoričnog drveća.

/Klobuk je 0.5-3 cm širok, površina je u mladosti sa slabim bjelkasto-sivkastim ostacima ovoja, gola, kasnije je vlaknasta i raspucana prema rubu, u mladosti je s ostacima bjelkaste koprene, smeđ do tamno crveno-smeđ, vremenom malo izblijedi prema rubu; stručak je 20–40 x 1–3 mm, baza je s gotovo obrubljenim gomoljem, u mladosti je prekriven bjelkastim dlačicama, kasnije je uzdužno crtast ili gol, pahuljast samo blizu vrha, svijetlosmeđ do smeđ s crvenkastom nijansom; listići su gusti, oko 50–65 ih dopire do stručka, gotovo su slobodni do prirasli, isprva su bjelkasti, kasnije su svijetlo krem-smećkasti do smeđi, s ili bez crvenkaste nijanse, oštrica je resasta, bjelkasta do boje lica; spore su višekutne, nepravilne grbave, sa 7–10 često prilično izraženih tupih grbica, 6.5–8.5 x 5–6.5 µm, Qe = 1.4, otrusina je smeđa; meso je vodenasto smećkasto u klobuku, nešto je tamnije u stručku, miris je na spermu, barem na prerezu, a okus nije izražen./

Spore su prosječno kraće od 7.6 µm.

Listići su u mladosti žuti, klobuk je širok 1-3 cm, meso je bjelkasto, miriše na spermu.

/Klobuk je u mladosti sa smeđim ostacima koprene, jako je vunasto-baršunast na sredini, prema rubu je djelomično jako vlaknast, crvenkasto-smeđ do tamnosmeđ, svjetliji prema rubu; stručak je 30-70 x 3-7 mm, ponekad je jedva zadebljan na bazi, bjelkast, prema bazi postaje tamniji, smećkast, pahuljast samo na vrhu, ispod je gusto ljuskav; listići su gusti, usko su prirasli, žuti, kasnije su oker-smeđi do maslinasto-smeđi; spore su višekutne, trokutaste do pravokutne, nepravilne, grbave, 6-7 x 5-6 µm, Qe = 1.4, otrusina je smeđa; raste u vlažnim močvarnim područjima, u crnogoričnim šumama, u simbiozi sa smrekom./

Listići su u mladosti bjelkasti, kasnije mogu biti žuti, klobuk je širok 2-6 cm, meso je bjelkasto, na prerezu postaje svijetlosmeđe, osobito u dnu stručka, miris nije izražen.

/Klobuk je u mladosti prekriven s ostacima smećkastog ovoja koji poslije nestane, isprva je gladak, kasnije je u cijelosti vlaknast, slabo je vunast prema rubu, prvo je svijetlo ružičasto-smeđ, zatim je smeđ, crvenkasto-smeđ ili tamnosmeđ, grbica je često nešto tamnija do gotovo crnkasto-smeđa; stručak je 30–60 x3–5 mm, malo je zadebljan na bazi, pun, kasnije je šupalj, isprva je čitav bjelkasto pahuljast, kasnije je uzdužno crtast ili gol, bjelkast i sitno pahuljast samo na vrhu, ispod je smećkast, crvenkasto-smećkast do tamnosmeđ ili gotovo crno-smeđ, s ili bez crvenkaste nijanse, na bazi je bijelo maljav; listići su umjereno gusti, široki su 3-4 mm, trbušasti, prirasli ili prirasli sa zupcem, lomljivi, najprije su bjelkasti do sivkasti, zatim su postupno žućkasti, oker do smeđi, oštrica je erodirana, pilasta i bjelkasta; spore su višekutne, ponekad su pravokutne, nepravilne, zvjezdaste, grbave, obično s 5-6 izraženih, gotovo gotovo prstastih, zaobljenih izbočina, 6-8 x 5-6.5 µm, Qe = 1.4, otrusina je smeđa; raste u crnogoričnim šumama i u močvarnim područjima, u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem, najčešće sa smrekom ili borom, rjeđe s bjelogoričnim drvećem, obično brezom ili bukvom, u tresetnoj mahovini, na kiselom tlu./

Prosječni Q spora je 1.5.

Prosječni Q spora je 1.4.

Stručak je debeo 1.5-2.5 mm, klobuk je širok 1-2 cm, spore su prosječno duge oko 8.7 µm.

/Klobuk je gladak na sredini, prema vani je radijalno vlaknast, vlakna su razmaknuta, ponekad je sa sivkastim ostacima ovoja na sredini, tamnosmeđ do crnkasto-smeđ na sredini, prema vani je smeđ, rub je podvijen u mladosti, kasnije je izravnat i često raspucan; stručak je 1.5-2.5 cm visok, blago je zadebljan na bazi, na krajnjem je vrhu bijelo pahuljast, ispod je slabo bijelo ljuskav do vlaknast, uzdužno crtast, koprena nije uočljiva, svijetlo žuto-smeđ u mladosti, ubrzo potamni, zatim je crveno-smeđ na vrhu, a prema dolje je tamnosmeđ do crno-smeđ ili crvenkasto-smeđ; listići su umjereno su gusti, široki su do 4 mm, trbušasti, usko su prirasli, svijetlo sivkasto-smeđi, zatim su sivo-smeđi do smeđi, oštrica je svjetlija ili boje lica; spore su eliptične, višekutne, tupe na jednom kraju do grbave, s 4-7 niskih, zaobljenih grbica, grbice su srednje velike do velike, 8-9.5 x 5.5-7 μm, Qe = 1.5, otrusina je žuto-smeđa do smeđa; meso je u klobuku bjelkasto do svijetlosmeđe, u stručku je svijetlosmeđe do svijetlo crvenkasto-smeđe, u bazi je čak crno-smeđe, miris je nejasan ili slabo kiseo, a okus nije izražen; raste uz pješčane staze i ceste po suhim vrištinama, u simbiozi s raznim crnogoričnim i bjelogoričnim drvećem, obično borom ili brezom, na pjeskovitom tlu./

Klobuk je s gustim šiljastim ljuskama na sredini.

/Klobuk je 1-4 cm širok, površina je suha, prema rubu je ljuskav, vremenom se raspucava, ali nije rascijepljen, nije s razmaknutim vlaknima i ne otkriva svjetliju osnovnu, na sredini je tamnosmeđ, prema rubu je smeđe ili sivo-smeđ, rub je podvijen u mladosti, kasnije je obješen do izravnat; stručak je 20-45 x 3-7 mm, nekad je blago proširen na bazi, pun, kasnije može biti šupalj, površina je suha, koprena je brzo prolazna, pahuljasta na krajnjem vrhu, na donjoj je polovici vunasto-vlaknasta, ljuskava, slabije prema vrhu, svijetlosmeđ do smeđ, na vrhu je svjetliji, obično bjelkast, na bazi je ponekad s bijelim micelijem; listići su osrednje gusti do razmaknuti, široki su do 3 mm, prirasli do gotovo slobodni, izmiješani su s lamelulama, u početku su bjelkasti do sivkasti, kasnije su svijetlosmeđi, smeđi do narančasto-smeđi, oštrica je resasta i bjelkasta; spore su uglavnom eliptične, višekutne, nepravilne, izraženo su grbave, tipično su s 8-14 grbica, 8-11 x 6-8 µm, Qe = 1.45, otrusina je oker-smeđa do smeđa; meso je debelo do 3 mm, čvrsto, bjelkasto, nepromjenjivo na nagnječenim mjestima, miris nije izražen, a okus je blago kiseo ili također nije izražen; raste u crnogoričnim šumama, u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem, obično smrekom, jelom ili borom, a ponekad i s bjelogoričnim drvećem, često brezom, topolom ili johom, na zemlji ili ponekad na trulom drvu ili prividno na zemlji izmiješanom s drvnim ostacima./

Klobuk je gladak do vunast na sredini.

/Klobuk je 3-6 cm širok, površina je ljepljiva kada je vlažna, prema rubu postaje gusto radijalno vlaknasta ili s gusto zbijenim ljuskama, bez pukotina, prilično je ujednačeno smeđ ili tamniji na sredini, vremenom razvija crvenkastu nijansu, rub je isprva podvijen, kasnije je rascijepljen i sa svijetlosmeđim, krpastim ostacima zastorka, na kraju je izvrnut prema gore; stručak je 30–50 x 3–5 mm, ponekad je malo zadebljan na bazi, nije gomoljast, u početku je pun, vremenom postaje šupalj, uglavnom je gladak, dugo je vremena sitno uzdužno vlaknast, samo je na vrhu pahuljast, smećkast, zatim je tamnosmeđ, često je crnkast na dnu, ispod klobuka je svjetliji; listići su umjereno gusti, kasnije su razmaknuti, trbušasti, usko su prirasli, tanki, lomljivi, bjelkasti u mladosti, kasnije su oker-smeđi, oštrica je nejasno bijela i resasta; spore su višekutne, često su pravokutne, duguljaste, često su u obliku klina do stožaste, blago su grbave, nepravilne, 8-11 x 5-7 µm, Qe = 1.5, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto do žuto, miris nije izražen, a okus je neugodan, bljutav; raste na čistinama i rubovima crnogoričnih šuma, te u vlažnim močvarnim područjima, u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem, često u travi./

Površina je s bjelkastim ili sivkastim ostacima ovoja u mladosti.

Raste na pjeskovitim terenima ispod bora, spore su prosječno duge oko 9.7 µm, klobuk je širok 0.5-2.5 cm.

/Klobuk je sa slabim ostacima sivkastog ovoja na sredini, često su uočljivi u vidu vrlo malih mrlja, u mladosti je gotovo gol, kasnije je sa sitno vlaknast i raspucan, u mladosti je sa slabim ostacima sivkaste koprene, smeđ do tamnosmeđ s crvenkastom nijansom, na sredini je tamniji, slabo je crtast prema rubu, s tamnijim vlaknima na svjetlijoj osnovi, rub je u početku podvijen, kasnije se izravna; stručak je 15–35 x 1–5 mm, u mladosti je sivkasto maljav, kasnije je uzdužno crtast do gotovo gol, rijetko je pahuljast samo na krajnjem vrhu, bjelkast, svijetlosmeđ do smeđ s crvenkastom nijansom; listići su umjereno gusti do razmaknuti, oko 30–50 ih dopire do stručka, prirasli, isprva su krem-sivkasti, kasnije su sivkasto-smeđi do crveno-smeđi, oštrica je resasta, bjelkasta do boje lica; spore su višekutne, vrlo nepravilne, grbave, s 8–12 nepravilnih izbočenih tupih grbica, 8.5–11 x 6–8 µm, Qe = 1.4, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto u klobuku i stručku, slabo je smećkasto u kori stručka, miris je kiselkast, aromatičan, a okus je blag./

Raste u bjelogorićnim šumama i parkovima ispod raznog bjelogoričnog drveća, spore su prosječno duge oko 8.2 µm, klobuk je širok 2-4 cm.

/Klobuk je u mladosti sa bjelkastim ostacima ovoja na sredini, gladak, kasnije je radijalno vlaknast, vlakna su često razmaknuta i otkrivaju bijelu tramu, često je rascijepljen prema rubu, bez tragova koprene, svijetlosmeđ do crvenkasto-smeđ, često je prilično taman; stručak je 30-70 x 3-6 mm, općenito je blago proširen ili gotovo gomoljast na bazi, pahuljast na vrhu, ispod je sa sitnim bjelkastim ljuskicama, koje su u kontrastu sa tamnijom osnovom, u mladosti je bjelkast i sa slabom ili izraženom ružičastom nijansom, kasnije postaje oker do žućkasto-smeđ; listići su umjereno gusti, trbušasti, prirasli do gotovo slobodni, obično su tanki, u početku su bjelkasti, zatim su oker do sivo-smeđi, oštrica je nazubljena i svjetlija; spore su izraženo grbave, grbice su zaobljene, 7-9.5 x 5.5-7 µm, Qe = 1.4, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto ili blago kremasto u kori stručka, miris i okus su na spermu./

Spore su prosječno duge oko 9.7 µm.

/Klobuk je 2-5 cm širok, površina je slabo ljepljiva, na sredini je glatka, prema rubu je slabo radijalno vlaknasta, rijetko je grubo vlaknasta, rijetko se razlaže, ostaci ovoja nisu prisutni, svijetlo sivo-smeđ, rijetko je žuto-smeđ, na sredini je tamniji, ponekad čak crveno-smeđ do crnkast, obično je svjetliji prema rubu, ponekad je tamno crtast na svjetlijoj osnovi, rub je ponekad zakrivljen u starosti; stručak je 20-135 x 2.5-10 mm, lagano se širi prema bazi, suh ili slabo ljepljiv, vlaknast, često je ljuskav, vrh je blago pahuljast ili ne, koprena je bjelkasta do svijetlo sivo-smeđa, u mladosti je bjelkast, zatim je svijetlo crvenkasto-smeđ ili svijetlo sivkasto-smeđ, često je dosta tamniji na srednjem dijelu, na bazi je bjelkast ili žućkast do oker u starosti, ponekad je djelomično tamno sivkasto-smeđ do crnkast i oker na bazi; listići su umjereno gusti, široki su do 7.5 mm, trbušasti, usko su prirasli, u mladosti su svijetlosivi, kasnije su svijetlo sivo-smeđi, oštrica je obično blago resasta i boje lica ili svjetlija; spore su gotovo kuglaste do elitptične, obično su prilično jako grbave, s 9-12 grbica, 8.5-11 x 6.5-8 μm, Qe = 1.4, otrusina je žuto-smeđa; meso je bjelkasto, ponekad je sivkasto-smeđe ili crvenkasto, rijetko je smeđe u bazi stručka, miris je slabo kiseo i na spermu ili neodređen, a okus nije izražen; raste uglavnom u crnogoričnim šumama i parkovima, u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem, obično smrekom, na vapnenastom tlu./

Spore su prosječno duge 8.5-9 µm.

Spore su često s tri ili četiri jako izbočene tupe grbice, stručak je često s ljubičasto-smeđ na donjem dijelu, a meso u kori stručka s ljubičastom nijansom.

/Klobuk je 1.5–4 cm širok, površina je bez ostataka ovoja, isprva je fino baršunasta, ispucana do sitno vlaknasta, kasnije je jako raspucana do vlaknasta s prilegnutim, ali često razmaknutim vlaknima, pa je zato ponekad dvobojna s tamnim vlaknima na svjetlijoj trami, te vremenom karakteristično uglavnom izlizana prema rubu, obično je bradavičava ili ispucana na sredini, u mladosti je s finom krem koprenom, oker-smeđ, svijetlosmeđ, smeđ, također je tamnosmeđ u starosti, često je gotovo crno-smeđ na sredini; stručak je 20-80 x 2-6 mm, nije ili je jedva zadebljan na bazi, u početku je čitav vlaknast, kasnije je gladak, samo je na krajnjem vrhu pahuljast, prvo je bjelkast, zatim je mesnatocrvenkast, smećkast, osobito prema vrhu; listići su umjereno gusti do prilično široko razmaknuti, oko 35-50 ih dopire do stručka, usko su do široko prirasli, blago su trbušasti, u početku su bjelkasti, kasnije su svijetlo oker-smeđi do smećkasti, oštrica je nazubljena, bjelkasta do boje lica; spore su Kuglaste do eliptične, grbave, s prilično su malobrojnim grbama, 6.5–10.5 x 5–8.5 µm, Qe = 1.4, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto, kasnije je ponekad smećkasto u bazi stručka, miriše na gljive, barem na prerezu, a okus nije izražen; raste po nizinskim, brdskim i planinskim terenima, u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, na prilično kiselom tlu./

Pleurocistide i cheilocistide su sličnog oblika i veličine.

/Klobuk je 1.5-4 cm širok, površina je slabo ljepljiva, rijetko je suha, na sredini je gladak ili rijetko s nejasno prilegnutim ljuskama, prema van je obično slabo vlaknast, rijetko je slabo ljuskav, ostaci ovoja nisu prisutni, smeđ do tamnosmeđ, rijetko je sivo-smeđ, na sredini je crnkasto-smeđ, na vanjskom je dijelu ponekad svjetliji, rub ponekad slabo narebran, ponekad lagano krpast; stručak je 30-55 x 2-7 mm, nekad se lagano širi prema dolje, rijetko je polugomoljast na bazi, površina je često s tamnosmeđim snopićima vlakanca koji sliče prilegnutim ljuskama, slabo je ljepljiva ili suha, obično je slabo vlaknasto crtasta, na vrhu je blago pahuljasta, koprena je bjelkasta, svijetlosmeđ ili crvenkast, gornji je dio ponekad bjelkast, donji je dio obično tamniji, do tamnosmeđ, na bazi je obično bijel; listići su umjereno gusti, 30-38 ih dopire do stručka, široki su do 6 mm, trbušasti, prirasli, u početku su sivkasti do krem, zatim su krem-smećkasti, na kraju su oker-smeđi i često s tamnim pjegama, oštrica je boje lica ili svjetlija, glatka; spore su gotovo kuglaste do eliptične, višekutne, obično su prilično izraženo grbave, grbice su male do srednje velićine, 7.2-10.5 × 5.3-7.5 µm, Qe = 1.4, otrusina je žuto-smeđa; meso je u klobuku sivo-smeđe do bjelkasto, u stručku je boje površine stručka do bjelkasto, u bazi je obično bijelo, rijetko je žućkasto, miris je slab na spermu ili nejasan, a okus nije izražen; raste u vlažnim miješanim šumama, priobalnim šumama i po močvarama, u simbiozi s raznim crnogoričnim i bjelogoričnim drvećem, obično smrekom ili brezom./

Cheilocistide su nešto kraće i šire od pleurocistida.

/Klobuk je 1-4 cm širok, površina je slabo do izraženo ljepljiva, glatka ili raspucana ili sa sitnim prilegnutim ljuskicama na sredini, prema rubu je radijalno vlaknasta, ponekad se razlaže, bez ostataka ovoja, promjenjive je boje, sivkast, žuto-smeđ ili crvenkasto-smeđ s tamnijom, crveno-smeđom ili sivo-smeđom sredinom, ponekad je svijetlo žuto-smeđ, rijetko je tamnosmeđ ili vrlo svijetlo sivo smeđ sa žuto-smeđom grbicom, grbica je obično najtamnija, a vanjski rub najsvjetliji, rub je ponekad zakrivljen ili slabo brazdast, ponekad je s resastim ostacima koprene; stručak je 20-70 x 2.5-8 mm, lagano se širi prema dolje, baza je zadebljana do sužena, vrlo je slabo ljepljiv, čitav je izraženo bijelo baršunast do ljuskav ili samo slabo na gornjem dijelu, rijetko je potpuno gotovo gladak, ponekad je crtast, ostaci koprene su bjelkasti, na bazi je bijel ili žućkast, osnova je svijetlo crvenkasto-smeđa, svijetlosmeđa ili crvenkasta na vrhu, ponekad potamni na osušenim mjestima; listići su umjereno gusti, prilično su široki, do 7 mm, trbušasti, usko su prirasle, često se vrlo kratko spuštaju po stručku sa zupcem, u mladosti su sivkasti ili svijetlo sivo-smeđi, kasnije su sivo-smeđi, rijetko su svijetlo žuto-smeđi, oštrica je boje lica ili malo svjetlija, glatka ili blago resasta; spore su gotovo kuglaste do eliptične, slabo do prilično izraženo grbave, s 8-12 zaobljenih grba, grbe su srednje veličine do prilično velike, nekad su sužene na sredini, 8-10 x 5.5-7 μm, Qe = 1.4, otrusina je smeđa; meso je svijetlosmeđe, bjelkasto ili sivkasto, u stručku je iste boje ili bjelkasto, u bazi je bijelo ili žućkasto, miris je slabo na spermu do kiselkast ili nije izražen, a okus nije izražen; raste na obalama rijeka i potoka i u priobalnim miješanim i crnogoričnim šumama, u simbiozi s raznim crnogoričnim i bjelogoričnim drvećem, obično smrekom, borom ili brezom, na tlu bogatim hranjivim tvarima i pjeskovitom tlu./

Ključ E - vrste s grbavim sporama i bez ostataka ovoja. Stručak je pahuljast/injast s caulocistidama najmanje do jedne trećine, može biti sve do baze, bez ostataka ovoja ili su nejasni.

Klobuk je bjelkast, krem, žut do sivkast.

Klobuk je širok 3-8 cm, stručak debljine 5-15 mm, spore su prosječno duge oko 9.7 µm.

Prosječni Q spora je 1.7, raste po močvarama i vlažnim mjestima, obično ispod vrbe ili breze, rjeđe ispod smreke, često u tresetnoj mahovini (Sphagnum).

Prosječni Q spora je veći od 1.5 ili manji od 1.4.

Prosječni Q spora je 1.4-1.5.

Spore su prosječno duže od 10 µm, prosječni Q spora je 1.7.

/Klobuk je 1.5-4.5 cm širok, površina je radijalno vlaknasta, u mladosti je s ostacima ovoja na rubu, svijetlosmeđ do tamnosmeđ ili blago crvenkasto-smeđ; stručak je 30-80 x 3-7 mm, izraženo je gomoljast na bazi, površina je bjelkasta u mladosti, glatka ili prekrivena je bijelim uzdužnim vlaknima na smećkastoj osnovi, oker na sredini, vremenom tamni, bjelkast na bazi; listići su osrednje su gusti do razmaknuti, široki su do 6 mm, prirasli, bjelkasti do sivkasto-krem u mladosti, kasnije su sivkasto-smeđi do svijetlosmeđi, ponekad su sa maslinastom nijansom; spore su eliptične do gotovo pravokutne, s blagim su grbicama, 9-14.5 × 5.5-7.5 µm, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto, u sredini je smećkasto, miris je na gljive, malo kiselkast, a okus nije izražen; raste na travnjacima, u vrtovima, uz rijeke i potoke, u simbiozi sa raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, obično topolom, vrbom, brezom, smrekom ili borom, na vapnenastom tlu./

Stručak je crvenkast ili ružičast, osobito na vrhu, u starosti su s maslinastom nijansom.

/Klobuk je 2-6 cm širok, površina je s izraženim ostacima ovoja u mladosti, prekrivena sa sraštenim vlaknima, kasnije se radijalno raspucavaju, pukotine su sivkaste i osobito izražene na rubu koji je mesnatocrvenkast ili smeđ i često nepravilan, koprena nije prisutna, u mladosti je bijel, kasnije je žuto-smeđ, svijetlosmeđ do crvenkasto-smeđ, na sredini je tamnosmeđ; stručak je 30-65 x 3-9 mm, na bazi je s jasno obrubljenom bulbom i širok do 12 mm, pun, često je uvijen, cijelom je dužinom pahuljast, brazdast ili crtast, krem, na gomolju je je bijel; listići su osrednje su gusti, tanki, prilično su široki, zaokruženi su uz stručak, prirasli do gotovo slobodni, u mladosti su bjelkasti, kasnije su sivo-crvenkasti, oštrica je sitno nazubljena, boje lice ili bjelkasta; spore su višekutne, grbave, s 3-5 niskih grbica, nepravilne, 7.5-10 x 5-6.5 µm, Qe = 1.6, otrusina je svijetlosmeđa; meso je u klobuku bjelkasto, a u stručku je kremasto do crvenkasto, miris je jak i vrlo neugodan, kiseo, na spermu ili na zemlju, a okus je blag; raste u crnogoričnim i bjelogoričnim šumama, po livadama, te ispod grmlja, u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, najčešće hrastom, na zemlji, u travi, na pjeskovitom ili vapnenastom tlu./

Stručak je bjelkast do krem i bez crvenkaste nijanse, listići nikada nisu maslinasti u zrelosti.

/Klobuk je 1.5–4 cm širok, površina je radijalno vlaknasta, najčešće je pustenasta do čak vunasto-vlaknasta s čupercima prilegnutih vlakana, ponekad postane gola na sredini ili je ponekad čitava glatka, mazava i ljepljiva, sa slijepljenim je česticama zemlje i humusa, u mladosti je s prilično postojanim ostacima ovoja, zlatnožut do žuto-smeđ ili žuto-narančast u mladosti, često je više smeđ do žuto-crvenkast ili smeđ s crvenkasto-narančastom nijansom u starosti, ponekad je žućkast do oker, osobito prema rubu, rub nije narebran; stručak je 10–50 x 2–6 mm, često se blago sužava prema vrhu, na bazi je gomoljast i širok 7-9 mm, gomolj je najčešće obrubljen, u mladosti je na bazi s dobro ograničenim bjelkastim vlaknastim slojem koji podsjeća na volvu, do gomolja je čitav ravnomjerno pahuljast, pahulje su tanke i guste, ponekad je pahuljasto-vlaknast na donjem dijelu, blizu gomolja, koprena nije prisutna ni u mladosti, isprva je bjelkast do krem, ponekad je sa svijetložutom nijansom u zrelosti, nikada ne tamni; listići su umjereno gusti, 40–50 ih dopire do stručka, široki su 2–5 mm, gotovo su slobodni ili prirasli, isprva su bijeli ili bjelkasti, ubrzo postaju krem ili sivkasti, sivo-smeđi i na kraju oker-smeđi, rjeđe su s ljubičastim ili ružičasto-ljubičastim odsjajem, nikada nisu maslinasti u zrelosti, oštrica je nazubljena, bjelkasta ili svjetlija od lica, ponekad je mjestimično iste boje; spore su višekutne, grbave, s 8–11 zaobljenih do stožastih, tupih grbica, visokih 0.5–0.7 µm i širokih 0.7–1.1 µm na bazi, ponekad su s vršnom izbočinom visokom do 1.2 µm, bez kličnog otvora, 7–10 × 5–7 µm, Qe = 1.6, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto u sredini klobuka, bijelo do boje površine u stručku, bijelo u gomolju, miris je slab do jak na spermu, osobito na prerezu, a okus je blag; raste u parkovima, urbanim područjima ili u šumama, u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, obično hrastom, bukvom, brezom, grabom, lipom, borom ili jelom, u mediteranskim područjima često uz bušin, na kiselom do vapnenastom, pjeskovitom tlu, često u tresetnoj ili drugim mahovinama./

Spore su prekrivene sa 7-12 uskih i izduženih izbočina.

Klobuk je širok 1-2.5 cm, spore su prosječno duže od 11.5 µm, prosječni Q spora je 1.2, raste na vlažnom tlu, obično ispod johe ili breze.

/Klobuk je bez ostataka ovoja, grubo baršunast do kasnije sitno ljuskav, žuto-smeđ, smeđ, crveno-smeđ to tramno sivo-smeđ, u starosti izblijedi, na rubu je svjetliji; stručak je 20-50 x 2-3 mm, na bazi nije gomoljast ili je jedva izraženo zadebljan, pun, kasnije je šupalj, slabo je bijelo pahuljast na vrhu, ispod je uzdužno vlaknast, koprena nije prisutna u mladosti, crvenkasto-smeđ; listići su razmaknuti, široki su 2-3 mm, zaokruženi su uz stručak, prirasli do gotovo slobodni, u mladosti su svijetlo cimetastosmeđi, zatim su žuto-smeđi, kasnije su maslinasto-smeđi, oštrica je resasta i bijela; spore su gotovo kuglaste do jajolike, dekorirane su dosta upadljivim, gustim, stožastim bodljama visokim do 3 µm, 11-14 x 9.5-12.5 µm, otrusina je smeđa do hrđastosmeđa; meso je okerasto-smeđe, u stručku je mjestimično lagano crvenkasto-smeđe, miris nije izražen ili je blag na zemlju, a okus nije izražen; raste u vlažnim bjelogoričnim šumama i uz potoke./

Klobuk je širok 2-6 cm, spore su prosječno kraće od 11.5 µm, prosječni Q spora je 1.3, raste obično ispod hrasta, graba, kestena ili bukve.

/Klobuk je prvo gladak na sredini, kasnije je čitav radijalno vlaknasta i s rascijepljenom kožicom ispod koje se uočava bijela trama, svijetlosmeđ, siv do tamnosmeđ; stručak je na bazi s plosnatim, često dosta širokim i obrubljenim gomoljem, vlaknast, bjelkasto pahuljast na vrhu, ponekad je prošaran poput zmijske kože, u mladosti je bjelkast, vremenom postaje smećkast; listići su osrednje gusti, suženi su uz stručak, prirasli, izmiješani su s lamelulama, najprije su bjelkasti, kasnije su s maslinastim odsjajem, oštrica je ravna i bjelkasta; spore su zvjezdaste, sa 7-12 izduženih izbočina, 9-12 x 7-10 µm, otrusina je žuto-oker do hrđastosmeđa; meso je bjelkasto u klobuku, blago smećkasto u stručku, miriše neugodno na spermu, a okus nije izražen; raste u miješanim i bjelogoričnim šumama, uz šumske puteve, gradskim parkovima i vrtovima./

Spore su prosječno duže od 10.7 µm.

Raste po močvarnim terenima i uz potoke, u simbiozi s johom, spore su sa 7-9 velikih grba.

/Klobuk je 1-5 cm širok, površina je u mladosti sa slabim slojem radijalno raspršenih ostataka ovoja, donekle postojanim na sredini, a ponekad vise s ruba ili zaostanu kao bjelkasti ostaci na rubu, glatka i gola, ponekad je gotovo sjajna, u starosti je slabo radijalno raspucana, s malo razdvojenim vlaknima, ponekad je fino bradavičava na sredini i rijetko malo ljuskava prema rubu, bez ostataka koprene, malo je mazava i ljepljiva kada je vlažna, pe je ponekad sa slijepljenim česticama zemlje, rub je povremeno duboko rascijepljen, prvo je žut, kasnije je žuto-smećkast, oker, tamno oker ili s maslinastom nijansom, na sredini je ponekad malo sivkast zbog slabih vlažnih ostataka ovoja, u starosti je s kontrastom boja, tamnije smeđ na sredini i oker prema rubu; stručak je 30-100 x 3-6 mm, često snažno savijen blizu baze, baza je uvijek duboko ukopana u zemlju, zadebljana, rijetko je s malim poluobrubljenim gomoljem, čitav je pahuljast, krem, žućkast, svijetlooker, u starosti je malo smeđ prema bazi; listići su umjereno gusti do malo razmaknuti, oko 40–50 ih dopire do stručka, prirasli do gotovo slobodni, isprva su bjelkasti, kasnije su krem s maslinastom nijansom do svijetlo sivkasto-oker, oker, sivkasto-smeđi ili smeđi, ponekad su sa slabom ružičastom nijansom, oštrica je glatka do fino resasta, bjelkasta do boje lica; spore su višekutne, nepravilne, grbave, zatim su zvjezdaste, grbe su s tupim vrhovima, 9.5–13.5 x × 7–11 μm, Qe = 1.3, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto do žućkasto u klobuku, krem u stručku, ali više smećkasto prema bazi, osušeno je tamnosmeđe, svijetlosmeđe ili sivkasto-smeđe u klobuku, u stručku je iste boje ili malo svjetlije, ponekad u stručku postaje gotovo crnkasto, mladi primjerci ne pocrnu, miris i okus nisu izraženi; raste u simbiozi s johom, na vlažnom i kiselom tlu./

Raste u šumama, po parkovima i na travnjacima, ispod raznog bjelogoričnog drveća, uglavnom hrasta lužnjaka, breze, topole, lijeske, vrbe ili javora, spore su s 12-14 grba.

/Klobuk je 1-4 cm širok, površina je glatka i ponekad s ostacima ovoja na sredini, prema rubu je radijalno vlaknasta do raspucana, žuto-smeđ na sredini, prema rubu je svjetliji, žuto-oker do prljavo žuto-smeđ; stručak je 15-55 x 2-5 mm, gotovo gomoljast do obrubljeno gomoljast na bazi i širok 5–7 mm, čitav je bijelo pahuljast, uzdužno crtast, isprva je bijel, sa žuto-smeđom nijansom na dnu, kasnije je blago žućkast do žuto-smeđ; listići su umjereno gusti, do 3 mm široki, usko su prirasli do slobodni, svijetlosivi, zatim su sivo-smeđi, oštrica je svjetlija; spore su zvjezdaste, grbice su usko stožaste i zaobljene, vršna je grbica često najveća, duga je do 3.5 µm, 10-13 x 8-10.5 µm, Qe = 1.3, otrusina je žuto-smeđa do smeđa; meso je bjelkasto u mladosti, kasnije je djelomično svijetlo žuto-smeđe u stručku, osušeno je prilično svijetlosmeđe u klobuku, listići su smeđi, a u stručku je smeđe do tamnosmeđe, rijetko je crnkasto-smeđe, a u klobuku i gomolju je svjetlije; miris i okus nisu izraženi./

Spore su prosječno kraće od 9.5 µm.

Površina klobuka se prema rubu razlaže na male ljuskice, stručak je bjelkast do svijetlokrem, a meso bjelkasto ili jedva uočljivo žućkasto, spore su sa izraženim grbicama.

/Klobuk je 3-6 cm širok, površina je karakteristično dvobojna jer je žućkasto-oker osnova djelomično prekrivena tamnooker dekoracijom koja je nešto gušća na sredini, na sredini je vlaknasto-ljuskava, prema rubu je radijalno vlaknasta, a kasnije je s malim ljuskicama, na sredini je tamnosmeđ, prema rubu je nešto svjetliji, oker i slamnatožut; stručak je 30-60 x 5-10 mm, na bazi je s obrubljenim gomoljem i širine 8-9 mm, pun, s veoma je sitnim, gotovo točkastim dlačicama, a između njih je površina brašnjava, bjelkast do svijetlokrem, svjetliji je od klobuka; listići su zaokruženi uz stručak, prirasli, veoma su različitih dužina, osrednje su gusti, u mladosti su kremasto-sivkasti, nešto kasnije su sivo-smećkasti, oštrica je cjelovita i svjetlija; spore su nepravilno višekutne, sa 6-9 izbočenih grba, 8-10 x 6-8 µm, Qe = 1.3, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto i lagano žućkasto, lagano miriše na spermu, a osušeno malo po duhanu, a okus nije izražen; reakcija mesa u dodiru s gvajakom tinkturom je negativna; raste u svim tipovima šuma, u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, najčešće bukvama, hrastovima, lijeskama, vrbama i borovima, na vapnenastom tlu. Jedna je od češćih cjepača u našoj zemlji, a pronađe se i na Jadranu./

Površina klobuka se prema rubu ne razlaže na ljuskice, stručak je u zrelosti žućkasto-oker, a meso obično žuto-oker do smećkasto, grbice su na sporama slabo izražene.

/Klobuk je 2-4 cm širok, površina je u mladosti s ostacima bjelkastog ovoja na sredini, gladak do sitno vlaknast na sredini, prema rubu je radijalno vlaknasta do ljuskava, žućkast u mladosti, kasnije je više oker do svijetlosmeđ, osobito na sredini, rub je podvijen do ravan, vremenom se raspucava; stručak je 35-60 x 3-6 mm, obično je gotovo obrubljeno gomoljast na bazi i širok do 16 mm, pun, kasnije je šupalj, potpuno je pahuljast, kasnije je uzdužno vlaknast, bjelkast do krem u mladosti, kasnije je žućkasto-oker; listići su umjereno gusti do razmaknuti, trbušasti, široko su prirasli, bjelkasti u mladosti, kasnije su sivkasto-oker do sivi i na kraju skoro boje klobuka; spore su eliptične do višekutne, nepravilne, grbave, s do 7 grbica, 7-11 × 6-8 µm, Qe = 1.3, otrusina je smeđa; miris i okus mesa nisu izraženi ili su slabi na spermu; raste na pješčanim nanosima i dinama, u simbiozi s borom, na pjeskovitom i kiselom tlu./

Klobuk je širok 1-2 cm, stručak je valjkast ili blago zadebljan na bazi, debeo je 3-5 mm, raste ispod bora ili smreke, rijetko ispod vrbe.

/Klobuk je vodenast, gladak, zatim je fino vlaknasto-ljuskav, osobito prema rubu, oker-smeđ, žućkasto-smeđ kada je vlažan, svijetlooker kada je suh; stručak je 2-4.5 cm visok, čitav je pahuljast, izraženije na gornjem dijelu, svijetlosmeđ s ružičastim nijansom; listići su osrednje gusti, kasnije su razmaknuti, trbušasti, prirasli, krem-bjelkasti, zatim su žuto-oker, oštrica je nazubljena i bjelkasta; spore su kuglaste do široko eliptične ili jajolike, s malim, izraženim izbočinama, 6.3-9.6 × 4.7-6.8 µm, Qe = 1.3, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto u klobuku, svijetlosmeđe u stručku, miris i okus su slabi na spermu./

Klobuk, stručak i meso na prerezu su obično s crvenkastom ili ružičastom nijansom, oštrica listića je sitno nazubljena, resasta, raste često ispod lipe.

/Klobuk je 3–6 cm širok, površina je glatka ili baršunasta na sredini, prema rubu je vlaknasta, izlizana i ponekad sitno ljuskava, malo je ljepljiva zbog prisutnosti gela koji zadržava čestice zemlje, u mladosti je gotovo ujednačeno oker-crvenkast, ubrzo je nepravilno pjegav ili crvenkasto-smeđ, ponekad je sa sivkastim nijansama, vremenom može postati ljubičasto-smeđ i u kontrastu sa svjetlijim, ponekad čak i bjelkastim rubom, rub je u mladosti podvijen, zatim je zakrivljen, čak i u zrelosti, uglavnom je režnjast i ponekad radijalno raspucan; stručak je 25-60 x 7-10 mm, zadebljan je prema bazi, završava obrubljenim gomoljem, fino je uzdužno crtast i čitav pahuljast, koprena nije uočljiva čak ni kod mladih primjeraka, okerast, crvenkasto-ružičast u mladosti, zatim je ružičast ili svijetlo ružičasto-oker, svjetliji na vrhu i prema bazi; listići su osrednje gusti, široki su do 8 mm, 45-65 ih dopire do stručka, tanki, izmiješani su s lamelulama, zaokruženi su uz stručak, prirasli, dugo su vremena bjelkasti, zatim su sivkasti, krem-sivi, oštrica je bjelkasta; spore su višekutne, šesterokutne, uglavnom su duguljaste, ponekad su blago zvjezdaste, sa 7-10 izraženih, tupih grba, visokim 1.2-3.1 µm, 9-11 x 7-8 µm, Qe = 1.3-1.4, otrusina je oker-smećkasta do smećkasta; meso je bjelkasto, ne pocrveni, miriše na spermu, a okus nije izražen; raste u urbanom okružju, po parkovima, uz puteve i u termofilnim šumama, u simbiozi s bjelogoričnim drvećem./

Klobuk, stručak i meso nikada nisu s crvenkastom njansom, oštrica listića je bjelkasta i glatka, raste uglavnom ispod topole.

/Klobuk je 1.5-4 cm širok, površina je u mladosti prekrivena uočljivim bjelkastim ostacima ovoja, u starosti su često izraženi kao mrlja na sredini, isprva je gola i glatka, kasnije je fino radijalno raspucana do vlaknasta s prilegnutim i razmaknutim vlaknima, otkrivajući svjetliju tramu, ponekad je malo ljepljiva kada je vlažna i s prilijepljenim česticama tla ili biljnog otpada, ostaci koprene nisu prisutni, najčešće je svijetlo krem-okerast, svijetlo oker-smeđ do svijetlosmeđ, na sredini je obično svjetliji zbog ostataka ovoja, ponekad je i prema rubu nešto svjetliji, rub je isprva blago podvijen, ubrzo je izravnat ili izvrnut prema gore; stručak je 20-50 x 3-7 mm, baza je zadebljana ili s gotovo obrubljenim gomoljem, čitav je sitno pahuljast ili gladak, bjelkast do svijetlo slamnatožut; listići su umjereno gusti, oko 40-60 ih dopire do stručka, prirasli su sa zupcem, isprva su bjelkasti, kasnije su svijetlosmeđi, sivkasto-smeđi ili oker-smeđi, ponekad su s hrđastosmeđim mrljama, oštrica je bjelkasta do boje lica; spore su eliptične, višekutne, obično su sa 6-9 prilično izraženo izbočenih, gotovo šiljastih do tupih grbica, 8.5-11.5 x 6-9 μm, Qe = 1.3, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto u klobuku, isprva je također bjelkasto u stručku, kasnije je ponekad lagano žućkasto ili svijetlosmeđe, osušeno je sivkasto-smeđe do smeđe u klobuku i iste boje ili malo svjetlije u stručku, miriše na spermu, barem na prerezu, a okus nije izražen; raste uz puteve i staze, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem./

Prosječna dužina spora je 7-8 µm.

Listići su žućkasti u mladosti, oštrica je pahuljasta i malo nazubljena, klobuk je širok 1-2 cm, spore su prosječno duge 7 µm.

/Klobuk je fino ljuskav do svilenkasto-dlakav, uglavnom je gol ili vlaknast prema rubu, kasnije je ponekad raspucan, bez ostataka ovoja, tamnosmeđ do maslinasto-smeđ na sredini, na rubu je svjetliji, sivkast, oker-smeđ do smeđ; stručak je 20-40 x 2-4 mm, vrlo je slabo zadebljan na bazi, pun, bez sjaja, čitav je pahuljast, žućkasto-smeđ, ciglastocrven do crvenkastosmeđ, može biti i bjelkast; listići su prilično razmaknuti, široki su 1-2.5 mm, trbušasti, izmiješani su s brojnim lamelulama, tanki, prirasli do gotovo slobodni, isprva su blago žućkasti, u zrelosti su žućkasto-oker, na kraju su oker-smeđi, ponekad su s maslinastom nijansom, oštrica je bijela; spore su eliptične, višekutne, s prilično su niskim grbama, 6-8 x 4.5-5.5 µm, Qe = 1.5, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto u klobuku, žućkasto, žuto-narančasto do smećkasto u stručku, miris nije izražen ili je na spermu, a okus je blag; raste u bjelogoričnim šumama i močvarama, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično bukvom ili hrastom, na vlažnim mjestima, na humusnom tlu ili u mahovini./

Listići su razmaknuti, manje od 30 ih dopire do stručka, spore su prosječno duge 7.5 µm, raste u proljeće od travnja do svibnja, ispod raznog bjelogoričnog drveća, obično vrbe ili johe.

/Klobuk je 1.5-3 cm širok, površina je radijalno vlaknasta, prekrivena je bijelim ostacima ovoja, smeđ, prema rubu je svjetliji, rub je podvijen u mladosti, kasnije se izravna; stručak je 30-50 x 2-3 mm, ponekad je s obrubljenim gomoljem na bazi, čitav je pahuljast, bjelkast, kasnije je često smećkast, na vrhu je obično bijel; listići su široki su do 4 mm, prirasli, kremasti, kasnije su smećkasti do maslinasto-smeđi, oštrica je glatka i bijela; spore su eliptične, nepravilno višekutne, izraženo su grbave, 6.5-8.5 x 4-5.5 µm, Qe = 1.5, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto, miris je neugodan na spermu, a okus nije izražen./

Listići su gusti, više od 30 ih dopire do stručka, spore su prosječno duge 8 µm, raste od svibnja do listopada, ispod raznog crnogoričnog drveća, obično smreke ili jele.

/Klobuk je 1-4 cm širok, površina je suha, na početku je gola, zatim je glatko-vlaknasta, prilegnuto vlaknasta ili ljuskava, ujednačeno je smeđ u mladosti, zatim je žućkasto-smeđ, crvenkasto-smeđ, svjetliji prema rubu; stručak je 25-70 x 2-5 mm, blago je zadebljan na bazi, površina je prekrivena slojem uzdužnih, bjelkastih, pahuljastih vlakanaca koja se na dodir lako brišu, pahuljast na vrhu, ispod je pahuljasto-praškast, smećkast do crvenkasto-smeđ, na bazi je svjetliji; listići su široki su 2-2.5 mm, prirasli, naizmjenično su izmiješani lamelulama, kremasto-bijeli u mladosti, zatim su sivkasto-bijeli do žućkasto-smeđi, oštrica je neravna, nije resasta; spore su eliptične, nekad su višekutne, s malim su grbicama i stožastom grbom na jednom kraju, s kružnim do duguljastim uljnim kapljama, 7-9 x 4.5-6.5 µm, Qe = 1.4, otrusina je smeđa; meso je bijelo ili kremasto-bijelo, vlaknasto i crtasto u stručku, lagano ružičasto ili ružičasto-smeđe, na prerezu je nepromjenjivo, miriše na užeglo ulje, a okus je blag./

Prosječna dužina spora je 11.5-12.5 µm.

Klobuk je širok 1-2 cm, prosječna dužina spora je 12.5 µm, spore su trokutaste s prednje strane.

/Klobuk je gol i gotovo gladak na sredini, zatim je radijalno vlaknast i često raspucan prema rubu, žućkasto-smeđ, smeđ do crvenkasto-smeđ, rub je kasnije blago rascijepljen; stručak je 30-45 x 2-4 mm, s malim je obrubljenim gomoljem na bazi, bijelo pahuljast na bjelkastoj osnovi prema vrhu, crtast, žućkast prema bazi, zatim postaje crvenkasto-smeđ; listići su gusti, tanki, prirasli, izmiješani su s lamelulama, sivkasto-žućkasti do sivo-smeđi, oštrica je nazubljena; spore su višekutne, nepravilne, grbave, s 4-7 prilično niskih grbica, debelih stijenki, 10.5-14.5 × 7-9.5 µm, Qe = 1.5, otrusina je smeđa do tamnosmeđa; meso je kremasto do smećkasto, miris i okus nisu izraženi; raste uglavnom u simbiozi s patuljastom vrbom, u mahovini, često na pjeskovitom tlu./

Raste u bjelogoričnim šumama i parkovima, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično hrastom, grabom, brijestom, lipom ili bukvom, prosječna dužina spora je 11.5 µm, pleurocistide su zadebljanih stijenki, debljine do 2.5 μm.

/Klobuk je 3-7 cm širok, površina je kompaktna, glatka, malo je ljepljiva pa zadržava sitne čestice zemlje, umjereno je vlaknasta, vlakna se poslije razdvajaju, osobito blizu ruba, u mladosti je oker, oker-smeđ, svijetlosmeđ, smeđ, crvenkasto-smeđ do tamnosmeđ na sredini, prema rubu je svjetliji, rub je često rascijepljen; stručak je 25-70 x 3.5-8 mm, na bazi je duboko ukopan i obrubljeno gomoljast i širok do 14 mm, pun, površina je cijelom dužinom bijelo pahuljasta, crtasta, koprena je odsutna, na gornjem je dijelu bjelkast s ružičastom nijansom, ispod je slamnatožut do oker u mladosti, a kasnije smećkast; listići su gusti, prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku sa zupcem, malo su trbušasti, izmiješani su s lamelulama, najprije su bjelkasti do sivkasti, zatim su svijetlooker, svijetlosmeđi ili sivkasto-smeđi, oštrica je fino erodirana, pahuljasta i bijela (koristiti ručno povećalo); spore su višekutne, nepravilne, sa 7-9 malih zaobljenih grbica, 9-14 x 6-9 μm, Qe = 1.5, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto do žućkasto u klobuku, u stručku je oker sa svijetloružičastom nijansom ili svijetlosmeđe u dnu, miris je kiseo, na spermu, a okus je sličan ili nije izražen; površina klobuka, stručka i listići s KOH i anilinom ne mijenjaju boju, a s fenolom pocrvene unutar 5 minuta./

na pješčanim dinama ili pjeskovitom tlu, obično u simbiozi s puzavim vrbama ili borom, prosječna dužina spora je 12 µm, pleurocistide su sa bočnim stijenkama debljine do 4 μm, a na vrhu 4-6 μm.

/Klobuk je 2-7 cm širok, površina je s minimalnim bjelkastim ostacima ovoja na sredini, uglavnom je glatka ili slabo baršunasta na sredini, ubrzo je radijalno vlaknasta ili blago ljuskava ili sitnozrnasta na vanjskom dijelu, slabo je ljepljiva kad je mokra, pa je sa slijepljenim zrncima pijeska, malo je vodenasta, oker-smeđ, svijetlosmeđ, smeđ do crno-smeđ, često je svjetliji i sa žućkastom nijansom na rubu, rub je dugo vremena podvijen, kasnije je lagano rascijepljen; stručak je 30-80 x 4-10 mm, na bazi je s obrubljenim ili zaobljenim gomoljem, čitav je bijelo pahuljast u mladosti, zatim je uzdužno svilenkasto vlaknast, isprva je bijel, bjelkast ili svijetlonarančast, zatim postaje svijetlo ružičasto-smećkast, osobito na gornjoj trećini, obično je prekriven pijeskom; listići su gusti, široki, usko su prirasli, bjelkasti do kremasti, ubrzo su žuto-smeđi ili maslinasto-smeđi, na kraju su sivo-smeđi, oštrica je bijela i resasta; spore su eliptične, višekutne, nepravilne, slabo su grbave ili valovite, s 4-6 niskih grba, 10-14 x 6-8 μm, Qe = 1.5, otrusina je smeđa do maslinasto smeđa; meso je bjelkasto do svijetloružičasto u klobuku, svijetloružičasto, oker do smećkasto u stručku, miris i okus su na spermu./

Klobuk i gornja polovica stručka su s ružičastom nijansom u mladosti, miriše na cvijet bazge, a okus je blago ljutkast.

/Klobuk je 1.5-5.5 cm širok, površina je glatka, radijalno vlaknasta, vodenasta, svijetlosiv do svijetlosmeđ kada je suh, prema vanjskom dijelu je bijel; stručak je 30-65 x 5-10 mm, na bazi je batinasto zadebljan, ravan do zakrivljen prema bazi, ljuskav prema vrhu, gusto je pahuljast na gornjoj polovici, bjelkast; listići su gusti, prilično su široki, trbušasti, prirasli do gotovo slobodni, bjelkasti pa svijetlosivi do svijetlosmeđi, oštrica je svjetlija do boje lica; spore su višekutne, često su gotovo pravokutne, s 4-6 niskih grba, s umjereno zadebljanom stijenkom, 7.5-10 x 5-6.5 µm, Qe = 1.5, otrusina je smeđa do oker smeđa; meso je bjelkasto u klobuku, ružičasto prema vrhu stručka; raste u bjelogoričnim šumama i na travnjacima, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično hrastom, brezom ili topolom trepetljikom, na vlažnim mjestima, u toplijim područjima./

Meso je na prerezu s ružičastom nijansom u stručku.

Prosječni Q spora je 1.5.

Spore su sa 6-9 grbica.

Spore su s 9-13 grbica.

Spore su prosječno duge oko 8.7 µm, klobuk je širok 1.5-4 cm.

/Klobuk je malo mazav, gladak ili ljuskav na sredini, prema rubu je radijalno vlaknast, oker, žuto-smeđ do svijetlosmeđ; stručak je 20-30 x 2-4 mm, zadebljan do izraženo obrubljeno gomoljast na bazi, ravan ili zakrivljen, čitav je pahuljast, izraženije na gornjem dijelu, ispod je više vlaknast, koprena nije prisutna, bijel do oker; listići su gusti, usko su prirasli sa zupcem, prvo su sivkasti do žućkasto-sivkasti, kasnije su sivo-smeđi, s mjestimičnim su žutim mrljama, oštrica je ljuskava, boje lica ili smeđa; spore su eliptične, višekutne, grbave, sa 6-8 grba, ponekad su s 1 ili 2 izražene grbe na suprotnim krajevima, debelih stijenki, 7.5-10 x 5.3-7.5 µm, Qe = 1.5, otrusina je smeđa; meso je bijelo u klobuku, žućkasto-smeđe u stručku, miris i okus su na spermu, osobito na prerezu; raste na planinskim travnjacima i grmljacima, u simbiozi s bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, često patuljastom vrbom, uglavnom na vapnenačkom dnu./

Spore su prosječno duge 10.5 µm, klobuk je širok 3-7 cm.

/Klobuk je gladak na sredini, prema rubu je sitno radijalno vlaknast, žućkast, svijetlooker ili svijetlosmeđ, narančasto-smeđ ili crvenkasto-smeđ, rub je rascijepljen i nešto tamniji; stručak je 50-80 x 4-6 mm, na bazi je s obrubljenim gomoljem, zakrivljen, pun ili vlaknasto šupljikav, crtast, vlaknast, na gornjem je dijelu svjetliji, bjelkast, vremenom postane smećkast, na gomolju je bijel; listići su gusti, suženo su prirasli na stručak, skoro su slobodni, prvo su bjelkasti ili krem-sivkasti, kasnije su žuto-smeđi, crvenkasto-sivi ili maslinasto-smeđi; spore su dosta promjenljivog oblika, kvadratne ili stožaste, grbave, sa 6-9 izbočenih grbica, 9-12 x 6.5-8.5 µm, Qe = 1.5, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto, nepromjenjivo, miris je neugodno kiselkast, a okus je blag; raste u planinskim šumama i na zatravljenim terenima, u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, na vapnenastom i pjeskovito-glinenastom tlu./

Spore su prosječno duge 10.2 µm, klobuk je širok 1-3.5 cm, površina nije ljepljiva, stručak je debeo 2-5 mm.

/Klobuk je gladak na sredini, prema rubu je blago baršunasto-vlaknast, kasnije je radijalno raspucan, kožica često blago resasto prelazi listiće, s ostacima je ovoja na sredini, prilično je svijetle boje, u mladosti je bjelkast do sivkasto-žućkast na sredini, na kraju je najsvjetliji na sredini, na rubu je nešto tamniji, sivo-smeđ, svijetlo sivkasto-žuto-smeđ do sivo-crvenkast; stručak je 1.5-4.5 cm visok, na bazi je gomoljast i širok do 9 mm, ali gomolj nije obrubljen, crvenkast, slabo je bijelo pahuljast gotovo do baze, uzdužno crtast, koprena nije uočljiva, žuto-smeđ do žuto-crvenkasto-smeđ, na vrhu je ponekad tamnocrven, na bazi je bijel; listići su umjereno gusti do razmaknuti, široki su do 4 mm, trbušasti, usko su prirasli do prirasli, u mladosti su bjelkasti, zatim su sivkasti, svijetlo sivo-smeđi do sivo-smeđi, oštrica je resasta, boje lica, ponekad je djelomično smeđa; spore su višekutne, s dosta su malih grbica, 9-11.5 x 6-8 µm, Qe = 1.5, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto u klobuku, ispod pokrova na klobuku je svijetlosmeđe, u stručku je bjelkasto do crvenkasto u mladosti, kasnije je žućkasto-smeđe do crvenkasto-smeđe, miris i okus su na spermu; raste u miješanim šumama i grmljacima, u simbiozi s raznim crnogoričnim i bjelogoričnim drvećem, obično borom, smrekom, brezom, topolom ili lijeskom, na vapnenastom tlu./

Spore su prosječno duge 11 µm, klobuk je širok 3-6 cm, površina je malo ljepljiva pa je uglavnom izraženo prekrivena sitnim česticama zemlje, stručak je debeo 5-12 mm.

/Klobuk je u mladosti je paučinast i svilenkast od bjelkastih do srebrnosivih ostataka ovoja, kasnije je vlaknast, a od ovoja ostaju samo bjelkaste mrlje, prema rubu je fino vlaknast i crtast, na rubovima se raspucava, smeđ do tamnosmeđ, obično je nešto tamniji na sredini i svjetliji prema rubu, kasnije je i s crvenkastim nijansama; stručak je 3-10 cm visok, šupalj, rijetko je stisnut, ponekad je zakrivljen, na bazi je obrubljeno gomoljast i širok do 18 mm, vlaknast, bjelkast do blago oker-smeđ, kasnije svijetlo crvenkasto-smeđ, rijetko je s blagom ružičastom nijansom na vrhu, na gomolju je bijel; listići su gusti, široki su do 6 mm, nisu trbušasti, izmiješani su s lemelulama, prirasli, u mladosti su sivkasti do krem-sivkasti, kasnije oker-smeđi do svijetlosmeđi, ponekad su s maslinastom nijansom; spore su eliptične, višekutne, nepravilne, s 9-13 zaobljenih grbica, 10-12 x 7-9 µm, Qe = 1.5, otrusina je smeđa; meso je smećkasto, miris i okus nisu izraženi; raste u termofilnim crnogoričnim šumama i parkovima, u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem, uglavom smrekom, rjeđe bjelogoričnim drvećem, na vapnenastom i tlu bogatom hranjivim tvarima./

Spore su prosječno duže od 10.2 µm.

Spore su prosječno kraće od 10.2 µm.

Raste na planinskim područjima ili uz rijeke i potoke uz razne vrste vrba.

Listići su prilično razmaknuti, manje od 50 ih dopire do stručka, spore su sa 6-11 prilično malih, šiljastih grba, raste uglavnom uz crvene vrbe (Salix purpurea).

/Klobuk je 1-3 cm širok, površina je radijalno vlaknasta, žuto-smeđ do crvenkasto-smeđ, svjetliji je prema rubu, rub je kasnije više ili manje ispucan; stručak je 3-4.5 cm visok, na bazi je s malim gomoljem, pahuljast do polovice, bjelkast, zatim je žućkasto-oker do oker; listići su prirasli, bjelkasti, zatim su svijetlo sivkasto-krem, na kraju su smećkasti, oštrica je svjetlija i fino resasta; spore su grubo grbave, nepravilne, 10-11.5 x 7.5-9 µm, Qe = 1.4, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto u klobuku, crvenkasto-oker u stručku, miriše na gljive, a okus nije izražen; raste uz rijeke i potoke./

Listići su gusti, više od 50 ih dopire do stručka, spore su sa 10-14 zaobljenih grba, raste uglavnom uz patuljaste vrbe.

/Klobuk je 1.5-3.5 cm širok, površina je mazava, glatka na sredini, često je s tamnijim, prilegnutim ljuskama do radijalno vlaknasta prema rubu, nije raspucana, žuto-smeđ, smeđ do narančasto-smeđ; stručak je 20-50 x 3-5 mm, bez ili s obrubljenim gomoljem na bazi, čitav je pahuljast (koristiti ručno povećalo), koprena nije prisutna, krem, ponekad je s narančastom nijansom; listići su široki do 5.5 mm, usko su prirasli sa zupcem ili gotovo slobodni, bjelkasti, svijetlokrem, sivkasti, sivkasto-smeđi, ponekad su s mjestimičnim žutim mrljama, oštrica je resasta, bijela ili tamnija; spore su eliptične, višekutne, grbave, 9.5-12.5 × 7-9.5 µm, Qe = 1.4, otrusina je smeđa; meso je bijelo do žućkasto-smeđe, miris nije izražen ili je blag na voće, a okus nije izražen; raste u planinskim područjima, na travnjacima i u šumama./

Spore su izraženo zvjezdaste, stručak vremenom postaje narančasto-smeđ do crnkast.

/Klobuk je 2-4.5 cm širok, površina je sa slabo razvijenim, kratkotrajnim, paučinastim bjelkastim ostacima ovoja, uočljivim na grbici u mladosti, nije vodenasta, suha, glatka, radijalno vlaknasta prema rubu, ponekad je raspucana u zrelosti, ujednačeno je narančasto-smeđ u mladosti, kasnije postaje oker do sivkasto-smeđ prema rubu, rub je ponekad nazubljen od ostataka ovoja; stručak je 30-75 x 4-7 mm, gomoljasto zadebljan na bazi i širok 6–13 mm, čitav je gusto pahuljast, koprena nije prisutna u mladosti, bjelkast; listići su gusti, 42–56 ih dopire do stručka, slobodni do jedva prirasli, u početku su bjelkasti, zatim su sivkasti, kasnije su svijetlooker do smeđi, oštrica je bjelkasta ili svjetlija, cjelovita do fino resasta; spore su zvjezdaste, sa 6-9 su izbočina, visokih 2.2–3.3 µm, 9-12.5 x 7.7-10 µm, Qe = 1.4, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto u mladosti, vremenom ili sušenjem postaje tamnosivo do crnkasto, miris i okus nisu izraženi; raste u bjelogoričnim šumama, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično bukvom, hrastom ili lijeskom, na vapnenastom tlu ili tlu bogatom hranjivim tvarima./

Spore su nepravilne, grbave, rijetko su zvjezdaste, stručak vremenom postaje siv do crnkast.

/Klobuk je 2-4 cm širok, površina je s ostatacima ovoja u mladosti, fino je baršunasta na sredini, radijalno vlaknasta do slabo raspucana na sitne ljuskice prema rubu, žućkasto-oker, oker-smeđ do smeđ, prema rubu je svjetliji, rub je slabo resast od ostataka ovoja; stručak je 20-50 x 3-5 mm, na bazi je s malim obrubljenim gomoljem, čitav je pahuljast, bjelkast do sivkast, na bazi je baršunast od micelija; listići su gusti, trbušasti, izmiješani su s lamelulama, prirasli, sivkasti do oker, sa sivkasto-ljubičastim su odsjajem, u starosti su oker-smeđi sa sivim tonovima, oštrica je fino erodirana, fino resasta, boje lica do svjetlija; spore su kuglaste do eliptične, nepravilne, grbave, sa zaobljenim, umjereno izbočenim grbicama, 9.5-12 x 7.5-9 um, Qe = 1.4, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto u klobuku, svijetlosmeđe u stručku, miris je slab na spermu, a okus nije izražen; raste u bjelogoričnim šumama, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično bukvom ili hrastom, ponekad i ispod crnogoričnog drveća, na pjeskovitom ili vapnenastom tlu, te tlu bogatom hranjivim tvarima./

Inocybe xanthomelas

Površina klobuka je ljepljiva po vlažnom vremenu, često je s prilijepljenim česticama zemlje.

Površina klobuka nije ljepljiva.

Spore su prosječno duge 9.5 µm, raste ispod johe.

/Klobuk je 1-3 cm širok, isprva je stožast, kasnije je raširen i ispupčen na sredini, površina je gotovo glatka na sredini, radijalno vlaknasta do raspucana prema rubu, koprena je prisutna samo u mladosti, oker-smeđ, smeđ do maslinasto-smeđ; stručak je 20-40 x 2-4 mm, na bazi je gomoljast do obrubljeno gomoljast, cijelom je dužinom pahuljast, bjelkast, vremenom postaje smećkast; listići su umjereno gusti, široki su 3-5 mm, prirasli do gotovo slobodni, isprva su bjelkasti, kasnije postaju maslinasto-sivi, oštrica je bijela; spore su eliptične do višekutne, izraženo u grbave, 8-11 x 7-8.5 µm, Qe = 1.4, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto, miriše na zemlju, a okus nije izražen; raste u ljeto i jesen, od srpnja do listopada, u priobalnim bjelogoričnim šumama, uz rijeke i potoke./

Spore su prosječno duge 8.5 µm, raste ispod raznog bjelogoričnog i crnogoričnog drveća, najčešće smreke ili bora.

/Klobuk je 1-4 cm širok, površina je ljepljiva, gotovo je glatka na sredini, prema rubu je sitno radijalno vlaknasta, kožica lagano prelazi preko ruba, žućkast do oker, nešto je tamniji na sredini, često je skoro potpuno žut; stručak je 25-45 x 2-5 mm, na bazi je sa izraženo obrubljenim gomoljem, čitav je pahuljast, isprva je bjelkast kasnije je žućkast do svijetlooker, na vrhu i na bazi ostaje bjelkast; listići su gusti, široki su 2-5 mm, trbušasti, izmiješani su s lamelulama, usko su prirasli do gotovo slobodni, najprije su bjelkasti, kasnije postaju sivkasto-maslinasti i s crvenkastom ili ljubičastom nijansom, oštrica je resasta i boje lica; spore su eliptične, višekutne, izraženo su grbave, sa 8-13 izbočina, 7-10 x 5.2-8 µm, Qe = 1.4, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto, miris i okus su na spermu; raste u miješanim i crnogoričnim šumama, u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem, obično smrekom ili borom, rijetko s bjelogoričnim drvećem/

Raste ispod crnogoričnog drveća, obično bora, površina klobuka je vunasta do grubo radijalno vlaknasta.

/Klobuk je 2-5 cm širok, površina je ponekad s bjelkastim ostacima ovoja, na rubu se donekle raspucava, prvo je sivkast, žuto-sivkast, žuto-smeđ, kasnije je smeđ do tamnosmeđ, rub je prvo blago podvijen, zatim je raširen i često valovit; stručak je 20-60 x 2-10 mm, blago je proširen do batinast prema bazi, često je s obrubljenim gomoljem širokim do 1.1 cm, ponekad je stisnut, potpuno je bijelo pahuljast, gladak, uzdužno crtast, bjelkast do blago žućkast, zatim je svijetlo sivo-smeđ, žuto-smeđ do smeđe, bijel prema bazi; listići su gusti, trbušasti, široki su do 5 mm, izmiješani su s lamelulama, usko su prirasli sa zupcem do slobodni, bjelkasti, zatim su sivo-smeđi, kasnije su smeđi, oštrica je boja lica do svjetlija; spore su višekutne, nepravilne, grbave, s oko 6-8 prilično istaknutih, zaobljenih grbica, 8-10.5 x 5.5-7.5 µm, Qe = 1.4, otrusina je smeđa do tamnosmeđa; meso je bjelkasto, blago je žuto-smeđe do svijetlosmeđe u klobuku, u stručku je bjelkasto, žućkasto do žuto-smeđe, miris nije izražen ili je slabo kiseo, a okus nije izražen./

Klobuk je širok 1-4 cm, stručak je debeo 2-6 mm, obično raste na travnjacima ispod bjelogoričnog drveća, obično breze, spore su uglavnom sa 6-9 izraženih grbica.

/Klobuk je uglavnom gladak, rijetko je raspucan, osobito na rubu, smeđ, cimetasto-smeđ, sivo-smeđ do tamnosmeđ, uglavnom je najtamniji na sredini, a rijetko najsvjetliji, rub je ravan, kasnije je često zakrivljen; stručak je 2.5-5 cm visok, na bazi je s neobrubljenim gomoljem i širok do 8 mm, bijelo pahuljast do baze, uzdužno crtast, koprena nije prisutna, svijetlo crveno-smeđ do žućkasto-smeđ, na vrhu je bijel do svijetlo crveno-smeđ, na gomolju je bijel; listići su gusti, široki su do 5 mm, trbušasti, usko su prirasli, svijetlosivi u mladosti, zatim su svijetlo sivo-smeđi, na kraju su svijetlosmeđi, oštrica je resasta i boje lica; spore su grbave, 8.5-10.5 x 6-8 µm, Qe = 1.4, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto u klobuku, u stručku je svijetlosmeđe, miris i okus nisu izraženi./

Klobuk je širok 3-8 cm, stručak je debeo 5-15 mm, obično raste po šumama ispod bjelogoričnog drveća, obično hrasta ili lipe, spore su s 5-7 grbica.

/Klobuk je svilenkast i radijalno vlaknast, kasnije se cijepa u prilegnute, sivo-smeđe ljuske, malo je vodenast, krem, žućkast, oker-smeđ do svijetlosmeđ, ponekad je svjetliji prema rubu, rub je u starosti raspucan; stručak je 4-11 cm visok, s obrubljenim je gomoljem na bazi, ponekad je zakrivljen, izraženo je pahuljast, vlaknast, koprena nije prisutna, bjelkast do oker, prema bazi postaje smećkast; listići su gusti, prirasli, široki, izmiješani su s lamelulama, prvo su bjelkasti, zatim su sivkasti, sivkasto-smeđi do oker-smeđi, oštrica je nazubljena, fino pahuljasta i bjelkasta; spore su eliptične do bademaste, grbave, s 5-7 grbica, 8.5-11 x 6-8 µm,Qe = 1.4,  otrusina je smeđa; meso je bjelkasto do kremasto, na prerezu je nepromjenjivo, miris i okus nisu izraženi./

Ključ F - vrste s glatkim i dugim sporama, s pleurocistidama. Cheilocistide su obično debelih stijenki i s kristalima na vrhu, oštrica listića je jedva uočljivo bijelo paperjasta.

Stručak je na vrhu pahuljast najmanje do 1/3 dužine stručka ili sve do baze (koristiti povećalo).

Stručak nije pahuljast ili je pahuljast samo na krajnjem vrhu, u gornjih 5 mm.

Spore su prosječno šire od 7 µm.

Spore prosječno uže od 7 µm.

Stručak je na vrhu s ružičastom nijansom, kao i meso na prerezu u vrhu stručka, prosječna dužina spora je oko 11.2 µm.

Spore su prosječno duže od 14 µm.

Klobuk je širok 1-4 cm, meso je bjelkasto u klobuku i stručku, miris nije izražen, spore su prosječno šire od 8 µm.

/Klobuk je grubo vlaknasto-pustenast, s prilegnutim ljuskama do sitno ljuskav, u mladosti je prekriven sivkastim ostacima ovoja sa slijepljenim zrncima pijeska, koji se zadržava na sredini, smeđ do tamnosmeđ na sredini, izvana je narančasto-smeđ do okerasto-smeđ; stručak je 20-75 x 2-9 mm, batinasto do gomoljasto zadebljan na bazi, gomolj je gotovo obrubljen i širok do 10 mm, čitav je pahuljast, koprena nije prisutna čak ni kod najmlađih primjeraka, žuto-smeđ ili narančasto-smeđ na gornjem dijelu, prema dolje je tamniji, blizu baze je tamnosmeđ, na gomolju je bjelkast; listići su umjereno gusti, 30-50 ih dopire do stručka, široki su 5-10 mm, trbušasti, prilično su usko prirasli, sivkasto-smeđi do žuto-smeđi, na kraju su tamnosmeđi, oštrica je resasta, bjelkasta ili tamnosmeđa; spore su eliptične do bademaste, minimalno su višekutne, nekad su izravnate, kao odsječene na jednom kraju, vrlo su debelih stijenki, glatke, 11.5-18.5 x 7-9.5 µm, Qe = 1.8, otrusina je smeđa; raste u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično vrbom ili topolom, na vapnenastom i prilično vlažnom tlu, često na pješčanim nanosima uz morsku obalu, ali i u kontinentalnom području./

Klobuk je širok 3-8 cm, meso je bjelkasto u klobuku, blago je žućkasto u stručku, miris je jak, neugodan na sijeno, spore su prosječno uže od 8 µm.

/Klobuk je gladak na sredini, prema rubu je žućkasto vlaknast, vlakna se ne razdvajaju, na rubu nije brazdast kada je ovoj razvijen, a brazdast kada je slabo razvijen, potpuno je prekriven zrncima pijeska, ostaci ovoja su nakon uklanjanja pijeska mazavi i ljepljivi, gotovo je bjelkast na sredini zbog ostataka ovoja i s raspršenim bjelkastim mrljama od ovoja na vanjskoj polovici, ostaci ovoja kasnije nestaju ili ostaju na sredini, oker do smeđ, osobito na rubnom dijelu; stručak je 35-80 x 7-10 mm debeo, polugomoljasto zadebljan na bazi, gomolj ponekad izgleda obrubljeno, djelomično je zakopan u pijesku, slabo je dlakavo-pahuljast samo od vršnog dijela do sredine, ispod je nejasno vlaknast, koprena nije prisutna, bjelkast, zatim je žućkast, ali podzemni dio ostaje bijel; listići su umjereno gusti, 45-65 ih dopire do stručka, široki su 3-5 mm, prirasli do gotovo slobodni, svijetlokrem ili sivkasto-žućkasti u mladosti, na kraju su sivkasto-smećkasti, ponekad su sa slabom maslinastom nijansom, oštrica je resasta, bijela ili boje lica; spore su eliptične do gotovo bademaste, često su sužene na sredini, na jednom su kraju tupe do gotovo stožaste, izrazito debelih stijenki, glatke, 11.5-17.5 x 6.5-8.5 µm, Qe = 1.9, otrusina je smeđa; raste na obalnim pješčanim nanosima i dinama, u simbiozi s bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, obično s topolom, puzavom vrbom (Salix repens) i borom, na suhim i vlažnim mjestima, pronađe se i u kontinentalnom području./

Spore su prosječno duge 13.5 µm, a prosječni Q sporea je 1.6, cheilocistide i pleurocistide su ponekad višesegmentne, sa stijenkama debljine do 6 µm.

/Klobuk je 1-5 cm širok, isprva je radijalno vlaknast ili rijetko gotovo gol, zatim je uočljivo pustenasto-ljuskav, na kraju se često raspucava na sredini, s ljuskama koje su kod mladih i svježih primjeraka narančasto-smeđe do sivkasto-smeđe, u kasnoj fazi sazrijevanja potamnjuju i postaju smeđe, tamnosmeđe ili crvenkasto-smeđe, općenito je znatno svjetliji na rubu u mladosti, ali ponekad i u starosti; stručak je 10-70 x 2-9 mm, nekad je blago zadebljan pri dnu do polugomoljast i do 10 mm širok, pun, na vrhu je sitno pahuljast i bjelkast, koprena nije prisutna, žućkasto-bijel u mladosti, zatim je sivkasto-narančast do narančasto-siv, zatim je svijetlosmeđ do tamnosmeđ, često je bjelkaste i pri dnu; listići su gusti, prirasli, kremasti, sivkasto-žuti do okerasti u mladosti, na kraju su smeđi do maslinasto-smeđi, oštrica je resasta i bjelkasta; spore su eliptične do duguljaste, rijetko su gotovo valjkaste ili jajolike, ponekad su malo nepravilne, glatke, 12-15 x 7-8.5 µm, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto do žućkasto, rijetko je tamnije u klobuku, miris i okus nisu izraženi; raste u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, obično vrstama iz porodica Betulaceae (breza, joha, lijeska, grab), Salicaceae (vrba, topola), Pinaceae (bor, smreka, jela, ariš, duglazija) i Orchidaceae (orhideja), na pjeskovitom tlu./

Spore su prosječno duge 12.5 µm, a prosječni Q sporea je 1.8, cheilocistide i pleurocistide nisu višesegmentne, debelih stijenki, sa stijenkama debljine do 2.5 µm.

/Klobuk je 1-4 cm širok, površina je grubo radijalno vlaknasta, s koncentričnim redovima bočno spojenih, četvrtastih, resastih ljuskica oko uglavnom glatke sredine, koje su prema rubu sve razmaknutije, bez pukotina na rubu, ostaci ovoja se zadržavaju na rubu kao krug sivkastih mrlja, u mladosti je s brojnim sivkastim mrljama i na drugim mjestima, jednobojne je cimetastosmeđe boje, rub je prvo podvijen, kasnije se izravna; stručak je 20-50 x 2.5-5 mm, polugomoljasto zadebljan na bazi, ponekad je čak i gotovo obrubljeno gomoljast, pahuljast na vrhu, pahulje se spuštaju do oko 1/3 dužine, ispod je nejasno bijelo vlaknast, nešto je svjetliji od klobuka, smećkast na sredini, vremenom ponekad lagano potamni, ali ostaje bjelkast na dnu i na vrhu; listići su umjereno gusti, 35-45 ih dopire do stručka, zaokruženi su uz stručak, prirasli, oker do cimetastosmeđi, oštrica je resasta i bjelkasta; spore su eliptične do bademaste, pravilne, gotovo tupe na jednom kraju, nisu izravnate na jednom kraju, izraženo su debelih stijenki, glatke, 11.5-13.5 x 6.5-8 µm, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto, miris i okus nisu izraženi ili su na spermu; raste u otvorenim područjima i po pješčanim nanosima, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem i biljkama, obično puzavom vrbom (Salix repens), topolama, u planinskim područjima, na vapnenastom tlu./

Meso kod svježih primjeraka miriše na gorke bademe, klobuk je žuto-smećkast, oker-smećkast do zagasito žut.

/Klobuk je 1-5 cm širok, površina je fino baršunasta na sredini, prema rubu je vlaknasta, ljuskava ili čak čekinjasta, vremenom se polako razlaže i raspucava, oker do žuto-smećkast, rub je podvijen, ubrzo se izravna; stručak je 20-60 x 3-4 mm, polugomoljasto zadebljan na bazi, gomolj nije obrubljen, pahuljast gotovo do baze, koprena nije prisutna, žućkast ili svijetlo narančasto-oker na vrhu, prema dolje je svjetliji do gotovo bjelkast na bazi; listići su gusti, 30-45 ih dopire do stručka, široki su 2-4 mm, nisu ili su blago trbušasti, usko su prirasli, rijetko su široko prirasli, sivkasto-žuti do žuto-smeđi, na kraju su sa slabim maslinastim odsjajem, oštrica je resasta i bjelkasta; spore su eliptične do gotovo bademaste, često su nejasno sužene na sredini, stožaste na jednom kraju, glatke, 10-12.5 x 5-6.5 µm, Qe = 1.8, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto; raste u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično bukvom, lijeskom ili grabom, na vapnenastom tlu./

Prosječni Q spora je veći od 1.9.

Bazidije su 2-sporne, spore su prosječno duge 11.5 µm, prosječni Q spora je 2, oštrica listića je fino nazubljena.

/Klobuk je 1.5-3.5 cm širok, površina je suha, nije vodenasta, kompaktna i pustenasta na sredini, s radijalnim, prilegnutim oker-smeđim do tamnosmeđim vlaknima na svjetlijoj osnovi prema rubu, grubo je pustenasta ili ljuskava, ali nikada izraženo ljuskava, svjetlija i često bjelkasta na rubu, bez ostataka ovoja na sredini ili rubu, na sredini je narančasto-smeđ, sivo-smeđ do tamnosmeđ, prema rubu je smeđ do ružičasto-smeđ; stručak je 25-75 x 2-5 cm, nekad je blago proširen na dnu, nije gomoljast, bjelkast, svijetlooker do oker, ponekad je svijetloružičast na gornjoj trećini, pahuljast na vrhu, obično do polovice, a ponekad do 2/3 dužine, ostaci ovoja su odsutni čak i u mladosti; listići su umjereno gusti, tanki, prirasli s zaupcem do gotovo slobodni, nekad se čak vrlo kratko spuštaju po stručku, bjelkasti do svijetlo krem-sivkasti, zatim su žućkasto-oker i na kraju sivo-smeđi, oštrica je boje lica do bjelkasta; spore su bademaste, limunaste do oblika sjemenke jabuke, vrlo su promjenjivog oblika, stožaste do tupe na vrhu, sa stijenkama debljine do 0.4 µm, često su izraženo sužene na sredini, vrlo su varijabilnog oblika, glatke, 9-14 x 5-7 µm, otrusina je smećkasta; meso je bjelkasto do svijetlooker, na prerezu je nepromjenjivo, miris je slab, na spermu, osobito na prerezu, a okus je blag; raste u simbiozi s bjelogoričnim drvećem, obično hrastom, prividno na tlu izmiješanom sa trulim drvnim ostacima, uvijek na kiselom tlu./

Bazidije su 4-sporne, spore su prosječno duge 13 µm, prosječni Q spora je 2.3. oštrica listića je gotovo glatka do resasta.

/Klobuk je 1.5-4 cm širok, površina je radijalno vlaknasta, vlakna nisu razdvojena, na rubu nije brazdast, bez slijepljenih zrnaca pijeska na ostacima ovoja, bjelkast u mladosti zbog debelih, glatkih, polusjajnih, ali ne mazavih, uglavnom dugotrajnih ostataka ovoja, nekad postaju nejasni, osnova je žućkasto-smećkasta do konačno žućkasto-smeđa; stručak je 20-45 x 3-6 mm, polugomoljasto zadebljan na bazi, gomolj nije obrubljen, nejasno je pahuljast ili injast na gornjoj polovici ili čak do baze, ali pahulje su vrlo nejasne na donjoj polovici, koprena je prisutna kod mladih primjeraka, ubrzo nestaje i ne ostavlja tragove, bjelkast, vremenom postaje žuto-smeđ, osobito na srednjem dijelu; listići su gusti, 40-55 ih dopire do stručka, široki su 4-6 mm, usko su prirasli, sivkasto-smeđi, oštrica je oker; spore su eliptične do gotovo bademaste, ponekad su malo nepravilne, nejasno su sužene na sredini, gotovo su stožaste na jednom kraju, glatke, 11-17 x 5-6.5 µm, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto, miris i okus nisu izraženi; raste u simbiozi s raznim crnogoričnim i bjelogoričnim drvećem, obično borom, smrekom ili hrastom, na suhim i pjeskovitim terenima./

Klobuk je širok 1-3 cm, prosječni Q spora je 1.4-1.6.

/Klobuk je gladak na sredini, svilenkast i sjajan, prema rubu je blago vlaknast, vlakna su ponekad tamnija, na rubu se lagano lome, ostaci ovoja nisu prisutni, na sredini je tamnosmeđ, crnkast, crnkasto-smeđ, crveno-smeđ, svijetlosmeđ, prema rubu je tamnosmeđ, smeđ, sivkasto-smeđ do narančasto-smeđ ili ponekad sivkast, rub je malo podvijen u mladosti, zatim je ravan do deformiran; stručak je 10–30 x 2–6 mm, često je batinast, baza je često gomoljasta i široka do 7 mm, ali gomolj nije obrubljen, bijelo pahuljast do baze, uzdužno je crtast, na donjem je dijelu donekle bijelo baršunast, koprena nije prisutna, prvo je bjelkast, zatim blago žućkast do smeđ, ponekad je djelomično smeđ do crno-smeđ; listići su razmaknuti, široki su do 4 mm, trbušasti, usko su prirasli, isprva su svijetlosivi, zatim su sivkasto-žućkasti, sivkasto-smeđi, kasnije su žućkasto-smeđi do smeđi, oštrica je svjetlija do boje lica, valovita; spore su bademaste do eliptične, uglavnom su s gotovo zaobljenim do stožastim vrhom, glatke, 10-14 x 5-7 µm, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto do žućkasto, miris i okus nisu izraženi ili su slabi na spermu; raste u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično patuljastim vrbama, mrežolistnom vrbom (Salix reticulata) ili zeljastom vrbom (Salix herbacea), na vapnenastom i prilično vlažnom tlu./

Klobuk je širok 2-6 cm, prosječni Q spora je 1.8.

/Klobuk je gladak do baršunast na sredini, prema rubu je vlaknast do sitno ljuskav, vlakna se često razdvajaju, na rubu je brazdast, ostaci ovoja su prisutni na sredini, a kod mladih primjeraka i na rubu, ali vremenom nestaju, svijetlooker ili smeđ, na kraju je oker-smeđ, svjetliji, gotovo bjelkast na sredini zbog ostataka ovoja; stručak je 25-70 x 3.5-10 mm, gomoljasto zadebljan na bazi, čitav je pahuljast, pahulje su teško uočljive, osobito na donjoj trećini (koristiti ručno povećalo), koprena nije prisutna čak ni kod mladih primjeraka, bijel u mladosti, vremenom postaje svijetlo okerasto-smećkast; listići su umjereno gusti, 40-45 ih dopire do stručka, trbušasti, usko su prirasli, sivkasto-žućkasti u mladosti, na kraju su sivkasto-smeđi, bez maslinastog odsjaja, oštrica je resasta i bjelkasta; spore su eliptične do gotovo bademaste, ponekad su sužene na sredini, nejasno su stožaste na jednom kraju, glatke, 10-13.5 x 5.5-7 µm, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto ili žućkasto-okerasto, miris nije izražen ili je slab na spermu, a okus nije izražen; raste na obalnim pješčanim nanosima, livadama i pašnjacima, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično puzavom vrbom, te s planinskim biljkama./

Prosječni Q spora je manji od 1.9.

Klobuk je svijetle oker do oker-smećkaste boje i s obilnim bjelkastim ostacima ovoja, osobito u mladosti.

/Klobuk je 2–4.5 cm širok, površina je u mladosti fino baršunasta, zatim je izraženije baršunasta ili baršunasto-vunasta s prilegnutim vlaknima u starosti ili zbog vremenskih uvjeta, također je s poderanim vlaknastim čupercima, osobito prema rubu, na sredini je ponekad razložen na polja ili ljuskav, mladi primjerci su s obilnim ostacima bjelkaste koprene, zbog ostataka ovoja je tamnokrem ili svijetlo slamnatožut, također je često nešto svjetliji na grbici zbog ostataka ovoja, ponekad je sa slabom narančastom nijansom; stručak je 20–50 x 1.5–8 mm, nekad se blago širi prema bazi, u mladosti je u potpunosti prekriven bjelkastim dlačicama, kasnije je uzdužno bijelo vlaknast, crtast ili gol, samo je rijetko pahuljast na krajnjem vrhu, isprva je bjelkast, zatim je sa slabom žućkastom ili oker nijansom ili blago mesnatocrvenkast ispod dlačica, ponekad je slabo žućkast, osobito prema bazi, u starosti je žuto-smeđ; listići su umjereno gusti do razmaknuti, oko 30–50 ih dopire do stručka, do 8 mm široki, trbušasti, prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku sa zupcem, isprva su dugo vremena upadljivo bjelkasti ili krem, blizu ruba su također žućkasti, zatim su svijetlo sivkasto-smeđi do sivo-smeđi, ponekad su sa svijetloružičastom nijansom, u starosti su i sa hrđastosmeđim mrljama, oštrica je resasta, bjelkasta; spore su uglavnom usko bademaste, eliptične ili valjkaste, ponekad su slabo sužene na sredini, gotovo su šiljaste ili tupe na vrhu, glatke, 8–13 x 5–7 µm, Qe = 1.7, otrusina je smeđa do tamnosmeđa; meso je bjelkasto u klobuku blizu sredine, vodenasto iznad listića, u stručku je bjelkasto, žućkasto, svijetlosmeđe ili djelomično smećkasto, u bazi stručka je bjelkasto ili žućkasto, ponekad je u stručku sa slabom ružičastom nijansom, miris je slab, kiselkast do ugodan kod svježih primjeraka, nije na spermu, a okus nije izražen; raste na otvorenim terenima uz obale rijeka i jezera, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično vrbom (Salix caprea), brezom ili topolom, rijetko borom, na šljunčanom i pjeskovitom tlu siromašnom hranjivim tvarima, na suhim mjestima./

Gornji dio stručka obično je s crveno-smeđom do narančasto-smeđom nijansom, raste na pješčanim nanosima i dinama, ispod primorskog bora, spore su prosječno duge 11.2 µm.

/Klobuk je 1-4 cm širok, površina je gotovo glatka do blago pustenasta na sredini, prema rubu je prilično grubo radijalno vlaknast, vlakna se ne razdvajaju ili se samo malo razdvoje, na rubu je ponekad s pukotinama, na kraju je sa stršećim ljuskama, osobito na vanjskoj polovici, ostaci ovoja su uglavnom izraženi, osobito na sredini, zbog čega je klobuk sa sivkastom nijansom, ponekad je odsutan, tamnosmeđ na sredini, nešto je svjetlije smeđ do narančasto-smeđ na vanjskoj polovici, rub nije resast; stručak je 15-45 x 2.5-6 mm, batinasto je zadebljan na bazi, nije izraženo gomoljast, krajnji vrh je nejasno pahuljast ili dlakavo-pahuljast, prema dolje je uzdužno bijelo vlaknast, vlakna nestaju pri rukovanju, koprena je prisutna u mladosti, kasnije je bez tragova, donja je polovica svjetlija, blizu baze je gotovo bjelkast; listići su umjereno gusti, 30-50 ih dopire do stručka, široki su 4-8 mm, uočljivo su trbušasti, prilično su široko do usko prirasli, svijetlo sivkasto-žuti u mladosti, zatim su smeđi, na kraju su tamnosmeđi, oštrica je resasta do gotovo ljuskava, bijela do gotovo boje lica; spore su eliptične do bademaste, na jednom su kraju gotovo tupe do nejasno stožaste, donekle su debelih stijenki, glatke, 9.5-13 x 5.5-7 µm Qe = 1.7, otrusina je smeđa; meso je bijelo u klobuku, crveno-smeđe u gornjem dijelu stručka, osobito u kori, miris i okus su na spermu; raste u proljeće, od travnja do svibnja, u mediteranskom području./

Površina stručka je uglavnom pahuljasta na vrhu (caulocistide su prisutne samo na krajnjem vrhu).

Raste ispod crnogoričnog drveća, obično bora, spore su prosječno duge 13.2 µm.

/Klobuk je 1.5-5 cm širok, površina je u mladosti sa sivkastim, prolaznim ostacima ovoja, često je grubo vunasta do ljuskava, barem na sredini, na sredini se vremenom često duboko raspucava na polja, tamnosmeđ, često je siv, gotovo je crnkast na sredini; stručak je 20-80 x 2-10 mm, u početku je blago pahuljast na krajnjem vrhu, pahulje vremenom posvijetle, u početku je u potpunosti prekriven prilično grubim krem do slamnatožutim dlačicama, zatim je uzdužno crtast, u mladosti je sa svijetlooker, prolaznom koprenom, sivkasto-smeđ do tamnosmeđ, ponekad je crvenkast na gornjoj polovici i crno-smeđ na donjoj polovici, a vremenom u potpunosti; listići su umjereno su gusti, široko su prirasli, bjelkasti do krem, zatim su oker do smećkasti, s maslinastom do crvenkasto-smeđom nijansom, oštrica je resasta, često je erodirana, bjelkasta do boje lica u starosti; spore su eliptične do bademaste, izdužene, vrlo su promjenjivog oblika i veličine, tupe do zašiljene na jednom kraju, 9.5–17 × 4.5–6.5 µm, Qe = 2.4, otrusina je oker-smeđa do smeđa; meso je bjelkasto do vodenasto smeđe, crvenkasto-smeđe u kori stručka, miris nije izražen ili je na gljive, a okus je blag./

Raste ispod bjelogoričnog drveća, obično vrbe, breze ili hrasta, spore su prosječno duge 11.5 µm.

/Klobuk je 1.5-5 cm širok, površina je često s raspršenim ostacima bjelkastog do sivkastog ovoja, ponekad su još uvijek uočljivi na rubu kod starijih primjeraka, vlaknasto-vunasta do izraženo i gusto vunasta, vlakna uglavnom nisu razdvojena, ponekad se raspucava na sredini zbog suhog vremena ili intenzivne sunčeve svjetlosti, djelomično je ljuskava prema rubu i vlaknasta na rubu, zatim je često s tamnijim ili svjetlijim vlaknima, u mladosti je s obilnom krem do smećkastom koprenom, vrlo je promjenjive boje, svijetlosmeđ do tamnosmeđ u različitim nijansama ili sivkasto-smeđ do tamno oker-smeđ, vremenom često dosta izblijedi prema rubu pa je zato s uglavnom intenzivnim kontrastom boja, zatim je često s tamnijim ili svjetlijim vlaknima; stručak je 15-40 x 4-15 mm, robustan i zdepast, u početku je u potpunosti prekriven finim, vunastim, bjelkastim do krem vlaknima, kasnije je crtast ili gladak, samo je na krajnjem vrhu pahuljast, u početku je krem, zatim je smećkast do smeđ, postaje gotovo crno-smeđ prema bazi, a gotovo bjelkast na vrhu; listići su prilično široko razmaknuti, oko 35-45 ih dopire do stručka, blago su trbušasti, debeli, široko su prirasli ili se vrlo kratko spuštaju sa zupcem, u početku su bjelkasti, zatim su krem do sivkasto-smeđi, postaju smeđi s crvenkasto-maslinastom nijansom u zrelosti, oštrica je često nepravilna, nazubljena, bjelkasta do boje lica, ponekad je sa smeđim ili hrđastosmeđim mrljama; spore su eliptične do bademaste, višekutne, duguljaste, deformirane, stijenke su obično više ili manje valovite, rijetko su gotovo glatke, često su sužene na sredini, vrh je gotovo zašiljen, 9–14 x 4.5–6.5 µm, Qe = 2, otrusina je smeđa; meso je vodenasto sivkasto u klobuku, ponekad vremenom postaje gotovo crno-smeđe na rubu, vodenasto smeđe do crno-smeđe u stručku, osobito u kori stručka, miris je aromatičan, nije na spermu, a okus je blag./

Spore su prosječno kraće od 13 µm, prosječni Q spora je 2.3.

/Klobuk je 1.5-4 cm širok, površina je grubo vlaknasta do ljuskava, bez pukotina na rubu, maljavo glatka na sredini, pokrov se kasnije razlaže, a zatim je ponovno s nakošenim ljuskama, vrlo rijetko jako izraženo, ostaci ovoja su odsutni ili vrlo nejasno izraženi, tamnosmeđ na sredini, prema rubu je smeđ do okerasto-smeđ, ponekad je čitav okerasto-smeđ; stručak je 25-110 x 1-6 mm, nekad je malo zadebljan na bazi, ali bez gomolja, pun, na kraju je šupalj, nije pahuljast, uzdužno je bijelo vlaknast, često prilično grubo, koprena je prisutna kod mladih primjeraka, bjelkast do žućkast na gornjoj polovici, ponekad je s crvenkastim odsjajem ili ljubičastim nijansama, smeđ ili crvenkasto-smeđ na gornjoj polovici, tamnosmeđ do gotovo crno-smeđ na bazi, vremenom progresivno tamni; listići su umjereno gusti, 35-50 ih dopire do stručka, široki su 2-8 mm, prilično su široko do usko prirasli, bjelkasti u mladosti, rijetko su žućkasti, na kraju su oker, oker-smeđi do maslinasto-smeđi, oštrica je gotovo glatka do resasta, bjelkasta ili boje lica; spore su eliptične do vretenaste, glatke do minimalno višekutne, često su izraženo sužene na sredini, podsjećaju na spore vrganja, 10-14.5 x 3.5-5.5 µm, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto u klobuku, crvenkasto-smeđe do tamnosmeđe u stručku, blizu vrha je ponekad s ljubičastim nijansama; miris je slab, neizražen ili slab na spermu, a okus nije izražen; raste u šumama, u simbiozi s bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, obično brezom, hrastom, kestenom, puzavom vrbom (Salix repens), borom ili smrekom, na vapnenastom tlu, siromašnom hranjivim tvarima, suhom pijesku ili na opožarenim terenima./

Površina klobuka je vodenasta, spore su prosječno duge 16 µm.

/Klobuk je 1.5-4 cm širok, površina je jako vlaknasta do ljuskava, po vlažnom je vremenu sivo-smeđ, crvenkasto-smeđ ili oker-smeđ, a po suhom svijetlo sivo-smeđ, svijetlosiv ili gotovo sivkasto-bijel; stručak je 15-25 x 3-8 mm, malo je ukorijenjen u pijesku, grubo je bijelo vlaknast, nije pahuljast na vrhu, koprena je prisutna u mladosti, boje je klobuka, sivo-smeđ do oker-smeđ; listići su umjereno gusti, prirasli do slobodni, trbušasti, isprva su svijetlooker, zatim su žuto-smeđi do smećkasti; spore su eliptične do bademaste, ponekad su minimalno višekutne, gotovo tupe na jednom kraju, glatke, 12-20 x 5.5-7.5 µm, Qe = 2.2, otrusina je smeđa; meso je okerasto do sivo-smeđe, osušeno je bjelkasto, miris i okus nisu izraženi; raste na pješčanim terenima, uz puzavu vrbu (Salix repens), ali ponekad i bez ikakvog drveća u blizini./

Površina klobuka nije vodenasta, spore su prosječno duge 14 µm.

/Klobuk je 1-4 cm širok, površina je grubo vlaknasta do ljuskava, a vlakna se jedva razilaze ili se ne razilaze, na rubu nije s pukotinama, vremenom se lagano razlaže i postaje nešto izrazitije ljuskava, na sredini je maljava, ostaci ovoja su odsutni ili vrlo tanki i slabo izraženi, tamnosmeđ do crnkasto-smeđ na sredini, smeđ do oker-smeđ na vanjskoj polovici; stručak je 20-55 x 1-4 mm, nekad je slabo proširen na bazi, nije pahuljast na vrhu, slabo je uzdužno vlaknast, ali prilično nejasno, koprena je prisutna u mladosti, na vrhu je bjelkast do svijetlokrem, na sredini žućkast do smeđ, na dnu je smeđ do gotovo crn, vremenom progresivno tamni; listići su rijetki do osrednje gusti, 20-40 ih dopire do stručka, široki su 3-6 mm, trbušasti, često izraženo, prilično široko do usko prirasli, žuto-smeđi do tamnosmeđi, oštrica je gotovo ravna do resasta, boje lica do bijela; spore su eiptične do bademaste, nekad su minimalno višekutne, uglavnom su malo nepravilne, na jednom kraju su izravnate, kao odsječene, 10-18 x 5.5-7.5 µm, Qe = 2.2, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto u klobuku, žućkasto-oker, smeđe ili crvenkasto-smeđe u stručku, miris je slab, nije izražen ili slab na spermu, a okus nije izražen; raste u bjelogoričnim šumama, po močvarnim i pješčanim terenima, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično johom, brezom ili raznim vrbama./

Ključ G - vrste s glatkim i kratkim sporama, s pleurocistidama, s klobukom svjetlijih tonova. Spore su glatke i prosječno kraće od 11 µm, cheilocistide su obično zadebljanih stijenki i s kristalima na vrhu, oštrica listića je jedva uočljivo bijelo resasta, klobuk je žuto-smeđ, oker-smeđ, svijetlosmeđ, ružičasto-smeđ do narančast, na sredini može biti s narančasto-smeđim do crvenkasto-smeđim nijansama.

Spore su prosječno kraće od 8 µm.

Spore su prosječno kraće od 6.9 µm, a prosječni Q je 1.3.

/Klobuk je 1-3 cm širok, površina je glatka na sredini, prema rubu je radijalno vlaknast, vlakna se blago razdvajaju, a na rubu je raspucana, smeđ, sa slabom je crvenkastom nijansom; stručak je 15-30 x 2-4 mm, nekad je blago proširen na vrhu, većim dijelom je pahuljast (koristiti ručno povećalo), prljavo žućkast; listići su razmaknuti, široki su 5 mm, usko su prirasli, limunastožuti, oštrica je resasta, boje je lica; spore su široko eliptične do gotovo bademaste, tupe do nejasno stožaste na jednom kraju, glatke, 5.5-7 x 4.5-5.5 µm, Qe = 1.3, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto, žućkasto u klobuku, nešto žućkastije u stručku, miris je slab na voće, a okus nije izražen; raste u simbiozi s bukvom./

Miriše na lišće pelargonije, listići su bjelkasti do kremasti.

/Klobuk je 1.5-5 cm širok, površina je glatka na sredini, prema rubu je žućkasto vlaknasta, vlakna se ne razdvajaju ili se jedva razdvajaju, rijetko su razdvojena na rubu, vremenom se polako i teško uočljivo razlaže na ljuskice, gotovo je sjajna, slabo je mazava kada je vlažna, ostaci ovoja nisu prisutni, vrlo su rijetko prisutni, ali tada nejasno izraženi, žuto-oker, žuto-smeđ do narančasto-smeđ, nekad je tamnosmeđ, rub je u mladosti podvijen, kasnije se izravna; stručak je 25-65 x 3-8 mm, često je gotovo obrubljeno gomoljast na bazi, gomolj je širok 8-11 mm, rijetko je bez gomolja, čitav je pahuljast, bjelkast do žućkast, zatim je svijetlooker, ali bijel na gomolju; listići su umjereno su gusti, 40-60 ih dopire do stručka, široki su 3-10 mm, usko su prirasli do gotovo slobodni, u mladosti su bjelkasti do svijetlokrem, na kraju žuto-smeđi, oštrica je gotovo ravna do nejasno nazubljena, bjelkasta ili boje lica; spore su eliptične do bademaste, nejasno su stožaste na jednom kraju, glatke, 6-9 x 4-5.5 µm, Qe = 1.7, otrusina je smeđa; meso je bijelo, žućkasto u stručku, bijelo u gomolju; raste u šumama, u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, obično smrekom, bukvom, hrastom, lipom ili topolom, na vapnenastom tlu./

Miris nije izražen ili je slab na spermu, listići su sivkasti.

/Klobuk je 2-5 cm širok, površina je glatka do maljava na sredini, prema rubu je radijalno vlaknasta, vlakna se ne razdvajaju, nije raspucana na rubu, vremenom ponekad postaje sitno ljuskava, ostaci ovoja su odsutni ili prisutni, ali prilično nejasno izraženi, oker do žuto-oker, ponekad je nešto tamniji, osobito na vanjskom dijelu; stručak je 15-30 x 3-5 mm, na bazi je s gotovo obrubljenim gomoljem, čitav je pahuljast, ali samo nejasno na donjoj trećini, gotovo je bjelkast, vremenom je sa slabom žućkastom ili narančastom nijansom, nikada nije crvenkast; listići su gusti, 35-50 ih dopire do stručka, široki su 2-3 mm, nisu trbušasti, prilično su široko do usko prirasli, sivkasti u mladosti, zatim su sivkasto-žuti do sivkasto-smeđi, ali nešto sivkastije, oštrica je sitno resasta, bjelkasta ili boje lica; spore su eliptične do bademaste, s gotovo tupim krajem, glatke, 6.5-8.5 x 4-5 µm, Qe = 1.7, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto u klobuku i stručku; raste u parkovima i na travnjacima, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično hrastom, vrbom, johom ili topolom, a moguće i sa smrekom, na vapnenastom tlu./

Spore su prosječno duže od 10.8 µm, meso miriše jako na gorke bademe.

Prosječni Q spora je veći od 2.

Stručak je čitav pahuljast ili najmanje do 1/3 dužine (koristiti ručno povećalo).

Stručak nije pahuljast ili je pahuljast samo na krajnjem vrhu, u gornjih 5 mm.

Klobuk je širok 3-8 cm, raste po vlažnim terenima, obično ispod vrbe.

/Klobuk je u mladosti sa sivkastim ostacima ovoja, uglavnom je blago ljepljiv kada je mokar i zato prekriven česticama zemlje barem oko grbice, potpuno gol na sredini, kasnije je fino raspucan do vlaknast s razdvojenim vlaknima prema rubu, ostaci ovoja vremenom potpuno nestaju i otkrivaju kremastu tramu, koprena nije prisutna, svijetlosmeđ do smeđ, često je s blagom crvenkastom ili oker nijansom na sredini, ponekad je tamniji kada se izgube ostaci ovoja, rub je ponekad narebran, a ponekad i krpast; stručak je 50–100 x 5–12 mm, baza je zadebljana do gotovo gomoljasta i široka do 15 mm, gol, čitav je pahuljast, isprva je bjelkast ili kremast, kasnije je mesnatocrvenkast; listići su umjereno gusti, oko 50–75 ih dopire do stručka, usko su prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku sa zupcem, bjelkasti u mladosti, zatim su sivkasto-smeđi do svijetlosmeđi, oštrica je resasta, bjelkasta; spore su bademaste do eliptične, često su više ili manje izraženo sužene na sredini, gotovo zašiljene do tupe na vhu, glatke, 8–13 x 4.5–7.5 μm, Qe = 1.7, otrusina je oker-smećkasta do smećkasta; meso je bjelkasto u klobuku, u stručku je isprva kremasto, a zatim s blagom mesnatocrvenkastom nijansom, miris je aromatičan s voćnom komponentom, ali na spermu na prerezu, a okus nije izražen; raste po močvarnim terenima ili uz obale rijeka./

Bjelkasti listići su u mladosti u izraženom kontrastu s crvenkasto-ružičastim stručkom, raste ispod bora ili smreke, prosječni Q spora je 1.7.

Listići su sivkasti i nisu kontrastni sa stručkom, raste ispod breze, prosječni Q spora je 1.6.

/Klobuk je 1.5–4.5 cm širok, površina je ponekad s bjelkastim ostacima ovoja na grbici i rubu, glatka, malo je sjajna kada je vlažna, prema rubu je blago radijalno vlaknasta, vremenom se polako razlaže i otkriva bjelkastu tramu koja je u kontrastu s tamnijom dekoracijom, ponekad je ljuskava, svijetlo žuto-crvenkast, oker-smeđ, svijetlo žuto-smeđ do tamnosmeđ, grbica je često tamnosmeđa do crno-smeđa; stručak je 20–120 x 3-7 mm, na bazi je uglavnom gotovo gomoljast do gomoljast, čitav je pahuljast, uzdužno crtast, koprena nije uočljiva, svijetlo žuto-smeđ, ponekad je djelomično svijetlo žuto-crvenkast, tamnosmeđ do crno-smeđ, na vrhu je svjetliji, na bazi je često bjelkast; listići su umjereno gusti do razmaknuti, široki su do 6 mm, u mladosti su sivkasti, kasnije postaju sivo-smeđi, oštrica je boje lica ili svjetlija; spore su bademaste do jajolike, glatke, 8-10 x 5-6.5 µm, Qe = 1.6, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto, u stručku je djelomično blago crvenkasto, žućkasto do narančasto, miris je kiselkast ili na spermu, a okus je blag; raste u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama, parkovima i na travnjacima, obično u simbiozi s brezom, a rjeđe sa smrekom./

Pleurocistide su često duže od 70 µm, uglavnom su vitke, vretenaste.

Pleurocistide su kraće od 70 µm.

Cheilocistide i caulocistide s debelim stijenkama su s upadljivo zaobljenim bazama, prosječni Q spora je 1.6.

Površina klobuka je u starosti sa razmaknutim vlaknima.

Listići su umjereno gusti do razmaknuti, 30-40 ih dopire do stručka, tanki, prosječni Q spora je 9.7 µm, miris mesa je na spermu, raste u bjelogoričnim šumama i parkovima.

Listići su gusti, 40-60 ih dopire do stručka, prilično su debeli, prosječni Q spora je 9.2 µm, miris mesa je slatkasto-aromatičan, raste na pješčanim terenima.

/Klobuk je 2–5 cm širok, površina je u mladosti bez ili sa slabim, bjelkastim ostacima ovoja, površina je u početku, a kod nekih primjeraka i kasnije, glatka i sitno vlaknasta, blago je ljepljiva pa je sa sitnim česticama zemlje, kasnije ostaje gola ili se raspucava prema rubu, sitno je crtasta, mjestimično ili između razdvojenih vlakana vidljiva je svjetlija trama, bez ostataka koprene, kožica je dosta tanka, smeđ do crvenkasto-smeđ; stručak je 40–50 x 3–15 mm, uglavnom je širi na vrhu, a ponekad i spljošten, uglavnom nije gomoljast na bazi, ponekad je sa sitnim gomoljem, gol, čitav je pahuljast, čisto je bijel do bjelkast, kasnije je sivkast do sivkasto-smeđ; listići su blago su trbušasti, prirasli do široko prirasli, isprva su čisto bijeli, kasnije su sivkasti ili svijetlo sivkasto-smeđi, oštrica je često nepravilna, resasta i bjelkasta; spore su eliptične do bademaste, ponekad su zašiljene ili tupe na jednom kraju, glatke, 8–10.5 x 5–6.5 µm, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto; raste u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično topolom ili vrbom, na relativno vlažnim mjestima./

Površina klobuka se u zrelosti razlaže na veće ili manje ljuskice, barem na sredini.

Stijenke pleurocistida su debljine do 5 µm na vrhu, stručak je debljine 1-3 mm, spore su prosječno duge 9.7 µm.

/Klobuk je 0.5–3 cm širok, površina je u mladosti obično bez ili ponekad s vrlo slabim tragovima sivkastih ostataka ovoja na sredini, gotovo je gola do vrlo sitno baršunasta s vrlo finim vlaknima, ubrzo se razlaže na sitne ljuskice ili je brazdasta na sredini i s prilegnutim, sitnim vlaknima na rubu, ostaci koprene nisu uočljivi, svijetlo žuto-oker, ponekad je oker, često je narančast, narančasto-crvenkast do više ili manje intenzivno crvenkast na sredini zbog čega izgleda dvobojno; stručak je 2.5–6 cm visok, baza je zadebljana do gotovo gomoljasta, gol, ponekad je s finim, tamnijim vlaknima, čitav je pahuljast, isprva je bjelkast, krem sa slabom žućkastom nijansom do žućkasto-oker; listići su prilično razmaknuti, oko 20–35 ih dopire do stručka, prirasli do široko prirasli sa zupcem, isprva su bjelkasti sa slabom sivkastom nijansom, zatim su krem, sivkasti sa žućkastom nijansom do intenzivno oker s narančastom nijansom ili oker-smećkasti s maslinastom nijansom, oštrica je resasta, bjelkasta do boje lica; spore su bademaste do eliptične, često su više ili manje izraženo sužene na sredini, tupe do gotovo zašiljene na vrhu, glatke, 8.5–11 x 5–6 µm, Qe = 1.8, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto u klobuku, bjelkasto do žućkasto ili blago crvenkasto u stručku, nešto je tamnije u kori stručka, miris i okus su na spermu; raste uglavnom u bjelogoričnim šumama, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično grabom, lijeskom, hrastom, lipom ili vrbom, uglavnom na vapnenastom tlu./

Spore su prosječno duže od od 9.5 µm, prosječni Q spora je 1.7, 20-35 listića dopire do stručka, stručak je na vrhu crveno-smeđ, često zajedno s ljubičastom nijansom, te ružičast do narančast ili žućkast, bez crvenkaste nijanse.

Meso u stručku je blago ružičasto do ružičasto-smeđe u vrhu, raste u otvorenim područjima, na planinskim travnjacima, često uz kukurijek (Helleborus) ili osinicu (Dryas octopetala).

Klobuk je širok 3-8 cm, površina je s ljepljivim ostacima ovoja, zbog čega je gotovo uvijek prekrivena česticama zemlje, spore su prosječno duže od 9.7 μm.

/Klobuk je ponekad s raspršenim ostacima ovoja u starosti, na sredini je prvo gol, zatim je često raspucan ili poderan, prema rubu je gol, fino baršunast do vlaknast, rijetko je gotovo raspucan, vlakna uglavnom nisu ili su razmaknuta samo na rubu, u ranoj mladosti je na rubu ponekad bjelkast od ostataka ovoja, vrlo često je neujednačeno obojen i ponekad pjegav, prljavo žućkast, žućkasto-oker, oker, oker-smećkast do smećkast, ponekad je s blagom narančastom nijansom, na sredini je mnogo tamniji ili sivkast zbog ostataka ovoja, rub nije narebran; stručak je 40–100 x 4–15 mm, nekad se širi prema bazi, baza je uglavnom gomoljasta, gomolj je rijetko obrubljen i do 20 mm širok, gol, čitav je pahuljast, bjelkast, zatim je sa žućkastom nijansom, mesnatocrvenkast ili blago smećkast; listići su umjereno su gusti, oko 40–60 ih dopire do stručka, prirasli, također su prirasli sa zupcem, trbušasti, bjelkasti, sivkasti, kasnije su sivkasto-smeđi, smeđi ili hrđastosmeđi, ponekad prošarani, oštrica je glatka ili resasta, često je erodirana, bjelkasta do boje lica; spore su bademaste do eliptične, ponekad su blago sužene na sredini, tupe ili gotovo zašiljene na vrhu, glatke, 8.5–12.5 x 4.5–5.5 μm, Qe = 1.7, otrusina je oker-smećkasta do smećkasta; meso je bjelkasto, u kori stručka je kasnije ponekad mesnatocrvenkasto ili smećkasto, osušeno je smeđe, crvenkasto-smeđe ili sivkasto-smeđe, a u stručku boje lica ili malo svjetlije, miris je slabo aromatičan, također je blag na voće ili spermu, barem na prerezu, a okus je blag; raste na travnjacima, u parkovima na grobljima ili sličnim mjestima, te uz puteve, u simbiozi s bjelogoričnim drvećem, obično s hrastom./

Klobuk je širok 1.5-3 cm, površina nije ljepljiva, spore su prosječno kraće od 9.7 μm.

/Klobuk je u mladosti s ostacima sivkastog ovoja, gladak i gol, s vrlo sitnim vlaknima, kasnije je raspucan prema rubu, a vlakna se ne razdvajaju, bez ostataka koprene, na sredini je žuto-narančast do oker-smeđ ili narančasto-smeđ, prema rubu je gotovo žućkast; stručak je 40–150 x 2–5 mm, ponekad se širi prema vrhu, gol, čitav je pahuljast, bjelkast, zatim je žućkast u ovisnosti od starosti, baza prekrivena bjelkastim dlačicama; listići su prilično razmaknuti, oko 40–50 ih dopire do stručka, gotovo su slobodni do usko prirasli, u početku su žućkasti, kasnije su sivkasti sa žućkastom nijansom, oštrica je resasta, bjelkast do boje lica; spore su bademaste do eliptične, često su sužene na sredini, gotovo su zašiljene na vrhu, glatke, 8–10 x 4.5–6 µm, Qe = 1.7, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto u klobuku, bjelkasto do žućkasto u stručku, miris i okus su na spermu; raste u bjelogoričnim šumama i uz puteve, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično vrbom ili hrastom, na vlažnim mjestima./

Meso miriše na lišće pelargonije, prosječna veličina spora je 8.5 x 5 µm, prosječni Q je 1.7.

/Klobuk je 1.5-3 cm širok, površina je glatka, slabo je vlaknasta, vremenom ne postaje ljuskava, čak ni na rubu nije radijalno brazdast, žuto-okerast, prema rubu je slamnatožut; stručak je 10-35 x 2-4 mm, polugomoljasto zadebljan na bazi, gomolj je ponekad nejasno obrubljen, čitav je pahuljast, ali samo nejasno u donjoj trećini, svijetložut ili sivkasto-žut, na gomoljastoj je bazi bijel; listići su gusti, široki su 3-4 mm, usko su prirasli, u mladosti su sivkasti ili sivkasto-žućkasti, zatim su okerasti do smećkasti, ponekad su sa slabim maslinastim odsjajem, oštrica je resasta i bjelkasta; spore su eliptične do gotovo bademaste, ponekad su ulegnuti na sredini, stožaste na jednom kraju, glatke, 7-10 x 4-6 µm, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto do žućkasto; raste tipično u parkovima i vrtovima, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično lipom./

Prosječni Q spora je 1.8-1.9.

Raste u priobalnim i aluvijalnim šumama, na pjeskovitom tlu, obično ispod topole, klobuk je širok 2-6 cm, prosječna dužina spora je 10 µm, prosječni Q je 1.8.

/Klobuk je prvo gotovo gladak, ubrzo je radijalno vlaknast i pomalo ljuskav prema rubu, ostaci ovoja su vrlo kratkotrajni i prolazni, vidljivi su samo kod nekih mlađih primjeraka, promjenjive je boje, žut, žućkasto-krem, oker-smeđ, žućkasto-smeđ, žuto-narančast do smeđ, uvijek je svjetliji prema rubu, rub je obično rascijepljen; stručak je 30-80 x 5-12 mm, uglavnom je obrubljeno gomoljast na bazi, čitava je površina sitno pahuljasta, bijel, ponekad je smeđ na donjoj trećini; listići su relativno razmaknuti, izmiješani su s brojnim lamelulama, izrezani uz stručak, prirasli ili gotovo slobodni, isprva su bjelkasti, ubrzo su sa sivkastim ili sivo-smeđim tonovima, na kraju su smeđi, oštrica je uglavnom nazubljena i bjelkasta; spore su eliptične do bademaste, tupe na jednom kraju, ponekad su s grbom ili ispupčenjem na sredini, 8.5-11.5 x 4.5-6 µm, otrusina je oker-smeđa; meso je bijelo, nepromjenjivo, miris je slab, promjenjiv, na zemlju ili slab na brašno i spermu, a okus nije izražen./

Površina klobuka ostaje gotovo glatka na sredini, a prema rubu radijalno vlaknasta, stručak je s gotovo obrubljenim gomoljem na bazi.

/Klobuk je 1-4 cm širok, vlakna nisu ili su jedva razmaknuta, na rubu nije s pukotinama, ponekad se raspucava na vanjskoj polovici u starosti, ostaci ovoja su prisutni na sredini, gdje postane sjajan, oker na sredini, prema rubu je izraženo svjetliji; stručak je 20-40 x 3-5 mm, na vrhu je pahuljast u dužini do 1/4, ispod je uzdužno bijelo vlaknast, koprena je prisutna kod mladih primjeraka, ubrzo nestaje, bjelkast u mladosti, vremenom postaje žućkast; listići su umjereno gusti, široki su 4-5 mm, usko su prirasli, sivkasti u mladosti, ubrzo su okerasti do okerasto-smeđi, oštrica je sitno resasta i bijela; spore su eliptične do gotovo bademaste, gotovo su stožaste na jednom kraju, glatke, 7.5-9.5 x 4.5-6 µm, Qe = 1.6, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto, miris i okus nisu izraženi; raste ispod raznog bjelogoričnog drveća, obično hrasta ili bukve./

Stručak je pahuljast na vrhu do oko 1/4 dužine, klobuk je širok 1-2.5 cm.

/Klobuk je gladak do gotovo maljav na sredini, nije ili je blago radijalno vlaknast, na rubu nije ili je jedva raspucan, vremenom postaje ljuskav, ostaci ovoja su uglavnom odsutni, rjeđe su prisutni, a zatim je s bjelkastom mrljom na sredini, svijetlokrem do žuto-oker, nešto je svjetliji na sredini; stručak je 15-40 x 2-3 mm, nekad je malo zadebljan na dnu, nije gomoljast, na vrhu je dlakavo-pahuljast do otprilike 1/4 dužine, ispod je gladak ili nejasno bijelo vlaknast, koprena je prisutna u mladosti, isprva je gotovo čisto bijel, u izraženom kontrastu s bojom klobuka, vremenom postaje svijetlo žuto-okerast; listići su umjereno gusti do razmaknuti, 25-40 ih dopire do stručka, široki su 2-4 mm, umjereno su široko prirasli, rijetko su gotovo slobodni, svijetlo sivkasto-žućkasti u mladosti, zatim su okerasti, oštrica je resasta do pahuljasta, bijela; spore su eliptične do bademaste, gotovo su stožaste na jednom kraju, glatke, 8-9.5 x 4.5-5.5 µm, Qe = 17, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto, miris i okus su na spermu; raste u šumama i parkovima, u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, obično hrastom, johom ili smrekom, na prilično vlažnom tlu./

Pleurocistide su relativno kratke, duge su 30-50 µm.

Listići su u mladosti sumpornožuti, prosječni Q spora je 1.7, klobuk je oblika kacige, kao kod vrsta iz roda šljemovki (Mycena), raste ispod bukve, lipe ili ariša, meso je prljavo narančasto do oker u vrhu stručka.

/Klobuk je 1-4 cm širok, površina je grubo radijalno vlaknasta, ali fibrile se ne razdvajaju, na rubu nije raspucan, vremenom postaje ljuskavo-maljav na sredini, ostaci ovoja nisu prisutni, sumpornožut, oker do žuto-smećkast; stručak je 30-60 x 1.5-3 mm, uglavnom je čitav pahuljast, oker na vrhu, ponekad je s crvenkastim nijansama, svjetliji prema dolje, bjelkast na bazi; listići su osrednje gusti, oko 30 ih dopire do stručka, široki su 1.5-3 mm, nisu trbušasti, prirasli do gotovo slobodni, u mladosti su sumpornožuti, na kraju su maslinasto-smeđi, oštrica je resasta i bjelkasta; spore su eliptične do bademaste, stožaste na jednom kraju, glatke, 8.5-11 x 5-6.5 µm, Qe = 1.7, otrusina je smeđa; meso na prerezu miriše na spermu, a okus nije izražen./

Listići su u mladosti okerasti, prosječni Q spora je 1.6, klobuk je drugačijeg oblika, raste ispod hrasta, meso je bjelkasto.

/Klobuk je 2-3 cm širok, površina je glatka na sredini, zatim vremenom postaje ljuskava, prema rubu je radijalno vlaknasta, raspucana na rubu, prljavo žuto-okerast do okerasto-smeđ, nešto je tamniji na sredini; stručak je 20-30 x 3 mm, nekad je blago batinasto zadebljan na bazi, nije gomoljast, gotovo je čitav pahuljast, bjelkast, vremenom postaje okerast; listići su osrednje gusti do razmaknuti, široki su do 5 mm, trbušasti, prirasli, okerasti, zatim su smeđi, oštrica je resasta i bijela; spore su eliptične do bademaste, s gotovo tupim ili rijetko gotovo zašiljenim jednim krajem, glatke, 9-11 x 5-6.5 µm, Qe = 1.6, otrusina je smeđa; meso na prerezu miriše slabo na spermu, a okus nije izražen./

Meso je žućkasto u klobuku i okerasto u stručku, prosječni Q spora je 1.6, listići su sivkasto-žućkasti do žućkasto-smeđi u mladosti.

/Klobuk je 2-5 cm širok, površina je glatka do ljuskava na sredini ili sa sitnim prilegnutim do uzdignutim ljuskama, s nešto je tamnijim smeđim vrhovima ljuski, prema rubu je radijalno vlaknast, vlakna se ne razdvajaju, na rubu nisu s pukotinama, s ostacima ovoja koji ponekad malo prelaze listiće, malo je mazava i pomalo sjajna, u mladosti je bjelkast zbog ostataka ovoja koji zaostanu na sredini ili potpuno nestanu, ispod ostataka ovoja je oker do oker-smeđ na sredini, vanjska je polovica više žuto-oker, rub je kasnije resast; stručak je 10-60 x 2-7 mm, slabo je gomoljasto zadebljan na bazi, gomolj nikad nije obrubljen, čitav je pahuljast, ali ponekad samo nejasno na donjoj trećini, koprena nije prisutna ni kod najmlađih primjeraka, isprva je bjelkast, vremenom postaje svijetlo žuto-oker, često je narančasto-oker na gornjem dijelu; listići su prilično gusti, 30-50 ih dopire do stručka, široki su 1.5-6 mm, nisu trbušasti, usko su prirasli do gotovo slobodni, na kraju su žuto-smeđi sa slabom maslinastom nijansom, oštrica je resasta, bjelkasta ili boje lica; spore su eliptične do bademaste, nejasno do prilično izraženo gotovo stožaste na jednom kraju, glatke, 7.5-10 x 4.5-6 µm, Qe = 1.6, otrusina je smeđa; meso miriše na spermu; raste u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, obično hrastom, bukvom, johom, smrekom ili borom, na pjeskovitom i vapnenastom tlu./

Meso je bjelkasto u svim dijelovima, prosječni Q spora je 1.7, listići su bjelkasti u mladosti.

/Klobuk je 3-6 cm širok, površina je radijalno vlaknasta, vremenom postaje sitno ljuskava, na rubu je raspucana, ostaci ovoja su prisutni u mladosti, djelomično se zadržavaju na sredini, žućkasto-narančast do narančasto-smeđ; stručak je 30-60 x 4-7 mm, slabo batinasto zadebljan prema bazi, nije gomoljast, većim dijelom nejasno crtast, čitav je pahuljast, svijetlonarančast do mesnatocrvenkast, osobito u starosti; listići su umjereno gusti, 40-45 ih dopire do stručka, široki su do 4 mm, prirasli, kasnije su žućkasti, na kraju su narančasto-smeđi do hrđastosmeđi, oštrica je resasta i bjelkasta; spore su eliptične do gotovo bademaste, ponekad su sužene na sredini, gotovo su stožaste na jednom kraju, glatke, 8-10 x 4.5-6 µm, otrusina je smeđa; miris i okus mesa nisu izraženi; raste u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, obično hrastom ili smrekom./

Meso je ružičasto-ljubičasto ili crveno-smeđe u gornjem dijelu stručka.

Meso je bjelkasto do smećkasto.

Raste ispod crnogoričnog drveća, obično smreke, bora ili ariša.

/Klobuk je 2-5 cm širok, površina je vlaknasto-glatka na sredini, prema rubu je radijalno vlaknasto-dlakava, vlakna se ne razdvajaju, na rubu nije raspucana, vremenom ne postaje ljuskava, na vanjskoj je polovici prekrivena sivkastim ostacima ovoja ali prilično nejasno, žuto-smeđ do smećkast na sredini, prema rubu je nešto svjetliji, svijetlo krem; stručak je 20-75 x 5-10 mm, nekad je malo zadebljan na bazi, nije gomoljast, slabo je pahuljast na vrhu, ispod je uzdužno bijelo vlaknast, koprena je prisutna kod mladih primjeraka, ubrzo nestaje bez tragova, srebrnkasto-bjelkast s blagim sivkastim odsjajem, vremenom postaje blago žućkast, ali samo nejasno; listići su osrednje gusti, 40-50 ih dopire do stručka, široki su 3-5 mm, nisu trbušasti, umjereno su usko prirasli, svijetlo žućkasto-sivi, oštrica je s tankim resicama, boje lica; spore su eliptične do gotovo bademaste, nejasno stožaste do gotovo zaobljene na jednom kraju, glatke, 7.5-9 x 4.5-6 µm, Qe = 1.8, otrusina je oker-smeđa do smeđa; meso je bjelkasto, miris nije izražen ili je slab na spermu, a okus nije izražen; raste u crnogoričnim šumama, te uz rubove puteva, u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem, obično smrekom, borom ili arišem./

Listići su u mladosti bjelkasti s vrlo slabom ljubičastom nijansom, stručak je ružičasto-ljubičast na vrhu, prosječni Q spora je 1.7.

/Klobuk je 1-3 cm širok, površina je s mjestimičnim ružičasto-ljubičastim mrljama, osobito na sredini zbog ostataka ovoja, radijalno baršunasto-vlaknasta, vremenom postaje slabo ljuskava, glatka na sredini, na rubu nije brazdasta, svijetložut ili svijetlosmeđ, prema rubu je gotovo bjelkast; stručak je 30-45 x 1.5-2.5 mm, malo je zadebljan do nejasno polugomoljast na bazi, na vrhu je nejasno dlakav, ispod je uzdužno bijelo vlaknast, većim dijelom je bjelkast; listići su umjereno gusti, 25-35 ih dopire do stručka, široki su 2-3 mm, usko su prirasli, u mladosti su bjelkasti s vrlo slabom ljubičastom nijansom, ubrzo su žućkasto-smeđi, oštrica je resasta i bjelkasta; spore su eliptične do gotovo bademaste, gotovo su stožaste na jednom kraju, manji dio je s nejasnom vršnom papilom, glatke, 8.5-11 x 4.4-5.8 µm, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto, ružičasto-ljubičasto u vrhu stručka, miris i okus su slabi na spermu; raste u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično lijeskom, na prilično kiselom glinenastom tlu./

Klobuk je širok 1-2 cm, stručak je debljine 1.5-3 mm, prosječni Q spora je 1.9.

/Klobuk je vlaknasto-dlakav na sredini, vremenom postaje ljuskav, vanjska polovica je radijalno vlaknasta, s donekle razmaknutim vlaknima i brazdasta na rubu, nije mazava, na sredini je žućkasto-smeđ do ružičasto-smeđ, vanjska je polovica svijetlo žućkasto-smeđa do bjelkasta, rub u mladosti malo prelazi preko listića, nije izraženo resasto-nazubljen; stručak je 2-4.5 cm visok, nekad je slabo zadebljan na bazi, nije gomoljast, na krajnjem vrhu je slabo dlakav, ispod je ubrzo prilično grubo uzdužno vlaknast, koprena je prisutna kod mladih primjeraka, bjelkast, vremenom postaje do svijetlo žućkasto-smeđ, blizu vrha je više crvenkasto-smeđ; listići su umjereno gusti, 25-35 ih dopire do stručka, široki su 2-4 mm, nisu trbušasti do srpasti, široko do usko prirasli, bjelkasti, zatim su svijetlo sivkasto-žućkasti do oker-smeđi, oštrica je resasta i bjelkasta; spore su eliptične do gotovo bademaste, stožaste na vrhu, glatke, 8.5-11 x 4.5-6 µm, Q = 1.5-2.1, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto u klobuku, crvenkasto-smeđe u gornjem dijelu stručka, žućkasto u donjem dijelu, miris i okus su slabi na spermu; raste u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično hrastom, grabom ili lijeskom, a moguće i crnogoričnim drvećem./

Nešto je većih dimenzija, klobuk je širok 1.5-3.5 cm, stručak je debljine 2.5-5 mm, prosječni Q spora je 1.8.

/Klobuk je gladak do vlaknasto-dlakav na sredini, vremenom se lagano raspucava, prema rubu je vlaknasta, vlakna nisu ili su jedva razmaknuta, na rubu nije brazdasta, ostaci ovoja nisu prisutni, na sredini je žućkasto-smeđ do tamnosmeđ, u prilično jakom kontrastu s vanjskom polovicom koja je svijetlo žućkasto-smeđa; stručak je 2.5-5.5 cm visok, slabo je zadebljan na bazi, nije gomoljast, na vrhu nije ili je vrlo nejasno pahuljast, ispod je prilično uočljivo uzdužno vlaknast, koprena je izražena kod mladih primjeraka, ponekad zaostaje prstenasta zona, na vrhu je žućkasto-ružičast, ispod je bjelkast; listići su umjereno gusti, 30-45 ih dopire do stručka, nisu ili su jedva trbušasti, umjereno su široko prirasli, žućkasto-smeđi, oštrica je resasta i bjelkasta; spore su eliptične do gotovo bademaste, često su sužene na sredini, stožaste na jednom kraju, glatke, 8-11 x 5-6.5 µm, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto u klobuku, izraženo crveno-smeđe u gornjem dijelu stručka, miris je slab na spermu, a okus nije izražen; raste u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično johom, brezom, bukvom ili hrastom./

Stručak vremenom ili na ozlijeđenim mjestima ili trljanjem postaje crno-smeđ.

Rub klobuka je u zrelosti izraženo nazubljen ili resast od vunastih ostataka ovoja.

/Klobuk je 1.5-4 cm širok, površina je u mladosti glatka do slabo ljuskava, ubrzo je vlaknasta, na vanjskoj polovici postaje ljuskava, vremenom se lagano razlaže na sredini i postaje pomalo ljuskava, ovoj je prisutan samo u mladosti, kasnije je s ostacima na sredini ili na čitavoj površini, prvo je gotovo bjelkast, zatim je svijetlo žućkasto-smeđ do okerast, na kraju je okerasto-smeđ; stručak je 15-90 x 2-10 mm, malo je batinasto zadebljan na bazi, nije gomoljast, slabo je dlakav na vrhu, nije pahuljast, prema dolje je uzdužno vlaknast, koprena je prisutna kod mladih primjeraka, bijel, zatim postaje oker ili svijetlosmeđ, osobito na donjoj polovici; listići su gusti, 30-55 ih dopire do stručka, široki su 1-4 mm, nisu trbušasti, usko su prirasli, prvo su bijeli, zatim su žućkasto-smeđi do maslinasto-smeđi, oštrica je nazubljena i bijela; spore su eliptične do gotovo bademaste, glatke, 9-11 x 5-6 µm, Qe = 1.6, otrusina je smeđa;  meso je bjelkasto, na prerezu je nepromjenjivo, miris je u mladosti na spermu, u starosti je neugodan, na pokvareno meso ili strvinu, ponekad se zadržava u eksikatima, a okus je malo neugodan, na plijesan; meso s amonijevim hidroksidom (NH4OH) prvo postane narančasto do ciglastocrveno, pa konačno crveno-smeđe; raste uglavnom ispod crnogoričnog drveća, ponekad i ispod bjelogoričnog, u simbiozi sa smrekom, hrastom ili grabom, često u planinskim područjima./

Površina klobuka se kasnije razlaže na ljuske, barem na sredini.

Površina klobuka je glatka do radijalno vlaknasta.

Površina klobuka je izraženo kosmata, s bjelkastim je ljuskicama na žućkastoj do smećkastoj osnovi, stručak je vlaknasto-ljuskav, prosječna dužina spora je 10.5 µm, prosječni Q je 1.7.

/Klobuk je 0,6-2.2 cm širok; stručak je 20-50 x 2-4 mm, blago se sužava prema bazi, pun, vlaknast do blago ljuskav, bjelkast, sivkast do siv; listići su gusti, široki, ponekad su blago trbušasti, izmiješani su s lamelulama, prirasli, bjelkasti pa oker-smeđi, oštrica je često pahuljasta; spore su eliptične, nesimetrične, glatke, 8-13 x 5-6.5 µm, otrusina je oker-smeđa do smeđa; meso je bjelkasto, miris je slab na zemlju, a okus nije izražen do blag; raste u šumama, u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem./

Listići su u mladosti bijeli, spore su prosječno duge 8.7 µm, prosječni Q je 1.8.

/Klobuk je 1-3 cm širok, kožica se lako guli, površina je gotovo glatka do sitno baršunasta na sredini, prema rubu je fino vlaknasta, vlakna u starosti postaju gruba i ponekad se lome na male ljuskice, žućkasto-smeđ do oker, ponekad je mjestimično hrđastosmeđ, vremenom više ili manje posvijetli prema rubu; stručak je 10-40 x 3-5 mm, malo je zadebljan prema dnu, baza je s malim gomoljem, fino je pahuljast oko 1 cm od vrha, prema dnu je fino vlaknast, u mladosti je bijel, ubrzo postane žuto-oker; listići su gusti, 4-5 mm široki, prirasli, u mladosti su bijeli, djeluju pomalo sivkasto, ubrzo postanu svijetlo oker, na kraju su oker-smeđi, oštrica je sitno nazubljena i bijela; spore su eliptične do vretenaste, 8-9.5 x 5-6 µm, otrusina je smeđa; meso je 2 mm debelo u klobuku, vlaknasto, bijelo, u bazi stručka je svijetlosmeđe, miris je kiselkast i minimalno na spermu, a okus nije izražen; raste u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično hrastom meduncem, grabom, brijestom ili bukvom, na vapnenastom tlu, pronađe se i na Jadranu./

Stručak je debljine 2-3 mm, listići su bjelkasti u mladosti, spore su prosječno duge 9.6 µm.

/Klobuk je 1-3 cm širok, površina je u mladosti s vrlo slabim i prolaznim tragovima bjelkasto-sivkastih ostataka ovoja, glatka i gola, kasnije je vlaknasta i fino raspucana, vlakna su razmaknuta ili ne, vodenasta, mladi su primjerci s ostacima bjelkaste koprene, okerasto-smeđ do smećkast s crvenkastom nijansom, vremenom izbljeđuje prema rubu; stručak je 2.5-4.5 cm visok, uglavnom se širi prema bazi, u mladosti je prekriven bjelkastim dlačicama, kasnije je uzdužno crtast ili gol, pahuljast je samo na krajnjem vrhu, žućkast, smećkast s crvenkastom nijansom; listići su osrednje gusti do razmaknuti, 30-40 ih dopire do stručka, debeli, prirasli, kasnije su sivkasti, oštrica je resasta i bjelkasta; spore su bademaste do široko eliptične, obično nisu sužene na sredini, gotovo su zašiljene na jednom kraju, glatke, 8.2–11.1 x × 4.9–6.4 μm, Qe = 1.7, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto, miris i okus su na spermu, barem na prerezu; raste na višim planinskim predjelima, u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem, na vapnenastom tlu./

Stručak je debljine 6-9 mm, listići su sivkasto-smeđi u mladosti, spore su prosječno duge 8.7 µm

/Klobuk je 2-6 cm širok, površina je sitno do prilično grubo vunasto-pustenasta, ponekad je prekrivena tankim ostacima ovoja zbog čega izgleda sivkasto, žućkasto-smeđ do oker-smeđ, vremenom prilično izblijedi, u starosti je nešto tamnije oker-smeđe boje, rub je tup, nije raspucan; stručak je 4-5 cm visok, nekad je malo sužen na donjoj strani, ponekad je blago zadebljan na bazi, nije gomoljast, površina je s bijelim baršunastim premazom, na vrhu nije pahuljast, koprena je prisutna u mladosti, bjelkast u mladosti, zatim je svijetlo žuto-smeđ, ponekad je s ružičastim odsjajem blizu vrha; listići su umjereno su gusti, 50-70 ih dopire do stručka, široki su 4-5 mm, usko su prirasli, sivkasto-smeđi, u starosti su sa slabom maslinastom nijansom, oštrica je resasta i bijela; spore su eliptične do bademaste, sa stožastim krajem, glatke, 7.5-10 x 4-5.5 µm, Qe = 1.7, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto, miris je slab na spermu, a okus nije izražen; raste u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, obično hrastom, bukvom, borom ili smrekom, na pjeskovitom tlu./

pogledati Inocybe astraiana, ključ H, 34

Ključ H - vrste s glatkim i kratkim sporama, s pleurocistidama, s klobukom tamnijih tonova. Spore su glatke i prosječno kraće od 11 µm, cheilocistide su obično zadebljanih stijenki i s kristalima na vrhu, oštrica listića je jedva uočljivo bijelo resasta, klobuk je tamnosmeđ, narančasto-smeđ, smeđ, sivo-smeđ, crveno-smeđ do gotovo crn, može biti svjetliji prema rubu, a tada je bez žućkastih nijansi.

Prosječni Q spora je manji od 1.5 ili veći od 1.9.

Stručak je izraženo uzdužno crtast, meso je blago smećkasto u stručku, prosječni Q spora je 2.1.

/Klobuk je 3-6 cm širok, površina je u mladosti s bjelkastim ostacima ovoja, koji djelomično zaostanu na rubu, glatka na sredini, prema rubu je radijalno vlaknasta, na rubu je brazdasta do raspucana, žućkasto-smeđ do crveno-smeđ; stručak je 30-60 x 6-10 mm, zadebljan do gotovo obrubljeno gomoljast na bazi i širok do 15 mm, veći dio ili čitav je pahuljast, ispod je uočljivo uzdužno crtast, koprena nije prisutna, crvenkasto-smeđ na vrhu, prema dolje je nešto svjetliji i sa slabije uočljivim crvenkastim odsjajem; listići su umjereno gusti, široki su 4-6 mm, usko su prirasli do gotovo slobodni, bjelkasti, zatim su sivkasto-smeđi, na kraju su crvenkasto-smeđi, oštrica je nešto svjetlija; spore su eliptične do gotovo bademaste, često su prilično izraženo sužene na sredini, izraženo su stožaste na jednom kraju, glatke, 9.5-11.5 x 4.5-5.5 µm, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto u klobuku, miris je uglavnom na spermu, kasnije je više na voće, a okus je na brašno; raste u simbiozi s raznim crnogoričnim i bjelogoričnim drvećem, obično cedrom ili hrastom, u mediteranskom području./

Stručak je gladak, meso je lagano ružičasto u kori stručka, prosječni Q spora je 1.3-1.4.

/Klobuk je 1-4 cm širok, površina je glatka na sredini, prema rubu je radijalno vlaknasta, na rubu je brazdasta, ostaci ovoja su prisutni u mladosti, ali su prilično nejasno izraženi, smeđ, ponekad je crvenkasto-smeđ; stručak je 20-60 x 3-7 mm, na bazi je s izraženim obrubljenim gomoljem i širok 12 mm, čitav je pahuljast, koprena nije prisutna, smećkast ili ružičasto-smećkast, ružičaste su nijanse najuočljivije na gornjem dijelu, na gomolju je bijel; listići su umjereno gusti, 45-60 ih dopire do stručka, široki su do 7 mm, prirasli do gotovo slobodni, u mladosti su bjelkasti ili svijetlooker, na kraju su sivkasto-smeđi s maslinastim odsjajem, oštrica je resasta, bjelkasta ili boje lica; spore su eliptične do gotovo bademaste, gotovo su stožaste na jednom kraju, glatke, 8-11.5 x 5-6 µm, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto u klobuku, čisto bijelo u gomolju, miris je na spermu ili malo kiseo, a okus nije izražen; raste u simbiozi s bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, obično smrekom ili bukvom, na vapnenastom tlu./

Stručak je čitav pahuljast ili najmanje do 1/3 dužine (koristiti ručno povećalo).

Stručak nije pahuljast ili je pahuljast samo na krajnjem vrhu, u gornjih 5 mm.

Stručak vremenom postaje maslinasto-crnkast na bazi, a meso u bazi je tamnosmeđe do crno-smeđe.

/Klobuk je 1-3 cm širok, površina je glatka na sredini, postaje ljuskava ili je sa stršećim smeđim ljuskama, prema rubu je grubo vlaknasta do ljuskava, nije raspucana na rubu, ostaci ovoja nisu prisutni, na sredini je smeđ do tamnosmeđ, na vanjskoj polovici je smeđ, smećkast ili oker-smeđ; stručak je 15-55 x 2-6 mm, polugomoljast na bazi, čitav je pahuljast, isprva je bijel, koprena nije uočljiva čak ni kod mladih primjeraka, ponekad je s maslinasto-crvenim micelijskim nitima na bazi; listići su gusti, 35-50 ih dopire do stručka, široki su 1.5-4 mm, usko su prirasli do gotovo slobodni, žućkasto-sivkasti ili sivkasto-smeđi, na kraju su žuto-maslinasti, oštrica je resasta, boje lica ili bjelkasta; spore su eliptične do gotovo bademaste, stožaste na jednom kraju, glatke, 7-9.5 x 4.5-5.5 µm, Qe = 1.7, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto, miriše na spermu, a okus je blago gorkast; raste u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično hrastom, lijeskom ili grabom, a u Sjevernoj Americi i s crnogoričnim drvećem./

Spore su prosječno kraće od 8.1 µm, prosječni Q je 1.6, stručak je izraženo gomoljast.

/Klobuk je 2-5 cm širok, pustenast na sredini, prema rubu je radijalno vlaknast, s razmaknutim je vlaknima, ubrzo se radijalno raspucava, ostaci ovoja su odsutni ili nejasno izraženi, što sredini daje nejasnu sivkastu nijansu, tamno crvenkasto-smeđ, osobito na sredini, prema rubu je svjetliji zbog svijetle osnove; stručak je 30-45 x 3-4 mm, na dnu je s prilično izraženim gotovo obrubljenim gomoljem širokim do 8 mm, pahuljast gotovo do dna, ali prilično nejasno na donjoj trećini, gomolj je bijel, koprena nije prisutna, svijetlosmeđ do narančasto-smećkast, posebno na gornjem dijelu; listići su umjereno gusti, 40-50 ih dopire do stručka, široki su 2-7 mm, trbušasti ili ne, usko su prirasli do gotovo slobodni, žućkasto-smeđi, oštrica je gotovo glatka do nejasno resasta, bjelkasta ili boje lica; spore su eliptične, bademaste ili oblika graha, gotovo tupe na krajevima, glatke, 6-9.5 x 3.5-5 µm, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto u klobuku i stručku, čisto bijelo u gomolju, miris nije izražen ili je slab na spermu, a okus nije izražen; raste u bjelogoričnim šumama i parkovima, u simbiozi s bjelogoričnim drvećem, obično hrastom ili bukvom, na vapnenastom tlu./

Površina klobuka se u zrelosti razlaže na veće ili manje ljuskice, barem na sredini.

Površina klobuku ostaje glatka do fino baršunasta ili radijalno vlaknasta.

Spore su prosječno kraće od 9.1 µm.

Raste na vlažnim i močvarnim terenima, obično ispod vrbe, johe ili topole, prosječni Q spora je 1.6, meso je ekstremno lomljivo.

Raste u svijetlim bjelogoričnim šumama, obično ispod bukve, hrasta, lijeske ili lipe, prosječni Q spora je 1.7, meso nije tako izraženo lomljivo.

/Klobuk: 1-3 cm širok, površina je glatka i vlaknasto-dlakava na sredini, nepravilno se koncentrično razlaže na vanjskom dijelu, a zatim je prilegnuto ljuskava, ljuskavi snopići su izmiješani sa slabo razmaknutim vlaknima, na rubu je s radijalnim pukotinama, ostaci ovoja nisu prisutni, tamnosmeđ do crnkasto-smeđ na sredini, prema rubu je smeđ, rub je podvijen u mladosti, kasnije se izravna; stručak je 25-45 x 1-3 mm, lagano je zadebljan na bazi, nije gomoljast, u mladosti je čitav pahuljast, kasnije pahulje nestaju na donjoj polovici, a zatim ostaje pahuljast samo na gornjoj polovici, koprena nije prisutna, čitav je narančasto-smećkast, svjetliji na dnu i gotovo bjelkast na bazi; listići su umjereno gusti, 30-40 ih dopire do stručka, široki su 1-3 mm, prilično su usko prirasli, bjelkasti u mladosti, zatim su svijetlo žućkasto-sivkasti do žućkasto-smeđi, oštrica je resasta i bjelkasta; spore su eliptične, gotovo bademaste do limunaste, na jednom su kraju gotovo tupe do nejasno stožaste, glatke, 6.5-10.5 x 4.5-6.5 µm, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto u klobuku, narančasto-smeđe u kori stručka, miriše na spermu, a okus nije izražen./

Meso je crvenkasto-oker do narančasto-oker u kori gornjeg dijela stručka.

/Klobuk je 1-4.5 cm širok, površina je vunasta i glatka na sredini, na kraju je sitno brazdasta i ljuskava, prema rubu je radijalno vlaknasta, vlakna nisu ili su jedva razdvojena, na rubu nije brazdasta ni raspucana, bez sjaja do sjajna, ostaci ovoja su prisutni ili odsutni, ali prilično nejasno izraženi, smeđ do tamnosmeđ, ponekad je više žuto-smeđ; stručak je 20-80 x 2-8 mm, obično je malo zadebljan na bazi, nije gomoljast, pahuljast na gornjem dijelu do 1/3 dužine, rijetko do polovice, ispod je uzdužno bijelo vlaknast do gotovo gladak, često je s raspršenim sitnim bjelkastim dlačicama, koprena je prisutna kod mladih primjeraka, kasnije nestaje i ne ostavlja tragove, narančasto-oker ili crvenkasto-oker na gornjem dijelu, ponekad je oker bez crvenkastih nijansi, ispod je svjetliji i manje crvenkast, bjelkast na bazi; listići su gusti do gotovo razmaknuti, 25-55 ih dopire do stručka, široki su 2.5-6 mm, prilično su usko prirasli, bijeli u mladosti, zatim su žućkasto-sivi do žućkasto-smeđi, oštrica je resasta i bjelkasta; spore su eliptične do široko bademaste, stožaste na jednom kraju, glatke, 9-12 x 5-7 µm, Qe = 1.7, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto, miris i okus su na spermu, ponekad s kiselkastom komponentom; raste u šumama, po pješčanim nanosima, šljunčarama, na travnatim terenima i mjestima bogatim mahovinom, također na sloju smrekovih iglica, u simbiozi s raznim crnogoričnim i bjelogoričnim drvećem, obično smrekom, borom, arišem, hrastom, lijeskom ili grabom, na vapnenastom tlu./

Spore su prosječno šire od 6.1 µm, prosječni Q je 1.6, klobuk je širok 1-2.5 cm.

/Klobuk je 1-2.5 cm širok, površina je bez ostataka ovoja, prvo je gola, zatim je sitno bradavičava, osobito u sredini, prema rubu je blago bradavičava do sitno ljuskava, ponekad je i fino razložena na vrlo sitne ljuske, bez ostataka koprene, crvenkasto-smeđ do tamno crvenkasto-smeđ, obično je nešto tamniji na sredini; stručak je 15-30 x 1-3 mm, u mladosti je bjelkasto dlakav, kasnije je uzdužno crtast ili gol, grubo je pahuljast na gornjoj trećini stručka, te rijetko i ispod sredine stručka, isprva je bjelkast, ubrzo je svijetlo slamnatožut do svijetlosmeđ; listići su gusti do malo razmaknuti, 35-45 ih dopire do stručka, debeli, usko su prirasli, trbušasti, isprva su bjelkasti, bjelkasto-sivkasti, kasnije su sivkasto-smeđi, oštrica je resasta i bjelkasta: spore su uglavnom široko bademaste do eliptične, na jednom su kraju gotovo zašiljene do tupe, glatke, 9-12 x 5.5-7.5 μm, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto, miris je na spermu ili slabo aromatičan, barem na prerezu, a okus nije izražen; raste uz obale potoka i rijeka, te u šumama, u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, često u priobalnim područjima./

Spore su prosječno duge 10.7 µm, klobuk je isprva s bjelkastim, sjajnim i ljepljivim ostacima ovoja sa slijepljenim česticama zemlje, koji poslije često zaostaju na sredini.

/Klobuk je 3-7 cm širok, površina je svilenkasto-vlaknasta, s vlaknima koja nisu ili su jedva razdvojena, ponekad je radijalno brazdasto-ljuskava, vremenom se lagano razlaže, a zatim je ljuskava, rijetko je bez bez ostataka ovoja, zatim je gladak i općenito tamnijih boja, osobito na sredini, žućkasto-smeđ, oker-smeđ do tamnosmeđ na sredini, na vanjskoj je polovici često nešto tamniji, osobito kod svjetlije obojenih primjeraka; stručak je 20-95 x 4-13 mm, često je s gotovo obrubljenim do izraženo obrubljenim gomoljem na bazi, gotovo je čitav pahuljast, ali često neupadljivo na donjoj trećini, koprena nije uočljiva kod mladih primjeraka, bjelkast, postaje svijetlo žuto-oker ili smećkast, osobito na donjem dijelu, ali bjelkast na gomolju, vrlo rijetko je s nježnom ljubičastom nijansom ili tamnosmeđ na donjoj polovici; listići su gusti, 45-70 ih dopire do stručka, široki su 3-9 mm, prilično su usko prirasli do gotovo slobodni, ponekad su široko prirasli, prljavo bjelkasti u mladosti, zatim su sivkasto-žuti, na kraju su žuto-smeđi, ponekad su s maslinastim odsjajem, oštrica je resasta, bjelkast ili boje lica; spore su eliptične do gotovo bademaste, ponekad su sužene na sredini, gotovo su stožaste na jednoj strani, glatke, 9.5-12 x 5.5-6 µm, Qe = 1.7, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto u klobuku, svijetlo žuto-oker u stručku, miris ponekad podsjeća na lišće pelargonije, na prerezu na spermu, a okus nije izražen; raste u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično bukvom, hrastom, vrbom, brezom, topolom, johom ili vrbom, na vapnenastom, pjeskovitom i glinenastom tlu./

Stručak je isprva bijel i izraženo kontrastan u odnosu na tamnosmeđi klobuk, prosječni Q spora je 1.6.

/Klobuk je 2-4 cm širok, površina je glatka na sredini, prema rubu je žućkasto vlaknasta, vlakna se ne razdvajaju ili su blago razdvojena, ponekad je s napuklinama na rubu, vremenom se lagano raspucava, zatim se razlaže na ljuske, ostaci ovoja su odsutni ili prisutni, ali tada nejasno izraženi i uzrokuju blagu sivkastu nijansu, bez slijepljenih grudvica zemlje, vrlo je tamno crvenkasto-smeđ do gotovo crno-smeđ na sredini, na rubu je smeđ do tamnosmeđ; stručak je 20-60 x 2-7 mm, ponekad je polugomoljast, ali gomolj nikada nije obrubljen, čitav je pahuljast, ali teško uočljivo na donjoj trećini, koprena nije prisutna kod mladih primjeraka, vremenom polako postaje svijetlooker do oker-smeđ, a na bazi čak i tamnosmeđ; listići su gusti, 30-60 ih dopire do stručka, široki su 2-5 mm, prilično su široko do usko prirasli, ponekad su gotovo slobodni, bjelkasti u mladosti, zatim su svijetlo žućkasto-oker, na kraju su oker-smeđi, ponekad su s maslinastim odsjajem, oštrica je resasta, bjelkasta ili boje lica; spore su eliptične do gotovo bademaste, ponekad su nejasnim sužene na sredini, stožaste na jednom kraju, glatke, 8-12 x 5-6.5 µm, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto, miris je slab, nekad podsjeća na listove pelargonije, na prerezu je na spermu, a okus nije izražen; raste u bjelogoričnim šumama, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično bukvom, hrastom, grabom, brezom, topolom, johom ili raznim vrstama vrba, rjeđe crnogoričnim drvećem, obično borom, na vapnenastom, pjeskovitom i glinenastom tlu./

Stručak i klobuk nisu izraženo kontrastni, prosječni Q spora je 1.7.

/Klobuk je 2-5 cm širok, površina je glatka do vlaknasto-dlakava na sredini, vremenom se polako razlaže na sitne ljuskice, prema rubu je radijalno vlaknasta, vlakna su razmaknuta, na rubu se raspucava, često je sjajna, ponekad je bez sjaja, bez ili s izraženim ostacima ovoja, tamnosmeđ, ponekad je s crvenkastim nijansama, vremenom je s maslinasto-smeđim nijansama, prema rubu je malo svjetliji; stručak je 25-65 x 3-8 mm, polugomoljasto zadebljan na bazi i širok 12 mm, pahuljast na vrhu do 1/3 dužine, prema dolje je uzdužno bijelo vlaknast, koprena je prisutna samo u mladosti, bjelkast, zatim je žućkast ili svijetlosmeđ, blizu vrha je ponekad sa svijetlo ružičasto-oker odsjajem; listići su gusti, 30-40 ih dopire do stručka, široki su 3-5 mm, usko su prirasli, u mladosti su bjelkasti, svijetlokrem ili žuti, na kraju su maslinasto-smeđi, oštrica je resasta, bjelkasta ili boje lica; spore su eliptične do gotovo bademaste, stožaste na jednom kraju, glatke, 7.5-12 x 5-6.5 µm, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto, miris i okus su na spermu; raste u bjelogoričnim šumama i parkovima, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično hrastom, brezom ili topolom, a po nekim autorima vjerojatno i s crnogoričnim drvećem./

Listići su isprva žućkasti, kasnije su tamno žuto-narančasti, meso je žućkasto, raste na travnjacima, obično ispod breze.

/Klobuk je 2-5 cm širok, površina je u mladosti s brzo prolaznim ostacima ovoja na rubu, donekle je glatka na sredini, ubrzo postaje vlaknasta, s jasno izraženim priraštenim vlaknima prema rubu, smeđ, crvenkasto-smeđ prema rubu i ponekad tamnije smeđ na sredini, raspucavanjem se otkriva žućkasta trama; stručak je 15-35 x 5-12 mm, blago je proširen na bazi, nije gomoljast, površina je pahuljasta na više od gornje trećine, ponekad dosegne polovicu ili nešto više, ispod je vlaknasta, na bazi je bijelo baršunasta, žućkast do crveno-smeđ; listići su gusti, trbušasti, vijugavi, duboko su zaokruženi uz stručak, prirasli, žućkasti do tamno žuto-narančasti, oštrica je erodirana i boje lica; spore su eliptične do bademaste, tupe do gotovo zašiljene na jednom kraju, glatke, 9-11.5 x 5-6.5 µm, Qe = 1.7, otrusina je smeđa; meso je žućkasto, nekad je tamnije u kori stručka, miris i okus nisu izraženi; raste na travnjacima u simbiozi s bjelogoričnim drvećem, obično brezom./

Rub klobuka vremenom izblijedi, često je izraženo pojasast, dvobojan.

/Klobuk je 1-4 cm širok, površina je u mladosti s vrlo tankim i prolaznim bjelkastim ostacima ovoja, u početku je gotovo svilenkasto glatka, crvenkasto-smeđ do tamnosmeđ s više ili manje intenzivnim crvenkastim odsjajem; stručak je 20-50 x 2-6 mm, na bazi općenito nije zadebljan, u početku je u potpunosti bjelkast i vlaknast, kasnije je gladak, čitav je pahuljast, rijetko u donjoj polovici, bjelkast do prljavo bjelkast, vremenom postaje svijetlosmeđ; listići su gusti, oko 40-50 ih dopire do stručka, usko su prirasle do prirasli, trbušasti, u početku su bjelkasti, ubrzo zatim su sivkasti do svijetlosmeđe pjegavi, oštrica je nazubljena, ponekad je neravna, bjelkasta ili je boje lica; spore su gotovo bademaste, često su karakteristično trbušaste, oblika sjemenki jabuke, vrh je obično tup, ponekad je gotovo zašiljen, glatke, 7.5-10 x 5-6 μm, Qe = 1.6, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto, miris nije izražen ili je na spermu, a okus nije izražen; raste u bjelogoričnim šumama i parkovima, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, najčešće bukvom, hrastom, lijeskom ili lipom, na vapnenastom i vlažnom tlu./

Prosječni Q spora je 1.5-1.6.

Prosječni Q spora je 1.7-1.8.

Pleurocistide su tankih stijenki, debljine do 2 µm, prosječni Q spora je 1.5.

/Klobuk je 1-3 cm širok, površina je dlakava i glatka na sredini, vremenom postaje sitno pahuljast, prema rubu je žućkasto vlaknast, vlakna se ne razdvajaju, na rubu nije s radijalnim pukotinama, nije raspucana ili se vremenom slabo raspucava, ostaci ovoja su prilično uočljivi kod mladih primjeraka, manje su izraženi kod starijih primjeraka, ali nikada ne nestaje u potpunosti, nije mazav kada je vlažan, tamnosmeđ, smeđ do oker-smeđ na sredini, prema rubu je malo svjetliji, ali često samo nejasno; stručak je 20-40 x 3-5 mm, blago je gomoljasto zadebljan na bazi, gomolj nije obrubljen, čitav je pahuljast, bijelo baršunast na bazi, koprena nije uočljiva kod mladih primjeraka, čitav je bjelkast do svijetlooker u mladosti, a zatim bjelkast na vrhu, blago narančasto-okerast na sredini i bakrenosmeđ na dnu; listići su umjereno gusti do razmaknuti, 30-35 ih dopire do stručka, široki su 2-5 mm, široko do usko prirasli, ponekad sa zupcem, svijetlosivi u mladosti, na kraju su okerasto-smeđi do smeđi, oštrica je resasta, bjelkasta ili boje lica; spore su eliptične do gotovo bademaste, jedan kraj je gotovo tup, rijetko je nejasno stožast, glatke, 7.5-10 x 5-6 µm, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto, u stručku je blago smećkasto, nije tamnije prema bazi, miris nije izražen ili je vrlo slab na spermu, a okus nije izražen; raste u simbiozi s raznim crnogoričnim i bjelogoričnim drvećem, obično borom, hrastom ili zeljastom vrbom, na vapnenastom tlu./

Pleurocistide su zadebljanih stijenki, debljine do 3 µm, površina stručka je glatka i obično smećkasta, spore su prosječno široke 5 µm.

/Klobuk je 2-7.5 cm širok, površina je glatka na sredini, prema rubu je s prilegnutim smeđim vlaknima, ponekad je sitno ljuskava, u mladosti je često sa srebrnobijelim ostacima ovoja, u mladosti je svijetlosmeđ do sivkasto-smeđ, na sredini je smeđ do crnkasto-smeđ, zatim je smeđ, žuto-smeđ ili tamnosmeđ, rub je u mladosti podvijen do obješen, kasnije se izravna, rijetko je raspucan; stručak je 20-65 x 3.5-14 mm, na bazi je često gomoljast i širok do 14 mm, gomolj nije obrubljen i široka do 1,4 cm, uzdužno je crtast, svilenkast, sjajan, čitav je pahuljast, koprena nije prisutna, u mladosti je bijel, crvenkast, žućkast do svijetlo žuto-smeđ, često je bijel na vrhu i bazi, kasnije je svijetlosmeđ, često je gotovo crn pri dnu, izraženije u starosti; listići su umjereno gusti, široki su do 8 mm, usko su prirasli do slobodni, prvo su bjelkasti do kremasto-bijeli, zatim su sivkasti, svijetlo sivo-smeđi, svijetlosmeđi do smeđi, oštrica je boje lica ili svjetlija; spore su eliptične do bademaste, ponekad su gotovo stožaste na jednom kraju, glatke, 7-9.5 × 4.5-5.5 µm, Qe = 1.6, otrusina je žuto-smeđa do smeđa; meso je bjelkasto, svijetlosmeđe ispod kožice klobuka, u stručku je blago crvenkasto do svijetlosmeđe, bjelkasto u bazi i u vrhu, miris i okus nisu izraženi; raste u crnogoričnim šumama, uz puteve i staze, po pješčanim nanosima, u priobalnim područjima, u simbiozi s borom, na pjeskovitom i vapnenastom tlu./

Spore su prosječno duže od 10.9 μm, a prosječni Q spora je 1.8, raste na pješčanim nanosima i dinama, u priobalnim ili kontinentalnim područjima, obično ispod borom.

/Klobuk je 2–5 cm širok, površina je obično s tankim slojem bjelkasto-sivkastog ovoja koji starijim primjercima daju pjegav izgled, glatka do fino baršunasta na sredini, također je raspucana s radijalnim vlaknima koja se samo malo razdvajaju prema rubu, često izgleda poput češlja, u mladosti je s ostacima sivkaste koprene, nije vodenasta, obično je svijetlosmeđ, tamnosmeđ, sivkasto-smeđ do gotovo crnkasto-smeđ, s crvenkastom nijansom ili bez nje, ponekad je narančast s crvenkastom nijansom ili bez nje na sredini, vremenom ponekad postaje malo svjetliji prema rubu, rub je često fino nazubljen; stručak je 30–70 x 3–7 mm, ponekad se lagano širi prema bazi, u mladosti je u potpunosti prekriven bjelkastim dlačicama, kasnije je uzdužno crtast ili gol, čitav je pahuljast, nekad samo na gornjoj polovici, a tada samo rijetko na donjoj polovici, isprva je krem do smećkast, blizu vrha je uglavnom s više ili manje intenzivnom ružičastom nijansom, vremenom je često u potpunosti crvenkast; listići su prilično razmaknuti do umjereno gusti, oko 30–50 ih dopire do stručka, prirasli, isprva su bjelkasti, zatim su sivkasto-smeđi, oker-smeđi do smeđi, oštrica je resasta, bjelkasta; spore su bademaste do eliptične, nekad su sužene na sredini, tupe do zašiljene na vrhu, glatke, 9-13.5 x 5.5-7 µm, otrusina je smeđa; meso je krem, s ružičastom nijansom blizu vrha stručka, ponekad je sa žućkasto-oker nijansom, miris i okus su na spermu, barem na prerezu./

Prosječni Q spora je 1.8.

Stručak je čitav pahuljast, pleurocistide su duge do 95 μm, površina klobuka je glatka i bez ostataka ovoja.

/Klobuk je 1.5-4 cm širok, površina je bez ostataka ovoja, isprva gotovo svilenkasta ili glatka, kasnije je gola samo na grbici, prema vani fino crtasta do narebrana s fino teksturiranim prilegnutim vlaknima, između vlakana je uočljiva svjetlija trama, vremenom ili zbog vremenskih uvjeta se ponekad malo raspucava prema rubu, mladi primjerci su s ostacima bjelkaste koprene, smeđ do tamnosmeđ, ponekad je nešto tamniji na grbici, rub je prvo podvijen, kasnije je obješen do ravan i nazubljen; stručak je 40-80 x 3-5 mm, ponekad se blago širi prema bazi, isprva je u potpunosti prekriven bjelkastim dlačicama pa izgleda gotovo bjelkasto, nešto slabije na donjem dijelu, kasnije je uzdužno crtast do gol, bjelkast, svijetlosmeđ na donjem dijelu; listići su umjereno gusti do prilično razmaknuti, 30-50 ih dopire do stručka, prirasli, isprva su gotovo bjelkasti, zatim su s mesnatocrvenkastom nijansom do sivkasto-smeđi, kasnije su smećkasti, oštrica je resasta i bjelkasta; spore su eliptične do bademaste, uglavnom su duguljaste, često su malo sužene na sredini, na jednom su kraju gotovo zašiljene, glatke, 7.5-12 × 4.5-6.5 μm, Qe = 1.8, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto, miriše na spermu, barem na prerezu, a okus nije izražen; raste u simbiozi s raznim crnogoričnim i bjelogoričnim drvećem, obično smrekom, borovicom ili hrastom, na vapnenastom tlu./

Stručak je pahuljast samo na gornjoj trećini dužine, pleurocistide su duge do 75 μm, površina klobuka je s jasnim i uočljivim sivim do oker ostacima ovoja na sredini.

/Klobuk je 2-6 cm širok, površina je u mladosti glatka, kompaktna, baršunasta i radijalno vlaknasta, bez ili je rijetko radijalno raspucana, samo je blago i jedva uočljivo vlaknasta na rubu, što je uočljivo samo u zrelosti, rub je bez ostataka ovoja i izraženo vlaknast, što mu daje izrazito baršunasti, razlaže se prema rubu stvarajući neku vrstu nejasno obojenog pojasa, smeđ do crvenkasto-smeđ na rubu i siv, krem do oker na sredini, rub je pravilan u mladosti, u starosti postaje blago valovit; stručak je 30-60 x 4-7 mm, na bazi je blago zadebljan i može biti u potpunosti prekriven debelim slojem pijeska, pahuljast na gornjoj trećini, slabo, ali jasno crtast na većem dijelu površine od vrha, gotovo do baze, uglavnom je ujednačeno krem, sa svijetlo mesnatoružičastom do narančasto-smeđom nijansom, koja je uočljiva prvenstveno na gornje dvije trećine, a prema dnu postaje  bjelkasto-krem; listići su umjereno razmaknuti, dosta su pravilnog oblika, izmiješani su s rijetkim, kratkim lamelulama, prirasli, u početku su krem-sivkasti, u zrelosti postaju svijetlooker i na kraju su ujednačeno oker, oštrica je sitno nazubljena, svjetlija; spore su bademaste do limunaste, često su izdužene i uske, neke su sužene na sredini, glatke, 8.5-12 x 5-7 µm, Qe = 1.8, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto u klobuku, krem u stručku, miris i okus su na spermu; raste u crnogoričnim šumama i parkovima, u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem, najčešće raznim vrstama borova, rjeđe ispod bjelogoričnog drveća, često u blizini borovnica, na pjeskovitom tlu./

Spore su prosječno duge 10.2-10.5 µm.

Klobuk je širok 1.5-3.5 cm, stručak je blago zadebljan na bazi, raste na otvorenim staništima, na planinskim travnjacima, često bez drveća i uz biljke kukurijek (Helleborus) ili osinicu (Dryas octopetala).

/Klobuk je 1.5-3.5 cm širok, površina je glatka i sjajna na sredini, na vanjskoj polovici postaje crtasta, nije ljuskava, slamnatožut, oker do narančasto-smeđ, ponekad je dosta svjetliji na sredini, a ponekad na rubu, rub je podvijen u mladosti, kasnije je zakrivljen prema dolje, rjeđe je izvrnut prema gore, izraženo je resast od ostataka ovoja; stručak je 30-60 x 3-6 mm, čitav je pahuljast, ponekad rijetko na donjoj polovici, također je fino crtast, koprena je prolazna, bijela do svilenkasta, nisko postavljena, ne ostavlja prstenastu zonu ili dugačka vlakna, svjetliji je od klobuka, isprva je bijel, na sredini postaje žućkasto-smeđ, a zatim prema vrhu, kasnije na sredini postaje izraženo tamnosmeđ do tamno sivo-smeđ; listići su umjereno gusti, trbušasti, prirasli, u početku su svijetlokrem, kasnije su smeđi; spore su bademaste, glatke, 9-11.5 x 5-7 µm, Qe = 1.7, otrusina je smeđa; meso je prljavo bijelo do blago ružičasto do ružičasto-smeđe u vrhu stručka, u ostalom je dijelu bijelo, miris i okus nisu izraženi./

Raste po vlažnim terenima, po močvarama i uz obale rijeka, ispod vrbe, prosječna širina spora je 6 µm, meso je u stručku kasnije s blagom mesnatocrvenkastom nijansom.

Spore su prosječno duge 8.6 µm.

/Klobuk je 1-2.5 cm širok, površina je glatka na sredini, prema rubu je vlaknasta i često raspucana, rijetko je s nešto svjetlijim ostacima ovoja na sredini, smeđ, tamnosmeđ, crnkasto-smeđ, crvenkastosmeđ, nešto je tamniji na sredini, na rubu je smeđ do svijetlosmeđ; stručak je 15–35 x 1.5-2.5 mm, batinasto je zadebljan na bazi, baza je često blago gomoljasta i široka do 4 mm, bijelo pahuljast gotovo do baze, uzdužno crtast, nejasno je bijelo vlaknast na bazi, koprena nije prisutna, bjelkast, blago crvenkast ili žuto-smeđ do smeđ; listići su umjereno su gusti, široki su do 3 mm, usko su prirasli do slobodni, sivkasti, zatim su svijetlo sivo-smeđi do svijetlosmeđi, oštrica je boje lica do svijetlosmeđa; spore su eliptične do bademaste, gotovo su stožaste na jednom kraju, glatke, 7.8-9.7 × 4.5-5.4 µm, Qe = 1.7, otrusina je žuto-smeđa do smeđa; meso je bjelkasto u klobuku, u stručku je bjelkasto i djelomično blago žućkasto do smeđe, miris i okus su na spermu; raste po parkovima, grobljima, u bjelogoričnim šumama i na rubovima šuma, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično hrastom, bukvom, lipom, lijeskom, brezom ili johom, na tlu u travi i mahovini, na tlu bogatom hranjivim tvarima i na vapnenastom tlu./

Stijenke pleurocistida su debljine do 2 µm.

/Klobuk je 1.5-4.5 cm širok, površina je glatka i vlaknasto-dlakava na sredini, prema rubu, kada su ostaci ovoja prilično nejasni, radijalno vlaknasta s razmaknutim vlaknima i s pukotinama na rubu, vlakna se vremenom ponekad lome, a zatim se spajaju u nakupine ljuskica, ponekad se vremenom ljušte, prljavo bjelkast do prljavo žućkasto-smeđ zbog ostataka ovoja, do tamnosmeđ kada su ostaci ovoja nejasni, prema rubu je svjetliji zbog izložene osnove, na rubu je često bjelkast zbog ostataka ovoja; stručak je 20-70 x 3-7 mm, polugomoljasto zadebljan na bazi, gomolj nije obrubljen, pahuljast od vrha prema dolje do 1/3 ili čak polovice stručka, ispod je gladak, koprena je prisutna kod mladih primjeraka, bijel do bjelkast zbog uzdužnih vlakana, od baze prema gore postaje žućkast, vremenom izraženije, osobito na srednjem dijelu, bez narančasto-oker nijansi na gornjem dijelu; listići su umjereno su gusti, 30-50 ih dopire do stručka, široki su 3-6 mm, usko su prirasli, bjelkasti u mladosti, zatim su svijetlo žućkasto-smeđi, oštrica je resasta, bjelkasta do boje lica; spore su eliptične do gotovo bademaste, prilično su nejasno stožaste na jednom kraju, glatke, 7.5-11 x 4.5-6 µm, Qe = 1.7, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto, miris je na spermu, a okus nije izražen; raste ispod raznog bjelogoričnog i crnogoričnog drveća, obično bukve, hrasta, kestena, breze, graba, topole, vrbe, smreke ili ariša, na vapnenastom tlu./

Raste na pješčanim terenima, obično ispod topole ili vrbe.

Spore su prosječno široke 6 µm.

/Klobuk je 1-4 cm širok, površina je bez ostataka ovoja, glatka, baršunasta ili vunasta na sredini, prema rubu je s prilegnutim vlaknima i raspucana, oker-smeđ, narančasto-smeđ do crvenkasto-smeđ na sredini, svjetliji prema rubu; stručak je 15-50 x 3-5 mm, uglavnom je malo zadebljan na bazi, bez sjaja, čitav je pahuljast, koprena nije prisutna, bjelkast do okerasto-smećkast; listići su osrednje gusti, široki su 2-4 mm, trbušasti, prirasli, bjelkasti do krem, zatim su žuto-smeđi do svijetlosmeđi, u starosti su maslinasto-smeđi; spore su bademaste, nekad su eliptične i gotovo oštre na jednoj strani, glatke, 8–11 × 5.5–6.5 μm, Qe = 1.7, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto do svijetlosmeđe, u kori stručka je tamnije smeđe boje, miris nije izražen ili je kiseo, a okus blag; raste u crnogoričnim šumama, parkovima i uz puteve, u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem, obično smrekom ili borom./

Stručak je čitav pahuljast, širok je 4-5 mm, listići su umjereno gusti, 25-45 ih dopire do stručka, spore u prosjeku široke 5.2 µm.

/Klobuk je 1-3 cm širok, površina je glatka i blago mazava na sredini, prema rubu je radijalno vlaknasta, ali vlakna se ne razdvajaju, iznimno je ljuskava na rubu, vremenom ponekad postaje sitno ljuskava, ostaci ovoja su odsutni ili prisutni, ali tanki i neupadljivi, smeđ, često je s izraženim crvenkastim nijansama ili tamnosmeđ; stručak je 12-50 x 4-5 mm, s nejasnim je gotovo obrubljenim gomoljem na bazi, gotovo čitav je pahuljast, koprena nije prisutna, narančasto-smeđ, osobito na gornjem dijelu, svjetliji i manje crvenkast prema dolje, na gomolju je bijel; listići su široki 2-4 mm, usko su prirasli, sivkasto-žuti, oštrica je resasta i bjelkasta; spore su eliptične do gotovo bademaste, gotovo tupe do samo nejasno stožaste na jednom kraju, glatke, 8.5-10.5 x 4.5-6 µm, Qe = 1.7, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto u klobuku, narančasto-smeđe u kori gornjeg dijela stručka, miris i okus su na spermu; raste u simbiozi s raznim crnogoričnim i bjelogoričnim drvećem, obično sa smrekom, hrastom, planinskim borom (Pinus mugo), topolisnom vrbom (Salix retusa) ili osinicom (Dryas octopetala), te također s patuljastim grmljem u planinskim područjima./

Stručak je pahuljast samo na gornjoj polovici, širok je 1-3 mm, listići su obično gušći, 40-60 ih dopire do stručka, spore u prosjeku široke 5.7 µm.

/Klobuk je 1–2 cm širok, površina je u mladosti s ostacima prljavo bjelkastog ovoja, zatim je gola na sredini, prema rubu je sitno vlaknasta i sa zaostalim ostacima ovoja, sa slabim je ostacima koprene u mladosti, oker-smeđ, crvenkasto-smeđ do tamnosmeđ s crvenkastom nijansom, rub je ponekad duboko rastrgan; stručak je 20–50 x 1–3 mm, u mladosti je bjelkasto dlakav, kasnije je uzdužno crtast ili gol, pahuljast na gornjoj polovici, isprva bjelkast do krem, kasnije je svijetlosmeđ; listići su umjereno gusti, oko 40–60 ih dopire do stručka, prirasli, nekad se vrlo kratko spuštaju po stručku sa zupcem, isprva su bjelkasti do bjelkasto-sivkasti, kasnije su svijetlosmeđi, oštrica je resasta i bjelkasta; spore su bademaste, ponekad su široko eliptične, ponekad su blago sužene na sredini, gotovo su zašiljene do tupe na vrhu, glatke, 8–10.5 x 5–6.5 µm, Qe = 1.7, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto u klobuku, lagano je svijetlosmeđe u gornjoj polovici ili rijetko u čitavom stručku, miris i okus nisu izraženi ili su slabi na spermu, osobito na prerezu; raste u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem, obično smrekom, često i uz obični lopuh (Petasites hybridus), na vlažnim terenima, na tlu bogatom hranjivim tvarima./

Površina klobuka ostaje glatka do fino baršunasta ili radijalno vlaknasta.

Površina klobuka se u zrelosti razlaže na veće ili manje ljuskice, barem na sredini.

Raste ispod bjelogoričnog drveća.

Raste ispod crnogoričnog drveća.

Listići su gusti 40-80 ih dopire do stručka, meso je u svim dijelovima bjelkasto, nikad nije s ružičastom nijansom u vrhu stručka, spore su prosječno duge 8.7 µm, prosječni Q je 1.7.

/Klobuk je 2–5 cm širok, površina je mladosti ponekad djelomično prekrivena slabim bjelkasto-sivkastim ostacima ovoja na sredini, uglavnom je glatka do sitno pustenasta, ponekad je sitno vlaknasta, na sredini ili prema rubu je ponekad blago ljuskava, u mladosti je s tragovima koprene, svijetlosmeđ do smeđ, također može biti tamnosmeđ ili žuto-smeđ, ponekad je gotovo crnkasto-smeđ na sredini; stručak je 20–45 x 3–8 mm, ponekad se blago zadebljava prema bazi ili je polugomoljast, isprva je bjelkasto pahuljasto-vunast, kasnije je uzdužno crtast ili gol, na krajnjem vrhu je pahuljast, sivkasto-smeđ; listići su prirasli, isprva su bjelkasti ili sivkasto-bjelkasti, zatim su smeđi do intenzivno hrđastosmeđi, ponekad su sa slabim maslinastim odsjajem, oštrica je nazubljena, resasta, bjelkasta do boje lica; spore su eliptične do bademaste, uglavnom nisu sužene na sredini, često su stožaste i ponekad stanjenih stijenki na jednom kraju, glatke, 7-10.5 x 4.5-6 µm, otrusina je smeđa; meso je nekad sa sivkasto-krem nijansom u klobuku, miriše na spermu, a okus je na gljive ili spermu; raste u bjelogoričnim šumama, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično hrastom, a u blizini su često jasen, a u mediteranskom području šmrika (Juniperus oxycedrus) ili bušin (Cistus ladanifer), često na kiselom tlu./

Listići su u mladosti bjelkasti do sivkasti, spore su prosječno duge 10.2 µm.

/Klobuk je 1.5-3 cm širok,  površina je u mladosti s rijetkim ili obilnim ostacima bjelkastog ovoja, glatka do fino baršunasta, vlaknasta, u mladosti je s ostacima bjelkaste koprene, svijetlosmeđ, smeđ do crvenkasto-smeđ, ponekad je nešto svjetliji prema rubu; stručak je 30-50 x 2-3 mm, često je zadebljan na bazi, prvo je čitav bjelkasto vlaknast, kasnije uzdužno crtast ili gladak, pahuljast samo na samom vrhu, prvo je krem do svijetlosmeđ, na vrhu je crvenkast, kasnije je smeđ, barem na donjoj polovici; listići su prilično široko razmaknuti, oko 20-40 ih dopire do stručka, trbušasti, prirasle sa zupcem, isprva su bjelkasti, kasnije su bjelkasti sa sivkastom nijansom, zatim su sivkasti, oštrica je ponekad blago nazubljena, bjelkasta; spore su gotovo bademaste, obično su s depresijom na sredini, oštrog do gotovo tupog vrha, glatke, 9-11.5 x 5-6 μm, Qe = 1.8, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto, ponekad je sa slabom ružičastom nijansom ili nježno crvenkasto na vrhu stručka, miris je na spermu, a okus nije izražen; raste u simbiozi sa raznim bjelogoričnim drvećem, obično topolom, vrbom ili brezom, na pjeskovitom tlu./

Prosječni Q spora je 1.7.

Stručak je na vrhu često s mesnatocrvenkastom do ružičastom nijansom, meso je s ružičastom nijansom u vrhu stručka, spore su prosječno duge 9.7 µm.

/Klobuk je 1.5-4 cm širok, površina je u mladosti s tankim slojem bjelkastih ostataka ovoja, kasnije se uočava u vidu bjelkastih pahulja ili kao slabi prsten oko ruba, isprva je je glatka, kasnije je sitno vlaknasta ili raspucana prema rubu, ali uglavnom s vlaknima koja se ne razilaze ili su jedva razdvojena, u mladosti je s bjelkastom koprenom, vrlo je promjenjive boje, od gotovo slamnatožute, svijetlo oker-smeđe, smeđe, sivkasto-smeđe, smeđe do svijetlosmeđe ili crvenkasto-smeđe; stručak je 20–50 x 2–6 mm, ponekad se lagano zadebljava prema bazi, u početku je u potpunosti bjelkast i vlaknast, kasnije je crtast ili gladak, pahuljast je samo na krajnjem vrhu ili slabije do oko sredine, a vrlo rijetko i nešto niže, na samom je vrhu svjetliji i često bjelkast, na bazi je vlaknast; listići su umjereno gusti do razmaknuti, oko 30-40 ih dopire do stručka, trbušasti, debeli, prirasli, obično se vrlo kratko spuštaju po stručku sa zupcem, u početku su bjelkasti, zatim su sivkasti, svijetlo sivkasto-smeđi, ali i žućkasti ili oker, često su s hrđastosmeđim mrljama, oštrica je često neravna ili nazubljena, bjelkasta ili boje lica, ponekad čak i tamnosmeđa; spore su eliptične do bademaste, često su lagano sužene na sredini, gotovo su zašiljene ili tupe na jednom kraju, kod primjeraka koji su rasli na pijesku mogu biti malo deformirane, glatke, 8.5-11 x 5-6.5 µm, Qe = 1.7, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto ili sivkasto do vrlo svijetlo slamnatožuto u klobuku, miris je na spermu sa slatkastom komponentom, osobito na prerezu, a okus je blag; raste u simbiozi s crnogoričnim drvećem, obično borom ili smrekom, na suhom, pjeskovitom ili šljunčanom tlu./

Stručak je obično smećkast na vrhu, meso nije s ružičastom nijansom, spore su prosječno duge 9.2 µm.

/Klobuk je 1.5-4 cm širok, isprva je konveksan, kasnije je izravnat i ispupčen na sredini, površina je s tankim sivkastim ostacima ovoja u mladosti, sa sitnim je uraštenim vlaknima, radijalno se raspucava, vodenasta, vrlo je promjenjive boje, oker-smeđ svijetlosmeđ do tamnosmeđ, s crvenkastom je nijansom, na rubu brzo postaje svjetliji, rub je raspucan u starosti; stručak je 20-50 x 3-6 mm, nije gomoljasto zadebljan na bazi, izraženo je pahuljast samo na krajnjem vrhu, smećkast do smeđ, prema bazi je bjelkast do kremasto-bijel; listići su relativno gusti, prirasli, sivkasto-žuti u mladosti, zatim su krem-smeđi do smeđi, oštrica je blago nazubljena i svjetlija; spore su eliptične do bademaste, glatke, 8-10.5 x 4.5-6 µm, Qe =1.7, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto do svijetlosmeđe, miris je slab na zemlju ili spermu, a okus je blag, neugodan; raste u crnogoričnim šumama u simbiozi s borovima./

Listići su razmaknuti, oko 25-35 ih dopire do stručka, spore su prosječno duge 9.2 µm, prosječni Q je 1.6.

/Klobuk je 1–3 cm širok, površina je u mladosti često s debelim slojem bjelkastih ostataka ovoja, koji često ubrzo potpuno nestanu ili su još uvijek uočljivi na sredini ili rubu, u početku često izgleda gotovo vunasta zbog debelih ostataka ovoja, zatim je više ili manje baršunasta ili vlaknasta, ali i potpuno glatka, kasnije se na sredini često raspucava na polja, u mladosti je s bjelkastom koprenom, oker-smeđ, smeđ, crvenkasto-smeđ ili tamnosmeđ, često je svjetliji na sredini zbog ostataka ovoja, ali je ponekad i tamniji na sredini u starosti; stručak je 10-50 x 1-3 mm, u početku je gusto bjelkasto vlaknast, kasnije je mrežast ili pjegav ili vremenom postane gol, samo je na vrhu pahuljast, bjelkast, isprva je svijetlo mesnatocrvenkast, svijetlo oker-smeđ, na vrhu je više ili manje ružičasto-crvenkast ispod vlaknastog sloja; listići su široki, blago su trbušasti, debeli, obično se vrlo kratko spuštaju po stručku sa zupcem, prirasli, isprva su bjelkasti, kasnije su sivkasto-smeđi do smeđi, ponekad su s intenzivnim maslinastim odsjajem, oštrica je nazubljena, ponekad je valovita, bjelkasta; spore su eliptične, bademaste, jajolike ili vretenaste, često su izraženo sužene na sredini, tupe na vrhu, glatke, 8-10.5 x 5.5-7 µm, otrusina je smeđa, meso je bjelkasto u klobuku, crvenkasto-smeđe u vrhu stručka i osobito u kori stručka, inače je bjelkasto s ružičastom nijansom, miris i okus su na spermu, osobito na prerezu; raste u nizinskim područjima, na suhim kopnenim dinama, obalama planinskih potoka ili rijeka, te izravno u suhim koritima, u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem, obično borom ili smrekom, na vapnenastom tlu./

Listiću su umjereno gusti, oko 40-50 ih dopire do stručka, spore su prosječno duge 10 µm, prosječni Q je 1.9.

/Klobuk je 1.5-4 cm širok, površina je kod mladih primjeraka s bjelkastim do sivkastim ostacima ovoja, glatka i gola, vremenom je sitno do jako raspucana s razdvojenim vlaknima, u mladosti je s obilnim ostacima bjelkaste koprene, smeđ do tamnosmeđ, ponekad je mjestimično nešto svjetliji zbog ostataka ovoja, često je nešto tamnije smeđe boje na sredini, rub je često je visećim ostacima koprene; stručak je 30-70 x 2-5 mm, ponekad se lagano širi prema bazi, u mladosti je bjelkasto dlakav, kasnije je uzdužno crtast ili gol, pahuljast je samo na vrhu, isprva je prljavo krem, smećkast, kasnije je smeđ; listići su prirasli, isprva su bjelkasti, zatim su sivkasti do sivkasto-smeđi, oštrica je neravna, vlaknasta, bjelkasta; spore su bademaste do eliptične, nekad su prilično duguljaste, rijetko su blago sužene na sredini, na jednom su kraju gotovo zašiljene do tupe, glatke, 8.5-11.5 x 4.5-6 μm, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto u stručku, smećkasto do crvenkasto u kori stručka, osušeno je smeđe do tamnosmeđe s crvenkastom ili bakrenom nijansom ili tamnosmeđe, u stručku je iste boje ili malo svjetlije boje, miris nije izražen ili je na slab na spermu, barem na prerezu, a okus nije izražen; raste u crnogoričnim šumama, uz puteve i staze i po pjeskovitim terenima, u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem, obično borom, na vapnenastom, pjeskovitom ili šljunčanom tlu./

Meso je u stručku s crvenkastim, ružičastim ili ljubičastim nijansama, osobito u vrhu i u mladosti.

Meso je bez crvenkastih, ružičastih ili ljubičastih nijansa, najčešće bjelkasto.

Prosječni Q spora je 1.6, a prosječna širina 6 µm.

/Klobuk je 2-6 cm širok, površina je s brzo prolaznim ostacima ovoja na rubu, zatim je glatka ili vunasta na sredini, prema rubu je vlaknasta, u starosti se razlaže na male ljuskice, oker-smeđ ili smeđ, na sredini je tamniji, crvenkasto-smeđ ili tamnosmeđ; stručak je 20-60 x 3-6 mm, gladak, na vrhu je pahuljast, bjelkast u mladosti, kasnije je s ružičastom do ciglastocrvenom nijansom, svjetliji na bazi; listići su umjereno gusti, prirasli, prvo su bjelkasti, zatim su oker i na kraju oker-smeđi; spore su eliptične do jajolike, prozirne, glatke, 8.5-10.5 x 5.5-6.5 µm, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto s ružičasto-smeđom nijansom, osobito uz rub stručka, miris je slab na spermu, a okus je blag; raste u crnogoričnim šumama, u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem, obično borom ili smrekom, a vjerojatno i hrastom plutnjakom, te na većim nadmorskim visinama ispod bora ili topolistne vrbe (Salix retusa), na tlu bogatom hranjivim tvarima i vapnenastom tlu./

Prosječni Q spora je 1.8.

Prosječni Q spora je 1.7.

Prosječna veličina spora je 9 x 4.2 µm.

Stručak je na vrhu, kao i meso u vrhu stručka, s ružičastom ili ljubičastom nijansom, listići su debeli.

/Klobuk je 0.5–3 cm širok, površina je u mladosti često s debelim slojem sivkastih ostataka ovoja, dlakava do dlakavo-vunasta, ponekad je ljuskava, na sredini je često raspucana na polja, u mladosti je s ostacima sivkaste koprene, svijetlosmeđ, smeđ ili čak tamnosmeđ, u mladosti je zbog ostataka ovoja ponekad svijetlo sivkasto-smeđ; stručak je 20–50 x 2–4 mm, u mladosti je bjelkasto dlakav, kasnije je uzdužno crtast, pahuljast je samo blizu vrha, isprva je bjelkast do ponekad potpuno ružičast, ponekad je lagano slamnatožut na dnu, ponekad je potpuno smeđ do vremenom tamno crvenkasto-smeđ; listići su razmaknuti, oko 25–40 ih dopire do stručka, gotovo su slobodni do prirasli, isprva su bjelkasti, kasnije su prljavo bjelkasti do svijetlooker, vremenom su često su sa smeđim do ružičasto-crvenkastim mrljama, oštrica je resasta, bjelkasta do boje lica; spore su bademaste, ponekad su eliptične, obično su bez ulegnuća na sredini, gotovo su zašiljene na vrhu, glatke, 8.5-10.5 x 4.5-5.5 µm, Qe = 1.8, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto u klobuku, bjelkasto u stručku, miris i okus nisu izraženi ili su na spermu, barem na prerezu; raste u šumama, u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, obično toloplom trepetljikom ili smrekom, na vlažnom i kiselom tlu./

Stručak je na dnu, kao i meso u vrhu stručka, često s crvenkastom nijansom, listići su tanki.

/Klobuk je 1-4 cm širok, površina je glatka na sredini, prema rubu je radijalno vlaknasto-ljuskava, nije brazdasta na rubu, ponekad je sa sivkastim sjajem zbog tankih, prolaznih ostataka ovoja, okerasto-smeđ, žućkasto-smeđ, smeđ ili tamnosmeđ; stručak je 25-110 x 1.5-5 mm, batinasto ili polugomoljasto zadebljan na bazi, nije pahuljast na vrhu, već eventualno samo na krajnjem vrhu, uskom pojasu do 1/10 dužine, ispod je uzdužno vlaknast, rukovanjem se briše, bijelo dlakav na bazi, koprena je prisutna kod mladih primjeraka, bjelkasto-oker na vrhu; listići su umjereno su gusti do razmaknuti, 20-50 ih dopire do stručka, široki su 2-7 mm, trbušasti ili ne, usko do prilično široko prirasli, žućkasto-smeđi ili sivkasto-smeđi, oštrica je resasta do gotovo pahuljasta, bijela; spore su eliptične do gotovo bademaste, gotovo su stožaste na jednom kraju, glatke, 8.5-10.5 x 5-6.5 µm, Qe = 1.8, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto, na prerezu miriše na spermu, sušenjem na lišće pelargonije, a okus nije izražen ili je na spermu; raste na tlu ili na krupnijim drvnim ostacima, u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, obično johom, vrbom, topolom, hrastom, smrekom, borom ili arišem, na vapnenastom tlu./

Čitava površina klobuka je s izraženim uzdignutim ljuskama do čekinjasta, klobuk je širok 0.5-2 cm, raste na vlažnom tlu, obično u močvarnim područjima.

/Klobuk je prekriven bjelkastim paučinastim ostacima ovoja, žućkasto-smeđ do smeđ; stručak je 15-45 x 1-3 mm, često je blago proširen prema vrhu, kasnije je rijetko šupalj, čitav je uzdužno bijelo vlaknast, čak ni na vrhu nije pahuljast, koprena je prisutna kod vrlo mladih primjeraka, svijetlo žućkasto-smeđ, na vrhu je sa slabom ljubičastom ili ružičastom nijansom, često jedva izraženom; listići su umjereno gusti do razmaknuti, 20-25 ih dopire do stručka, široki su 1-3 mm, široko su prirasli, smeđi ili maslinasto-smeđi, oštrica je resasta do pahuljasta, bijela; spore su bademaste, stožaste na jednom kraju, glatke, 8-10 x 4.5-5.5 µm, Qe = 1.7, otrusina je smeđa; meso je svijetlo žućkasto-smeđe, u vrhu stručka je sa slabom ljubičastom ili ružičastom nijansom, na prerez miriše na spermu, sušenjem slabo na lišće pelargonija, a okus nije izražen; raste u močvarnim područjima, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično vrbom i johom./

Raste ispod bjelogoričnog drveća, obično vrbe, meso je ljubičastom nijansom u gornjem dijelu stručka, površina klobuka je s obilnim kremastim ostacima ovoja.

Raste ispod crnogoričnog drveća, obično smreke, meso je ružičasto-crvenom nijansom u gornjem dijelu stručka, površina klobuka je s prolaznim sivkastim ostacima ovoja.

/Klobuk je 1.5–4.5 cm širok, površina je obično fino pustenasta, vremenom postaje sitno ljuskavo-naborana na sredini, ponekad gotovo do ruba ili je s priraštenim vlaknima prema rubu i ponekad raspucana, nekad je raspucana i na sredini, vrlo je promjenjive boje, često je smeđ do tamnosmeđ, s ili bez slabe ili izražene crvenkaste nijanse, također je krem-oker, svijetlosmeđ do oker-smeđ, ponekad je slamnatožut, narančast do gotovo tamnocrven na sredini, ponekad je tamniji do slabo narančast, rub je ponekad krpast od bjelkastih ostataka ovoja; stručak je 20-60 x 1-4 mm, ponekad je blago proširen prema bazi i zakrivljen, pahuljast prema vrhu, isprva je je bjelkasto baršunast, zatim je gol do uzdužno crtast, bjelkasta i prolazna koprena je prisutna u mladosti, bjelkast, smeđ, mesnatocrvenkast do smećkast, često je blago ružičast prema vrhu i s bjelkastim bazalnim dlačicama; listići su umjereno gusti do razmaknuti, prirasli, isprva su bjelkasti, zatim su sivo-smeđi, smeđi do tamnosmeđi, oštrica je resasta, bjelkasta do boje lica; spore su bademaste do eliptične, nisu ili su rijetko sužene na sredini, tupe do gotovo zašiljene na vrhu, glatke, 8-12 x 5-6.5 μm, Qe = 1.7, otrusina je oker-smeđa do smeđa; meso je lomljivo i bjelkasto do kremasto u klobuku, crvenkasto-smeđe u kori stručka prema vrhu, miris je često blago aromatičan ili na voće, na prerezu je gotovo na spermu, a okus nije izražen ili je blag./

Klobuk je širok 1-3 cm, stručak je često s ljubičastom nijansom na gornjem dijelu, meso je nepromjenjivo, u gornjem dijelu stručka i neposredno iznad listića je s ljubičastom nijansom.

Prosječni Q spora je manji od 1.6 ili veći od 1.8.

Raste ispod crnogoričnog drveća, obično ispod smreke ili tuje, spore su prosječno duge 8.7 µm, prosječni Q je 1.5.

/Klobuk je 1-3 cm širok, površina je malo vodenasta, sitno je pustenasta do nejasno vlaknasta, vlakna se ne razilaze, na rubu nije brazdast, vremenom postaje sitno ljuskav na sredini, ostaci ovoja su prilično nejasni, nekad su jasno uočljivi, oker, žućkasto-smeđ do smećkast, sušenjem malo posvijetli; stručak je 20-45 x 2-4 mm, često je blago zadebljan na bazi, nije gomoljast, čak ni na vrhu nije pahuljast niti dlakav, potpuno je gladak do sitno bijelo vlaknast, bjelkast do oker, osobito na sredini, ponekad je blago ružičast blizu vrha; listići su umjereno su gusti, 30-35 ih dopire do stručka, široki su 2-4 mm, nisu trbušasti, umjereno su široko prirasli, žućkasto-smeđi, oštrica je resasta i bjelkasta; spore su eliptične do gotovo bademaste, na jednoj su strani nejasno stožaste, glatke, 7.5-10 x 4.5-6 µm, Qe = 1.5, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto, miris nije izražen ili je blago kiseo, a okus nije izražen; raste na tlu ili rjeđe na krupnijim drvnim ostacima, na prilično vlažnim mjestima./

Raste ispod raznog bjelogoričnog drveća, spore su prosječno duge 9.8 µm, prosječni Q je 1.9.

/Klobuk je 1.5–4 cm širok, površina je gola i glatka na sredini, svilenkasto-vlaknasta, isprva je s radijalnim vlaknima prema rubu, zatim je fino naborana do kasnije prošarana sitnim i razmaknutim ljuskama, raspucana u starosti, u mladosti je s bjelkasto-sivim, nitastim ostacima ovoja, dvobojan, oker-smeđ, smeđ do sivo-smeđ na sredini, rijetko je crvenkasto-smed, žuto-smeđ prema rubu, vremenom lagano potamni; stručak je 15–70 x 1.5–7 mm, ponekad je gomoljast na bazi, gomolj nije obrublje, pahuljast na vrhu, slabo je crtast i fino sivkasto vlaknast prema bazi, bjelkasta, s ljubičastom do svijetlo oker-narančastom nijansom, na donjem dijelu postaje žućkasta; listići su umjereno gusti, prilično su uski, 2–3.5 mm široki, blago do široko zaokruženi uz stručak, usko su prirasli, sivkasti do svijetlokrem, zatim su sivkasto-maslinasti do ponekad tamniji, smeđi; spore su bademaste do gotovo limunaste, gotovo su zašiljene na vrhu, glatke, 8.5–11.2 x 4.5–6 μm, Qe = 1.9, otrusina je oker-smeđa do smeđa; meso je 1–3 mm debelo, mekano u klobuku, vlaknasto u stručku, bijelo, krem ​​do sivkasto, na prerezu je nepromjenjivo, miris je na spermu, ponekad je na lišće pelargonije, a okus je blag ili ponekad slab na brašno; raste u otvorenim travnatim područjima i često u parkovima./

Spore su prosječno uže od 4.6 µm.

/Klobuk je 1-3 cm širok, površina je radijalno vlaknasta, blago je hrapava, ljuskava ili naborana na sredini, s razdvojenim je vlaknima i malo izbrazdana na rubu, u mladosti je ponekad s nejasnim sivkastim ostacima ovoja, tamnosmeđ do smeđ na sredini, nešto je svjetliji na vanjskoj polovici; stručak je 20-42 x 2-3 mm, polugomoljasto zadebljan na bazi i širok 4 mm, pahuljast na krajnjem vrhu, ispod je uzdužno vlaknast, ali ubrzo gladak, koprena je prisutna kod mladih primjeraka, oker ili mednožut; listići su umjereno gusti do razmaknuti, 30-40 ih dopire do stručka, široki su 2-5 mm, malo su trbušasti, usko do prilično široko prirasli, oker-smeđi, ponekad su s maslinastim odsjajem, oštrica je gotovo glatka do resasta, nešto je svjetlija do bjelkasta; spore su eliptične do gotovo bademaste, gotovo su stožaste na jednom kraju, glatke, 7-9.5 x 3.5-5 µm, Qe = 1.6, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto u klobuku, svijetlooker u stručku, miriše na spermu, ponekad je malo kiseo pri sušenju, a okus nije izražen; raste u bjelogoričnim šumama, parkovima i otvorenim područjima, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično brezom, bukvom ili hrastom./

Čitava površina klobuka i stručka je prekrivena grubim, tamnosmeđim, uzdignutim ljuskama.

/Klobuk je 1.5-4 cm širok, površina je s tamnosmeđim ljuskama na svijetlosmeđoj osnovi, ljuske na sredini su uspravne, šiljaste i spojene u snopiće, prema rubu su prilegnute i vunastije, rub malo prelazi preko listića, a ponekad je i resast; stručak je 20-60 x 3-5 mm, često je batinasto zadebljan na bazi, vunast, površina je s istim tamnosmeđim ljuskama kao na klobuku, nije pahuljast na vrhu, koprena je prisutna kod mladih primjeraka, oker do smećkast, osobito na donjoj polovici; listići su gusti, 30-70 ih dopire do stručka, široki su 2-3 mm, nisu trbušasti, široko su prirasli, bjelkasti u mladosti, zatim su svijetlosmeđi ili sivkasto-smeđi, oštrica je pahuljasta i bijela; spore su eliptične do gotovo bademaste, gotovo su stožaste na jednom kraju, glatke, 8-12 x 5-7 µm, Qe = 1.7, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto, miris nije izražen ili je slab na spermu, a okus nije izražen; raste u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, ponekad i crnogoričnim, obično bukvom, hrastom, lijeskom grabom ili smrekom./

Stručak vremenom postaje crno-smeđ do sivo-smeđ, barem na donjem dijelu.

Raste ispod crnogoričnog drveća, obično smreke ili bora, klobuk je tamno slamnatožut, oker do svijetlosmeđ, prosječni Q spora je 1.6.

/Klobuk je 1.5-4 cm širok, površina je u mladosti s bijelim ostacima ovoja, baršunast do vunast na sredini, zatim je vlaknasto-ljuskav ili s prilegnutim vlaknima, osobito prema rubu, isprva je sivkast, zatim tamno slamnatožut do svijetlosmeđ; stručak je 30–65 x 4–10 mm, nekad je blago proširen prema bazi, nije gomoljast, fino je pahuljast na krajnjem vrhu, ubrzo je bjelkasto vlaknast prema bazi, koprena nije prisutna, svijetlosmeđ prema vrhu, tamniji prema bazi, tamnosmeđ, sivo-smeđ do čađavosiv, ponekad postaje smeđ, trljanjem često pocrni, često je s obilnim bijelim bazalnim micelijem; listići su gusti, prilično su usko prirasli, tanki, svijetlokrem, zatim su sivkasto-krem, oštrica je resasta do pahuljasta, bjelkasta; spore su bademaste, debelih stijenki, izraženo su zašiljene na jednom kraju, glatke, 7.5-9.5 x 5-5.5 µm, Qe = 1.6, otrusina je smeđa; meso je prljavo bjelkasto, miris je na spermu, slab na voće u trami listića, osušeno je smrdljivo, a okus nije izražen./

Raste ispod bjelogoričnog drveća, obično hrasta, bukve ili graba, tamno slamnatožut do svijetlosmeđ, prosječni Q spora je 1.7.

/Klobuk je 1.5-4 cm širok, površina je isprva žućkasto-smeđa i pustenasta na sredini, prema rubu je vlaknasto-maljava, ubrzo se razlaže na ljuske otkrivajući žućkasto-okerastu osnovu, koja je vremenom u sve većem kontrastu sa preostalim ljuskama koje postaju sve tamnije; stručak je 25-35 x 2.5-5 mm, često se blago zadebljava prema dolje, na vrhu je bijel i pahuljast, ispod je prljavo žućkast, postaje prljavo sivo-smeđ od baze prema gore, ali ostaje svjetliji na vrhu, koprena je prisutna u mladosti; listići su umjereno su gusti, široki su do 3.5 mm, prirasli, bjelkasti, postaju okerasti, zatim cimetastosmeđi, oštrica je resasta i bjelkasta; spore su eliptične do bademaste, stožaste na jednom kraju, glatke, 7-9 x 4.5-5.5 µm, Qe = 1.7, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto u klobuku, u stručku je nešto svjetlije nego u kori, miriše na spermu, a okus nije izražen; raste u bjelogoričnim šumama i parkovima, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično hrastom, bukvom ili grabom, na glinenastom tlu./

Površina klobuka je s izraženim, stršećim ljuskama ili čekinjasta.

/Klobuk je 2-5.5 cm širok, površina je vlaknasto-ljuskava, osobito na sredini, prema rubu je više prilegnuto vlaknasta, vlakna nisu razmaknuta, na rubu nije raspucana, ostaci ovoja su ponekad prisutni, ali prilično nejasno, nisu trajni, rijetko ostaju dugo vremena pa je uglavnom pustanasta, oker, oker-smeđ, svijetlosmeđ do smeđ; stručak je 30-80 x 2-10 mm, batinasto zadebljan na bazi i širok do 18 mm, na vrhu je pahuljast ili više dlakavo-pahuljast do 1/4 dužine, ponekad nije pahuljast (koristiti ručno povećalo), ispod je uzdužno bijelo vlaknast, kasnije dosta nejasno, na bazi je bijelo pustenast, koprena je prisutna kod mladih primjeraka, bijel u mladosti, vremenom postaje svijetlooker ili svijetlo žućkasto-smećkast; listići su umjereno su gusti, 25-60 ih dopire do stručka, široki su 2-6 mm, trbušasti ili ne, prilično su široko do usko prirasli, ponekad su gotovo slobodni, u mladosti su bjelkasti do svijetlo sivkasto-smeđi ili svijetlooker, na kraju su žuto-smeđi do maslinasto-smeđi, oštrica je resasta do pahuljasta, bijela; spore su bademaste, stožaste na jednom kraju, glatke, 8-11 x 4.5-6 µm, Qe = 1.7, otrusina je smeđa; meso je bijelo, miris je na spermu s laganom kiselom komponentom, nije na lišće pelargonije, ponekad nije izražen, a okus je poput mirisa;L raste u šumama i uz puteve, u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, obično brezom, vrbom, topolom, johom, hrastom, bukvom, smrekom ili borom, na vapnenastom tlu./

Spore su prosježno duge 10.5 µm.

/Klobuk je 1.5-4 cm širok, površina je s raspršenim svjetlijim mrljama zbog sivkastih ostataka ovoja, glatka na sredini, kasnije se razlaže i postaje blago ljuskava ili sa stršećim ljuskama, prema rubu je radijalno vlaknasta, vlakna se ne razdvajaju ili su jedva razdvojena, nije brazdasta na rubu, nije sjajna, smeđ, ponekad je s oker nijansom ili više tamnosmeđ; stručak je 25-45 x 5-9 mm, izraženo je zadebljan na bazi, nije pahuljast ili je samo nejasno dlakavo-pahuljast na krajnjem vrhu, manje od 1/10 dužine, ispod je uzdužno bijelo vlaknast, ponekad izraženo, bjelkast do svijetlo žućkasto-smeđ, na vrhu je ponekad sa slabom ružičastom nijansom; listići su gusti do razmaknuti, 30-70 ih dopire do stručka, široki su do 5 mm, usko do široko prirasli, sivkasto-smeđi, žućkasto-smeđi do oker-smeđi, bez izraženih maslinastih nijansi, oštrica je resasta i bjelkasta; spore su eliptične do gotovo bademaste, ponekad su sužene na sredini, stožaste na jednom kraju, glatke, 8.5-12.5 x 5-6.5 µm, Qe = 1.7, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto u klobuku, svijetlosmeđe u stručku, osobito u vrhu, bez izražene ružičaste nijanse, miris i okus su slabi na spermu; raste u parkovima, u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, obično bukvom, lipom, hrastom, borom ili duglazijom./

Klobuk je širok 0.5-1.2 cm, oko 30 ih dopire do stručka, raste uglavnom uz puzave vrbe.

/Klobuk je slabo pustenast na sredini, prema rubu je sitno ljuskav, tamnosmeđ; stručak je 10-15 x 2-3 mm, pahuljast na vrhu, ispod je vlaknast, koprena nije prisutna, smeđ, nešto je svjetliji od klobuka; listići su razmaknuti, nisu gusti, oko 30 ih dopire do stručka, široki su oko 3 mm, usko su prirasli, sivkasto-smeđi, oštrica je glatka i iste boje; spore su eliptične do gotovo bademaste, često su s papilom na jednom kraju, bez kličnog otvora, glatke, 8-11 x 5-6 µm, Qe = 1.7, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto, miris je na spermu, a okus nije izražen./

Cheilocistide i pleurocistide su uglavnom bez vrata, klobuk je širok 0.5-2.5 cm, crveno-smeđ i ljuskavo-vunast, raste uglavnom ispod bora, prosječni Q spora je 1.7.

Spore su prosječno kraće od 9.1 µm, raste uglavnom na trulim, oborenim bukovim trupcima ili izravno na sitnim drvnim ostacima.

/Klobuk je 2-4 cm širok, površina je u mladosti samo s tankim ostacima sivkastog ovoja, gusto baršunasta do gotovo vunasta, kasnije je često vunasta, čupavo-vunasta do više ili manje ljuskava, ponekad je s koncentrično postavljenim prilegnutim ljuskama, vlakna se s vremenom istroše prema rubu, otkrivajući svjetliju tramu ispod, ostaci koprene su postavljeni poput vijenca na rubu i/ili vise s ruba, oker-smeđ, smeđ ili sivkasto-smeđ, često je s jakim kontrastom boja, odnosno tamniji, ponekad gotovo crno-smeđ na sredini klobuka, a u starosti gotovo krem na rubu; stručak je 40-90 x 2-4 mm, isprva je gusto vunasto-čupav, kasnije je uzdužno vlaknast, ljuskav ili čupav, samo je na vrhu pahuljast, prvo je bjelkast, kasnije je svijetlosmeđ; listići su osrednje gusti, oko 45-60 ih dopire do stručka, blago su trbušasti, usko su prirasli, u početku su bijeli, kasnije su sivkasto-bijeli do oker-smeđi s maslinastom nijansom ili sivkasto-smeđi, oštrica je nazubljena i bjelkasta; spore su bademaste, vrh je gotovo zašiljen, glatke, 7.5-10 x 4.5-6 μm, Qe = 1.8, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto, miris nije izražen ili je na zemlju, a okus također nije izražen./

Meso je svijetložuto, žuto-smeže ili žuto-narančasto.

/Klobuk je 1-5 cm širok, površina je suha, u mladosti je prekrivena žućkasto-okerastim vlaknasto-ljuskavim ostacima ovoja, više je ili manje čekinjast na sredini, oker, svijetlosmeđ, maslinasto-smeđ ili narančasto-smeđ, rub je tanak i u mladosti podvijen, nije radijalno raspucan kao kod većine cjepača; stručak je 10-50 x 1-5 mm, nije gomoljast na bazi, prema dnu je sve tanji, vlaknast, pahuljast samo na vrhu, žuto-oker, svijetlosmeđ, u starosti je maslinasto-smeđ ili crveno-smeđ, na bazi je bjelkasto pamučast; listići su gusti, prirasli ili se kratko spuštaju po stručku sa zupcem, kremasto-žuti, žuto-maslinasti, kasnije su svijetle crvenkasto-smeđe boje; spore su eliptične do bubrežaste, glatke, prozirne, 8-11 x 4.4-5.6 µm, Qe = 1.8, otrusina je svijetlooker do žuto-smeđa; meso miriše na spermu ili rotkvice, a okus je okus je neugodno slatkast i gorak; raste u svim tipovima šuma, po parkovima, uz puteve i šumske staze, u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, najčešće s brezom, hrastom, borom ili jelom, voli pjeskovito tlo./

Meso je uglavnom bjelkasto, rijetko je smećkasto u stručku, ali nikad sa žućkastom nijansom.

/Klobuk je 1.5-4 cm širok, površina je bez ostataka ovoja, baršunasta do vunasta i često vlaknasta, razlaže se na male snopiće vlakanaca, otkrivajući svjetlu tramu ispod, pa je zato tipično dvobojan, ali ponekad i jednobojan i bez ikakvih vlakana, mladi su primjerci s ostacima bjelkaste koprene, smeđ, nekad je smeđ sa slabom crvenkastom nijansom ili smeđ sa sivkastom nijansom; stručak je 25-50 x 2-3 mm, često se širi prema bazi, u mladosti je prekriven bjelkastim dlačicama, kasnije je uzdužno crtast, slabo ljuskav ili gol, samo je na vrhu pahuljast, isprva je bjelkast, kasnije je svijetlosmeđ do smeđ; listići su umjereno gusti do razmaknuti, 40-50 ih dopire do stručka, prirasli, ponekad sa zupcem, prvo su bjelkasti, zatim su sivkasti do sivkasto-smeđi ili smeđi, oštrica je resasta i bjelkasta; spore su eliptične do bademaste, nekad su slabo sužene na sredini, gotovo su zašiljene na jednom kraju, glatke, 8–11 x 4–6 μm, s 2-spornih bazidija mogu biti duge do 11.7 μm, a zatim su prosječno velike do 10.2 × 5.2 μm, Qe = 1.8, otrusina je smeđa; meso miriše na spermu, barem na prerezu, a okus nije izražen; raste uz puteve, u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, obično smrekom, brezom, grabom ili kestenom, na vapnenastom tlu./

Ključ I - vrste s konveksnim i baršunastim klobukom, bez pleurocistida, cheilocistide su kratke i često višesegmentne. Cheilocistide su bez kristala na vrhu, vretenaste do kuglaste, površina klobuka je uočljivo baršunasta do fino ljuskava, rijetko je s niskom grbicom, oštrica listića je uočljivo bijelo resasta - Mallocybe.

Spore su u obliku rakete ili eliptične s apikulusom postavljenim na rubu (kao kod smrdljive štitarke (Lepiota cristata)), prosječna dužina spora je 17 µm, prosječni Q je 2.9, raste na pjeskovitom tlu, ispod bora.

/Klobuk je 1-3 cm širok, površina je u mladosti s raspršenim ostacima sivkastog ovoja, izraženo vunasto-vlaknasta do ljuskava ili naborana, često je s uspravnim snopovima vlakana na ili oko sredine, ali i s prilegnutim vlaknima, osobito prema rubu, u mladost je ponekad s ostacima smećkaste koprene, svijetlosmeđ, smeđ do tamnosmeđ sa sivkastim ili čak tamnijim odsjajem, ponekad je sa slabom crvenkastom nijansom; stručak je 15-30 x 3–6 mm, nekad je proširen prema bazi, a ponekad i prema vrhu, u mladosti je gusto bjelkasto vunast, kasnije je crtast, pahuljast samo na vrhu stručka, bjelkast, kasnije je svijetlosmeđ, svjetliji na vrhu i bazi; listići su umjereno razmaknuti, oko 30–40 ih dopire do stručka, prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku sa zupcem, smeđi do tamno sivkasto-smeđi sa slabom crvenkastom nijansom, oštrica je resasta, isprva je bjelkasta, kasnije ponekad boje lica; spore su u obliku su rakete ili eliptične, gotovo su glatke do blago vijugave, rijetko su s naznakom grbica, 15-19 x 5-6 μm, otrusina je oker-smećkasta do smećkasta; meso je bjelkasto u stručku, svijetlosmeđe u stručku, osobito u kori, vremenom postaje tamnosmeđe, miris i okus nisu izraženi./

Stručak je s obilnim ostacima ovoja, izraženim u vidu prilično izraženog vjenčića ili prstenaste zone.

Stručak je ispod vjenčića s brojnim, grubim, smeđim ljuskama na oker osnovi.

/Klobuk je 3-6 cm širok, čitava je površina s uraštenim i stršećim ljuskama, koje su gušće na sredini, svijetlooker, smeđ do žuto-narančast, sredina je tamnija, rub je prvo podvijen, kasnije je izravnat i s visećim vlakancima; stručak je 30-50 x 7-10 mm, blago je zadebljan na bazi, iznad vjenčića je gladak i žut; s uočljivim je prstenastim pojasom, kojeg čine dlakave ljuske; listići su osrednje gusti, nisu široki, izmiješani su s lamelulama, prirasli, žućkasti, kasnije su smeđi, oštrica je bjelkasta i blago erodirana; spore su jajolike do eliptične, glatke, 9-12 x 5.5-7 µm, Qe = 1.7, otrusina je smeđa; meso je žućkasto, nepromjenjivo, miriše slabo na zemlju ili plijesan, a okus je neugodan, gorak i trpak; raste u miješanim i crnogoričnim šumama, uz puteve, na pješčanim nanosima, u simbiozi s raznim crnogoričnim i bjelogoričnim drvećem, obično borom ili smrekom, na vapnenastom tlu./

Raste ispod vrba, prosječna dužina spora je 9.5, a prosječni Q spora 1.8.

/Klobuk je 2-8 cm širok, površina je vlaknasta i crtasta, nije ljuskava, žuto-oker, oker, do žuto-smeđ, u starosti je cimetastosmeđ, tamniji na sredini, rub je u mladosti podvijen i sa zastorkom, kasnije je nazubljen; stručak je 30-80 x 5-8 mm, šupalj, vunasto je vlaknast, nije ljuskav, na dnu je bjelkasto prošaran ostacima ovoja, boje je klobuka, žuto-oker do žuto-smeđ, na vrhu je formiran jasni prstenasti pojas nešto tamnije boje; listići su gusti, izmiješani su s lamelulama, prirasli, rijetko se vrlo kratko spuštaju po stručku, najprije su krem, kasnije su sivkasti do žućkasto-smeđi, u starosti su smećkasti do maslinasto-smeđi; spore su eiptične do oblika graha, glatke, 8-11 x 5-6.5 µm, otrusina je smeđa; meso je svijetlosmeđe do maslinastozeleno, miris nije izražen ili je na plijesan i zemlju, a okus je također slab na zemlju; raste na vlažnim dinama, uz rubove cesta i šuma, u grmljacima i na travnjacima, u simbiozi s vrbama (Salix repens, Salix caprea), na pjeskovitom tlu./

Raste ispod bora, prosječna dužina spora je 10.7, a prosječni Q spora 1.7.

/Klobuk je 2-8 cm širok, površina nije vodenasta, nije crtasta, jako je radijalno ljuskavo-maljava, kožica dosta prelazi preko ruba i često je spojena s prstenastim pojasom, žuto-smeđ, smeđ, narančasto-smeđ, crvenkasto-smeđ ili sivo-smeđ, rub je dugo vremena podvijen, kasnije je resast od ostataka ovoja; stručak je 25-55 x 5-9 mm, lagano je zadebljan i korjenast na bazi, donji je dio uočljivo uzdužno vlaknast, a iznad vjenčića je sitno pahuljast, žuto-smeđ je ili svijetlosmeđ, stršeća vlakanca tvore vjenčić; listići su gusti, trbušasti, izmiješani su s lamelulama, prirasli, vrlo se kratko spuštaju po stručku sa zupcem, sivo-smeđi, kasnije su hrđastosmeđi; spore su eliptične do oblika graha, glatke, 8.5-13 x 4.5-6 µm, otrusina je smeđe boje duhana; meso je bjelkasto do svijetlosmeđe, miris nije izražen, a okus je blag; raste u miješanim i crnogoričnim šumama, po naplavinama i pjeskovitom tlu uz morsku obalu, u simbiozi s borovima./

Prosječni Q spora je 2.5.

/Klobuk je 1-3 cm širok, površina suha, na sredini je dekorirana izraženim, kratkim, vunastim čupercima vlakana koji su iste boje ili malo tamniji od ostatka površine, isprva su vlaknasti, na sredini je tamno crvenkasto-smeđ do žućkasto-crven, prema rubu je s smeđ; stručak je 15-40 x 3-5 mm, baza nije zadebljana, površina je suha, u starosti je s tamnijim smeđim raspršenim vlaknastim čupercima, svijetlosmeđ ili svjetliji na vrhu i na bazi; listići su umjereno su gusti, trbušasti, prirasli, cimetastosmeđi, vremenom postaju mnogo tamniji, oštrica je svjetlija; spore su usko eliptične, valjkaste, vretenaste ili izduženo bademaste, često su sa središnjim udubljenjem i tupim do tupo zašiljenim krajevima, blago zadebljanih stijenki, glatke, 9-12 x 4-5 μm, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto do svijetlo ružičasto-oker do narančasto-smeđe, miris nije izražen, a okus je blag; raste u miješanim i bjelogoričnim šumama, vrtovima, parkovima, grmljacima, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično brezom ili vrbom, rjeđe borom, na pjeskovitom i šljunčanom tlu./

Spore su prosječno kraće od 8.2 μm.

/Klobuk je 1-3 cm širok, u mladosti je s prolaznim ostacima žućkasto-bijelog ovoja, koji vremenom obično nestaje, površina je u početku gotovo glatka do baršunasta, s obilnim ostacima ovoja, zatim je baršunasta i vunasta, kasnije se razlaže na ljuske, prvo je žućkast, zatim je žućkasto-oker i na kraju smećkast, rub je često krpast; stručak je 15-30 x 2-6.5 mm, nekad se širi prema vrhu, u početku je pun, zatim je šupljikav, na kraju je šupalj, vlaknast do vunast, s obilnim je ostacima ovoja koji se sastoji od žućkastih vlakanaca, osobito uočljivih na prstenastoj zoni, na vrhu je često bez ostataka ovoja, boje je klobuka, žućkasto-oker do smećkast; listići su gusti, 35-50 ih dopire do stručka, u zrelosti su malo trbušasti, umjereno su debeli, prirasli, često su račvasti, prvo su žućkasti, svijetlooker, zatim su žućkasto-smeđi, cimetastosmeđi do tamnosmeđi, oštrica je bjelkasta, sitno je ljuskava do fino nazubljena; spore su jajolike do jajoliko-eliptične, ponekad su sužene na sredini, s prednje su strane gotovo trokutaste sa zaobljenim vrhom, osrednje su debelih stijenki, oker-smeđe u vodi, glatke, 6.5-9 x 4.5-5.5 µm, Qe = 1.8, otrusina je smeđa; meso je oker do smećkasto, miris je slab, blag na zemlju ili spermu, osobito kod starijih primjeraka, a okus je blag; raste uz obale rijeka, na travnjacima, na aluvijalnim, pjeskovitim, muljevitim i šljunčanim tlima, u simbiozi s vrbom, često u mediteranskom području./

7

Spore su prosječno duže od 10.3 μm.

Raste ispod bjelogoričnog drveća, obično vrbe ili breze, prosječna širina spora je veća od 6 µm, a prosječni Q je 1.6.

/Klobuk je 1-3 cm širok, površina je tamno vlaknasta ili baršunasta, vlakna su gruba i izgledaju poput ljuski, tamnosmeđ do narančasto-smeđ, smeđ na sredini, rub je obično rascijepljen; stručak je 20-40 x 2-8 mm, izraženo je vlaknast ili baršunast, u mladosti je boje klobuka; listići su gusti, široki, prirasli, smeđi s maslinastom ili cimetastosmeđom nijansom; spore su eliptične, glatke, 9-13 x 5.5-7.5 µm, otrusina je smeđa; meso je prljavo krem u klobuku, maslinasto-smeđe u stručku, miris je slab na spermu, a okus nije izražen; raste u planinskim šumama i na rubovima šumskih staza, na vapnenastom tlu./

Raste ispod crnogoričnog drveća, obično smreke ili jele, prosječna širina spora je manja od 6 µm, a prosječni Q je 1.8.

/Klobuk je 3-8 cm širok, površina je u početku bjelkasta, prekrivena je debelim slojem ovoja iste boje, koji ubrzo izblijedi i gotovo u potpunosti nestane, vlaknast, s mrljama prema rubu, više je ili manje intenzivne oker boje, rub je podvijen, u mladosti je nazubljen i s bijelom koprenom koja ga spaja sa stručkom; stručak je 30-70 x 5-10 mm, površina je fino vlaknasta, od vrha je s radijalnim vlakancima, u mladosti je često prekriven bijelim ovojem, a ponekad se na gornjem dijelu klobuka može uočiti mrežasti uzorak od ostataka zastorka, osnova je svijetložuta, oker do smećkasta; listići su gusti, dosta su tanki, umjereno su trbušasti, izmiješani su s lamelulama, prirasli, najprije su svijetlokrem do žućkasti, kasnije su smećkasti, oštrica je iste boje i resasta; spore su eliptične do gotovo valjkaste, spljoštene s jedne strane, glatke, glatke, 9-13 x 5-6 µm, otrusina je žuto-oker do smeđa; meso je svijetložuto u klobuku i gornjem dijelu stručka, a prema donjoj polovici postaje cimetastosmeđe, miris je slabo izražen, ugodan ili na spermu, a okus je neugodan; raste u planinskim područjima u miješanim i crnogoričnim šumama./

Spore su u prosječno duge 9.5-9.7 µm.

Prosječni Q spora je 1.7.

/Klobuk je 1.5-4.5 cm širok, površina je u mladosti prekrivena obilnim bjelkastim ovojem, vunasta, vlaknasta, svijetlo žućkasto-smeđ s maslinastom nijansom u mladosti, zatim je žućkasto-smeđ, oker, svijetlosmeđ, smeđ do crvenkasto-oker, rub je dekoriran je bijelim ostacima ovoja; stručak je 15-45 x 2-6 mm, šupalj, prekriven je mrljama vlakanaca ili trakicama bijelih ostataka ovoja, koji su vremenom sve slabije izraženi, osnova je svijetlosmeđa; listići su gusti, prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, isprva  su svijetlo sivkasto-maslinasti, zatim su žuto-zeleni, žuto-smeđi do smeđi, oštrica je boje lica ili svjetlija; spore su nepravilno eliptične do vretenaste, tupe do ponekad gotovo stožaste na krajevima, glatke, 8.5-11 x 4.5-6 μm, otrusina je tamnosmeđa; meso je svijetlo žuto-smeđe, maslinasto-oker do maslinasto-smeđe, miris je slab na gljive, spermu ili na vlažno drvo, a okus je neugodan; raste u vlažnim planinskim područjima, miješanim i bjelogoričnim šumama i grmljacima, u simbiozi s patuljastim vrbama, često na pjeskovito-šljunčanom tlu./

Prosječni Q spora je manji od 1.7.

/Klobuk je 2-7 cm širok, površina je vlaknasta do ljuskava, narančasto-smeđ, rub se vremenom raspucava; stručak je 30-80 x 3-10 mm, vlaknast, smeđ do narančasto-smeđ, na bazi je s bijelim micelijem; listići su gusti, široki, prirasli, svijetlo krem-žućkasti, kasnije su smeđi; spore su eliptične, glatke, 8-11 x 6-7.5 µm, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto do oker, miris i okus nisu izraženi; raste u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, često brezom ili vrbom, na kamenitom ili pjeskovitom tlu./

Prosječni Q spora je 1.9.

/Klobuk je 1.5-4 cm širok, površina je suha, s izraženim je prilegnutim vlakancima do radijalno vunasta ili dlakavo-vlaknasta, sredina je vremenom vlaknasto-ljuskava, u mladosti je s ostacima bijelog ovoja, kasnije je s paučinastim ostacima ovoja samo na rubu, svijetlosmeđ, žuto-smeđ ili crvenkasto-smeđ, rub je prvo zakrivljen ili podvijen prema unutra i ostaje takav nakon širenja ili zakrivljavanja, rijetko je dlakav; stručak je 10-35 x 5-10 mm, površina je suha, jako je vunasta, nije pahuljasta ni ljuskava, rijetko je paperjasta, s jasnim je koprenastim ostacima zastorka, svjetlije je boje od klobuka, svijetlosmeđ ili sa svijetložutom osnovom, na dnu je bijel; listići su gusti, do 40 ih dopire do stručka, izmiješani su s lamelulama, prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, svijetlo maslinasto-smeđi, oštrica je glatka ili svjetlija i nejasno resasta; spore su eliptične, bademaste do oblika sjemenke jabuke, s tupim do tupo zašiljenim krajevima, zadebljanih stijenki, glatke, 8-9.5 x 4.5-5.5 µm, otrusina je oker-smeđa; meso je prljavo bijelo, svijetlosmeđe do žućkasto-bijelo, nagnječeno je nepromjenjivo, miris je blag na medi ili na spaljeni šećer, a okus je blag; meso s 3% KOH posmeđi, a s gvajakovom tinkturom postane tamno maslinastozeleno; raste u miješanim šumama, u simbiozi s borom, ali također i s vrbom i brezom, često na kiselom tlu./

Listići su gusti, 40-60 ih dopire do stručka, klobuk je širok 0.5-3 cm, stručak je debeo 2-4 mm, u mladosti je čitav prekriven krem dlačicama od zastorka, spore su prosječno široke 5.7 µm.

/Klobuk je bez ostataka ovoja, površina je obično gotovo glatka do fino pahuljasta ili vlaknasta, u mladosti je s obilnim krem do svijetlooker zastorkom, obično je mutno prljavo oker do oker-smeđ, ponekad je sa slabom crvenkastom nijansom i obično izgleda blago pjegavo; stručak je 1-4 cm visok, ponekad se zadebljava prema bazi, u starosti je šupalj, ubrzo je uzdužno crtast ili gladak, samo je slabo pahuljast na samom vrhu, slamnatožut, svijetlooker do svijetlo oker-smeđ, na bazi je bjelkasto baršunast; listići su široko prirasli, ravni do blago trbušasti, u početku su krem, kasnije su slamnatožuti, svijetlooker sa sivkastom nijansom do oker-smeđi s ili bez crvenkaste nijanse, oštrica je nazubljena, bjelkasta ili boje lica; spore su gotovo su bademaste, jajolike, eliptične, ponekad su gotovo trokutaste s gotovo krnjom bazom ili u obliku sjemenke jabuke, vrh je tup, glatke, 7.5-10 x 5-6.5 μm, Qe = 1.7, otrusina je smeđe boje duhana; meso je u početku bjelkasto, kasnije vodenasto svijetlooker, miris i okus nisu izraženi; raste u bjelogoričnim šumama, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično vrbama, brezama ili topolama, na vapnenastom tlu./

Listići su vrlo gusti, više od 60 ih dopire do stručka, klobuk je širok 2-6 cm, stručak je debeo 3-7 mm, često je s obilnim sivkastim ostacima zastorka, spore su prosječno široke 5 µm.

/Klobuk je pustenast, ponekad je s komadićima bjelkastog ovoja na rubu, u mladosti je svijetlo sivo-smeđ do žuto-sivo-smeđ, zatim je sivo-smeđ, svijetlosmeđ do smeđ, često je tamniji na sredini; stručak je 2.5-5 cm visok, nekad je blago sužen prema bazi, pun, kasnije je često šupalj, sjajan, svilenkast, bjelkast do sivkast, zatim je svijetlosmeđ do svijetlosiv, na bazi je bijel, često su 2-4 plodna tijela busenasto spojena; listići su uski, široki su do 4 mm, rijetko do 7 mm, prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, u mladosti su svijetlosivi, zatim su sivo-smeđi, smeđi do tamnosmeđi, oštrica je glatka i svjetlija; spore su eliptične do jajolike, glatke, 8-9.5 x 4.5-5.5 μm, Qe = 1.7, otrusina je smeđa; meso je svijetlo žuto-sivkasto do žuto-smeđe, miris nije izražen ili je slab na gljive ili metal, a okus je blag, ali kasnije postaje malo neugodan; raste u otvorenim područjima, po parkovima, rubovima šuma ili bjelogoričnim i miješanim šumama, u simbiozi s brezom, na vapnenastom tlu./

Ključ J - vrste sa stožastim i vlaknastim klobukom, bez pleurocistida, cheilocistide su duge i obično jednosegmentne. Cheilocistide su bez kristala na vrhu, valjkaste do vretenaste i jednosegmentne, površina klobuka je isprva uglavnom glatka, kasnije je radijalno raspucana do sitno ljuskava , oštrica listića je uočljivo bijelo resasta - Inosperma, Pseudosperma.

Klobuk sa smeđim do crvenkastim ljuskama i vlaknima, barem na sredini, vremenom se slabo radijalno raspucava.

Klobuk gladak do priraslo radijalno vlaknast, ujednačeno obojen ili prošaran s bjelkastim ostacima ovoja na sredini, vremenom se često radijalno raspucava.

Meso na prerezu ubrzo postane svijetlo crvenkasto-smeđe do vinskicrveno, osobito u stručku, miris je jak, neugodan, na plijesan, podsjeća na stare vinske bačve.

Ljuske na površini klobuka su sitne, prilično nejasne i uglavnom samo na sredini (koristiti ručno povećalo).

/Klobuk je 2-4 cm širok, površina je čak i u mladosti bez ostataka ovoja, glatka, kasnije ostaje glatka u sredini ili se često lagano raspucava na sitne ljuskice, a prema rubu je fino vlaknasta, svijetle je i intenzivne narančasto-crvenkaste do tamnocrvene boje s narančastom nijansom na sredini oko grbice s radijalno raspoređenim sitnim narančasto-crvenkastim ljuskicama, a prema rubu je žuto-oker, žućkast ili gotovo krem; stručak je 30-60 x 2-5 mm, isprva je čitav bjelkast i vlaknast, kasnije je s finim, pomalo pahuljastim vlaknima, kasnije je ponekad svijetlosmeđ; listići su gusti, oko 60-80 ih dopire do stručka, ravni do blago trbušasti, gotovo su slobodni do prirasli, prvo su bjelkasti, kasnije su bjelkasto-sivkasti do sivkasti sa žućkastim nijansom ili žućkasto-maslinasti, oštrica je nazubljena, bjelkasta ili boje lica; spore su usko eliptične, gotovo valjkaste do bademaste, tupog vrha, glatke, 8.5-10.5 x 5-6.5 μm, Qe = 1.7, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto, miris i okus nisu izraženi; raste na različitim staništima u simbiozi s vrbama, na prilično vlažnom i vapnenastom tlu./

Prosječna dužina spora je 9.5 µm, prosječni Q je 1.6, raste u bjelogoričnim šumama, parkovima i na travnjacima, obično ispod topole, breze ili johe, miris mesa nije izražen ili je malo kiseo.

/Klobuk je 2-5 cm širok, na sredini je s prilegnutim ljuskama, ponekad je bez ljuski, prema rubu je radijalno vlaknast, vlakna se slabo razilaze, ostaci ovoja su odsutni ili nejasno prisutni na sredini, smeđ do tamnosmeđ na sredini, prema rubu je svjetliji, do polovice je oker-smeđ, blizu ruba je žuto-oker, ponekad je sa žuto-maslinastim odsjajem, rub nikada nije rascijepljen; stručak je 20-65 x 4-8 mm, nekad je blago proširen prema bazi, na vrhu je dlakavo-pahuljast do sitno vlaknast, prema dolje je gladak do nejasno uzdužno vlaknast, koprena nije prisutna, bjelkast, od baze prema gore postaje žućkasto-oker, oker-smeđ ili smeđ; listići su gusti, 45-75 ih dopire do stručka, široki su 3-5 mm, zaokruženi su uz stručak, usko su prirasli do gotovo slobodni, isprva su žućkasti, zatim su žućkasto-smeđi, na kraju su žuto-maslinasto-smeđi, ponekad je na ozlijeđenim mjestima žuto-smeđ, oštrica je pahuljasta, bijela; spore su eliptične do jajolike, glatke, 8-11 x 5-8 μm, otrusina je smeđa; meso je bijelo u klobuku i stručku, ali pomalo oker u kori stručka./

Prosječna dužina spora je 13.5 µm, prosječni Q je 2, raste u planinskim područjima, obično ispod uz patuljaste vrbe, miris mesa je jak, na pelargonije, ponekad i izostane.

/Klobuk je 1-4 cm širok, površina je sa stršećim ljuskama na sredini, prema rubu je s grubim prilegnutim vlaknima, ostaci ovoja nisu prisutni, tamno sivo-smeđ do tamnosmeđ, rub je prvo podvijen, kasnije se izravna; stručak je 20-40 x 2-2.5 mm, bijelo pahuljast na vrhu, prema dolje je s prilegnutim ili nakošenim ljuskama, boje je klobuka ili čak nešto tamniji, tamnosmeđ; listići su osrednje gusti, kasnije su prilično razmaknuti, trbušasti, prilično su široko prirasli, oker-smeđi do hrđastosmeđi, oštrica je resasta, bjelkasta; spore su eliptične do jajolike, glatke, 12-15 x 6-7 μm, otrusina je smeđa; meso je tamnosmeđe u stručku./

Spore su prosječno duže od 13 µm.

Raste na pjeskovitim terenima i dinama, obično uz puzavu vrbu, topolu ili bor, spore su prosječno duge 14.2 µm.

/Klobuk je 2.5-7 cm širok, površina je u mladosti je potpuno bijela zbog žućkastih ostataka ovoja koji se dugo zadržavaju i nestaju s vanjske polovice i otkrivaju glatki do sitno vlaknasti pokrov, s vlaknima koji se razilaze, slamnatožut, žućkasto-smeđ do svijetlooker, na sredini je trajno bijel, rub je prvo podvijen, kasnije se izravna, nije raspucan; stručak je30-75 x 5-13 mm, zadebljan je na bazi do polugomoljast, gomolj je širok do 18 mm, često je prilično duboko ukorijenjen, na vrhu je gotovo gladak, slabo dlakav do pahuljast, prema dolje je uzdužno vlaknast do gotovo gladak, bijel, kasnije postaje do svijetlo žuto-oker, dok je podzemni dio trajno bijel; listići su gusti, 55-90 ih dopire do stručka, široki su 4-9 mm, usko su prirasli do gotovo slobodni, isprva su bijeli, zatim su sivkasto-žuti do sivkasto-smeđi, bez maslinastih nijansi, oštrica je pahuljasta i bijela; spore su eliptične, gotovo su valjkaste ili jajolike, žuto-oker u 3% KOH, glatke, 12-16.5 x 6-8.5 µm, Qe = 1.9, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto ili kasnije sa slabom žućkastom nijansom, miris i okus nisu izraženi./

Raste u bjelogoričnim šumama i uz rubove šuma, ispod raznog bjelogoričnog drveća, spore su prosječno duge 13.5 µm.

/Klobuk je 2-7.5 cm širok, površina je radijalno vlaknasta, kasnije je obično raspucana, žut, žućkasto-smeđ do crvenkasto-smeđ, smećkast do tamnosmeđ na sredini; stručak je 30-65 x 3-6 mm, zadebljan na bazi, sitno je ljuskav ili je čitav prekriven s malim stršećim vlakancima, vlakanca su prilegnuta u zrelosti, bijel do krem u mladosti, kasnije je smećkast do smeđ; listići su gusti, 2-4 mm široki, prirasli, bijeli do krem u mladosti, kasnije su žućkasti do smeđi, oštrica je boje lica ili svjetlija, resasta; spore su eliptične do oblika graha, na krajevima su tupe, glatke, 9-18 x 5.5-6.5 μm, Qe = 1.8, otrusina je smeđa; meso je prvo bjelkasto, kasnije je sa smećkastim odsjajem, miris i okus nisu izraženi./

Prosječni Q spora je veći od 1.8.

Prosječni Q spora je 2.1, prosječna dužina spora je 11.5 µm, miris mesa nije izražen.

/Klobuk je 2-4 cm širok, površina je u mladosti sa slabim ostacima sivkastog ovoja, glatka, ubrzo postaje raspucana do jako vlaknasta prema rubu, tako da svjetlija trama ispod postaje vidljiva, slamnatožut, svijetlo zlatnožut ili žućkasto-oker, nekad je nešto tamniji na sredini, a često vremenom znatno izblijedi prema rubu; stručak je 35-50 x 2-4 mm, slabo je bjelkasto vlaknast, rijetko je grubo pahuljast na samom vrhu, na donjem je dijelu prljavo bjelkast; listići su gusti, oko 40-50 ih dopire do stručka, prirasli, blago su trbušasti, u početku su bjelkasti, zatim su sivkasto-bijeli sa žućkastim nijansama, oštrica je nazubljena i bjelkasta; spore su duguljaste, gotovo su valjkaste ili više ili manje vretenaste, vrh je gotovo zašiljen do tup, glatke, 10-13 x 4.5-6 μm, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto u klobuku i stručku, miris i okus nisu izraženi; raste u bjelogoričnim šumama i parkovima, u simbiozi s raznim vrstama bjelogoričnog drveća./

Listići su u zrelosti maslinasto-smeđi, prosječna dužina spora je 12.5 µm.

/Klobuk je 3-7 cm širok, površina je glatka do naborana, u mladosti je s obilnim ostacima bjelkastog ovoja, kasnije je radijalno vlaknast i rapucan, svijetlo slamnatožut do oker-smećkast, rub je krpast od ostataka zastorka; stručak je 40-80 x 5-8 mm, batinasto je zadebljan na bazi, uzdužno je vlaknast, bijel; listići su gusti, prirasli, u početku su bijeli; spore su eliptične do valjkaste, glatke, 9.5-15.5 x 5-8 µm, pleurocistide su odsutne, cheilocistide su uglavnom batinaste, 35-85 x 10-25 μm, Qe = 1.9; otrusina je smeđa; meso je bjelkasto, miris je slab na med, a okus nije izražen; raste u bjelogoričnim šumama i na rubovima šuma, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, na vapnenastom tlu./

Listići su u zrelosti svijetlooker i bez maslinaste nijanse, prosječna dužina spora je oko 10.9 µm.

/Klobuk je 2-4.5 cm širok, površina je u mladosti s ostacima ovoja, osobito na rubu, kasnije je glatka, vlaknasta, ubrzo se raspucava i postaje više ili manje izrazito pojasasta, isprva je medenožut, a zatim tamniji na sredini, žuto-smeđ; stručak je 40-70 x 8-10 mm, blago je zadebljan na bazi, baza je nekad prekrivena bijelim ovojem, pahuljasto-ljuskav na vhu, ostali je dio vlaknast, bijel do žuto-oker; listići su osrednje razmaknuti, debeli, nepravilni, izmiješani su s brojnim lamelulama, slobodni, u početku su bijeli, prošarani su žuto-smeđim mrljama, oštrica je bjelkasta i resasta; spore su eliptične do valjkaste, glatke, 8-13.9 x 3.9-6.5 μm, Qe = 2, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto, nepromjenjivo, miris je jak na med, a okus nije izražen; raste u bjelogoričnim šumama i po šumskim stazama, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično hrastom, u mediteranskom području./

Prosječna širina spora je veća 6.8-7.8 µm.

Spore su prosječno duge 10.5 µm.

Klobuk žućkast do žućkasto-oker, listići su u zrelosti sa žućkastom nijansom.

/Klobuk je 2.5-6 cm širok, površina je radijalno vlaknasta i raspucana; stručak je 40-60 x 4-7 mm, sitno je vlaknasto-ljuskav, pahuljast samo na vrhu, bijel; listići su gusti, prirasli, početku su bijeli, oštrica je bjelkasta i resasta; spore su široko eliptične do gotovo valjkaste, s tupim su krajevima, glatke, 9-12 x 6-8, μm, Qe = 1.6, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto, miris i okus nisu izraženi; raste u bjelogoričnim šumama i parkovima, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično bukvom./

Klobuk je bjelkast, sivkasto-smeđ ili sivo-smeđ, listići su bez žućkaste nijanse.

/Klobuk je 2.5-6 cm širok, površina je u mladosti s bijelim ostacima ovoja na rubu, glatka, ponekad je gotovo svilenkasta, ali može biti i raspucana ili radijalno vlaknasta, ponekad je malo tamniji prema sredini, sa smeđim mrljama i crticama na mjestima oštećenim od crva, rub je zupčast od ostataka ovoja; stručak je 30-80 x 3-8 mm debeo, nekad je blago sužen na bazi, bez gomolja, površina je prekrivena malim bjelkastim uzdužnim vlaknima ili pahuljasto-vlaknastim ljuskama, u gornjem je dijelu fino pahuljasta, bjelkast s krem ili smeđim nijansama; listići su gusti, prirasli do gotovo slobodni, bjelkasti, zatim su kremasti, sivkasti, na kraju su smeđi, oštrica je pahuljasta i bijela; spore su eliptične do donekle bademaste, nisu oblika graha, debelih stijenki, glatke, 9-12 x 6-8 µm, Q = 1.7, otrusina je maslinasto-smeđa; meso je bjelkasto, miris je na zemlju ili nije izražen, a okus je blag; raste u bjelogoričnim i miješanim šumama, u parkovima, uz puteve, u dvorištima i u područjima s jakim onečišćenjem dušikom, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično bukvom ili topolom, na tlu bogatom hranjivim tvarima./

Meso na prerezu miriše na med, klobuk je širok 3-6 cm, stručak je bijel do žućkasto-oker.

/Klobuk je gladak, ljuskavo-baršunast, na kraju je slabo rapucan i vlaknast, bez ostataka ovoja, žućkasto-oker s tamnijom, crvenkasto-smeđom sredinom; stručak je 50-110 x 8-12 mm, na vrhu je pahuljasto-ljuskav, ostali dio je vlaknast; listići su prilično gusti, osrednje su debeli, pravilni, s rijetkim su lamelama, slobodni, u početku su bijeli, zatim su svijetlo oker bez maslinastih nijansi, oštrica je bjelkasta; spore su jajolike do eliptične, asimetrične, glatke, 9.3-15.4 x 6-9.2 μm, Qe = 1.6, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto; raste u bjelogoričnim šumama i na rubovima šuma, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično hrastom, u mediteranskom području./

Meso na prerezu miriše na spermu ili zemlju, klobuk je širok 3.5-10 cm, stručak je bjelkast do smećkast.

/Klobuk je lagano mazav po vlažnom vremenu, radijalno vlaknast, prema rubu je sitno vlaknast i raspucan, žuto-smeđ ili smeđ, na sredini je nešto tamnije tamnosmeđe boje, rub je u mladosti podvijen, kasnije je rascijepan; stručak je 60-100 x 10-15 mm nije gomoljast, jedva je zadebljan i zakrivljen na bazi, bjelkast do žućkast i često s ljubičastom nijansom, u starosti je smećkast, ljubičasta nijansa se izgubi, na bazi je manje ili više vlaknast; listići su gusti, trbušasti, skoro su slobodni, slabo su prirasli na stručak, najprije su bjelkasti, kasnije su sivkasto-smeđi, oker-smeđi ili cimetastosmeđi, oštrica je bijela i resasta; spore su eliptične do oblika graha, 9.5-13 x 6-8 µm, Qe = 1.7, otrusina je smeđa ili sivo-smeđa; meso je bjelkasto do žućkasto, u stručku je smećkasto; raste u svim tipovima šuma, po šumskim stazama, parkovima, livadama i na muljevitom tlu, te po vlažnim i tamnim mjestima, u simbiozi s raznim vrstama bjelogoričnog i crnogoričnog drveća./

Spore su prosječno duže od 12.1 µm, prosječni Q spora je 1.6.

/Klobuk je 2-5 cm širok,  površina je u mladosti je s ostacima bjelkastog ovoja, koji je osobito uočljiv na sredini, glatka, kasnije je uglavnom vlaknasta, bjelkast, krem do slamnatožut; stručak je 30-80 x 3-7 mm, nekad se zadebljava prema bazi, u početku je gusto prekriven bjelkastim vlaknima, kasnije je uzdužno crtast ili gladak, u početku je bjelkast, kasnije je svijetlo slamnatožut, samo je na samom vrhu bjelkast; listići su gusti, oko 70-90 ih dopire do stručka, ravni do blago trbušasti, prirasli, isprva su bjelkasti, kasnije su bjelkasto-sivkasti do bjelkasto-žućkasti ili žućkasti do svijetlo slamnatožuti, oštrica je nazubljena i bjelkasta; spore su usko eliptične, ponekad su gotovo bademaste, bez depresije na sredini, tupog vrha, glatke, 10-15.5 x 6-8.5 μm, Qe = 1.6, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto, sa ili bez žućkaste nijanse, miris slab, blago limunast, ponekad je slab na spermu, a okus nije izražen; raste na kopnenim dinama, u simbiozi s borovima, na suhim mjestima i vapnenastom tlu./

Meso je na prerezu s laganom ružičastom nijanom, površina klobuka je u mladosti s ljuskavim pjegicama od ovoja, osobito na sredini, klobuk je širok 2-8 cm, a prosječna veličina spora je 10 x 5.7 µm.

/Klobuk je gladak na sredini, prema rubu je radijalno raspucan, vlakna su samo malo razmaknuta i s malim međuprostorima, dosta je promjenljive boje, od oker-smeđ, ružičasto-smeđ, smeđ, tamnosmeđ do tamno crvenkasto-smeđ, ponekad je s ljubičastom nijansom, rijetko je gotovo crno-smeđ; stručak je 30-110 x 3-9 mm, zadebljan do obrubljeno gomoljast na bazi, gomolj je širok do 12 mm, na vrhu je sitno dlakav do sitno pahuljast, prema dolje je uzdužno vlaknast, bjelkast, vremenom postaje okerasto-smeđ ili tamnosmeđ, osobito u srednjem dijelu, pri dnu i na gomolju je bijel; liistići su gusti, široki su 3-7 mm, 45-80 ih dopire do stručka, usko su prirasli do skoro su slobodni, svijetlo sivkasto-smeđi ili svijetlosmeđi, oštrica je resasta i bijela; spore su eliptične do oblika graha, glatke, 8-12 x 5-6.5 µm, Qe = 1.7, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto, miris je jak, podsjeća na tartufe, prilično se teško definira, a okus je poput mirisa; meso u dodiru s gvajakovom tinkturom postane zelenkasto; raste u bjelogoričnim šumama, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, najčešće bukvom, grabom, hrastom, brezom ili lipom, vrlo rijetko s crnogoričnim drvećem, sa smrekom, na vlažnim terenima./

Listići su u starosti s maslinastom nijansom.

19

Spore su prosječno duže od 10.5 µm, meso na prerezu miriše na med, listići su debeli.

/Klobuk je 3-6 cm širok, površina je glatka, vlaknasta, ubrzo se raspucava, ujednačeno je smeđ do tamnosmeđ; stručak je 40-80 x 8-12 mm, blago je zadebljan na bazi, pahuljast na vrhu, ostali dio je vlaknast, bjelkast; listići su umjereno razmaknuti, slobodni, nepravilni, u početku su bijeli, zatim su više ili manje maslinasti, ponekad su žuto-smeđe prošarani, oštrica je bjelkasta; spore su jajolike, eliptične do oblika graha, asimetrične, glatke, 10-13 x 5.5-7 μm, Qe = 1.8, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto; raste u bjelogoričnim šumama i na rubovima šuma, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično hrastom./

Spore su prosječno kraće od 10.5 µm, miris je na lisne uši, brašno ili nije izražen, listići su tanki.

Miris mesa je na lisne uši, spore su prosječno šire od 5.5 µm, klobuk je oker, žuto-smeđ do svijetlosmeđ, svjetliji na vrhu zbog ostataka bjelkastog ovoja, spore su eliptične.

/Klobuk je 1-4 cm širok,  površina je u mladosti s tankim bjelkastim ostacima ovoja ovoja koji se zadržava na sredini, prema rubu je radijalno vlaknast, vlakna se slabo raspucavaju, rub je isprva podvijen, kasnije je izravnat, valovit i raspucan; stručak je 25-50 x 5-7 mm, batinasto do gotovo gomoljasto zadebljan na bazi gdje je širok do 10 mm, gotovo je gladak do sitno pahuljast na vrhu, prema dolje je nejasno vlaknast, prvo je bjelkast, vremenom postaje žućkast, rijetko je s vrlo slabim ljubičastim odsjajem na vrhu; listići su gusti, 50-55 ih dopire do stručka, trbušasti ili ne, izmiješani su s lamelulama, usko su prirasli, žućkasto-smeđi sa sivkastim odsjajem, zatim su maslinasto-smeđi, oštrica je resasta i bijela; spore su glatke, debelih stijeki, amiloidne, 8-11 x 5.5-6.5 µm, Qe = 1.8, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto u klobuku, svijetložuto do smećkasto u stručku, a bjelkasto u gomolju; raste u bjelogoričnim šumama, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, najčešće hrastom, kestenom ili bukvom, na vapnenastom tlu./

Miris mesa nije izražen ili je slab na brašno, spore su prosječno uže od 5.5 µm, klobuk je svijetlosmeđ do crvenkasto-smeđ i bez ostataka ovoja, spore su vretenaste do oblika graha.

/Klobuk je 2-4 cm širok, površina je glatka na sredini, radijalno vlaknasta i raspucana prema rubu; stručak je 30-70 x 2-5 mm, na bazi je obrubljeno gomoljast, gomolj je širok do 12 mm, isprva je bjelkast, vremenom postaje smeđ, gomolj ostaje bijel, samo je na vrhu blago pahuljast; listići su umjereno su gusti, 3-4 mm široki, usko su prirasli, prvo su bijeli, kasnije su s maslinastozelenom nijansom, oštrica je resasta i bijela; spore su glatke, 8.5-9.5 x 4.4-5.5 µm, Qe = 1.8, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto; raste u svim tipovima šuma, uz rubove šuma, na travnjacima i po parkovima, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično hrastom, bukvom, brezom ili grabom, na tlu bogatom hranjivim tvarima./

Spore su prosječno duže od 10.2 µm.

Klobuk je širok 2-8 cm, površina je s vlaknima koja se izraženo razdvajaju, listići su obično s maslinastom nijansom u starosti, stručak je debeo 2-11 mm.

/Klobuk je isprva bez ili samo s kratkotrajnim žućkastim ostacima ovoja, ponekad je slabo mazav zbog ostataka ovoja, prema rubu je radijalno vlaknast, dosta je promjenjive boje, od gotovo bjelkaste ili svijetložute zbog ostataka ovoja ili je smeđ na sredini i žut do svijetlooker prema rubu ili bjelkast na sredini i smeđ prema rubu, ponekad je čak crvenkasto-smeđ sa žutom osnovom, kasnije je često više žuto-oker do oker-smeđ ili narančasto-smeđ do tamnosmeđ, ponekad je čak i crnkasto-smeđa, općenito je najtamniji i gladak na sredini, rub je često je raspucan i s krpastim ostacima ovoja; stručak je 2-12.5 cm visok, često je slabo batinato zadebljan na bazi, rijetko je s obrubljenim gomoljem s resastim rubom, nekad je ukopan u zemlji, nekad je uvijen, pahuljast na vrhu ili vunasto-dlakav na gornjem dijelu, ponekad samo nejasno, prema dolje je uzdužno bijelo vlaknast, koprena je prisutna samo u mladosti, vrlo brzo nestaje, ne ostavljajući tragove na stručku, bjelkast, ponekad je žut, vremenom i rukovanjem postaje žućkast ili žućkasto-smeđ, ali podzemni dio ostaje bijel, ponekad čak postaje tamnosmeđ, ponekad skoro ne mjenja boju; listići su često gusti do vrlo gusti, 40-115 ih dopire do stručka, široki su 1.5-8 mm, vrlo su uski do trbušasti, usko su prirasli do gotovo slobodni, u mladosti su bijeli, sivkasti do žućkasti, ponekad su intenzivnije žuti, zatim su sivkasto-žuti do žuto-oker, na kraju su žuto-smeđi do žuto-maslinasto-smeđi, ponekad su žuto-smeđi na ozlijeđenim mjestima, oštrica je nazubljena, pahuljasta, bijela; spore su eliptične, glatke, 9.5-12.5 x 6-7 µm, Qe = 1.8, otrusina je smeđa do sivo-smeđa; meso je bjelkasto do žućkasto ili žućkasto-smećkasto, osobito u stručku, miris nije izražen ili je izražen i prilično neugodan, na spermu ili podsjeća na žir, a okus je poput mirisa; raste u šumama, parkovima i otvorenim područjima, u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, obično borom, smrekom, arišem, cedrom, jelom, bukvom, hrastom, lipom, lijeskom, grabom, brezom, topolom, johom, puzavom vrbom ili tupolisnom vrbom./

Spore su prosječno šire od 5.5 μm, prosječni Q je 1.7, stručak je debeo 2-6 mm.

/Klobuk je 1-4 cm širok, površina je u mladosti bez ili samo s vrlo slabim bjelkastim ostacima ovoja, često je gola, zatim je fino vlaknasta s vlaknima koja se uglavnom jedva razilaze, ponekad tamnija vlakna djelomično prekrivaju svjetlija, svijetlo slamnatožut, žućkast, zlatnožut do oker, na sredini je često s više ili manje intenzivnom narančastom do crvenkastom nijansom ili čak crvenkastom, ponekad je malo crtast prema rubu; stručak je 3-6 cm visok, ponekad se širi prema bazi, u mladosti je čitav bjelkasto maljav, kasnije je uzdužno crtast, a zatim u potpunosti sitno ljuskav, pahuljast samo na vrha, isprva je bjelkast, kasnije je svijetlo slamnatožut; listići su umjereno gusti, 45-60 ih dopire do stručka, prirasli, isprva su bjelkasti, sa ili bez žućkastog odsjaja, zatim su krem sa žućkastim nijansama i oker u starosti, oštrica je onekad neravna, resasta, bjelkasta; spore su eliptične, gotovo bademaste do gotovo valjkaste, rijetko su sužene na sredini, na krajevima su tupe, glatke, 9-12.5 x 5-7 μm, Qe = 1.7, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto, miris je slab, nije na spermu, a okus nije izražen; raste u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično bukvom ili hrastom, na vapnenastom tlu./

Spore su prosječno uže od 5.5 μm,prosječni Q je 1.8, stručak je debeo 1-3 mm.

/Klobuk je 1-3 cm širok, površina je glatka na sredini, čak i malo mazava kada je vlažna, prema rubu je nejasno vlaknasta, vlakna nisu ili se jedva razilaze, ostaci ovoja su prisutni na sredini, ponekad nejasno, svijetlooker do gotovo bjelkast na sredini, žuto-oker na vanjskoj polovici, rubu je nekad raspucan; stručak je 3.5-7 cm visok, na bazi je batinasto zadebljan i širok do 6 mm, površina je dlakavo-pahuljasta na vrhu, prema dolje je uzdužno vlaknasta, koprena nije prisutna, bjelkast, vremenom postaje žućkast; listići su gusti, široki su 2-4 mm, 40-60 ih dopire do stručka, usko su prirasli, sivkasto-žuti, oštrica je resasta i nešto svjetlija do bjelkasta; spore su eliptične, s tupim do gotovo zašiljenim krajevima, glatke, 10-12 x 4-6 μm, Qe = 1.8, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto u klobuku, blago žućkasto u stručku, miris i okus nisu izraženi; raste u svim tipovima šuma, u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, obično bukvom, lijeskom, topolom ili smrekom./

Oštrica listića je pravilna i cjelovita, klobuk je površina klobuka je u mladosti bez ikakvih ostataka ovoja, jasno grubo radijalno vlaknasta i raspucana.

/Klobuk je 2-8 cm širok, površina je radijalno vlaknasta, crven, oker-smeđ do narančasto-smeđ, rub je isprva podvijen, kasnije je izravnat i raspucan; stručak je 30-100 x 3-9 mm, na bazi je karakteristično gomoljast, površina je blago vlaknasta, ljuskava, svjetlije je boje od klobuka, može biti bjelkast ili čak bijel; listići su gusti, prirasli, isprva su sivkasti, zatim su sivkasto-smeđi; spore su eliptične, bademaste do oblika graha, glatke, bez kličnog otvora, 7-10.5 x 5-6 μm, Qe = 1.7, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto u klobuku, sa žućkastom nijansom u stručku, vremenom može postati smećkasto, miris je slab, u starosti je na spermu, a okus nije izražen; raste po plažama, u šumama, parkovima, uglavnom uz breze, topole, vrbe, smreke i borove, na vlažnom tlu./

Oštrica listića je nazubljena ili resasta, površina klobuka je u mladosti s bjelkastim ostacima ovoja, glatka do fino radijalno vlaknasta.

Spore su prosječno duge 9.7 µm, prosječni Q je 1.8.

/Klobuk je 2-5 cm širok, površina je u mladosti uglavnom bez ili samo s tankim i prolaznim ostacima bjelkastog ovoja, glatka, zatim je fino raspucana i vlaknasta, žućkast, sa svijetlo narančasto-crvenkastom nijansom ili također svijetlooker; stručak je 20-50 x 2-5 mm, ponekad se zadebljava prema bazi, baza nije zadebljana ili je slabo zadebljana do najviše slabo gomoljasta, površina je u početku u potpunosti bjelkasto vlaknasta, kasnije je glatka, samo je na samom vrhu pahuljasta, u početku je bjelkast, kasnije je sa žućkastim odsjajem, baza je bjelkasto vlaknasta; listići su prilično gusti, oko 50-70 ih dopire do stručka, prirasli do široko prirasli, ravni do blago trbušasti, u početku su bjelkasti, kasnije su žućkasti do smećkasti sa žućkastom nijansom, oštrica je neravna, izraženo nazubljena, bjelkasta; spore su usko eliptične, jajolike do oblika graha, s tupim vrhom, glatke, 8.5-11 x 4.5-6 µm, Qe = 1.8, otrusina je tamnosmeđa; meso je bjelkasto do vodenasto bjelkasto, miris nije izražen, slatkast, aromatičan, nije na med, a okus je blag; raste u bjelogoričnim šumama, na suhim travnjacima i rubovima vodenih površina, u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, obično lijeskom ili topolom, na vapnenastom tlu./

Spore su prosječno duge 8 µm, meso u mladosti miriše na med, oštrica listića je resasta, listići su umjereno gusti, 40-60 ih dopire do stručka.

/Klobuk je 2-5 cm širok, površina je u mladosti s nejasnim do jasno izraženim ovojem, zatim je s bijelim mrljama od ostataka ovoja na sredini, glatka na sredini, prema rubu je radijalno vlaknasta, vlakna se slabo ili uopće ne razlažu, slamnatožut, žuto-smeđ do smećkast, rub je kasnije rascijepljen; stručak je 25-95 x 3-9 mm debeo, batinasto do gomoljasto zadebljan na bazi gdje je širok do 16 mm, površina je pahuljasta na vrhu, ponekad je gotovo glatka, prema dolje je nejasno vlaknasta, u mladosti je s koprenom, bjelkast do žućkast, bijel na gomolju; listići su trbušasti ili ne, usko su prirasli, sivkasto-oker do sivkasto-smeđi, bez maslinastih nijansi, oštrica je bijela; spore su eliptične, često su nepravilne, glatke, 7-9 x 4-5 µm, Qe = 1.7, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto do žućkasto-oker; raste u bjelogoričnim i miješanim šumama i parkovima, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično bukvom, hrastom, kestenom ili lijeskom, a po Bresadoli i smrekom./

Spore su prosječno duge 9 µm, miris mesa je aromatičan do slab na spermu, oštrica listića je nazubljena, listići su umjereno gusti, više od 60 ih dopire do stručka.

/Klobuk je 2-4 cm širok, površina je u mladosti prekrivena obilnim ostacima bjelkastog ovoja, koji je kasnije često još uvijek vidljiv na sredini, glatka, ubrzo zatim je fino vlaknasta i raspucana, što otkriva svjetliju tramu ispod, smeđ s crvenkastom nijansom, crvenkasto-smeđ ili sivkasto-smeđ do tamnosmeđ s crvenkastom nijansom, kasnije je ponekad tamniji na sredini kada se ostaci ovoja izgube; stručak je 30-100 x 3-5 mm, često je blago zadebljan prema bazi, baza je gomoljasto zadebljana, gladak ili uzdužno crtast zbog tankih vlakanaca, vrlo rijetko grubo pahuljast na samom vrhu, u početku je bjelkast, vremenom postaje smeđ do crvenkasto-smeđ; listići su gotovo slobodni do prirasli, uski do blago trbušasti, u početku su bjelkasti, krem do sivkasti, kasnije su oker-smeđi, oštrica je bjelkasta; spore su vretenaste, eliptične do bademaste, tupe na vrhu, glatke, 7-11 x 4-5.5 µm, Qe = 1.7, otrusina je smeđa; meso je bjelkasto do krem u klobuku i stručku, kasnije je nešto je tamnije u kori stručka; raste u bjelogoričnim šumama, parkovima i rubovima travnjaka, u simbiozi s bjelogoričnim drvećem, najčešće bukvom, na vapnenastom tlu./