| Phaeoclavulina eumorpha | Izduženo eliptične do skoro vretenaste, bradavičave, 5.7-8.1 x 3-4.2 µm; otrusina je oker do oker-smeđa. |  |
| Phaeoclavulina flaccida | Eliptične, bradavičave, nisu amiloidne, 6.5-8.6 x 3-5 µm; otrusina je žuta do žuto-oker. |  |
| Phaeoclavulina macrospora | Vretenaste, prekrivene šiljcima, 13-20 x 5-8 µm; otrusina je žuta. |  |
| Phaeoclavulina myceliosa | Skoro kuglaste do eliptične, sa šiljatim bradavicama, 4.5-6.2 x 2.6-3.5 µm; otrusina je žuto-smeđa. |  |
| Phaeocollybia christinae | Eliptične, 9-11 x 4.3-5.5 µm; otrusina je hrđastosmeđa. |  |
| Phaeocollybia jennyae | Eliptične ili u obliku kapi, skoro glatke, slabo hrapave, 4.5-6 x 2.9-4.5 µm; otrusina je hrđastosmeđa. |  |
| Phaeohelotium carneum | Eliptične do valjkaste, glatke, s nekoliko uljnih kapljica, prozirne, 9-12 x 2.5-4 µm; otrusina je bijela. |  |
| Phaeolepiota aurea | Limunaste do vretenaste, sitno bradavičave ili skoro glatke, nisu amiloidne, 9-15 x 4-6 µm; otrusina je žuto-smeđa, cimetastosmeđa do hrđastosmeđa. |  |
| Phaeolus schweinitzii | Eliptične, prozirne, nisu amiloidne, 6-9 x 4.5-5 µm, Q = 1.6-1.7 (cromushrooms: (6) 6.2 - 7.4 (8.6) × 4 - 4.8 (5.5) µm, Q = (1.4) 1.44 - 1.66 (1.7), N = 63, Me = 6.7 × 4.4 µm, Qe = 1.6; otrusina je žućkasta. |  |
| Phaeomarasmius erinaceus | Limunaste, eliptične ili jajolike, glatke, bez kličnog otvora, s jednom do nekoliko uljnih kapljica u KOH, nisu vidljive u Melzerovom reagensu, neamiloidne, 9.5-12 x 6-8 µm (cromushrooms: spore su (9.5) 9.6 - 12.4 (14.3) × (6) 6.4 - 8.5 (9.8) µm, Q = (1.2) 1.3 - 1.6 (1.7), N = 128, Me = 11.3 × 7.6 µm, Qe = 1.5, bazidije su 4-sporne, usko batinaste, 35-39 × 5.3-5.8 µm, N = 3, hife pileipelisa su široke 5.5-13 µm, prisutne su kopče); otrusina je hrđastosmeđa. |  |
| Phaeotremella foliacea | Kuglaste, glatke, prozirne, 5-11 x 4.5-9.5 µm; otrusina je bijela. |  |
| Phaeotremella frondosa | Eliptične, glatke, prozirne, 5-10.3 x 4-9 µm, Q = 1 - 1.6; otrusina je bijela. |  |
| Phallogaster saccatus | Valjkaste do usko eliptične, glatke, 4-5.5 x 1.5-2.5 µm; otrusina je zeleno-smeđa. |  |
| Phallus hadriani | Eliptične, 3-4.5 x 1.5-2 µm; otrusina je svijetlosmeđa. |  |
| Phallus impudicus | Eliptične, 3-5 x 1.5-2.5 µm (cromushrooms: (3.4) 3.7 - 4.3 (4.6) × (1.3) 1.4 - 1.7 (1.8) µm, Q = (2) 2.3 - 2.7 (3.2), N = 120, Me = 4 × 1.7 µm, Qe = 2.35); otrusina je svijetlosmeđa. |  |
| Phanerochaete laevis | Eliptične, glatke, prozirne, 5-6 x 2.4-3.1 µm; otrusina bijela, bezbojna. |  |
| Phellinopsis conchata | Kuglaste do široko eliptične, s velikim pregradama, 5-6 x 4.5-5.5 µm; otrusina je bijela. |  |
| Phellinus erectus | 6.5-7.5 x 5.5-6.5 µm; otrusina je svijetlosmeđa. | |
| Phellinus hartigii | Kuglaste, glatke, prozirne, s debelim stijenkama, 6.7-9.2 x 6.3-8.9 µm, Q = 1-1.2. |  |
| Phellinus igniarius | Kuglaste, prozirne, 5-6 µm. |  |
| Phellinus pomaceus | Kuglaste do eliptične, prozirne, nisu amiloidne, (4.4) 4.9 - 5.9 (7.1) × (2.9) 3.6 - 4.4 (5) µm, Q = (1.1) 1.2 - 1.5 (1.9), N = 120, Me = 5.4 × 4 µm, Qav = 1.4; otrusina je cimetastosmeđa do crvenkasto-smeđa. |  |
| Phellinus populicola | Široko eliptične, glatke, prozirne, 5-6 x 4-5 µm. | |
| Phellinus tremulae | Kuglaste do eliptične, pregrade su debele, 4.5-5.9 x 3.2-4.5 µm; otrusina je svijetlosmeđa. |  |
| Phellinus viticola | Valjkaste, glatke, 6.5-8.5 x 1.5-2 µm; bazidije nose 6 spora, izraženo su batinaste, 9-10 x 5-6 µm; otrusina je bijela. | |
| Phellodon confluens | Kuglaste do eliptične, 3.5-4.5 x 3-4 µm (cromushrooms: spore su (3.5) 3.6 - 4.5 (4.7) × (3.2) 3.3 - 4.1 (4.5) µm, Q = 1 - 1.2 (1.3), N = 100, Me = 4 × 3.7 µm, Qe = 1.1, bazidije su batinaste, 4-sporne, 18-22 × 4.4-5.6 µm, N = 5, cheilocistide su valjkaste, tupe na vrhu, 28-36 × 3.1-3.6 µm, N = 3); otrusina je bijela. |  |
| Phellodon melaleucus | Kuglaste do eliptične, bodljikave, 3.5-5 x 2-4 µm; otrusina je bijela. |  |
| Phellodon niger | Kuglaste do eliptične, sitno su bodljaste, prozirne, 3.5-4.5 x 2.5-3.5 µm; otrusina je bijela. |  |
| Phellodon tomentosus | Eliptične, šiljaste, 3.1-3.7 x 2.6-3 µm; otrusina je siva. |  |
| Phellopilus nigrolimitatus | Valjkaste, glatke, zašiljene na jednom kraju, a na drugom proširene, prozirne, 7-10 x 2.5-3.5 µm; otrusina je smeđa. | |
| Phlebia lilascens | Eliptične do lagano vretenaste, glatke, prozirne, 4-4.5 x 2-2.5 µm; otrusina je bijela. |  |
| Phlebia radiata | Valjkaste, glatke, prozirne, slabo amiloidne, 4-5.5 x 1.5-2 µm; otrusina bijela. |  |
| Phlebia rufa | Valjkaste ili oblika sjemenke jabuke, glatke, s dvije uljne kaplje, prozirne, nisu amiloidne, 4.4-5.5 x 1.7-2.9 µm (cromushrooms: spores su (4) 4.1 - 4.8 (5.4) × (1.6) 1.9 - 2.3 (2.7) µm, Q = (1.7) 1.9 - 2.4 (2.7), N = 70, Me = 4.5 × 2.1 µm, Qe = 2.1, bazidije su usko batinaste, 24-34 × 3.7-4.4 µm, N = 8); otrusina je bijela. |  |
| Phlebia tremellosa | Valjkaste, kobasičasto zakrivljene, prozirne, amiloidne, 4-4.5 x 1-1.5 µm (cromushrooms: (3.3) 3.5 - 4.4 (4.6) × (1) 1.1 - 1.35 (1.4) µm, Q = (2.8) 2.9 - 3.6 (3.9), N = 30, Me = 3.9 × 1.2 µm, Qav = 3.2); otrusina je bjelkasta do žućkasta. |  |
| Phlegmacium cliduchus | Eliptične, sitno bradavičave, 11-12 x 6-6.5 µm; otrusina je hrđastosmeđa. |  |
| Phlegmacium glaucopus | Bademaste, hrapave, 6.5-8.5 x 4.5-5 µm; otrusina je hrđastosmeđa. |  |
| Phlegmacium hemicaeruleum | Eliptične do bademaste, zašiljene na jednom kraju, sitno bradavičave, 9-11 x 5-6.5 µm, Q = 1.7-2; otrusina je hrđastosmeđa. |  |
| Phlegmacium mussivum | Kobasičaste do eliptične, bradavičave, 4-10 x 0.6-2 µm; otrusina je hrđastosmeđa. | |
| Phlegmacium percome | Eliptične do bademaste, bradavičave, 10-11.5 x 6-6.7 µm; otrusina je hrđastosmeđa. |  |
| Phlegmacium triumphans | Eliptične do bademaste, s relativno su krupnim bradavicama, 10.5-12.5 x 6-7 µm (cromushrooms: spore su (10.5) 10.6 - 11.9 (12.7) × (5.8) 6 - 6.4 (7.3) µm, Q = (1.7) 1.72 - 1.9 (2.1), N = 120, Me = 11.1 × 6.2 µm, Qe = 1.8, bazidije su 4-sporne, valjkaste, 18-25 × 7-9.7 µm, N = 9, cheilocistide su u obliku boce, valjkaste, nepravilne, vršno zaobljene, 25-50 × 6-13 µm, N = 30): otrusina je oker-smeđa. |  |
| Phleogena faginea | Kuglaste, glatke, 5.5-8 µm (cromushrooms: spore su (5.5) 5.8 - 6.9 (7.4) µm, Q = 1 (1.1), N = 120, Me = 6.3 µm, Qe = 1, hife su s kopčama); otrusina je svijetlosmeđa. |  |
| Phloeomana alba | Kuglaste ili gotovo kuglaste, glatke, neamiloidne, 7-11 x 6.5-9.2 µm, Q = 1-1.2, Qav = 1.1, bazidije su 2-4-sporne, cheilocistide su batinaste ili valjkaste, 17-34 x 5-10 µm, na vrhu široko zaobljene, nema pleurocistide; otrusina je bijela. |  |
| Phloeomana atropapillata | Eliptične do bademaste, glatke, neamiloidne, kod 4-spornih bazidija 7-13 x 5-9 µm, Q = 1.3-2, Qav = 1.4-1.7, bazidije su 4-sporne, rijetko su sa 2 ili 1 sporom, cheilocistide su pomiješane s bazidijama, varijabilnog su oblika, valjkaste do batinaste ili usko vretenaste, 17-49 x 2.5-7.5 µm, glatke, jednostruke, na vrhu su tupe ili rjeđe brazdaste ili bočno i vršno prekrivene grubim izraslinama; otrusina je bijela. |  |
| Phloeomana clavata | Široko eliptične, široko bademaste do gotovo kuglaste, glatke, neamiloidne, kod 2-spornih bazidija 7-11 × 5.5-9.5 µm, Qav = 1.25 ili kod 4-spornih bazidija 6.5-10.5 × 5-7.5 µm, Qav =1.28, bazidije su 2-4-sporne, cheilocistide su valjkaste do vretenaste, 20–88 × 4–16 µm, sa jednostavnim, račvastim ili donekle razgranatim vratom širine 2–5 µm, često su prekrivene slojem želatinozne tvari; otrusina je bijela. |  |
| Phloeomana hiemalis | Široko su eliptične, glatke, neamiloidne, 7-9.5 x 5.2-7 µm, Q = 1.1-1.5, Qav = 1.3, bazidije su 2-sporne, rijetko su 4-sporne, cheilocistide su vretenaste do mjehuraste, glatke, obično su široko zaobljene, 30-55 x 9-15 µm; otrusina je bijela. |  |
| Phloeomana minutula | Eliptične do široko valjkaste, 6.4-9.5 x 4.7-6.3 µm, Q = 1.3-1.8, bazidije su 2-sporne, cheilocistide su izmiješane su sa bazidijama, batinaste, valjkaste do vretenaste, 35-60 x 10-20 µm, na vrhu su široko zaobljene ili donekle sužene, glatke; otrusina je bijela. |  |
| Phloeomana speirea | Eliptične do bademaste, dosta su nepravilne, glatke, neamiloidne, 7.5-11 x 4.5-5.8 µm, Qav = 1.8-1.9, bazidije su 2-sporne, cheilocistide su gotovo valjkaste, batinaste ili u obliku boce, 22-45 x 3.5-8 µm, obično su jednostruke, ali također račvaste ili podijeljene na režnjeve ili prekrivene s nekoliko zakrivljenih izraslina, nema pleurocistide; otrusina je bijela. |  |
| Pholiota adiposa | Eliptične, glatke, nisu amiloidne, 5-8.5 x 3-5.5 µm; otrusina je hrđastosmeđa. |  |
| Pholiota aurivella | Eliptične, glatke, 7-11 x 4-6 µm; otrusina je hrđastosmeđa. |  |
| Pholiota carbonaria | Eliptične, glatke, 6-8 x 3-4 µm; otrusina je hrđastosmeđa. |  |
| Pholiota conissans | Eliptične, 6-8 x 3-4.5 µm, bazidije 20-25 x 5-7 μm, heilocistidije 30-40 x 4.5-6.5 μm, pleurocistidije 25-45 x 8-15 μm (cromushrooms: (6) 6.3 - 7.9 (8.3) x (3.6) 4 - 4.4 (4.8) µm, Q= (1.55) 1.6 - 1.89 (2), N=30, Me= 6.8 x 3.9 µm, Qav=1.74, bazidije su (14) 15.5 - 24 (25.5) x (5.5) 6-6.5 (7.5) µm, N=14, cheiloleptocistide su (18.5) 23 - 33 (37.5) x (5.5) 6 - 7 (9) µm, N=12, cheilochrysocistide su rijetke, 32 - 34 x 8 - 9 µm, N=2, pleuroleptocistide su odsutne, pleurochrysocistide su (23) 32 - 41 (44.5) x (8.5) 9 - 9.5 (10.5) µm, N=10, kopče su prisutne; otrusina je smeđa. |  |
| Pholiota flammans | Eliptične, glatke, sitne, 3-4.5 x 2-2.5 µm; otrusina je hrđastosmeđa. |  |
| Pholiota gummosa | Eliptične, 6-8 x 3.5-4.5 µm; otrusina je hrđastosmeđa. |  |
| Pholiota jahnii | Eliptične, glatke, 5-7 x 3-4 µm; otrusina smeđa. |  |
| Pholiota lenta | Eliptične, glatke, šiljate, slabo amiloidne, 6-7 x 3-4 µm; otrusina je oker. |  |
| Pholiota lignicola | Eliptične, 6-7 x 3-5 µm; otrusina je cimetastosmeđa. |  |
| Pholiota lubrica | Eliptične do bubrežaste, 6-7.5 x 3.5-4.2 µm; otrusina je sivo-smeđa. |  |
| Pholiota lucifera | Eliptične, (6.4) 6.8 - 7.8 (8.3) × (3.6) 3.9 - 4.5 (4.9) µm, Q = (1.5) 1.6 - 1.9 (2), N = 120, Me = 7.3 × 4.1 µm, Qav = 1.8; otrusina je hrđastosmeđa. |  |
| Pholiota populnea | Eliptične, glatke, s debelim stjenkama, 6-11 x 3.5-6.4 µm; otrusina je hrđastosmeđa do tamnosmeđa. |  |
| Pholiota pudica | Eliptične, 7-10 x 5-7 µm; otrusina je bijela do crvenkasta. | |
| Pholiota squarrosa | Eliptične, glatke, 6.5-8 x 4-4.5 µm; otrusina je hrđastosmeđa. |  |
| Pholiotina blattaria | Eliptične, glatke, 9.5-11.8 x 5.3-6.2 µm; bazidiji su sa 4 spore; otrusina je oker-smeđa do hrđastosmeđa. |  |
| Phragmidium mucronatum | Eliptične, obrnuto jajolike ili gotovo kuglaste, 22-28 x 15-20 µm (cromushrooms: (22.1) 23.9 - 29.3 (32.8) × (14.7) 16.1 - 18.8 (20.5) µm, Q = (1.2) 1.4 - 1.7 (1.9), N = 120, Me = 26.7 × 17.5 µm, Qe = 1.5). |  |
| Phylloporia ribis | Kuglaste do široko eliptične, glatke, prozirne do žućkaste, ponekad sa sitnim uljnim kapljama, općenito su vrlo sitne, 3-4 x 2.2-3 µm; otrusina je hrđastosmeđa. |  |
| Phylloporus pelletieri | Eliptične do vretenaste, 10-14 x 3-5 µm; otrusina je žuto-smeđa do žuto-maslinasta. |  |
| Phylloscypha boltonii | Eliptične, bradavičave, 16-18 x 8.3-9.2 µm; otrusina je bijela. |  |
| Phylloscypha phyllogena | Pravilno eliptične do vretenaste, sitno bradavičave, prozirne, 13.8-23 x 6.4-13 µm; otrusina je bijela do svijetlokrem. |  |
| Phyllotopsis nidulans | Bubrežastog su oblika, 5-7 x 2-3 µm; otrusina je ružičasta. | |
| Physarum cinereum | Kuglaste, sitno bradavičave, 9-12 µm; otrusina je ljubičasto-smeđa. |  |
| Physarum viride | Kuglaste, sitno bradavičave, 6.8-9.1 µm; otrusina je smećkasta. |  |
| Physisporinus vitreus | Kuglaste do eliptične, glatke, često s uljnim kapljama, prozirne, nisu amiloidne, 3.6-6 x 3-5.5 µm; otrusina je bijela, bezbojna. |  |
| Picipes badius | Eliptične do valjkaste, glatke, 7.5-9 x 3-5 µm; otrusina je krem. |  |
| Picipes melanopus | Valjkaste, prozirne, 7-9 x 3-3.5 µm; otrusina je bijela. |  |
| Picipes tubaeformis | Eliptične, glatke, prozirne, 7-8.5 x 2.8-3.6 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, cistide su vretenaste i često višesegmentne; otrusina je bjelkasta do krem. | |
| Picoa juniperi | Eliptične, 24-28 x 21-24 µm; otrusina je žuto-maslinasta. |  |
| Pilatotrama ljubarskyi | Valjkaste do eliptične, izravnate s jedne strane, glatke, prozirne, nisu amiloidne, 5-6 x 3-4 µm. | |
| Pisolithus arhizus | Kuglaste, bradavičave, 7-13 µm; otrusina je tamno hrđastosmeđa. |  |
| Plectania melastoma | Eliptične, 23-28 x 10-11 µm; otrusina je smeđa. |  |
| Plectania rhytidia | Eliptične do vretenaste, prozirne, s poprečnim brazdama na konveksnom dijelu, 21-24 x 10-12.5 µm, askusi su sa 8 spora, 300-450 x 12-18 µm; otrusina je smeđa. |  |
| Pleurocybella porrigens | Kuglaste do široko eliptične, glatke, prozirne, nisu amiloidne, 6-7 x 5-6 µm; otrusina je bijela. |  |
| Pleurotus calyptratus | Eliptične do skoro valjkaste, glatke, 10.5-15.5 x 3-5 µm; otrusina je kremasto-žuta. |  |
| Pleurotus citrinopileatus | Eliptične, prozirne, amiloidne, 6-9 x 1.5-3 µm; otrusina je svijetloljubičasta do svijetlo ljubičasto-smeđa. |  |
| Pleurotus columbinus | Valjkaste, glatke, nisu amiloidne, 8-11 x 3-4.5 µm; otrusina je svijetloljubičasta. | |
| Pleurotus cornucopiae | Eliptične do valjkaste, glatke, prozirne, neamiloidne, 7-12 x 3.5-5 µm (cromushrooms: spore su (7.1) 7.7 - 9.9 (11.9) × (3.2) 3.3 - 3.9 (4.4) µm, Q = (2) 2.2 - 2.7 (3.5), N = 150, Me = 8.7 × 3.6 µm, Qe = 2.5, bazidije su 4-sporne, valjkaste do batinaste, 25-42 × 4- 6.5 µm, N = 22, hife trame listića su široke 2-5 µm); otrusina je ljubičasta do ljubičasto-smeđa. |  |
| Pleurotus dryinus | Valjkaste, izdužene, glatke, nisu amiloidne, (9) 9.5 - 12.5 (13.3) × (3.1) 3.4 - 4 (4.3) µm, Q = (2.4) 2.7 - 3.2 (3.5), N = 120, Me = 11.1 × 3.7 µm, Qav = 3; otrusina je bijela. |  |
| Pleurotus eryngii | Eliptične do valjkaste, glatke, prozirne, 8-11 x 4-5 µm; otrusina je bijela. |  |
| Pleurotus ostreatus | Valjkaste do eliptične, glatke, s vrlo tankim stijenkama, prozirne, neamiloidne, 7-12.5 x 2-5.5 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 18.7-26 x 3.7-7.5 µm, cheilocistide su trbušaste do batinaste, 12.5-29 x 3.7-7.5 µm, hife su sa kopčama (cromushrooms: basidiospore (7.6) 7.9 - 10.1 (11.6) × (2.9) 3 - 3.7 (4.2) µm, Q = (2.3) 2.5 - 2.9 (3.4), N = 120, Me = 9 × 3.4 µm, Qe = 2.7, bazidije 18-26.3 × 4.7- 6.4 µm, cheilocistide 17.4-31.2 × 3.8-7.8 µm); otrusina je bijela do svijetlo sivo-ljubičasta. |  |
| Pleurotus pulmonarius | Valjkaste do eliptične, glatke, nisu amiloidne, 7-11 x 2.5-5 µm (cromushrooms: (7.1) 7.6 - 9.7 (10.7) × (2.7) 3.1 - 3.7 (4.4) µm, Q = (2.2) 2.3 - 2.8 (3.1), N = 80, Me = 8.7 × 3.4 µm, Qav = 2.6); otrusina je bijela do bjelkasta. |  |
| Plicaria carbonaria | Kuglaste, grubo šiljato-bradavičave, 12-15 µm; otrusina je promjenjive boje, bijela do smećkasta. |  |
| Plicaria endocarpoides | Kuglaste, glatke, prozirne, 7.5-10 µm; otrusina je bijela, bezbojna. |  |
| Plicaturopsis crispa | Skoro valjkaste ili u obliku banane, zaokružena na jednoj strani, glatke, prozirne, amiloidne, 4-7 x 1-2.5 µm; otrusina je bijela. |  |
| Pluteus atromarginatus | Široko eliptične ili skoro kuglaste, glatke, 5.2-8.1 x 3.8-5.8 µm; otrusina je ružičasta do ružičasto-smeđa. |  |
| Pluteus cervinus | Eliptične, 6-9.5 x 4-6.5 µm, (cromushrooms: (6.4) 6.6 - 8.2 (9.6) × (4.2) 5 - 5.9 (6.7) µm, Q = (1.1) 1.2 - 1.5 (1.7), N = 120, Me = 7.3 × 5.4 µm, Qe = 1.3; bazidije (18.8) 19.8 - 25.8 (26.4) × (5.9) 6 - 7.7 (7.8) µm, N = 22; cheilocistide (24.8) 30.7 - 47 (52.8) × (11.5) 12.6 - 16.8 (19.7) µm, N = 80; pleurocistide (47.1) 53.3 - 71.7 (79.9) × (11.9) 14.3 - 20.3 (23.2) µm, N = 50); otrusina je sivo-ružičasta do ružičasto-smeđa. |  |
| Pluteus chrysophaeus | Kuglaste do široko eliptične, glatke, 5-7.8 x 4.5-6 µm, Q = 1.1-1.4, cheilocistide su varijabilnog oblika, 50-60 x 10-15 µm; otrusina je ružičasta. |  |
| Pluteus diettrichii | Eliptične, 11-15 x 5.5-7.5 µm; otrusina je ružičasto-smeđa. |  |
| Pluteus ephebeus | Kuglaste do eliptične, 5.5-8.5 x 4.5-6.5 µm; otrusina je crvenkasto-smeđa. |  |
| Pluteus inquilinus | Široko eliptične, glatke, prozirne, 5.9-7.7 x 4.9-6.2 µm, Q = 1.1-1.3, Me = 6.7 x 5.5, Qav = 1.2; otrusina je ružičasta. |  |
| Pluteus leoninus | Kuglaste do eliptične, glatke, s uljnim kapljama, (4.8) 5.2 - 6.2 (6.8) × (4) 4.5 - 5.4 (5.8) µm, Q = (1) 1.1 - 1.2 (1.4), N = 120, Me = 5.7 × 4.9 µm, Qav = 1.2; otrusina je ružičasto-smećkasta. |  |
| Pluteus petasatus | Eliptične do jajolike, glatke, 5.5-8 x 3.5-5.5 µm, Q = 1.3-1.6; Qe = 1.4, <span dir="auto">bazidije su valjkaste, uglavnom s 4-spore, 20-30 × 6-9 µm, sa sterigmama dugim 1.5-2.5 µm, cheilocistide su batinaste do valjkaste, tankih stijenki, nisu česte, 40-65 × 13-20 µm, trama listića sastoji se od kruškolikih ili gotovo kuglastih hifa, 26-34 x 14-17 µm, pleurocistide su dvije vrste, jedne su debelih stijenki, vretenaste, s krunom na vrhu, podijeljene na 2-4 šiljaste kuke, a druge su debelih stijenki, vretenaste, sa šiljastim, jednostrukim vrhom, 60-95 x 12-20 µm, pileipelis je sastavljen od izduženih, valjkastih, višesegmentnih elemenata, dugih 80-120 µm, vrh je zaobljen, oštrica listića je djelomično želatinozna, kopče nisu prisutne (cromushrooms: spore su (5.5) 5.6 - 6.8 (7.7) × (3.4) 3.6 - 4.5 (5) µm, Q = (1.3) 1.4 - 1.6 (1.8), N = 120, Me = 6.1 × 4 µm, Qe = 1.5, bazidije su 17-27 × 6.6-9.1 µm, N = 27, cheilocistide su 28-59 × 8.6-15.2 µm, N = 6, pleurocistide su 50-89 × 12-23 µm, N = 40, elementi trame listića su 60-135 × 10-18 µm, N = 11)</span>; otrusina je crvenkasto-smeđa do hrđastosmeđa. |  |
| Pluteus phlebophorus | Skoro kuglaste, 6.4-7.5 µm; otrusina je ružičasta. |  |
| Pluteus plautus | Široko eliptične do gotovo kuglaste, 6-8 x 4.7-6.5 µm; otrusina je ružičasto-smeđa. |  |
| Pluteus podospileus | Široko eliptične do gotovo kuglaste, 4-7.2 x 3.5-6.3 µm; otrusina je ružičasta. |  |
| Pluteus pouzarianus | Eliptične, (5.2) 5.6 - 7.2 (8.8) × (4.2) 4.8 - 5.9 (6.4) µm, Q = (1) 1.1 - 1.3 (1.5), N = 60, Me = 6.4 × 5.3 µm, Qav = 1.2; otrusina je ružičasto-smeđa. |  |
| Pluteus romellii | Kuglaste do široko eliptične, glatke, (6) 6.3 - 7.9 (8.3) x (5.2) 5.6 - 6.7 (7.1) µm, Q= (1.06) 1.07 - 1.18 (1.23), N= 30, Me= 6.9 x 6 µm, Qav= 1.15; otrusina je ružičasta. |  |
| Pluteus salicinus | Eliptične, 7-10.5 x 5-7 µm (cromushrooms: spore su (7) 7.2 - 8.7 (9.6) × (4.9) 5.3 - 6.4 (6.8) µm, Q = (1.2) 1.3 - 1.46 (1.5), N = 120, Me = 7.9 × 5.8 µm, Qe = 1.4, bazidije su 4-sporne, 40.5-62.2 × 8.8-12.3 µm, N = 12, cheilocistide su s nekoliko karakterističnih izraslina na vrhu, pout rogova, 51.3-83.1 × 12.5-23.1 µm, N = 35, druga vrsta cheilocistida je široko batinasta, 30.2-46.9 × 14.5-18.9 µm, N = 6); otrusina je ružičasta do ružičasto-smeđa, crvenkasto-smeđa ili hrđastosmeđa. |  |
| Pluteus semibulbosus | Eliptične, glatke, prozirne, 5.5-7 x 5-6.5 µm, Q = 1.2; otrusina je ružičasto-smeđa do crvenkasto-smeđa. |  |
| Pluteus thomsonii | Široko su eliptične, glatke, tankih stijenki, (6.4) 6.6 - 8 (8.4) × 5.1 - 6.1 (6.3) µm, Q = (1.1) 1.2 - 1.3 (1.4), N = 30, Me = 7.2 x 5.6 um, Qav = 1.3; otrusina je ružičasta. |  |
| Pluteus umbrosus | Eliptične, glatke, bezbojne, (5) 5.5 - 6.7 (7.5) × (3.4) 3.9 - 4.8 (5.6) µm, Q = (1.2) 1.3 - 1.6 (1.8), N = 120, Me = 6.2 × 4.4 µm, Qav = 1.4; otrusina je ružičasto-smeđa. |  |
| Pluteus variabilicolor | Široko eliptične do kuglaste, s tankim stijenkama, 5.5-7 x 4.5-5.5 µm; otrusina je ružičasta. |  |
| Podofomes mollis | Valjkaste do eliptične, glatke, prozirne, 8-11 x 2.5-4 µm; otrusina je bjelkasta do svijetlosmeđa. |  |
| Podofomes stereoides | Eliptične do valjkaste, glatke, prozirne, slabo amiloidne, 9-13 × 4-6.5 µm; otrusina je bijela. |  |
| Podofomes trogii | Eliptične, glatke, prozirne, 5-6 x 2.5-3.5 µm; otrusina je smećkasta. |  |
| Podoscypha multizonata | Kuglaste do široko eliptične, glatke, prozirne, nisu amiloidne, 4.8-6.2 x 3.8-4.8 µm; otrusina je bijela do sivo-ljubičasta. |  |
| Pogonoloma macrorhizum | N/A | |
| Pogonoloma spinulosum | Kuglaste do eliptične, glatke, 3.5-5 x 3-4 µm; otrusina je bjelkasta. |  |
| Polydesmia pruinosa | Eliptične do vretenaste, glatke, prozirne, sadrže 4 uljne kaplje, slabo amiloidne, 15-21 x 4-4.5 µm. |  |
| Polyporus tuberaster | Usko eliptične, neamiloidne, 10-16 x 4.5-6 µm (cromushrooms: (11) 11.3 - 13.6 (16.8) × (3.4) 4 - 4.7 (5.3) µm, Q = (2.5) 2.7 - 3.1 (3.4), N = 70, Me = 12.5 × 4.3 µm, Qe = 2.9); otrusina je bijela. |  |
| Polyporus umbellatus | Eliptične, obično su s jednom ili dvije krupne uljne kaplje, prozirne, glatke, s vrlo tankim stijenkama, 7.5-10 x 3-4 µm (cromushrooms: (7.5) 7.7 - 9.7 (10.8) × (2.5) 2.8 - 3.6 (4) µm, Q = (2.2) 2.4 - 3 (3.2), N = 60, Me = 8.6 × 3.2 µm, Qe = 2.7); otrusina je bijela. |  |
| Poronia punctata | Eliptične, glatke, obično su s jednom uljnom kapljom, 17-26 x 8.5-13 µm (cromushrooms: spore su (17.5) 18 - 22.9 (23.7) × (7.1) 7.8 - 11.3 (12.7) µm, Q = (1.7) 1.9 - 2.4 (2.6), N = 60, Me = 19.8 × 9.3 µm, Qe = 2.2, askusi su 99-132 × 12.8-18.2 µm, N = 7); otrusina je u mladosti bijela i prozirna, kasnije je žućkasta, tamnosmeđa do crna. |  |
| Porostereum spadiceum | Eliptične, glatke, prozirne, amiloidne, 5.5-7.5 x 3-4 µm; otrusina je smeđa. |  |
| Porphyrellus porphyrosporus | Vretenaste, na jednom kraju šiljate, 13-20 x 5.5-8 µm; otrusina je crveno-smeđa. |  |
| Porpolomopsis calyptriformis | Eliptične, glatke, nisu sužene na sredini, neamiloidne, 6-9.5 x 4-7 µm, Q = 1.2-1.8; otrusina je bijela. |  |
| Postia ceriflua | Kuglaste do valjkaste, glatke, prozirne, 3.7–4.8 × 2-2.5 µm; otrusina je bijela. |  |
| Postia lowei | Valjkaste, glatke, prozirne, nisu amiloidne, 4.3-5.5 x 1.5-2.2 µm; otrusina je bijela do krem. |  |
| Propolis farinosa | Valjkaste, često kobasičasto zakrivljene, s glatkim stijenkama, prozirne, sadrže nekoliko uljnih kapljica, 22-29 x 6-10 µm; otrusina je bijela. |  |
| Protostropharia dorsipora | Eliptične, 11.5-21.5 x 7-10 µm; otrusina je ljubičasto-smeđa. |  |
| Protostropharia semiglobata | Eliptične, glatke, 15-22 x 8-10 µm; otrusina je ljubičasto-smeđa do crno-smeđa. |  |
| Prunulus diosmus | Eliptične, nepravilne, glatke, amiloidne, 7.4-9.8 x 3.6-5.4 μm, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su batinaste, vretenaste do gotovo valjkaste ili nepravilnijeg oblika, glatke, 22.5-80 x 3.5-20 μm, pleurocistide su rijetke, slične cheilocistidama; otrusina je bijela. | |
| Psathyrella ammophila | Eliptične, glatke, 10-11 x 6-7 µm; otrusina je tamnosmeđa. |  |
| Psathyrella bipellis | Eliptične, glatke, 12-15 x 5.8-9.5 µm; otrusina je ljubičasto-smeđa, crno-smeđa do crno-ljubičasta. |  |
| Psathyrella caput-medusae | Eliptične, glatke, 9-10.5 x 4.5-5.5 µm; otrusina je tamnosmeđa do crno-smeđa. |  |
| Psathyrella conopilus | Glatke, eliptične, s velikim su kličnim otvorom, 12-19 x 6-8.5 µm; otrusina je crno-smeđa do crna. |  |
| Psathyrella corrugis | Eliptične, 11-15 x 6-6.6 µm; otrusina je crno-smeđa do sivo-crna. |  |
| Psathyrella cotonea | Valjkaste do eliptične, stisnute na sredini, 7-10 x 4-7 µm; otrusina je crveno-smeđa, tamnosmeđa, crno-smeđa i s ljubičastim odsjajem. |  |
| Psathyrella maculata | Eliptične, 3.7-6.4 x 2.5-4 µm; otrusina je tamnosmeđa. |  |
| Psathyrella obtusata | Eliptične, 7.4-10 x 4.4-5.5 µm (cromushrooms: spore su (7) 7.1 - 7.9 (8.6) × (3.5) 3.7 - 4.3 (4.6) µm, Q = (1.6) 1.7 - 1.9 (2.2), N = 120, Me = 7.4 × 4.1 µm, Qe = 1.8, bazidije su 4-sporne, batinaste, 17 - 18.5 × 6.8 - 8.08 (8.1) µm, N = 5, cheilocistide su 46.7 - 57.3 × 12.8 - 16.8 µm, N = 8, pleurocistide su 44.6 - 68.7 × 13.5 - 16.3 µm, N = 6); otrusina je hrđastosmeđa. |  |
| Psathyrella piluliformis | Valjkaste do eliptične, 4.5-6 x 3-4 µm (cromushrooms: (spore su 4.6) 4.7 - 5.5 (6) × (3) 3.2 - 3.6 (4) µm, Q = (1.3) 1.4 - 1.6 (1.7), N = 120, Me = 5.1 × 3.4 µm, Qe = 1.5, bazidije su batinaste, 4-sporne, 18.5-22.5 × 5.6-7.3 µm, N = 6, pleurocistide su 29-44 × 11-14 µm, N = 18); otrusina je crveno-smeđa do tamnosmeđa. |  |
| Psathyrella prona | Eliptične, glatke, 10.6-16 x 5.8-8.5 µm; otrusina je crna s crvenom nijansom. |  |
| Psathyrella pygmaea | Eliptične, glatke, 6.8-10 x 3.4-5 µm; otrusina je crna. |  |
| Psathyrella spadiceogrisea | Eliptične ili u obliku graha, glatke, 6-10.8 x 3-5.5 µm; otrusina je tamnosmeđa do crno-smeđa. |  |
| Psathyrella tephrophylla | Eliptične, 7-13.5 x 4.5-7.5 µm, otrusina je crvenkasto-smeđa do crna. |  |
| Psathyrella vinosofulva | Eliptične, glatke, (10.9) 11.4 - 12.4 (12.9) x (6.2) 6.5 - 7.3 (7.8) µm, Q = (1.6) 1.65 - 1.8 (1.9), N = 34, Me = 11.8 x 6.9 µm, Qav =1.7; otrusina je tamnosmeđa do crno-smeđa. |  |
| Pseudobaeospora argentea | Kuglaste, debelih stijenki, dekstrinoidne, 3.5-5 x 2.9-4.5 μm, Q = 1-1.3, Qav = 1.1-1.15, bazidije su 4-sporne, s bazalnim kopčama, 22-28 x 5.9-7.2 μm, cheilocistide su odsutne, trama listića je donekle nepravilna, hife su široke 2.5-8.5 μm, blago su sužene na spoju segmenata, pileipelis ne mijenja boju u KOH-u, jednoslojni cutis sastavljen je od valjkastih, radijalnih hifa širokih 5.5-15 μm, blago suženih na spoju segmenata, s tankim do blago zadebljanim stijenkama, s ponekad pomalo napauhanim do usko stožastim terminalnim segmentima, vjerojatno su vrlo slabo inkrustirani, kopče su prisutne; otrusina je bijela. | |
| Pseudobaeospora calcarea | Široko su eliptične do jajolike, ponekad su blago sužene na bazi, poprečni presjek je kružan, zadebljanih stijenki, bez kličnog otvora, glatke, umjereno do jako dekstrinoidne, 3.1-4.8 x 2.5-3.4 µm, Q = 1.15-1.55, bazidije su uglavnom 4-sporne, rijetko 2-3-sporne, rijetko su s bazalnim kopčama, 20-26 x 4-5 µm, cistide su odsutne, trama klobuka sastoji se od gotovo pravilno, radijalno raspoređenih, valjkastih do umjereno napuhanih hifa širokih 3–8 µm, bez kopči, pileipelis je debljine oko 100-150 µm, nije oštro odvojen od trame klobuka, hife su uglavnom radijalno raspoređene ili mjestimično nepravilne, tankih stijenka, rijetko su valjkaste, uglavnom su jako napuhane, široke 7-30 µm, trama listića je gotovo pravilna i s dvosmjernim hifama, subhimenij je slabo razgranat, tanak, nije želatinozan, hife su valjkaste ili umjereno napuhnute, široke 3-8 µm, tankih stijenki, često s kopčama; otrusina je bijela. | |
| Pseudobaeospora celluloderma | Gotovo su kuglaste do eliptične, debelih stijenki, slabo su dekstrinoidne, 3-4.4 x 2.6-3.5 µm, Q = 1.1-1.55, Qav = 1.3, bazidije su 4-sporne, s bazalnim kopčama, 16-24 x 4.3-5.6 µm, cheilocistide su odsutne, trama klobuka sastoji se od valjkastih do blago napuhanih hifa širokih 3-13 µm, pileipelis je u KOH svijetlosmeđ do svijetlo ružičasto-sivkast, građen kao pomalo nepravilni himeniderm, s kuglastim segmentima, sastoji se od uspravnih hifa s batinastim do gotovo kuglastim terminalnim segmentima, 6-38 x 6-29 µm, caulocistide su raspršene ili u malim nakupinama, nitaste do gotovo batinaste, 17-38 x 1.5-6 µm, kopče su prisutne; otrusina je bijela. |  |
| Pseudobaeospora dichroa | Gotovo su kuglaste do široko eliptične, tankih stijenki, dekstrinoidne, 3-4.3 x 2.7-3.5 µm, Q = 1.05-1.55, Qav = 1.1-1.25, bazidije su 4-sporne, s bazalnim kopčama, 17.5-25 x 4.8-6.5 µm, cheilocistide su odsutne ili vrlo rijetke, trama listića sastoji se od relativno pravilno raspoređenim hifama širokim 2.5-17 µm, pileipelis je isprva tamnocrven u KOH, ali ubrzo stvara crvene oblačiće i postaje žutozelen, na sredini klobuka je heterocelularan, hife se sastoje se od mješavine gotovo kuglastih, eliptičnih, batinastih i izduženih segmenata, 20-34 x 8-19 µm, caulocistide na vrhu stručka su brojne, u gustim nakupinama, nitaste do široko valjkaste, batinaste, gotovo trbušaste ili u obliku boce, često nepravilne, ponekad s napuhanim vrhom, 17-71 x 2.5-13 µm, kopče su prisutne; otrusina je bijela. |  |
| Pseudobaeospora laguncularis | Kuglaste, debelih stijenki, dekstrinoidne, 3.1-4.4 x 2.9-4.6 µm, Q = 1.05-1.3, Qav = 1.1-1.15, bazidije su 4-sporne, rjeđe 2-sporne, s bazalnim kopčama, 16-22 x 3.7-6.1 µm, cheilocistide su obično u obliku boce, rjeđe su valjkaste ili nepravilne, često su u malim nakupinama, prilično često su s raspršenim, malim, refrakcijskim izraslinama na vratu i vrhu koje postaju žućkasto-smeđe u NH4OH i crvenkaste u KOH, 12-49 x 2.8-8 µm, trama listića sastiji se od pravilno raspoređenih, često malo napuhanih, višesegmentnih hifa, širokim 2-13 µm, pileipelis je u KOH smećkast sa zelenkastim, žućkastim ili crvenkastim nijansama, ponekad je s malim crvenim izraslinama, caulocistide na vrhu stručka su brojne, često u gustim nakupinama, u obliku uske boce do valjkaste, često su pomalo valovite ili nepravilne, ponekad su višesegmentne, 20-80 x 3.5-8 µm, u KOH s raspršenim, malim, crvenim ili crvenosmeđim izraslinama, kopče su prisutne; otrusina je bijela. |  |
| Pseudobaeospora paulochroma | Gotovo su kuglaste do eliptične, debelih stijenki, dekstrinoidne, glatke, 3.8-4.5 x 2.9-3.8 µm, Q = 1.1-1.35, Qav = 1.25, bazidije su 4-sporne, s bazalnim su kopčama, 18-24 x 4.2-5.2 µm, cheilocistide su odsutne, trama listića je s pravlno rasporeženim hifama širokim do 18 µm na spoju segmenata, pileipelis je žut u KOH, s vrlo tankim radijalnim do blago isprepletenim valjkastim hifama širokim 3-9 µm, caulocistide na vrhu stručka tvore gusti, oko 60-90 µm debeli busen isprepletenih, višesegmentnih, uspravnih hifa širokih 4-7 µm, višesegmentnih, s blago zadebljanim stijenkama i valjkastim do blago nepravilnim terminalnim segmentima, 26-55 x 4-7.5 µm, kopče su prisutne; otrusina je bijela. | |
| Pseudobaeospora pillodii | Gotovo su kuglaste ili široko eliptične, glatke, u zrelosti su debelih stijenki, izraženo su dekstrinoidne (ljubičasto smeđe u Melzerovom reagensu), 3.1-4.3 x 2.6-3.3 µm, Q = 1.1-1.3, bazidije su bez bazalnih kopči, 19-22 x 5-5.5 µm, bez kopči, cheilocistide su odsutne, pileipelis se sastoji od radijalno usmjerenih hifa, polegnutih ili uzdignutih, poput pileocistida, pileocistide su valjkaste ili proširene na vrhu i glavičaste, 37-56.5 x 4.8-8.5 µm, caulocistide su u gornjem dijelu stručka valjkaste, glavičaste ili nepravilnog oblika, pojedinačne ili u snopovima, 27-68 x 6.7-9.9 µm; otrusina je bijela. | |
| Pseudobaeospora pyrifera | Kuglaste, debelih stijenki, slabo su dekstrinoidne, glatke, 2.8-4.2 x 2.6-3.8 µm, Q = 1-1.15, Qav = 1.05-1.1, bazidije su 4-sporne, s bazalnim kopčama, 19-23 x 5-5.6 µm, cheilocistide su brojne, uglavnom su široko batinaste, gotovo valjkaste, trbušaste ili nepravilne, prozirne, 10-30 x 4-13 µm, trama listića je sastavljena od pravilnnih hifa širokih 3-15 µm, pileipelis se sastoji od lanaca hifa, 10-42 x 6-17 µm, nepravilno raspoređenih na sredini, a ravnijih i radijalnih na rubu, svijetlo zelenkasto-plave do zelenkasto-smeđe u KOH kod osušenih primjeraka, tamnije zelenkasto-plave kod svježih primjeraka, caulocistidije na vrhu stručka su 12-31 x 3-10 µm, u gustim su nakupinama, valjkaste do batinaste ili u obliku boce, ponekad su nepravilne, kopče su brojne, ali često neupadljive; otrusina je bijela. |  |
| Pseudoboletus parasiticus | Valjkaste, 12-18.5 x 3.5-5 µm; otrusina je maslinasto-smeđa do gotovo hrđastosmeđa. |  |
| Pseudoclitocybe cyathiformis | Eliptične, glatke, prozirne, s jako granuliranim sadržajem, amiloidne, 8-12 x 5-6.5 µm (cromushrooms: spore su (8) 8.1 - 9.2 (9.7) × (4.3) 4.7 - 5.6 (6) µm, Q = (1.5) 1.6 - 1.8 (2), N = 60, Me = 8.5 × 5.1 µm, Qe = 1.7, bazidije su 4-sporne, batinaste, 32-42 × 7.4-8.5 µm, N = 2, hife su široke 4.1-7 µm); otrusina je bijela. |  |
| Pseudoclitocybe expallens | Široko eliptične do kuglaste, glatke, prozirne, amiloidne, 7-10 x 5-7 µm, Q = 1.4-1.9, Qa = 1.6; otrusina je blijedokremasta. |  |
| Pseudohydnum gelatinosum | Kuglaste do gotovo kuglaste, glatke, prozirne, 5-6 x 4.5-5 µm, bazidije su uzdužno podijeljene na 2-4 spore, 12.5-16 x 8.5-12.5 µm (cromushrooms: spore su (5.4) 5.7 - 6.8 (8.2) × (4.5) 5.3 - 6.4 (7) µm, Q = 1 - 1.1 (1.3), N = 120, Me = 6.3 × 5.8 µm, Qe = 1.1, bazidije su 12-16 × 7-11 µm, N = 20); otrusina je bijela. |  |
| Pseudohydropus floccipes | Kuglaste do gotovo kuglaste, glatke, tankih stijenki, prozirne, neamiloidne, 5-7 µm, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su u obliku boce, batinaste do valjkaste, prozirne, 22.5-94.2 x 6.7-22.7 µm; otrusina je bijela. |  |
| Pseudoinonotus dryadeus | Široko eliptične, glatke, na jednom kraju zašiljene, prozirne 7.5-8.5 x 5.5-6.5 µm; otrusina je svijetlosmeđa. |  |
| Pseudomerulius aureus | Valjkaste, glatke, 3.3-3.8 x 0.8-1.2 µm; otrusina je bijela. |  |
| Pseudoplectania melaena | Kuglaste, glatke, s velikim uljnim kapljama, 12.7-13.4 µm; otrusina je bijela, bezbojna. |  |
| Pseudoplectania nigrella | Kuglaste, glatke, prozirne, ponekad s jednom velikom uljnom kapljom, 10-12 µm; otrusina je bijela, bezbojna. |  |
| Pseudoporpoloma pes-caprae | Široko eliptične, glatke, (6) 6.2 - 8.1 (8.8) × (4.6) 4.7 - 5.9 (6.5) µm, Q = (1.2) 1.23 - 1.4 (1.6), N = 60, Me = 6.9 × 5.2 µm, Qav = 1.3; otrusina je bijela. |  |
| Pseudosperma amoris | Eliptične, gotovo bademaste do gotovo valjkaste, rijetko su sužene na sredini, na krajevima su tupe, glatke, 9-12.5 x 5-7 μm, Me =10.3 x 6.2 μm, Q = 1.4-2.1, Qe = 1.7, bazidije su općenito 4-sporne, ponekad su 2-sporne, 25-34 × 8-11 μm, ceilocistide su uglavnom valjkaste do usko batinaste, ponekad su jajolike, često su s mnogo kraćim segmentima ispod terminalnog segmenta, tankih stijenki, često su ispunjene gotovo bezbojnim amorfnim uljnim kapljicama, 20-42 x 9-18 µm, pleurocistide nisu uočene, pileipelis se sastoji od epicutisa sastavljenog od paralelnih hifa širokih 4-14 μm, inkrustiranih i sa žućkastim pigmentom, subcutis je sa širim i svjetlijim do bezbojnim segmentima, caulocistide se nalaze samo blizu vrha, kopče su prisutne u svim tkivima; otrusina je smeđa. | |
| Pseudosperma arenicola | Eliptične, gotovo su valjkaste ili jajolike, žuto-oker u 3% KOH, glatke, 12-16.5 x 6-8.5 µm, Q = 1.6–2.5, bazidije su batinaste, uglavnom su 4-sporne, 33-50 x 11-15 µm, pleurocistide su odsutne, cheilocistide su valjkaste, rjeđe su usko trbušaste, tankih stijenki, bezbojne, 40-80 x 10-20 µm, caulocistide su na vrhu stručka, slične su cheilocistidama, kopče su prisutne u svim tkivima; otrusina je smeđa. | |
| Pseudosperma aureocitrinum | Široko su eliptične do gotovo valjkaste, s tupim su krajevima, glatke, 9-12 x 6-8, μm , Me = 10.2 x 6.4 μm, Q = 1.4-1.9, Qe = 1.6, bazidije su uglavnom 4-sporne, pleurocistide su odsutne, cheilocistide su gotovo valjkaste do batinaste ili trbušaste, ponekad su glavičaste, tankih stijenki, 30-70 x 10-20 μm, caulocistide su na vrhu stručka, gotovo su glavičaste, često su nešto veće od cheilocistida, višesegmentne, kopče su prisutne u svim tkivima; otrusina je smeđa. | |
| Pseudosperma conviviale | Jajolike do eliptične, asimetrične, glatke, 9.3-15.4 x 6-9.2 μm, Me = 11.7 x 7.2 μm, Q = 1.5-1.8, Qav = 1.64, bazidije su uglavnom 4-sporne, batinaste, s više uljnih kapljica, s bazalnim kopčama, 32-51 x 10-17 μm, pleurocistide su odsutne, cheilocistide su batinasto-kuglaste, sužene na bazi, 30-73 x 11-23 μm, kopče su prisutne u svim tkivima; otrusina je smeđa. | |
| Pseudosperma emberizanum | Duguljaste, gotovo su valjkaste ili više ili manje vretenaste, vrh je gotovo zašiljen do tup, glatke, 10-13 x 4.5-6 μm, Q = 1.7-2.6, bazidije su uglavnom 4-sporne, 28-35 x 8-12 μm, cheilocistide su iglavnom gotovo batinaste, 20-70 x 11-32 μm, pileipellis se sastoji od epicutisa, s hifama širokim 4-12 μm, uglavnom slabo prekrivenih oker-smeđim pigmentom, te subcutisa sa širim i svjetlijim do bezbojnim hifama, caulocistidije su samo na samom vrhu stručka, ponekad se blago šire prema vrhu, kopče su prisutne u svim tkivima; otrusina je smeđa. | |
| Pseudosperma flavellum | Eliptične, s tupim do gotovo zašiljenim krajevima, glatke, 10-12 x 4-6 μm, Q = 1.6-2.3, bazidije su 4-sporne, 28-42 x 9-13 μm, pleurocistide su odsutne, cheilocistide su valjkaste, nikada nisu batinaste ili trbušaste, tankih stijenki, prozirne, 50-90 x 8-14 μm, caulocistide su samo na vrhu stručka, slične su cheilocistidama, kopče su prisutne u svim tkivima; otrusina je smeđa. | |
| Pseudosperma melliolens | Jajolike, eliptične do oblika graha, asimetrične, glatke, 10-13 x 5.5-7 μm, Me = 11 x 6 μm, Q = 1.7-2, Qav = 1.8, bazidije su uglavnom 4-sporne, batinaste, s više uljnih kapljica, s bazalnim kopčama, 24-38 x 12-14 μm, pleurocistide su odsutne, cheilocistide su promjenjive, uglavnom su batinaste, 32-55 x 8-16 μm, caulocistide su prisutne na vrhu stručka, dosta su varijabilne, gotovo valjkaste do batinaste, 22-52 x 6-14 μm, kopče su prisutne u svim tkivima; otrusina je smeđa. | |
| Pseudosperma obsoletum | Eliptične do donekle bademaste, nisu oblika graha, debelih stijenki, glatke, 9-12 x 6-8 µm, Q = 1.6-2, bazidije su batinaste, 4-sporne, sa bazalim su kopčama, 33–40 × 10–12 µm, cheilocistide su 30-70 x 10-20 µm, tipične za sekciju <em><strong>Rimosae</strong></em>, batinaste, valjkaste ili rjeđe tupo vretenaste, pileipelis se sastoji od prozirnih hifa širokih 5–8 µm, s kopčama između segmenata, caulocistide su prisutne na gornjem dijelu stručka, slične su cheilocistidama, ali nešto uže, i često predstavljaju jednosegmentne valjkaste ili blago zadebljane završne segmente hifa na površini stručka; otrusina je maslinasto-smeđa. |  |
| Pseudosperma perlatum | Eliptične do oblika graha, 9.5-13 x 6-8 µm, cheilocistide su 35-65 x 10-20 µm, batinaste; otrusina je smeđa ili sivo-smeđa. |  |
| Pseudosperma permelliolens | Eliptične do valjkaste, glatke, 9.5-15.5 x 5-8 µm, pleurocistide su odsutne, cheilocistide su uglavnom batinaste, 35-85 x 10-25 μm, kopče su prisutne u svim tkivima; otrusina je smeđa. | |
| Pseudosperma rimosum | Eliptične, glatke, 9.5-12.5 x 6-7 µm, Q = 1.4-2.2, bazidije su često zadebljane na vrhu, 4-sporne, rijetko su 2-sporne, 26-44 x 10-15 µm, pleurocistide su odsutne, cheilocistide su široko valjkaste do gotovo trbušaste ili batinaste, tankih stijenki, ponekad su sa žućkasto-smeđim sadržajem, 28-80 x 9-23 µm, caulocistide su u nakupinama na vrhu stručka, slične su cheilocistidama (kada je vrh stručka pahuljast) ili s dugim lančanim dlačicama sa cheilocistoidnim završnim segmentom (kada je vrh stručka vunasto-dlakav) ili kao mješavina oba tipa, pileopelis se sastoji od rijetkih ili brojnih refraktivnih hifa sa žuto-smeđim sadržajem; otrusina je smeđa do sivo-smeđa. |  |
| Pseudosperma salentinum | Eliptične do valjkaste, glatke, 8-13.9 x 3.9-6.5 μm, Me = 10.3 x 5.1 μm, Q = 1.8–2.3, Qav = 2, bazidije su uglavnom gotovo valjkaste do batinaste, uglavnom 4-sporne, s bazalnim kopčama, pleurocistide su odsutne, cheilocistide su gotovo valjkaste, 31-55 x 6-13 μm, caulocistide su prisutne na vrhu stručka, gotovo valjkaste, glavičaste, 35-35 x 6-11 μm, kopče su prisutne u svim tkivima; otrusina je smeđa. | |
| Pseudosperma spectrale | Usko eliptične, ponekad su gotovo bademaste, bez depresije na sredini, tupog vrha, glatke, 10-15.5 x 6-8.5 μm, Q = 1.4-2.1, bazidije su uglavnom 4-sporne, ponekad su i 2-sporne, 26-40 x 8-13 μm, cheilocistide su gotovo valjkaste, često su glavičaste i ponekad s blago valovitim stijenkama, 35-65 x 10-18 μm, pileipellis se sastoji od epicutisa s hifama širokim 4-14 μm prekrivenim žućkastim pigmentom, te subcutisa sa širim i svjetlijim do bezbojnim hifama, caulocistide su prisutne samo na samom vrhu stručka, višesegmentne, uski, kopče su prisutne u svim tkivima; otrusina je smeđa. | |
| Pseudosperma squamatum | Eliptične do jajolike, glatke, 8-11 x 5-8 μm, Q = 1.3-1.6, bazidije su pretežno 4-sporne, rijetko su 2-sporne, 30-37 x 11-14 μm, pleurocistide su odsutne, cheilocistide su valjkaste do valjkasto-batinaste, ponekad su trbušaste, tankih stijenki, prozirne, 35-60 x 10-18 µm, caulocistide su na vrhu slične cheilocistidama, ponekad su vršno izraženije dlakavi, hife pileipelisa su na sredini sa sklerificiranim stijenkama, posebno kod razvijenih primjeraka; otrusina je smeđa. | |
| Pseudosperma umbrinellum | Eliptične do oblika graha, na krajevima su tupe, glatke, 9-18 x 5.5-6.5 μm, Q = 1.5-2.2, Qe = 1.8, bazidije su 4-sporne, batinaste, često su sa žućkastim pigmentom kada su zrele, 29-40 x 11-13 μm, pleurocistide su odsutne, cheilocistide su batinaste do vretenaste, tankih stijenki, 45-65 x 10-16 μm, caulocistide su prisutne samo na vrhu stručka, 25-47 x 10-14 μm, slične su cheilocistidama, batinaste do vretenaste, tankih stijenki, hife trame listića su gotovo pravilno raspoređene, prozirne, svijetložute, tankih stijenki, natečene, široke su do 22 μm, pileipelis je cutis koji se sastoji od pravilno raspoređenih, crvenkasto-smeđih, natečenih valjkastih, inkrustiranih hifa, širokih 4-22 μm, kopče su prisutne u svim tkivima; otrusina je smeđa. | |
| Pseudosperma ushae | Usko su eliptične, gotovo valjkaste do bademaste, tupog vrha, glatke, 8.5-10.5 x 5-6.5 μm, Q = 1.4-1.9, bazidije su uglavnom 4-sporne, ponekad su 2-sporne sa sporama dugim do 11.7 μm, 23-31 x 7-10 μm, cheilocistide su gotovo valjkaste do batinaste, ponekad su deformirane, tankih stijenki, 20-50 x 8-16 μm, pileipelis se sastoji od epicutisa, koji se sastoji od hifa širokih 4-8 μm, prekrivenih smeđim, jasno ograničenim pigmentom, te subcutisa sa širim i svjetlijim do bezbojnim hifama, caulocistide su prisutne samo na vrhu stručka, gotovo su valjkaste, batinaste, jajolike, tankih stijenki, kopče su prisutne u svim tkivima; otrusina je smeđa. |  |
| Psilachnum chrysostigmum | Vretenaste, s jedne strane zadebljane, glatke, prozirne, 9.5-12.5 x 1.5-2.5 µm; otrusina je bijela. |  |
| Psilocybe coronilla | Eliptične, glatke, s debelim stijenkama, s jedva uočljivim kličnim otvorom, 7-10 x 3.5-5 µm; otrusina je ljubičasto-smeđa. |  |
| Psilocybe semilanceata | Eliptične, glatke, s debelim stijenkama, 11-15 x 6.4-8 µm; otrusina je crveno-smeđa do tamnosmeđa. |  |
| Pterula multifida | Eliptične, glatke, prozirne, nisu amiloidne, 6-7.2 x 2.9-4 µm; otrusina je bjelkasta. |  |
| Puccinia hysterium | Aeciospore su više ili manje okruglaste ili eliptične, s narančastim sadržajem, gusto su bradavičave, 20-35 x 18-24 µm, teliospore su više ili manje eliptične, smeđe, bradavičave, 26-45 x 18-32 µm; otrusina je smeđa. |  |
| Puccinia suaveolens | Urediniospore su gotovo kuglaste, 15–25 µm, teliospore su eliptične, 15–30 × 15–20 µm; otrusina je smeđa. |  |
| Puccinia urticata | Urediniospore su 20.5–25 × 17.5–21.5 µm, Me = 23 × 19.5 µm, teliospore su široko vretenaste, eliptične, uglavnom su stožaste ili zaobljene na krajevima, sužene na pregradama, 41–55.5 × 15–20 µm, Me = 49.5 × 17.5 µm; otrusina je smeđa. |  |
| Pucciniastrum symphyti | Aeciospore su kuglaste, široko eliptične, jajolike ili kruškolike, često su malo nepravilne, tankih stijenki debelih oko 1 μm, prozirne, gusto su prekrivene malim valjkastim bradavicama visokim 1.5-2.5 μm, 20-40 x 18-29 μm, teliospore su unutar epidermalnih stanica, uglavnom su brojne i gusto zbijene, 11-18 x 9-15 μm; otrusina je žućkasto-narančasta. |  |
| Pulchroboletus roseoalbidus | Eliptične do vretenaste, 12.8-17.5 x 5.9-7.8 µm; otrusina je žuto-maslinasta. |  |
| Pulvinula convexella | Kuglaste, glatke, s više uljnih kapljica, prozirne, 13.5-19.1 x 13-18.7 µm; otrusina je bijela. |  |
| Purpureodiscus subisabellinus | Eliptične, glatke, prozirne, s mnogo sitnih žuto-zelenih uljnih kapljica, osobito na krajevima, amiloidne, 17-28 x 9-16 µm; otrusina je bijela. |  |
| Pycnoporellus fulgens | Valjkaste do eliptične, glatke, s relativno debelim stijenkama, 6-9.4 x 2.5-4.4 µm; cistide 45-60 x 4-6 µm, pregrade bez kopči; otrusina je bijela. |  |
| Pyrenopeziza benesuada | Eliptične do vretenaste, duguljaste, na jednom kraju zadebljane, glatke, prozirne, 9-16.5 x 2.2-3 µm; otrusina je bijela, bezbojna. |  |
| Pyrrhulomyces astragalinus | Skoro eliptične, glatke, 5-7 x 4-4.5 µm; otrusina je hrđastosmeđa. |  |
| Radulomyces confluens | Eliptične, na jednom kraju šiljate, glatke, s uljnom kapljom, prozirne, 7.5-9 x 5.9-7 µm; otrusina je bijela, bezbojna. |  |
| Radulomyces molaris | Eliptične, glatke, sa zrnatim sadržajem, prozirne, 7-12 x 6-9 µm; otrusina je žućkasta. |  |
| Ramaria apiculata | Eliptične, bradavičave, 7-10 x 3.5-5 µm; otrusina je oker-smeđa. |  |
| Ramaria aurea | Eliptične, bradavičave, 8.5-13 x 4-6, Q = 2-2.5, Qe = 2.2, (cromushrooms: spore su (8) 8.5 - 10.9 (12) × (3.5) 3.6 - 4.6 (5.6) µm, Q = (1.9) 2.1 - 2.6 (2.7), N = 60, Me = 9.5 × 4.1 µm, Qav = 2.3); otrusina je žuto-oker. |  |
| Ramaria bataillei | Eliptične, sitno bradavičave, 10-17.2 x 4-6.2 µm; otrusina je krem-oker do žuto-oker. |  |
| Ramaria botrytis | Eliptične, uzdužno crtaste, 12-16 x 4-5 µm; otrusina je žućkasto-oker. |  |
| Ramaria fennica | Eliptične do vretenaste, 9-13.5 x 4-5.5 µm; otrusina je žuto-oker. |  |
| Ramaria flava | Eliptične, sužene na jednom kraju, s više grlića, prozirne, 11-18 x 4-6.5 µm; otrusina je krem-okerasta. |  |
| Ramaria flavobrunnescens | Eliptične do vretenaste, prilično bradavičave, 6.5-10.9 x 3.1-4.5 µm; otrusina je kremasto-oker do žuto-oker. |  |
| Ramaria formosa | Eliptične do skoro valjkaste, duguljaste, (7.8) 8.5 - 10.7 (12.8) × (3.4) 3.8 - 4.8 (5.7) µm, Q = (1.7) 1.9 - 2.6 (3.1), N = 120, Me = 9.5 × 4.3 µm, Qav = 2.2; otrusina je žuto-oker do svijetlooker. |  |
| Ramaria fumigata | Eliptične, bradavičave, 7.5-12.5 x 3-6 µm; otrusina je žuto-oker. |  |
| Ramaria holorubella | Valjkaste do eliptične, uzdužno crtaste, 8-13 x 3.5-4.5 µm; otrusina je žućkasta. |  |
| Ramaria ignicolor | Eliptične, bradavičave, prozirne, 7-9 x 5.5-6.3 µm; otrusina je žućkasta. | |
| Ramaria lutea | Eliptične, bradavičave, 6-10.5 x 3-3.5 µm; otrusina je žućkasta. |  |
| Ramaria obtusissima | Eliptične do valjkaste, tipično glatke, 10.2-12.2 x 4-5.1 µm; otrusina je krem-žućkasta. | |
| Ramaria pallida | Eliptične, sitno bradavičave, nisu amiloidne, 9-12 x 4.4-6.5 µm; otrusina je blijedožuta. |  |
| Ramaria rubella | Eliptične, 4.8-7 x 3.5-5.2 µm; otrusina je žućkasto-oker. |  |
| Ramaria sandaracina | Eliptične, bradavičave, 6-10 x 3.5-4.5 µm; otrusina je žučkasta. |  |
| Ramaria sanguinea | Eliptične, bradavičave ili skoro glatke, 8-12 x 4-5 µm; otrusina je žuta do krem-žućkasta. |  |
| Ramaria spinulosa | Eliptične do skoro bademaste, karakteristično sitno i jedva uočljivo dekorirane, slabo amiloidne, 8-12.9 x 4.4-7 µm; otrusina je blijedožuta. |  |
| Ramaria stricta | Eliptične, sitno bradavičave, 7.5-10.5 x 3.5-5.5 µm; otrusina je zlatnožuta do žuto-oker. |  |
| Ramaria subbotrytis | Eliptične, bradavičave, 7-10 x 3-4 µm; otrusina je žućkasto-oker. |  |
| Ramariopsis kunzei | Eliptične do kuglaste, zrnate, naborane ili sitno bodljikave, prozirne, 3-5.5 x 2.5-4.5 µm; otrusina je bijela, bezbojna. |  |
| Ramariopsis pulchella | Široko eliptične, prozirne, 3-5 x 2-3.5 µm; otrusina je bijela. |  |
| Ramariopsis subtilis | Kuglaste, glatke, prozirne, 3-4.5 x 3-4 µm; otrusina je svijetložuta. |  |
| Ramsbottomia asperior | Kuglaste, prozirne, sa šiljcima, 15-18 µm. |  |
| Resiniporus resinascens | Valjkaste do eliptične, glatke, prozirne, 4-5 x 2-2.5 µm; otrusina je bijela. |  |
| Resinomycena saccharifera | Eliptične, glatke, prozirne, amiloidne, 8.5-16.5 x 4-6.5 µm; otrusina je bijela. |  |
| Resinoporia crassa | Eliptične, na jednom kraju zašiljene, prozirne, 5-6 x 2.5-3.5 µm; otrusina je bjelkasta. |  |
| Resupinatus applicatus | Kuglaste do široko eliptične, bezbojne, nisu zakrivljene, 4.8-5.5 x 4.3-5.1 µm, Q = 1-1.17 (cromushrooms: spore su (4.5) 4.6 - 5.2 (5.6) × (3.8) 4.1 - 4.8 (5.1) µm, Q = 1 - 1.17 (1.3), N = 100, Me = 4.9 × 4.5 µm, Qe = 1.1, bazidije su usko batinaste, 4-sporne, 16-25 × 3.2-4.4 µm, N = 6, cheilocistide su batinaste, 17-23 × 3.8-6.2 µm, N = 18, hife trame listića su široke 1.5-3.5 µm, kopče su prisutne u svim tkivima); otrusina je bjelkasta. |  |
| Reticularia lycoperdon | Kuglaste, šiljato-bradavičaste, 2/3 površine mrežaste, 7.5-10 µm (cromushrooms: (7.4) 7.6 - 8.8 (9.7) × (6.7) 7 - 8.2 (9.1) µm, Q = 1 - 1.1 (1.2), N = 100, Me = 8.2 × 7.6 µm; Qe = 1.1); otrusina je blijedosmeđa do maslinasto-smeđa. |  |
| Rheubarbariboletus armeniacus | Vretenaste do eliptične, glatke, (10) 11 - 13.1 (14.8) × (3.6) 3.9 - 4.8 (5.3) µm, Q = (2.1) 2.5 - 3.1 (3.3), N = 120, Me = 12 × 4.3 µm, Qav = 2.8; otrusina je maslinasto-smeđa. |  |
| Rhizina undulata | Vretenaste, duguljaste, glatke, 25-33 x 8-9.5 µm; otrusina je bijela. |  |
| Rhizocybe pruinosa | Eliptične glatke, prozirne, neamiloidne, 4-7.5 x 2-4 µm, bazidije su 2-5-sporne, 15-30 x 3-7 µm, cheilocistide su odsutne, trama listića sastoji se od valjkastih hifa širokih 3.5-8 µm, pileipelis je prvo trichoderm, zatim cutis, sastoji se od hifa u čupercima, a na kraju su prilegnute, često su valjkaste, ponekad su nepravilno režnjaste i razgranate, smećkaste u KOH, s pigmentiranim sadržajem, široke su 3-11 µm; otrusina je bijela. |  |
| Rhizocybe vermicularis | Eliptične, lagano zrnate, prozirne, 5-6 x 2.4-3.1 µm; otrusina je bijela. |  |
| Rhizomarasmius setosus | Vretenaste, rijetko su eliptične ili bademaste, glatke, 10-14.5 x 4.5-6 μm, cheilocistide su u obliku boce, ali glavičasto proširene; otrusina je bijela. | |
| Rhizomarasmius undatus | Eliptične, bademaste do limunaste, neamiloidne, 8-12 x 4-6 µm, Q = 1.4-1.8, cheilocistide su različitih oblika, gotovo valjkaste, blago batinaste, oblika boce ili vrča, neke su gotovo glavičaste, pileipelis se sastoji od gotovo kuglastih do kruškolikih segmenata, uspravnih, uskih hifa i pileocistida, pileocistide su brojne, uspravne, vretenaste, s dugim vratom; otrusina je bijela. |  |
| Rhizopogon roseolus | Eliptične, glatke, prozirne, 6.5-8.3 x 3.2-4 µm; otrusina je sivo-crvenkasta do sivo-smeđa. |  |
| Rhodocollybia asema | Eliptične, glatke, prozirne, dio spora je s debelim stijenkama, dekstrinoidne, 6.5-11 x 3.5-4.5 µm; otrusina je bijela do žućkasta. |  |
| Rhodocollybia butyracea | Eliptične, prozirne, neke su s debelim stijenkama, dekstrinoidne, 6.5-11 x 3.5-4.5 µm; otrusina je uglavnom ružičasta. |  |
| Rhodocollybia filamentosa | Eliptične, glatke, prozirne, dio spora je s debelim stijenkama, dekstrinoidne, 6.5-11 x 3.5-4.5 μm, cheilocistide su uglavnom vretenaste, nepravilno razgranate, 19-40 x 4-9 μm; otrusina je bijela. | |
| Rhodocollybia fodiens | Eliptične ili u obliku kapi, glatke, prozirne, jako su dekstrinoidne, 6.5-9.5 x 4-5 µm, Q = 1.6-2, Qav = 1.8, cheilocistide su valjkaste i sa izrazlinama; otrusina je svijetloružičasta do svijetlonarančasta, kasnije je krem. |  |
| Rhodocollybia maculata | Skoro su kuglaste, glatke, s uljnim kapljama, prozirne, s debelim stijenkama, dekstrinoidne, 5.5-7 x 4.5-6 µm, Qav = 1.15-1.2; otrusina je krem do ružičasta. |  |
| Rhodocollybia prolixa | Kuglaste do široko eliptične, rijetko su u obliku kapi, prozirne, glatke, 4-6 x 3-5 µm, Q = 1-1.3, bazidije su 4-sporne, s bazalim su kopčama, cheilocistide su valjkaste, batinaste, napuhane, s brojnim su izraslinama, pileipelis je iksocutis koji se sastoji od valjkastih hifa; otrusina je bijela, žućkasta do svijetloružičasta. |  |
| Rhodocollybia prolixa var. prolixa | Kuglaste do široko eliptične, prozirne, glatke, 4.5-6.5 x 4-5 µm, Q = 1.1-1.4, cheilocistide su vrlo varijabilnog oblika; otrusina je bijela, svijetložuta do svijetloružičasta. |  |
| Rhodocybe parilis | Uglavnom eliptične, kvrgave, 4.5-8 x 3.5-6 µm; otrusina je ružičasto-smeđa. |  |
| Rhodocybe truncata | Eliptične do lagano višekutne, brazdaste, 5-7 x 3-5 µm; otrusina je crvene boje. |  |
| Rhodofomes cajanderi | Valjkaste, lagano kobasičasto zakrivljene, prozirne, 5-7 x 1.5-2 µm; otrusina je bijela. |  |
| Rhodofomes roseus | Eliptične, duguljaste, prozirne, 6-7 x 2-3 µm; otrusina je bijela. |  |
| Rhodonia placenta | Kobasičaste, prozirne, 5-6 x 2-2.5 µm; otrusina je bijela, bezbojna. |  |
| Rhodophana melleopallens | Eliptične, 7-10 x 5-5.5 µm; otrusina je žućkasto-ružičasta. |  |
| Rhodophana nitellina | Eliptične, blago višekutne, zrnaste, 6-8 x 4-5 µm; otrusina je žućkasto-ružičasta do ružičasto-smeđa. |  |
| Rhopographus filicinus | Eliptične, zakrivljene, u starosti sa 3-7 pregrada, prozirne, 29-36 x 6.8-8 µm; otrusina je smeđa. |  |
| Rhytisma acerinum | Končaste, izdužene, glatke, prozirne, s mnoštvom uljnih kapljica i zrnaca, 60-106 x 2-2.5 µm; otrusina je bijela, bezbojna. |  |
| Rickenella fibula | Eliptične do valjkaste, glatke, prozirne, 3-4 x 1.5-2.6 µm; otrusina je bijela. |  |
| Rickenella mellea | Eliptične, 5.2-7.1 x 2.7-3.6 µm; otrusina je bijela. |  |
| Rickenella swartzii | Eliptične do valjkaste, glatke, prozirne, tankih stijenki, 3.7-7 x 2-3.5 µm, Q = 1.8; otrusina je bijela. |  |
| Rigidoporus crocatus | Kuglaste, 3.5-5.5 x 3.5-5.5 µm; otrusina je blijedožuta. |  |
| Ripartites tricholoma | Gotovo su kuglaste, 4-5 x 3.5-4 µm; otrusina je glinenastosmeđa. |  |
| Roridomyces roridus | Skoro valjkaste, glatke, prozirne, amiloidne, 8-13 x 3.5-6 µm, cheilocistide su vretenaste, valjkaste, malo zadebljanih stijenki; otrusina je bijela. |  |
| Rosellinia aquila | Eliptične, na jednom kraju malo plosnate, glatke, s uzdužnom brazdom klijanja, na krajevima često s vrlo sitnim bezbojnim izraslinama, 15-22 x 6-8 µm; otrusina je tamnosmeđa. |  |
| Rosellinia thelena | Eliptične do vretenaste, na jednom kraju malo plosnate i sliče maloj brodici, glatke, s jednom uljnom kapljom, s uzdužnom pukotinom klijanja, na krajevima sa sitnim bezbojnim izdankom, 17.5-24 x 6.4-7.7 µm; otrusina je tamnosmeđa. |  |
| Rubroboletus demonensis | Vretenaste do eliptične, glatke, 12.6-13.6 x 4.7-5.1 µm; otrusina je smeđa. |  |
| Rubroboletus dupainii | Vretenaste, glatke, 9-17 x 4-8 µm; otrusina je maslinasto-smeđa. |  |
| Rubroboletus legaliae | Eliptične, glatke, 6.6-11.9 x 3.8-9.4 µm; otrusina je maslinasto-smeđa. |  |
| Rubroboletus lupinus | Bademaste, 11-17 x 4.5-6 µm; otrusina je maslinasto-smeđa. |  |
| Rubroboletus pulchrotinctus | Eliptične, glatke, 12-16 x 5-7 µm; otrusina je maslinasto-smeđa. |  |
| Rubroboletus rhodoxanthus | Eliptične do vretenaste, glatke, 10-14 x 4-5.5 µm, Q = 2.5-2.6, (cromushrooms: (10) 10.4 - 12.3 (14.2) × (3.6) 3.9 - 4.5 (5) µm, Q = (2.3) 2.5 - 2.9 (3.2), N = 120, Me = 11.4 × 4.2 µm, Qe = 2.7); otrusina je maslinasto-smeđa. |  |
| Rubroboletus rubrosanguineus | Vretenaste, glatke, 12-18 x 4.5-6.5 µm; otrusina je maslinasto-smeđa. |  |
| Rubroboletus satanas | Eliptične, glatke, (8.6) 9.3 - 13.4 (14.2) × (4.8) 5.1 - 5.8 (6.1) µm, Q = (1.8) 1.9 - 2.3 (2.4), N = 120, Me = 12.5 × 5.6 µm, Qav = 2.2; otrusina je maslinasto-smeđa. |  |
| Rugosomyces persicolor | Eliptične, bezbojne, 4-5 x 2-3 µm; otrusina je bijela. |  |
| Russula acrifolia | Kuglaste do široko eliptične, s izoliranim su bradavicama visokim do 0.4 µm, donekle povezanim spojnim linijama koje tvore djelomični mrežasti uzorak, amiloidne, prozirne, 7-9.4 x 6-7.4 µm, Q = 1.16-1.3, bazidije su 4-sporne, batinaste, 35-50 x 6-9.5 µm, cheilocistide su s kraćim ili dužim vršnim produžetkom, 60-95 x 4.5-8 µm, pileipelis se sastoji od tupih, valjkastih hifa širokih 3-6 µm i valjkastih dermatocistida širokih 5-6 µm (cromushrooms: (7) 7.1 - 8.1 (9.5) × (5.8) 6.1 - 7.4 (8.9) µm, Q = 1 - 1.2 (1.3), N = 120, Me = 7.5 × 6.8 µm, Qe = 1.1); otrusina je bijela (Ia). |  |
| Russula adulterina | Široko su eliptične, vrlo velike, sa izoliranim, stožastim, rjeđe valjkastim bodljama visokim 1.6-2 µm, amiloidne, 7.5-12 x 7-9.5 µm, mogu biti i nešto veće, 10.5-13 x 9-10.4 µm, pileipelis se sastoji od dugih, tankih hifa, više ili manje zašiljenih, širokih 2.7-3.6 μm, te valjkastih ili batinastih, neinkrustiranih dermatocistida, višesegmentnih, s trbuhom od 4.5-10 μm; otrusina je tamnožuta (IVe). |  |
| Russula adusta | Gotovo kuglaste do široko eliptične, s vrlo niskim, izoliranim su bradavicama visokim do 0.2 µm, povezanim spojnim linijama koje tvore mrežasti uzorak, amiloidne, 7.8-9.6 x 5.8-7.2 µm (cromushrooms: (6.2) 6.4 - 7.7 (8.3) × (5.3) 5.6 - 6.6 (7.1) µm, Q = (1) 1.1 - 1.2 (1.4), N = 120, Me = 7.1 × 6.2 µm, Qav = 1.2), bazidije su 4-sporne, rijetko su 2-sporne, batinaste, 40-60 x 8-11 µm, sterigme su duge do 7 µm, cheilocistide su vretenaste, s različitim vršnim produžetkom, 60-96 x 6-8 µm, pleurocistide su 50-100 x 11 µm, pileipelis se sastoji od tupih hifa širokih 3-10 μm i rijetkih dermatocistida približno iste debljine, koje se vršno se granaju na 2-3 dijela; otrusina je bijela (Ia). |  |
| Russula aeruginea | Eliptične, sa sitnim bradavicama visokim do 0.6 µm, slabo povezane tankim spojnim linijama s malo ili nimalo grananja, koje tvore djelomični mrežasti uzorak, 7-8.8 x 4.8-6.2 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, vitke, 38-50 x 7-8.7 μm, cheilocistide su valjkaste do vretenaste, 50-90 x 7-11.5 μm, pileipelis se sastoji od valjkastih, tupih hifa, širokih 2.5-4.5 μm, te nepravilnih valjkastih i tupih ili vretenastih i glavičastih dermatocistida, 100-130 μm x 4-6 μm (cromushrooms: spore su (7) 7.2 - 8.4 (8.8) × (5.4) 5.7 - 6.2 (6.3) µm, Q = (1.2) 1.24 - 1.4 (1.5), N = 120, Me = 7.7 × 5.9 µm, Qe = 1.3, bazidije su 38-49 × 7.5-9.9 µm, N = 14, cheilocistide su s vršnim produžetkom, 59-88 × 7.3-10.9 µm, N = 8); otrusina je krem (IIc). |  |
| Russula albonigra | Široko su eliptične, ponekad su izdužene, sa niskim, izoliranim bradavicama visokim 0.1-0.2 µm, vrlo fino povezanim spojnim linijama koje uglavnom tvore potpuni mrežasti uzorak, 7.5-9.4 x 5.8-7.5 µm, bazidije su 4-sporne, lagano batinaste, 50-66 x 7-9 μm, cheilocistide su brojne, tupo valjkaste, s mnogu uljnih kapljica, široke 6-8 µm, pileipelis se sastoji od tupih hifa, vrlo tankih stijenki, širokih 4-8 μm, s više ili manje dugim segmentima, te ponekad dugih, valjkastih ili malo batinastih dermatocistida s 0-2 segmenta, širokih 6-8 μm, a ponekad čak i debljih, širokih do 10 μm; otrusina je bijela (Ia). |  |
| Russula alnetorum | Eliptične do jajolike, relativno su izdužene, s malim su bradavicama visokim do 0.5 µm, povezanim spojnim linijama koje tvore fini mrežasti uzorak, amiloidne, 8-10.4 x 6.5-8 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 40-52 x 10-13 μm, cheilocistide su vretenaste, s vršnim produžetkom, 60-90 x 8-12 μm, pileipelis se sastoji od vrlo tupih hifa, širokih 3.2-5.5 μm, formiranih od relativno kratkih članaka, te valjkastih dermatocistida s 0-4 kraća ili duža segmenta, neki su vrlo duge, ali su uglavnom kratko batinaste i jednosegmentne, nisu inkrustirane; otrusina je bjelkasta (Ib). |  |
| Russula alutacea | Široko su eliptične do gotovo kuglaste, s tupim, stožastim ili polukuglastim bradavicama visokim do 0.8 µm, povezanim grebenima koji tvore djelomični ili zatvoreni mrežasti uzorak, amiloidne, 8.5-11.2 x 8-9.5 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 40-62 x 10-15 μm, cheilocistide su više ili manje vretenaste i s vršnim produžetkom, široke 9-15 μm, pileipelis se sastoji od valjkastih i tupih hifa, širokih 2.5-5 μm, te određenog broja manje ili više valjkastih, višesegmentnih, neinkrustiranih primordijalnih hifa koje se morfoloski dosta razlikuju po dužini, s refraktivnim sadržajem, širokih 3.8-6 μm, s jednakim ili nešto užim gornjim segmentom; otrusina je svijetložuta (IVb). |  |
| Russula amarissima | Kuglaste, s više ili manje zašiljenim bradavicama visokim 0.8-1 µm, prilično povezanim grebenima koji tvore djelomični mrežasti uzorak, amiloidne, 7.6-9.5 x 6.4-8.4 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 35-50 x 8-10 μm, cheilocistide su brojne, izdužene, 70-115 x 9-13 μm, pileipelis se sastoji od tupih, valjkastih hifa, širokih 3-4 μm, te brojnih, vrlo dugih, valjkastih, inkrustiranih dermatocistida, sa ili bez segmenata, s trbuhom širokim 4-6 μm, s refraktivnim sadržajem, kao i valjkastih, tupih primordijalnih hifa, širokih 4-4.5 μm; otrusina je svijetlokrem do krem (IIa-b). |  |
| Russula amethystina | Široko su eliptične, sa stožastim, uglavnom izoliranim bradavicama visokim oko 0.6-1 µm, djelomično povezanim kratkim, malo ili nimalo razgranatim grebenima i tankim spojnim linijama, amiloidne, 8-9.7 x 7-8.2 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 45-52 x 9-13 μm, cheilocistide su vretenaste, s malo sadržaja, 55-90 x 8-13 μm, pileipelis se sastoji od valjkastih hifa, nekad s blago zadebljanim vrhovima, širokih 4-5 μm, te velikih, višesegmentnih, tupih, grubo inkrustiranih primordijalnih hifa, širokih 5-6.5 μm, nekad s još debljim segmentima; otrusina je svijetložuta (IVa). |  |
| Russula amoena | Jajolike do široko eliptične, sa polukuglastim, tupim, stožastim bradavicama visokim do 0.8 µm, povezani debelim grebenima koji tvore djelomični mrežasti uzorak, 6.4-8 x 5.5-6.4 µm, bazidije su blago batinaste, 60-70 x 9-12 μm, cistidiformne hife su više ili manje rijetke, uske, s trbuhom širokim samo 7.5-12 μm, pileipelis se sastoji od karakterističnih hifa s vršnim segmentima u obliku sablje ili šila, dugih do 90 μm, postavljenih na kratkim bazalnim člancima, od kojih su neki zadebljani, širokih do 14 μm; otrusina je krem (IIb-c). |  |
| Russula amoenicolor | Skoro su kuglaste, s velikim, tupim stožastim bodljama visokim 0.7-1 µm, dobro povezanih grebenima koji tvore djelomični ili potpuni mrežasti uzorak, 6.7-8.4 x 5.6-7.4 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 35-50 x 9-13 μm, cistidoformne hife su s velikim trbuhom, široke do 19-20 μm, pileipelis se sastoji od velikih hifa sa zašiljenim vršnim segmentom i lančanim bazalnim segmentima, malo ili nimalo zadebljanih, širokih 4-11 μm; otrusina je tamnokrem (IId). |  |
| Russula amoenolens | Široko su eliptične, sa vrlo tupim, stožastim ili djelomično polukuglastim bradavicama visokim do 0.8 µm, povezanim rijetkim, kratkim spojnim linijama, slabo su amiloidne, 6.5-8.5 x 5.2-6.4 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, ne šire od 10 μm, cheilocistide su vretenaste, s različitim su vršnim produžetkom, 90-120 x 8-10 μm, pileipelis se sastoji od tupih hifa, širokih 2.5-4.2 μm, te od stožastih dermatocistida, često sa vršnom papilom, širokih su 4-6 μm (cromushrooms: spore su 7 - 8.7 (9.2) × (5) 5.4 - 6.6 (7.6) µm, Q = (1) 1.1 - 1.4 (1.6), N = 120, Me = 7.6 × 6 µm, Qav = 1.3); otrusina je krem (IIb). |  |
| Russula anatina | Kuglaste do široko eliptične, s niskim, izoliranim bradavicama visokim 0.5-0.7 µm, slabo povezanim kratkim grebenima, 5.5-7.8 x 4.8-5.8 µm, bazidije su 4-sporne, vitke, 38-50 x 7-8.8 μm, cheilocistide su vretenaste, s većim su ili manjim vršnim produžetkom, 60-110 x 8-12 μm, pileipelis se sastoji od krupnih hifa, širokih 5-9 μm, s tupim vršnim segmentom, nejasno šiljastih ili suženih u tanki vrat, te batinastih ili vretenastih, jednosegmentnih dermatocistida, širokih 5-9 μm; otrusina je svijetlooker (IIIa). |  |
| Russula anthracina | Široko su eliptične, s niskim, brojnim, polukuglastim bradavicama visokim do 0.37 µm, povezanim tankim spojnim linijama koje tvore djelomično mrežasti uzorak, 7.7-9.7 x 6.7-8 µm, Q = 1.2-1.35, bazidije su 4-sporne, 43-72 x 7-11.5 µm, cheilocistide su vretenaste, sa suženim vršnim produžetkom, 57-100 x 5.7-9 µm, pileipelis se sastoji od višesegmentnih hifa širokih 2.7-9 µm; otrusina je bijela (Ia). |  |
| Russula aquosa | Široko su eliptične, s bradavicama su visokim 0.6-0.7 µm, prilično povezanim tankim spojnim linijama koje tvore dosta razvijeni mrežasti uzorak, umjereno su amiloidne, 6-8.2 x 5.5-7 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 34-52 x 9-11 μm, cheilocistide su vretenaste, s dužim ili kraćim vršnim produžetkom, 50-95 x 8-12.5 μm, pileipelis se sastoji od tankih, tupih, valjkastih hifa, širokih 1.8-3.5 μm, te prilično brojnih, batinastih, nepravilno valjkastih dermatocistida, ponekad stisnutih poput vrata, rijetko višesegmentnih, širokih 7-10 μm; otrusina je bijela (Ia). |  |
| Russula archaeosuberis | Široko su eliptične, prekrivene su sitnim četverokutnim ili polukuglastim bradavicama, visokim 0.2-0.3 µm, slabo su amiloidne, 5.3-7 x 4-5.5 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, tanke, široke 7-8 µm, cheilocistide su valjkaste, bez produžetka, široke su 4-6 µm, pileipelis se sastoji od hifa širokih 3-4.5 µm i rijetkih, valjkastih dermatocistida iste debljine; otrusina je bijela. | |
| Russula arpalices | Široko su eliptične, relativno su izdužene, s tupim, stožastim bradavicama visokim do 0.8 µm, slabo povezanim širokim gremenima koji tvore djelomični mrežasti uzorak, slabo su amiloidne, 7.5-9.6 x 6.3-7.5 µm, bazidije su batinaste, 48-60 x 10-14 μm, s dugim sterigmama od 6-8 μm, cheilocistide su više su ili manje batinastei rijetke, 65-90 x 8-13 μm, pileipelis se sastoji od dugih, tankih, oštrih, rijetko tupih hifa širokih 2-4.5 μm, te više ili manje valjkastih dermatocistida, s trbuhom širokim 4-8 μm, 0-2-segmentnih, neinkrustiranih; otrusina je tamnooker (IIIc). |  |
| Russula atramentosa | Široko eliptične, sa izoliranim su bradavicama visokim do 0.5 µm, potpuno povezanim spojnim linijama koje tvore uglavnom potpuni mrežasti uzorak, 7-9 x 5.4-7 µm, rijetko su veće, 7.2-9.6 x 5.7-7.4 µm ili izrazito male, 6.8-8.2 x 5-6 µm, bazidije su 4-sporne, 38-50 x 7-10 μm, cheilocistide su vretenaste, obično su bez dodatka, 57-100 x 6-10 μm, pileipelis se sastoji od velikih, tupih, valjkastih hifa, tankih stijenki, širokih 4-8 μm (rijetki blago zadebljani segmenti mogu dosegnuti do 11 μm); otrusina je bijela (Ia). |  |
| Russula atroglauca | Jajolike do eliptične, sa bradavicama visokim do 0.6 µm, djelomično povezanim niskim, tankim grebenima, amiloidne, 6.4-8 x 5.6-6.4 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 50-72 x 9.5-10.5 µm, cheilocistide su vretenaste, ponekad su sa produžetkom, 65-110 x 10.5-12 µm, pileipelis se sastoji od krupnih hifa, širokih 5-10 μm, sa slabo diferenciranim vršnim segmentom, te valjkastih, batinastih ili vretenastih dermatocistida, 40-80 x 6-9 μm, bez vršnog produžetka; otrusina je krem (IIb). |  |
| Russula atropurpurea | Kuglaste do široko eliptične, sa stožastim su bradavicama visokim 0.6-0.7 µm, povezanim tankim spojnim linijama koje tvore različito razvijenu, uglavnom nepotpuni mrežasti uzorak, amiloidne, 7.2-9 x 5.7-7.2 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 35-55 x 8.5-12 μm, cheilocistide su više ili manje vretenaste, sa produžetkom, 70-100 x 7-13 μm, pileipelis se sastoji od razgranatih, tupih, relativno krupnih hifa, širokih 4-6 μm, te brojnih, valjkastih dermatocistida, 0-2-segmentnih, često u obliku boce ili glavičastih, širokih 6-9 μm, bez inkrustacija (cromushrooms: spore su (7) 7.2 - 8.7 (9.4) × (5.6) 5.8 - 6.9 (7.3) µm, Q = (1.1) 1.2 - 1.3 (1.5), N = 150, Me = 8 × 6.4 µm, Qe = 1.2, bazidije su 36-52 × 8.5-11.9 µm, N = 22, cheilocistide su 79-87 × 9.9-12.9 µm, N = 4, hife su široke 4.1-6 µm); otrusina je bijela (Ia). |  |
| Russula atrorubens | Eliptične, sa niskim, tupim, stožastim bradavicama visokim do 0.6 µm, povezanim spojnim linijama ili rijetkim grebenima koji tvore djelomični mrežasti uzorak, 6.4-8 x 5.2-6.3 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 35-48 x 8-10 μm, cheilocistide su vretenaste, obično su široke do 10 μm, pileipelis se sastoji od tupih, valjkastih hifa, širokih 2.5-4.7 μm, te brojnih, višesegmentnih, često batinastih dermatocistida, bez vršnog produžetka, s trbuhom širokim 5-10 μm; otrusina je bijela ili bjelkasta (Ia-b). |  |
| Russula aurantioflammans | Široko su eliptične, sa tupim, stožastim bradavicama visokim do 0.8 µm, povezane su grebenima koji tvore djelomični mrežasti uzorak, 7-9 x 6-8 µm, bazidije su 4-sporne, ponekad su 2-sporne, batinaste, 40-58 x 9-14 μm, cheilocistide su batinaste, zaobljene na vrhu, 40-80 x 9-15 μm, pileipelis se sastoji od vrlo tupih, nejasno glavičastih hifa, širokih 3-4 μm, te batinastih do nepravilno valjkastih, 1-4-segmentnih dermatocistida, širokih 4-6.5 μm; otrusina je žuta (IVb-c). | |
| Russula aurea | Široko su eliptične, s tupim, stožastim bradavicama visokim do 1.2 µm i širokim 0.6-0.8 µm, prilično dobro povezanim grebenima koji tvore uglavnom zatvoreni mrežasti uzorak, amiloidne, 8-10 x 6.7-8.4 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, velike, 40-65 x 10-15.5 μm, cheilocistide su vretenaste, široke 10-15 μm, pileipelis se sastoji od hifa, uglavnom blago zadebljanih i suženim na vrhu, širokih 3.5-5 μm, češće izraženo vretenastih, s trbuhom širokimm 4-7 μm, ponekadsu su sa sitnim izraslinama na vrhu, bez dermatocistida ili inkrustiranih primordijalnih hifa; otrusina je tamnoker do svijetložuta (IIIc-IVa), rijetko je IVb. |  |
| Russula aurora | Široko su eliptične, sa sitnim, stožastim bradavicama visokim do 0.4 µm, prilično povezanim tankim grebenima koje tvore cik-cak, zebrasti ili samo djelomični mrežasti uzorak, izraženo su amiloidne, 5.8-8 x 5.3-6.6 µm, ponekad dosegnu 8.4 x 7 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, uske, 36-50 x 8-10 μm, cheilocistide su rijetke, vretenaste, često s vršnim produžetkom, s trbuhom širokim 8-11 μm, pileipelis je vrlo uzak, sastoji se od kratkih, tupih hifa, širokih 2-4.5 μm, te tupih, prilično tankih, višesegmentnih primordijalnim hifa, širokih 3-6 μm; otrusina je bjelkasta (Ib), brzo postane kremasta kad se osuši. |  |
| Russula azurea | Široko su eliptične do ponekad gotovo kuglaste, s niskim bradavicama visokim do 0.7 µm, slabo povezanim malo ili nimalo razgranatim grebenima, amiloidne, 7.2-9 x 6-7.7 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 38-54 x 10-12 μm, cheilocistide su batinaste, široke 8-13 μm, pileipelis se sastoji od isprepletenih, velikih, slabo inkrustiranih hifa, s više ili manje batinasto zadebljanim vršnim segmentima, širokih 4.3-12 μm, te valjkastih, tupih, višesegmentnih primordijalnih hifa, širokih do 6 μm; otrusina je bijela (Ia). |  |
| Russula badia | Široko su eliptične, s brojnim, tankim i više ili manje šiljastim bradavicama visokim 0.6-1 µm, prilično povezanim kratkim lančanim grebenima ili jednostavnim ili razgranatim spojnim linijama koji tvore nepotpuni mrežasti uzorak, umjereno su amiloidne, 7.8-10.4 x 6.7-8 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 40-52 x 12-15 μm, cheilocistide su vrlo brojne, batinaste, s trbuhom širokim 10-20 μm, uglavnom su bez vršnog produžetka, pileipelis se sastoji od tupih ili skupljenih hifa u terminalnom segmentu, te višesegmentnih valjkastih ili više ili manje batinastih dermatocistida, širokih 4.5-10 μm, bez inkrustacija; otrusina je tamnooker do svijetložuta (IIIc-IVa-b). |  |
| Russula betularum | Široko su eliptične, sa tupim, stožastim bradavicama visokim do 0.8 µm, povezanim spojnim linijama koje tvore djelomični ili potpuni mrežasti uzorak, slabo su amiloidne, 8.8-11 x 7.3-8.5 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 42-56 x 11-15 μm, cheilocistide su vretenaste, s vršnim su produžetkom, 60-120 x 8-13 μm, pileipelis se sastoji od jednostavnih, tupih hifa, širokih 2.5-3.5 μm, tupa, te dermatocistida različitog oblika, od kratko batinastih do izduženo valjkastih, bez vršnog produžetka, 0-1-segmentnih, širokih 5.5-8 μm; otrusina je bijela (Ia). |  |
| Russula brunneoviolacea | Široko su eliptične, s gustim, dugim, manje ili više zakrivljenim bodljama visokim 1-1.6 µm, djelomično povezanim tankim spojnim linijama koji tvore nejasni mrežasti uzorak, umjereno su amiloidne, 6.5-8.8 x 5.8-7 µm ili nešto manje, 6-8 x 5.4-6.4 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 32-48 x 10-13 μm, cheilocistide su zaobljene ili s vršnim produžetkom, 40-80 x 7-12 μm, pileipelis se sastoji od dugih nepravilnih hifa, suženih i djelomično zašiljenih na vrhu, rijetko tupih, širokih do 5 μm, te brojnih valjkastih ili batinastih dermatocistida, višesegmentnih, širokih 5-9 μm, s refraktivnim, ali ne obilnim sadrzajem; otrusina je krem (IIb-c). |  |
| Russula caerulea | Široko su eliptične, sa bradavicama visokim 0.7-1 µm, dobro povezanim kratkim lačastim grebenima koji tvore zebrasti do djelomično mrežasti uzorak, amiloidne, 7.2-9 x 6-7.4 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 30-50 x 9-13 μm, cheilocistide su gotovo vretenaste, široke 13-14 μm, pileipelis se sastoji od dugih, tankih hifa, širokih 1.8-2.3 μm, te tankih primordijalnim hifa, slabo diferenciranim od hifa, širokih 4 μm, malo suženih na vrhu, s vrlo malo sadržaja; otrusina je svijetložuta (IVa-b). |  |
| Russula camarophylla | Široko su eliptične, dekorirane su zaobljenim, više ili manje gustim bradavicama visokim do 1 µm, slabo su amiloidne, 4.8-6 x 3.8-4.4 µm, bazidije su 4-sporne, valjkaste, glavičasto proširene na vrhu, 35-52 x 5-8 µm, cheilocistide su valjkaste do vretenaste, 37-60 x 3.5-5 µm, neke su sa izraslinama, pileipelis je slabo diferenciran i sastoji se od debelih, krutih hifa, širokih 4-6 μm; otrusina je bijela (Ia). |  |
| Russula carminipes | Široko su eliptične, sa malim su bradavicama visokim do 0.5 µm, povezanih ponekad lančano, grebenima ili rijetkim, tankim spojnim linijama, koji tvore zebrasti do djelomični mrežasti uzorak, 7-10.4 x 6.2-8.4 µm, Qav = 1.2, bazidije su 4-sporne, batinaste, 40-55 x 8.5-13 µm, cheilocistide su relativno rijetke, više su ili manje valjkaste, 50-95 x 7-13 µm, pileipelis se sastoji od valjkastih, tupih ili suženih hifa, širokih 2.5-3.8 μm, ponekad vijugavih i polimorfnih, vrh može biti s uskim produžetkom nakon proširenog segmenta, u kojem slučaju je s trbuhom širokim 4-6 μm, te suženih, ali ne zašiljenih primordijalnih hifa, kao i valjkastih ili batinastih, inkrustiranih dermatocistida, širokih 4.3-9 μm, 0-2-segmentnih, sa slabo refraktivnim sadržajem; otrusina je svijetložuta (IVb). | |
| Russula carpini | Jajolike do široko eliptične, sa sitnim, izoliranim, stožastim bodljama visokim 1-1.2 µm ili čak i višim, slabo su amiloidne, 7.6-10 x 6.8-8.3 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 40-55 x 10-13 μm, cheilocistide su gotovo vretenaste, s vršnim su produžetkom, 60-100 x 6-12 µm, pileipelis se sastoji od hifa širokih 2.2-4 μm, malo čvornatih i valovitih, sa suženim ili kljunastim vrhom, te višesegmentnih dermatocistida, širokih 4.5-8 μm, nekih sa slabo refraktivnim sadržajem; otrusina je tamnožuta (IVe). |  |
| Russula cavipes | Široko su eliptične, s tupim bodljama visokim do 1.6 µm, prilično povezanim vrlo tankim spojnim linijama koje tvore zebrasti uzorak, amiloidne, 7.2-9.5 x 6.5-8 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 45-60 x 10-14 μm, cheilocistide su vretenaste, 70-140 x 9-18 μm, pileipelis se sastoji od tupih, tankih hifa, širokih samo 2-4 μm, te uglavnom jednosegmentnih, valjkastih do gotovo vretenastih dermatocistida, tupih, šiljastih ili glavičastih na vrhu, produženi dio je više ili manje dug i tanak, a trbuh je širok 6-11 μm; otrusina je svijetlokrem (IIa). |  |
| Russula cessans | Gotovo su kuglaste, s tupim, stožastim bradavicama visokim 0.6-0.8 µm, povezanim prilično debelim grebenima koji tvore barem djelomični mrežasti uzorak, amiloidne, 6.6-10 x 5.6-8.5 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 35-50 x 10-12.5 µm, cheilocistide su valjkaste ili vretenaste, s vršnim produžetkom, 50-95 x 6-12 µm, pileipelis se sastoji od uglavnom stanjenih ili zašiljenih hifa, širokih 3-5 μm, te tupih, višesegmentnih, valjkastih dermatocistida, s trbuhom širokim 5-12 μm; otrusina je svijetložuta do žuta (IVb-c). |  |
| Russula chloroides | Široko su eliptične, s prilično su izoliranim velikim, stožastim ili pravokutnim bodljama visokim 1.3-1.6 µm povezanim vrlo tankim spojnim linijama koje tvore u djelomični mrežasti uzorak, 8-11.2 x 7.2-8.8 µm, bazidije su 4-sporne, velike, 48-70 x 10-15 μm, cheilocistide su vretenaste, široke su 7-13 μm i jasno duže od 100 μm, pileipelis se sastoji od velikih hifa, širokih 4.5-8 μm i valjkastih dermatocistida približno iste širine; otrusina je bijela do bjelkasta (Ia-b). |  |
| Russula cistoadelpha | Široko su eliptične, s malim su bradavicama visokim 0.4-0.5 µm, povezanim tankim grebenima i rijetkim spojnim linijama koji tvore djelomični mrežasti uzorak, 7-9 x 5.5-6.4 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 34-45 x 8-10.5 µm, cheilocistide su vretenaste, s tupim ili glavičastim vrhom, 50-80 x 9-11 µm, pileipelis se sastoji od tupih hifa širokih 2.5-5.5 µm, te valjkastih dermatocistida širokih 4-9 µm, višesegmenatnih; otrusina je svijetlooker (IIIa). |  |
| Russula citrinochlora | Uglavnom su široko eliptične, sa bradavicama visokim do 0.5 µm, povezanim tankim spojnim linijama koje tvore uglavnom potpuni ili rjeđe nepotpuni mrežasti uzorak, amiloidne, 8-9.5 x 6.5-8 µm, mogu biti i 7.2-9.8 x 6.6-8 μm, Q = 1.2-1.3, bazidije su 2-4-sporne, batinaste, 35-50 x 8-10 μm, cheilocistide su batinaste, s tupim vrhom, rjeđe su sužene ili s kratkim produžetkom, 50-70 x 8-12 μm, pileipelis se sastoji od vrlo tupih valjkastih hifa, širokih 3-6 μm, te dermatocistida, vrlo neupadljivih zbog malih dimenzija i slabo refraktivnog sadržaja, valjkastih ili donekle batinastih, širokih su 5-10 μm, s jednim ili više segmenata; otrusina je svijetlokrem (IIa). |  |
| Russula clariana | Kuglaste, sa stožastim su bradavicama visokim do 0.7 µm, povezanim grebenima i tankim spojnim linijama koji tvore potpuni ili nepotpuni mrežasti uzorak, amiloidne, 7.2-9.5 x 6.4-8 µm ili nešto veće, 8-10.5 x 7-9 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 40-55 x 10-13 μm, cheilocistide su gotovo batinaste, s dužim ili kraćim vršnim produžetkom, 40-75 x 8-12 μm, pileipelis se sastoji od krupnih hifa, širokih 4-5.7 μm, te višesegmentnih, nepravilnih ili blago batinastih dermatocistida, širokih 5.8-12 μm; otrusina je svijetlokrem (IIa). |  |
| Russula claroflava | Široko su eliptične, sa brojnim, uskim, stožastim bradavicama visokim 0.35-0.7 µm, prilično povezanim lančano ili tankim spojnim linijama, koje tvore djelomični mrežasti uzorak, 8-9.6 x 6.4-7.8 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 36-55 x 9.5-16 μm, cheilocistide su batinaste ili gotovo vretenaste, 50-95 x 7-12.5 μm, pileipelis se sastoji od vrlo tupih, batinastih hifa, širokih 3-5 μm, te valjkastih, uglavnom kratkih, tupih primordijalnih hifa, širokih 4.5-6.5 μm, sa srednje dugim segmentima; otrusina je tamnooker (IIIc). |  |
| Russula clavipes | Široko su eliptične, s izoliranim su bodljama visokim 0.4-0.8 µm, rijetko povezanim spojnim linijama, amiloidne, 8-9 x 6.5–7 µm; otrusina je oker (IIIb). |  |
| Russula consobrina | Široko su eliptične, s sitnim su bradavicama visokim do 0.6 µm, dobro povezanim tankim spojnim linijama koje tvore gusti mrežasti uzorak, 8-10.2 x 6.8-8.3 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 46-58 x 11-14 μm, cheilocistide su vretenaste, s relativno malo sadržaja, 54-85 x 10-14 μm, pileipelis se sastoji od krupnih, valjkastih ili nepravilnih hifa, širokih 3-7.5 μm, te brojnih dermatocistida, širokih 5-12 μm, s više ili manje segmenata, batinastih ili glavičastih na vrhu, višestruko stisnutih poput vrata ili ekscentričnih, bez inkrustacija; otrusina je krem (IIb-c). | |
| Russula cremeoavellanea | Široko su eliptične, sa izoliranim su bodljama visokim 0.8-1 µm ponekad mjestimično povezanim grebenima i tankim spojnim linijama koji tvore kratke lance od 2-4 elementa, amiloidne, 6.7-8.8 x 5.8-7 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 35-52 x 10-14.5 μm, cheilocistide su rijetke, vretenaste, rijetko su s vršnim produžetkom, 50-80 x 7-13,5 μm, pileipelis se sastoji od tankih hifa širokih 2-3 μm, te raspršenih primordijalnih hifa u snopovima, širokih samo 3-4 μm, s mogućim zadebljanjima do 4.8 μm, dok se rijetke hife široke od 2-3 μm, vrlo duge u odnosu na debljinu, do 50 μm ili nešto više, s ponekad zadebljanim ili glavičastim krajevima, klasificiraju kao dermatocistide zbog svog djelomično zrnastog sadržaja; otrusina je žuta (IVc). |  |
| Russula cuprea | Široko su eliptične, s izoliranim su bodljama visokim 0.7-1.2 µm, jedva povezane spojnim linijama koje ne tvore mrežasti uzorak, amiloidne, 8.4-11 x 6.7-8.5 µm, pileipelis se sastoji od tankih, tupih, račvastih hifa, širokih 2-3.5 μm, te nepravilno valjkastih dermatocistida s brojnim račvama, višesegmentnim, širokim 4-10 μm; otrusina je tamnožuta (IVe). |  |
| Russula curtipes | Široko su eliptične, sa tupim ili zašiljenim, stožastim bradavicama ili bodljama visokim oko 0.7-0.9 µm, djelomično povezanim grebenima koje tvore nepotpuni mrežasti ili zebrasti uzorak, amiloidne, 8.6-9.6 x 6.2-7.5 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 28-52 x 10-16 µm, cheilocistide su kratke, uske, vretenaste, 50-60 x 6-10 µm, pileipelis se sastoji od krupnih hifa, širokih 4-7 μm, s ne prekratkim bazalnim segmentom i sa slično dugim vršnim segmentom, samo djelomično blago suženih i nikada zašiljenih na vrhu, te rijetkih valjkastih dermatocistida, širokih 4-6 μm, sa sitnim izraslinama, teško vidljivih zbog malog broja i slabe refraktivnosti sadržaja; otrusina je svijetložuta (IVa). |  |
| Russula cyanoxantha | Kuglaste do eliptične, s prilično su niskim, polukuglastim, izoliranim bradavicama, visokim 0.4-0.5 μm, donekle povezanim spojnim linijama koje tvore zebrasti uzorak, 7.2-9.5 x 5.8-7 µm, ponekad su nešto manje, 6.4-8.5 x 5.5-7 μm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 40-55 x 7-10 μm, cheilocistide su nejasno valjkaste, uske, široke do 8 μm, pileipelis je slabo diferenciran, sastoji se od vrlo tankih hifa, širokih samo 2-3 μm, te valjkastih ili nejasno vretenastih dermatocistida, djelomično glavičastih, 0-1-segmentnih, širokih 2.2-4 μm (cromushrooms: spore su (7.8) 8.1 - 9.3 (9.6) × (6.6) 6.8 - 7.8 (8.2) µm, Q = (1.1) 1.11 - 1.3 (1.4), N = 60, Me = 8.7 × 7.3 µm, Qav = 1.2); otrusina je bijela (Ia). |  |
| Russula cyanoxantha f. cutefracta | Kuglaste do široko eliptične, sa prilično su niskim, stožastim, izoliranim bradavicama, donekle povezanim kratkim grebenima, a ponekad i finim spojnim linijama, 6.5-10 x 6-7.5 µm, hife pileipelisa su tanke (cromushrooms: spore su (6.6) 7.3 - 9 (10.4) × (5.7) 6 - 7.3 (8.7) µm, Q = (1.1) 1.12 - 1.3 (1.4), N = 120, Me = 8.1 × 6.7 µm, Qe = 1.2, bazidije su 4-sporne, batinaste, 41-55 × 10-11.7 µm, N = 8, cheilocistide su 62-72 × 10.4-11.9 µm, N = 3, hife pileipelisa su široke 2.5-4 µm); otrusina je bijela (Ia). |  |
| Russula decipiens | Široko su eliptične, s rijetko izoliranim, tupim, stožastim bodljama visokim 0.7-1 µm, donekle povezanim različito dugim i više ili manje razgranatim grebenima koji ponekad tvore djelomični mrežasti uzorak, amiloidne, 7.2-9.6 x 6.6-7.8 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 44-57 x 9-14 μm, cheilocistide su vise ili manje vretenaste, glomazne, s trbuhom širokim do 17 μm, pileipelis se sastoji od tankih hifa, širokih 2.3-4 μm, te velikih i batinastih dermatocistida, obično jednosegmentnih, širokih 6-13 μm (cromushrooms: (7.1) 7.8 - 9.5 (9.6) × (6.3) 7 - 8.8 (9.0) µm, Q = 1 - 1.2 (1.3), N = 120, Me = 8.4 × 7.7 µm, Qav = 1.1); otrusina je tamnožuta (IVe). |  |
| Russula decolorans | Široko su eliptične, s bodljama su visokim do 1-1.6 µm, prilično povezanim spojnim linijama koje tvore zebrasti ili djelomični mrežasti uzorak, amiloidne, 8.8-12.8 x 7.2-9.7 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, velike, 50-60 x 14.5-18 μm, s dugim sterigmama, cheilocistide su vretenaste, 60-120 x 10-16 μm, pileipelis se sastoji od tankih, tupih hifa, širokih 1.8-2.5 μm, te valjkastih ili batinastih dermatocistida, bez vršnog produžetka, rijetko višesegmenatnih, s trbuhom širokim 5-11 μm; otrusina je krem do tamnokrem (IIc-d). |  |
| Russula delica | Široko eliptične do kuglaste, s izoliranim su s tupim bodljama visokim 0.8-1 µm, djelomično povezanim grebenima i lancima, 8.5-11.2 x 7-9 µm, nekad su nešto manje, 8-10.5 x 7.5-9.6 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 46-70 x 10.5-14 μm, cheilocistide su valjkaste ili vretenaste, s vršnim produžetkom, 78-150 x 9-13 μm, pileipelis se sastoji od valjkastih hifa, ponekad vršno glavičastih, širokih 2.5-4 μm, nekad proširenih do 6-8 μm, te tupih, valjkastih dermatocistida, širokih 3-4 μm (cromushrooms: (6.8) 7.3 - 9.1 (10.4) × (5.4) 6.2 - 7.7 (8.5) µm, Q = (1) 1.1 - 1.3 (1.5), N = 120, Me = 8.2 × 7 µm, Qav = 1.2); otrusina je bjelkasta (oko Ib). |  |
| Russula densifolia | Kuglaste do široko eliptične, sa izoliranim, stožastim bradavicama visokim do 0.6 µm, povezanim spojnim linijama koje tvore djelomični do putpuni mrežasti uzorak, 6.5-8.2 x 5.6-7 µm, s najvećim sporama 7.5-9.6 x 6-7 µm, Q = 1.18-1.3, Qav = 1.25, bazidije su 4-sporne, uske, batinaste, 32-50 x 7-9 µm, cheilocistide su valjkaste, sa više segmenata sa suženjima, 50-100 x 5-7 µm, pileipelis se sastoji od velikih hifa, formiranih od više ili manje zadebljanih segmenata, zadebljanih do 18 μm, te dermatocistidama koje nisu rijetke, širokih 4-6 μm, s račvastim produžecima na vrhu, sferocistide blizu ruba klobuka široke su široke preko 7.5 µm; otrusina je bijela (Ia). |  |
| Russula densissima | Široko su eliptične, s niskim, vrlo gustim, izoliranm bradavicama visokim 0.1-0.5 μm, dobro povezanim kratkim, tankim spojnim linijama koje tvore mrežasti uzorak, amiloidne, 6.5-7.5 x 5-6 μm, Q = 1.18-1.28, bazidije su 4-sporne, usko batinaste, 41-55 x 8-11 μm, cheilocistide su šiljaste do usko vretenaste, sužavaju se prema vrhu ili su s jednim ili dvostrukim suženjem ili dodatkom, tankih stijenki, ponekad su ispunjene smeđim pigmentom, 37-80 x 5-10 μm, pleurocistide su sličnog oblika kao cheilocistide, 38-75 x 7-14 μm, pileipelis se sastoji od jednosegmentnih, valjkastih do šiljastih hifa, suženih prema vrhu, s malim suženjem ili s 1-2 ekscentrična dodatka, 35-168 x 5.8-8 μm; otrusina je bijela (Ia). | |
| Russula depallens | Gotovo su kuglaste do široko eliptične, sa izoliranim su bradavicama visokim do 0.3 µm, djelomično povezanim spojnim linijama koje tvore mrežasti uzorak, 8-9.5 x 6-7 µm, Q = 1.3-1.4, cheilocistide su brojne, valjkaste, često su sužene na vrhu, pleurocistide su brojne, slične cheilocistidama, pileipelis se sastoji od batinaste, 0-3 segmentnih hifa; otrusina je bijela (Ia). | |
| Russula dryadicola | Kuglaste do široko eliptične, prekrivene su sa izoliranim bradavicama ili tupim bodljama visokim 0.9-1.3 µm, bez spojnih su linija, 8.5-11.5 x 7.5-10 µm, Me = 9.5 x 8.2, Qav = 1.16, bazidije su 4-sporne, ponekad su 2-sporne, 50-62 x 10.5-18 μm, cheilocistide su 75-130 x 9.5-16.5 μm, pileipelis se sastoji od slabo batinastih, višesegmentnih pileocistida, 50-125 x 4.5-8 μm, te tupih hifa, suženih na vrhu, širokih 3-7.5 μm; otrusina je žuta, ali nije kodirana po Romagnesiju. |  |
| Russula dryophila | Široko su eliptične, sa stožastim bradavicama visokim 0.3-0.5 µm, povezanim tankim grebenima i tankim spojnim linijama koji tvore više ili manje razvijeni, gusti mrežasti uzorak, slabo su amiloidne, 6.6-9.4 x 5.8-7 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 40-60 x 8.5-12 μm, cheilocistide su gotovo batinaste do vretenaste, ponekad s papilom na vrhu, 50-80 x 8-12 μm, pileipelis se sastoji od kratkih, razgranatih, hifa, tupih ili naglo suženih na vrhu, širokih 2.4-5 μm, te neinkrustiranih dermatocistida, širokih do 18 μm, višesegmentnih, s 7-12-14 kratkih segmenata; otrusina je krem (IIc). | |
| Russula emetica | Široko su eliptične, sa tupim, stožastim bradavicama oko 1.2 x 0.9 µm, povezanim tankim spojnim linijama i s nekoliko grebena koji tvore mrežasti uzorak, izraženo su amiloidne, 8.8-10.5 x 7.4-8.8 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 42-60 x 11-14 μm, sa sterigmama dugim 8 μm, cistide su brojne, vretenaste, tupe, sužene ili sa papilom na vrhu, 60-80 x (8) 11-16 μm, pileipelis se sastoji od tupih hifa, malo vijugavih ili čvornatih, vitkih, s lokalnim zadebljanjima do 4 μm, te valjkastih dermatocistida, djelomično gotovo batinastih, višesegmentnih, širokih 6-10 μm; otrusina je bjelkasta (Ib). |  |
| Russula emeticicolor | Široko su eliptične do jajolike, sa stožastim, izoliranim bradavicama ili bodljama visokim do 1 µm, rijetko povezanim kratkim grebenima u nisu koji povezuje 2-3 bradavice, amiloidne, 6.5-8.4 x 5.5-6.6 µm, bazidije su 4-sporne, 32-42 x 9-11 µm, cheilocistide su vretenaste, 35-55 x 8-10 µm, pileipelis se sastoji od tankih hifa, tupih ili blago suženih na vrhu, širokih 2-3.5 μm, prekrivenih snopovima dugih, suženih primordijalnih hifa, širokih do 5 μm; otrusina je bijela do bjelkasta (Ia-b). | |
| Russula exalbicans | Eliptične, sa bradavicama visokim oko 0.4-0.75 µm, prilično spojenih malim grebenima koji su povezani u jedva uočljivi mrežasti uzorak, amiloidne, 7-9.6 x 5.4-7 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 35-52 x 9-12.5 μm, cheilocistide su brojne, batinaste ili vretenaste, neke su vrlo duge i utonule u srednji sloj listića, široke 7-13 μm, pileipelis se sastoji od vrlo tupih ili blago zadebljanih hifa, širokih 3.5-4.6 μm, te dugih, valjkastih, neinkristriranih, jednosegmentnih dermatocistida, širokih 4.5-9 μm; otrusina je svijetlooker do oker (IIIa-b). |  |
| Russula faginea | Široko su eliptične, sa izoliranim su bradavicama visokim 0.8-1 µm, donekle skupljenim ili slabo povezanim spojnim linijama, koje su malo ili nimalo razgranate, amiloidne, 8-9.8 x 6.8-8.2 µm, ponekad su nešto veće, 8.8-11 x 7.4-8.8 µm ili 9.2-11.2 x 7.4-8.8 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 40-60 x 8-12.5 μm, cheilocistide su više ili manje vretenaste, često su s vršnim produžetkom, približno su iste širine, pileipelis se sastoji od velikih i polimorfnih hifa, najtanje su fleksibilne i s dugim segmentima, ostale su uočljivo zadebljane i s kratkim segmentima, širokim 10-14 μm, te jednosegmentnih dermatocistida, dosta neupadljivih zbog homogenog sadržaja, male refraktivnosti i male veličine, širokih 4-6 μm; otrusina je tamnooker do svijetložuta (IIIc-IVa). |  |
| Russula farinipes | Široko su eliptične, rjeđe su kuglaste, sa niskim, šiljastim, stožastim, izoliranim bradavicama visokim do 0.6 µm, slabo povezanim spojnim linijama, amiloidne, 6.4-8 x 5.8-6.7 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 40-60 x 7-11 μm, cheilocistide su više ili manje vretenaste, duge i uske, široke su 8-11 μm, caulocistide su s djelomično zlatnožutim sadržajem, pileipelis se sastoji od tupih hifa, širokih 3-5 μm, te brojnih jednosegmentnih dermatocistida, relativno velikih, s trbuhom širokim od 6-11 μm, račvastim, često s 1-2 suženja prije vršnog produžetka (cromushrooms: (6.2) 6.6 - 7.9 (8.7) × (5) 5.4 - 6.4 (6.8) µm, Q = (1) 1.1 - 1.3 (1.5), N = 120, Me = 7.2 × 5.9 µm, Qav = 1.2); otrusina je bijela (Ia). |  |
| Russula faustiana | Eliptične, s izoliranim su bradavicama visokim do 0.65 µm, slabo povezanim grebenima ili lancima koji tvore djelomični zebrasti uzorak, slabo su amiloidne, 6.4-8 x 5.4-6.2 µm, Q = 1-1.6, N = 120, Me = 7.6 x 6 µm, Qav = 1.3, bazidije su 4-sporne, batinaste, 46-63 x 8-11.5 μm, cheilocistide su brojne, vretenaste ili valjkaste s tupim, glavičastim ili šiljastim vrhom, 50-94 x 8-13 μm, pileipelis se sastoji od ogromnih hifa, širokih 8-15 μm, te uglavnom vrlo kratkih dermatoeistida, širokih 7-10-12 μm, često sa sitnim vršnim produžetkom; otrusina je krem (IIb-c). |  |
| Russula favrei | Široko su eliptične, sa izoliranim bradavicama visokim do 1 µm, ponekad povezanim kratkim grebenima, amiloidne, 8.8-11.2 x 6.6-9 µm ili nešto manje, 8.5-10.4 x 7.2-8.3 µm, rjeđe su još manje, 6.6-9 x 5.5-7.5 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 40-60 x 10.5-15 μm, cheilocistide su više ili manje vretenaste, često su s vršnim produžetkom, prozirne, 50-100 x 11-16.5 μm, pileipelis se sastoji od nepravilno valjkastih, tupih ili valjkasto-batinastih hifa, širokih 4-7 μm, proširenih u sporadične ampule koje mogu biti široke do 10 μm, te malobrojnih, nepravilno valjkastih ili gotovo vretenastih, 1-2-3-segmentnih dermatocistida, s trbuhom širokim 6-10 μm; otrusina je tamnooker do svijetložuta (IIIc-IVa). | |
| Russula fellea | Široko su eliptične, sa stožastim su bradavicama visokim 0.5-0.8 µm, kratko povezanim tankim spojnim linijama koje tvore dobro razvijeni, gusti, ali nepotpuni mrežasti uzorak, amiloidne, 7.8-9.6 x 6-7.2 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 34-50 x 8-11 μm, cheilocistide su vrlo brojne, čisto su vretenaste, 50-95 x 7-10 μm, pileipelis se sastoji od relativno krupnih hifa, širokih 3-6 μm, nepravilno širokih zbog čvorića ili zadebljanja, te brojnih, valjkastih, višesegmentnih dermatocistida, širokih 6-10 μm; otrusina je bijela (Ia). |  |
| Russula firmula | Široko su eliptične, s izoliranim su bodljama visokim oko 1 µm, rijetko povezanim grebenima, amiloidne, 8-10.5 x 6.8-8.4 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 40-55 x 10-13.5 μm, cheilocistide su vretenaste, s većim su ili manjim vršnim produžetkom, vrlo su brojne, 60-90 x 8-14 μm, pileipelis se sastoji od tankih, relativno kratkih hifa, širokih 2-4 μm, te valjkastih ili vretenastih dermatocistida, višesegmentnih, s trbuhom širokim 4.4-9.5 μm; otrusina je tamnožuta (IVd-e). |  |
| Russula flavispora | Široko eliptične do jajolike, s izoliranim, tupim, stožastim bradavicama, rijetko povezanim kratkim grebenima koji tvore djelomični zebrasti uzorak, slabo su amiloidne, 6.4-8.6 x 5.5-6.8 μm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 45-62 x 9-11 µm, s brojnim je cheilocistidama, više ili manje su valjkaste do batinaste, sa zrnatim sadržajem, ponekad su zakrivljene, na vrhu su tupe ili završavaju suženim vratom, 70-140 × 6-8 µm, pileipelis se sastoji od vrlo dugih, tankih hifa, širokih 1.5-3.5 μm, te brojnih, valjkastih, vrlo dugih dermatocistida, bez segmenata, s dobro uočljivim su zrnatim sadržajem, širokih 2.5-6 µm; otrusina je svijetložuta (oko IVb). |  |
| Russula foetens | Gotovo su kuglaste do široko eliptične, sa izoliranim, tupim bodljama visokim do 1.4 µm i širokim oko 0.8 µm, slabo su povezane spojnim linijama koje vrlo rijetko tvore zebrasti uzorak, slabo su amiloidne, 8-9.8 x 7-8.2 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 38-60 x 10-14 μm, cheilocistide su brojne, vrlo duge, široke do 12 μm, pileipelis se sastoji od nepravilnih, tupih hifa, širokih 2-4 μm, te više iii manje vretenastih dermatocistida, s vršnim produžetkom, širokih 4.5-6 μm; otrusina je krem (IIc). |  |
| Russula fontqueri | Široko su eliptične, s bradavicama visokim 0.8-1 µm, dobro povezanim grebenima koji tvore zebrasti do jasni djelomični mrežasti uzorak, nepotpuno su amiloidne, 7-9 x 5.6-7.2 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 30-46 x 9-12 μm, cheilocistide su s dužim ili kraćim vršnim produžetkom, široke 8-12 μm, pileipelis se sastoji od jednostavnih i tupih hifa, širokih 2-4 μm, te valjkastih dermatocistida, s trbuhom širokim 2.5-6 μm, 0-2-segmentnih, neinkrustiranih, s rijetkim izraslinama na vrhu; otrusina je žuta (IVc). | |
| Russula fragilis | Kuglaste do eliptične, sa polukuglastim ili gotovo stožastim bradavicama visokim do 0.7 µm, dobro povezanim spojnim linijama koje tvore jasni mrežasti uzorak, 7.2-10 x 6.5-8.7 µm ili 8-10.4 x 7.2-9 µm, rijetko su manje, 7.2-9 x 6.4-7.5 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 36-56 x 10-14 μm, cheilocistide su vretenaste, s vršnim produžetkom, široke su 8-14 μm, pileipelis se sastoji od tupih hifa, širokih 2.5-4 μm, malo suženih na spoju segmenata, te više ili manje valjkastih, tupih ili batinastih, višesegmentnih dermatocistida, širokih 6-14 μm; otrusina je bjelkasta (Ib), a nakon dužeg vremena krem. |  |
| Russula fragrantissima | Gotovo su kuglaste do široko eliptične, sa velikim, tupim, stožastim bradavicama visokim do 0.8-1.4 µm, prilično povezanim grebenima koji tvore djelomični mrežasti uzorak, nisu amiloidne, 8-9.8 x 7.3-8.8 µm, bazidije su 60-65 x 10-11.5 μm (po Romagnesiju), cheilocistidije su 82-130 x 8.7-14 μm (po Romagnesiju), pileipelis se sastoji od tupih hifa, širokih 3-4.5 μm, te rijetkih, tupih, valjkastih do vretenastih dermatocistida, zaobljenih ili s vršnim produžetkom širokim 4-8 μm; otrusina je krem (IIb). |  |
| Russula fulvograminea | Široko su eliptične do gotovo kuglaste, sa bradavicama visokim do 1 µm, djelomično povezanim lančano, grebenima ili tankim spojnim linijama, koje tvore djelomični mrežasti ili zebrasti uzorak, amiloidne, 7-10 x 6-8 µm, Q = 1.1-1.3, N = 130, bazidije su 4-sporne, batinaste, 29-52 x 10-16 µm, cheilocistide su kratke, vretenaste, tupe ili s vršnim produžetkom, široke oko 8-11 µm, pileipelis se sastoji od valjkastih hifa, suženih na vrhu, širokih 4-8 μm, ponekad zadebljanih, te brojnih valjkastih ili batinastih dermatocistida, s trbuhom širokim 4-9 μm, 0-2-segmentnih, s malim izraslinama na vrhu; otrusina je svijetložuta (IVa). | |
| Russula galochroides | Široko su eliptične, s brojnim bradavicama, visokim do 0.65 µm, povezanim srednje dugim i tankim grebenima koji tvore gusti, isprekidani i djelomični mrežasti uzorak, umjereno su amiloidne, 6.4-8.8 x 5.4-6.8 µm, bazidije su 4-sporne, 42-68 x 8-12 µm, cheilocistide su vretenaste, tupe, 70-110 x 8-10 µm, pileipelis sastoji se od višesegmentnih hifa, širokih 3.3-7 µm; otrusina je kremasta (IIb-c). |  |
| Russula gracillima | Široko su eliptične, s tupim, stožastim, izoliranim bradavicama visokim do 0.7 µm, povezanim najviše po 2-3 zajedno, amiloidne, 7.2-8.8 x 5.2-6.6 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 30-50 x 8-11 μm, cheilocistide su gotovo vretenaste, s vršnim produžetkom, 50-100 x 9-13 μm, pileipelis se sastoji od tankih, tupih hifa, širokih 2-3.6 μm, te uglavnom batinastih, jednosegmentnih dermatocistida, rijetko su višesegmentne, širokih 5-10 μm; otrusina je krem (IIb). |  |
| Russula grata | Kuglaste, s nejasnim, rijetko izoliranim bradavicama visokim 1.6-2 µm, povezanim grubim krilatim grebenima koji tvore mrežasti uzorak, slabo su amiloidne, 7.2-9 x 7-8.3 µm, mogu biti i nešto veće, 8.4-10.4 x 8-9 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 40-64 x 9-13 μm, cheilocistide su 75-130 x 8.4-13.2 µm, pileipelis se sastoji od dobro razgranatih, tupih hifa, širokih 3-5.7 μm, te malih, rijetkih, valjkastih dermatocistida, relativno izduženih ili kratkih i glavičastih na vrhu, širokih 3.8-5.5 μm (cromushrooms: spore su (7.1) 7.4 - 8.7 (9.3) × (6.5) 7 - 8.3 (8.8) µm, Q = 1 - 1.1 (1.2), N = 120, Me = 8.1 × 7.7 µm, Qe = 1, bazidije su 43-63 × 11-14 µm, N = 24, cheilocistide su 73-85 × 8-13 µm, N = 16, sa suženim produžetkom na vrhu); otrusina je krem (IIb). |  |
| Russula graveolens | Široko su eliptične, s tupim ili šiljastim stožastim, uglavnom izoliranim bradavicama visokim do 1 µm, ponekad grupiranih ili slabo povezanih s nekoliko tankih spojnih linija, rijetko s grebenima, amiloidne, 7.7-10 x 6.2-7.8 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 40-60 x 10-13.5 μm, cheilocistide su više ili manje vretenaste ili s vršnim produžetkom, 70-110 x 7-12 μm, pileipelis se sastoji od hifa, nepravilno širokih 3.5-5 μm, ponekad stanjenih, a ponekad i jasno zadebljanih, 6-10 μm, te malih, valjkastih, nekad djelomično vretenastih, višesegmentnih dermatocistida, širokih 5-8 μm; otrusina je svijetlooker do oker (IIIa-b). |  |
| Russula grisea | Eliptične, sa niskim, sa tupo stožastim, četverokutnim su bradavicama visokim 0.6-1 µm, povezanih grebenima ili lancima koji tvore djelomični mrežasti uzorak, 6.5-8.5 x 5.4-6.5 µm, bazidije su dosta izdužene, široke oko 7.5-10 μm, cheilocistide su velike, vretenaste, 70-115 x 8-13 μm, tupe na vrhu ili ponekad sužene ispod vrha, pileipelis se sastoji od uskih ili više ili manje šiljastih hifa, širokih 3.5-5.5 μm, s izraženo zadebljanim bazalnim segmentima, oko 5-8 μm, te jednosegmentnih, valjkastih do jako batinastih dermatocistida, širokih 4-7 μm, rijetko zadebljanih do 5-11 μm; otrusina je krem (IIc). |  |
| Russula grisescens | Široko eliptične, sa izoliranim su bradavicama visokim 0.6-0.7 µm, povezanih kratkim grebenima koji tvore prilično razvijeni mrežasti uzorak, 7-9 x 5.7-7.3 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 30-40 x 10-13 μm, cheilocistide su vretenaste, 45-75 x 8-14 μm, pileipelis se sastoji od tupih, valjkastih hifa, širokih 2.5-4 μm, s relativno izduženim pojedinačnim segmentima, te brojnih valjkastih do više ili manje batinastih dermatocistida, 0-2-segmentnih, širokih 6-11 μm; otrusina je bijela (Ia). | |
| Russula helios | Široko su eliptične ili jajolike, s vrlo brojnim, tupim, stožastim bradavicama, visokim do 1 µm, povezanim grebenima ili lancima koji tvore zebrasti ili djelomični mrežasti uzorak, nisu uvijek potpuno amiloidne, 8-9.5 x 6.3-7.8 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 45-58 x 11.5-16 µm, cheilocistide su gotovo vretenaste, uglavnom bez vršnog produžetka, 48-74 x 7-12 µm, pileipelis se sastoji od batinastih hifa, širokih do 7.5 µm i vrlo uskih primordijalnih hifa, širokih 2.5-4 µm, s pojedinačnim segmentima dugim 18-44 µm; otrusina je tamnožuta (IVd-e). |  |
| Russula helodes | Široko su eliptične do jajolike, sa tupim, stožastim bradavicama visokim do 0.8 µm, dobro povezanim tankim spojnim linijama i rijetkim, kratkim lančastim grebenima koji tvore potpuni mrežasti uzorak, amiloidne, 8-10.5 x 6.6–8.2 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 35-58 x 8-13 µm, sterigme su duge oko 5-6 µm, cheilocistide su vretenaste, 60-110 x 6-12 µm, pileipelis se sastoji od tupih, relativno krupnih hifa, širokih 4-5 μm, te nepravilno valjkastih dermatocistida, širokih 4-7 μm, s varijabilnim, tupim vrhom, koji se naglo sužava u dugi vrat, s rijetkim i vrlo dugim segmentima; otrusina je svijetlooker do oker (IIIa-b). | |
| Russula heterophylla | Kuglaste do široko eliptične, s izoliranim su bradavicama visokim 0.2-0.4 µm, djelomično povezanim rijetkim spojnim linijama ili tankim grebenima, 5.3-7 x 4.2-5.6 µm, bazidije su vrlo tanke, 4-sporne, 35-66 x 7-8.5 μm, cheilocistide su vretenaste, duge do 94 μm, često su sa kvrgom ili drugim vršnim produžetkom, pileipelis se sastoji od vrlo izraženih hifa, formiranih od kratkih i zadebljanih bazalnih segmenata, širokih 5-8 μm, te igličastih, inkrustiranih hifa s debelom stijenkom prema sredini klobuka i neupadljivih dermatocistida, zbog minimalne veličine i rijetkosti, valjkastih, kratko batinastih ili stožastih, djelomično glavičastih, 18-42 x 3.4-7 μm, s oskudnim i slabo refrakcijskim sadržajem (cromushrooms: spore su (5.2) 5.5 - 6.7 (7.4) × (4.1) 4.4 - 5.5 (6) µm, Q = (1.1) 1.2 - 1.3 (1.5), N = 90, Me = 6.1 × 4.9 µm, Qe = 1.2, bazidije su 40.7-46.8 × 5.4-8.4 µm, N = 4, cheilocistide su 43.3-62.5 × 5.3-9.1 µm, N = 6, sferocistide su 17.4-23.5 × 12.3-17.5 µm, N = 7, hife pileipelisa su široke 5.3-7.3 µm); otrusina je bijela (Ia). |  |
| Russula hortensis | Široko su eliptične do jajolike, rijetko su gotovo kuglaste, s bradavicama, povezanim grebenima koji tvore uglavnom potpuni mrežasti uzorak, amiloidne, 7.2-9 x 6.2-7.7 µm, ponekad krupnije spore dosežu 10.2 x 9.6 µm, bazidije su 4-sporne, ponekad su 2-sporne, batinaste, s kratkim su stapkama, 42 x 58 x 8-14 µm, cheilocistide su nepravilno vretenaste, često su lagano sužene poput vrata na vrhu, 54-74 x 8-12 µm, pileipelis se sastoji od uglavnom kratkih i razgranatih hifa, širokih 3.5-6 µm, te tupih dermatocistida; otrusina je svijetlokrem do krem (IIa-b). |  |
| Russula hydrophila | Kuglaste do široko eliptične, sa izoliranim su bradavicama visokim 0.3-0.7 µm, povezanih spojnim linijama koje tvore nepravilni mrežasti uzorak, 7-9.5 x 6-8 µm; otrusina je bijela (Ia). |  |
| Russula ilicis | Kuglaste do eliptične, sa sitnim, gustim bradavicama visokim do 0.4 µm, povezanim grebenima koji tvore djelomični mrežasti uzorak, 6-8.6 x 5.2-6.5 µm, bazidije su vitke, 38-64 x 8-10 μm, cheilocistide su vretenaste, s većim su ili manjim vršnim produžetkom ili su višestruko sužene poput vrata, 60-120 x 9-13 μm, pileipelis se sastoji od tankih trakastih hifa, s dugim i dosta razgranatim segmentima, širokih 1.8-3.3 μm, te brojnih valjkastih dermatocistida, najtanje često završavaju s manje ili više uočljivim zadebljanjem, širokih 3-6 μm (cromushrooms: spore su (6) 6.4 - 7.6 (8.2) × (4.8) 5.2 - 6.2 (6.8) µm, Q = (1) 1.1 - 1.3 (1.4), N = 120, Me = 6.9 × 5.7 µm, Qe = 1.2, bazidije su 4-sporne, 47-58 × 8.8-10 µm, N = 11, cheilocistide su 61-79 × 9.1-10.6 µm, N = 3); otrusina je tamnokrem (IId). |  |
| Russula illota | Gotovo su kuglaste do široko eliptične, sa bradavicama visokim do 1.3 µm, povezanim krupnim grebenima koji tvore nepotpuni mrežasti ili zebrasti uzorak, amiloidne, 7-9.2 x 6.8-8 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 45-62 x 9-13 μm, cheilocistide su gotovo valjkaste, 50-85 x 10-13 μm, pileipelis se sastoji od gustih nakupina tupih, elastičnih hifa, širokih 2-4.5 μm, te valjkastih ili vretenastih dermatocistida, širokih 4-7.5 μm, uglavnom s kratkim vršnim produžetkom (cromushrooms: spore su (7) 7.1 - 8.7 (9.1) × (6.2) 6.4 - 7.5 (8) µm, Q = 1 - 1.1 (1.2), N = 75, Me = 7.5 × 7 µm, Qe = 1.1, bazidije su 49-62 × 8.8-12.8 µm, N = 16, cheilocistide su 50-72 × 9.5-11.2 µm, N = 7); otrusina je krem (IIb). |  |
| Russula inamoena | Gotovo su kuglaste, sa debelim, tupim, stožastim bradavicama visokim do 1.4 µm, povezanim grebenima koji tvore više ili manje razvijeni mrežasti uzorak, slabo su amiloidne, 6.4-8.5 x 5.8-7.2 µm, neke veće spore mogu biti 9 x 8 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 42-54 x 9-13 μm, cheilocistide su vretenaste, rijetko su sa vršnim produžetkom, 65-110 x 6-14 μm, vrlo su brojne, sa žućkastim su sadržajem, pileipelis se sastoji od tupih hifa, širokih 2.3-4 μm, te šiljastih dermatocistida, s valjkastim bazalnim dijelom i glavičastim vršnim, s nehomogenim žućkastim sadržajem, širokih 4-5 μm; otrusina je krem (IIb-c). |  |
| Russula innocua | Široko su eliptične do jajolike, sa izoliranim su bodljama visokim do 1 µm ili malo više, amiloidne, 8-11 x 6.4-8.5 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 35-60 x 11-14 μm, cheilocistide su vretenaste i s vršnim produžetkom, 60-100 x 8-14 μm, pileipelis se sastoji se od velikih, nepravilno širokih hifa, s kratkim segmentima, širokih 3.5-6 μm, te brojnih, nepravilno valjkastih dermatocistida, širokih 7-10 μm, 0-2-segmentnih, rijetko račvastih; otrusina je svijetlokrem (IIa). |  |
| Russula insignis | Široko su eliptične, sa stožastim su bradavicama visokim do 0.8 µm, slabo povezanim spojnim linijama koje tvore nepotpuni mrežasti uzorak, slabo su amiloidne, 6.5-8.2 x 5.5-6.2 µm, rijetko su veće, 7.3-9 x 5.8-7.3 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 30-48 x 8-12 μm, cheilocistide su vretenaste, s dužim su ili kraćim vršnim produžetkom, široke do 10-11 μm, ovoj na stručku se sastoji od nakupina hifa koje se razlikuju po morfologiji terminalnog segmenta: a) inkrustiranih hifa, od rijetkih do više ili manje oštrih, primordijalnih hifa, koje su netipično umjereno otporne na kiseline, b) inkrustiranih hifa pravilnije širine, oko 4-5 μm, sa zaobljenim krajevima, c) hifa sa srednjom morfološkom karakterizacijom, pileipelis se sastoji se od tupih hifa, širokih 2.5-6 μm, te sporadičnih gotovo zašiljenih hifa, širokih 5-7.5 μm, prekrivenih vrlo finom žutom granulacijom koja tvori inkrustaciju, te rijetkih, slabo diferenciranih, tankih, igličastih dermatocistida, koje se lako zamijene s inkrustiranim hifama ovoja, koje također sadrže raspršenu sivkastu granulaciju; otrusina je svijetlokrem do krem (IIa-b). |  |
| Russula integra | Široko su eliptične, sa stožastim, uglavnom izoliranim bodljama visokim do 1.4 µm, slabo povezanim u snopovima, ali bez pravih grebena ili ponekad s tankim spojnim linijama koje tvore zebrasti uzorak, amiloidne, 8.8-11.2 x 7.4-9 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 40-60 x 10-15 μm, cheilocistide su valjkaste, s tupim vrhom, 70-140 x 8-13 μm, pileipelis se sastoji od tankih, suženih i više ili manje zašiljenih hifa, te rijetkih, dugih i valjkastih ili kratkih i batinastih dermatocistida, višesegmentnih, širokih 4-8 μm, fino inkrustiranih, a kod tipičnih formi i sa primordijalnim hifama; otrusina je žuta (IVc). |  |
| Russula integriformis | Široko su eliptične, prekrivene su tupim, stožastim, gotovo izoliranim bradavicama visokim do 0.6 µm, povezanim rijetkim grebenima koji tvore kratki zebrasti uzorak, amiloidne, 6.6-8.8 x 5.8-7.2 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 45-54 x 10-14 μm, cheilocistide su više ili manje vretenaste, 60-85 x 12-17.5 μm, pileipelis se sastoji od tupih, valjkastih hifa širokih 2-4.2 μm, te valjkastih, inkrustiranih dermatocistida širokih 2.5-7 μm, 0-2-segmentnih; otrusina je žuta do tamnožuta (IVc-d). | |
| Russula intermedia | Gotovo su kuglaste, s prilično velikim su bradavicama ili bodljama visokim 0.6-0.8 µm, povezanim debelim, više ili manje razgranatim grebenima, slabo su amiloidne, 6.4-8.3 x 6.2-7 µm, Qav = 1.1, bazidije su 4-sporne, batinaste, 40-50 x 9.5-12 μm, cheilocistide su batinaste ili sa tupim vrhom, široke 10-14 μm, pileipelis se sastoji od tankih hifa, širokih samo 2-3.2 μm, malo čvornatih blizu spoja segmenata, s blago zadebljanim, glavičastim vrhom, te jednosegmentnih, valjkastih dermatocistida, ponekad stisnutih ispod vrha, širokih 4-8 μm; otrusina je tamnožuta (IVd). |  |
| Russula ionochlora | Široko su eliptične, s malim, manje ili više gustim, bradavicama visokim do 0.5 µm, povezanim i grebene ili lance koji rijetko tvore zebrasti uzorak, 6.4-8 x 4.7-6 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 38-45 x 7-9 μm, cheilocistide su vretenaste, s više su ili manje izraženim vršnim produžetkom, oko 50-80 x 6,5-11 μm, pileipelis se sastoji od robusnih, dobro razgranatih hifa, širokih 5-10 μm, s krathim bazalnim segmentom, dok je vršni relativno izdužen, blago stožast ili šiljast, te više ili manje brojnih, valjkastih do lagano batinastih dermatocistida, općenito bez vršnog produžetka, širokih 5.5-8.5 μm; otrusina je svijetlokrem (IIa). |  |
| Russula laccata | Široko eliptične, sa stožastim je bradavicama visokim do 0.6 µm, prilično povezanim spojnim linijama ili rijetkim gremenima koji tvore gusti mrežasti uzorak, nisu amiloidne, 7-9 x 5.6-7.2 µm, cheilocistide su oko 85 x 13 µm, pileocistide su valjkaste do batinaste, široke su 10-12 µm, pileipelis se sastoji od finih hifa, širokih 2-3 μm, nešto širim prema sredini klobuka, gdje ponekad dosežu do 4 μm, te batinastih ili djelomično valjkastih dermatocistida, koje su ponekad u obliku boce ili vršno sužene poput vrata, širokih 6-9 μm, rijetko su višeegmentne, nisu inkrustirane; otrusina je bjelkasta (Ib). |  |
| Russula laeta | Široko su eliptične, s izoliranim su bodljama visokim do 0.6-1 μm, rijetko povezanim grebenima u kratke lance po 2-3 bodlje koje rijetko tvore zebrasti uzorak, amiloidne, relativno su stabilne veličine u različitim kolekcijama, 7.4-9.2 x 6.4-7.8 μm, 6.8-8.8 x 5.8-7.3 μm, 7.2-9 x 6.3-8 μm, 7.4-9.6 x 6.4-7.8 μm ili 7.2-9 x 6.2-7.2 μm, bazidije su 4-sporne, 38-50 x 10-12 μm, cheilocistide su više ili manje vretenaste, često su s vršnim produžetkom, pileipelis se sastoji od hifa širokih 2-4 μm, rijetko tanjih od oko 1.8-2.5 μm, tupih, suženih u završni vrat, izravno iii nakon zadebljanog segmenta, te dermatocistida, širokih 2.5-4.5 μm, 0-3 segmentnih, sa zadebljanim vrhom od 6-12 μm, izraženo inkrustiranih; otrusina je žuta (IVc). |  |
| Russula langei | Eliptične, s niskim su bradavicama, spojenim grebenima, 7.2-9 x 5.8-7 µm; otrusina je bijela (Ia). | |
| Russula laricina | Široko su eliptične, s tupim, stožastim su bradavicama visokim 0.8-1 µm, djelomično povezanim tankim spojnim linijama ili grebenima koji tvore nepotpuni mrežasti uzorak, 6.5-9.5 x 6-8 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 36-50 x 10-13.5 µm, cheilocistide su vretenaste, sa zaobljenim vrhom, 45-80 x 9-13 µm, pileipelis se sastoji od valovitih hifa, širokih oko 3-5 µm i relativno brojnih dermatocistida, 0-3-segmentnih, najduži segment je valjkast i s više podsegmenata, a najkraći batinast, s trbuhom širokim 4-8 µm, s mjestimičnim izraslinama; otrusina je žuta (IVb-d). |  |
| Russula lepidicolor | Široko su eliptične, s brojnim, tupim, polukuglastim bradavicama visokim 0.37 µm, povezanim grebenima koji tvore djelomični zebrasti ili mrežasti uzorak, amiloidne, 6.5-7.5 x 5.5-6.5 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 30-50 x 8-12 µm, sterigme su duge 4.5-7.5 µm, cheilocistide su batinaste i sa kratkim vršnim produžetkom, 43.5-64 x 8.5-11 µm, pleurocistide su batinaste, s kratkim valjkastim vršnim produžetkom, 52.5-79 x 7.5-13.5 µm, pileipelis se sastoji od horizontalno isprepletenih, višesegmentnih hifa širokih do 3.7 µm, te dermatocistida širokih do 7.5 µm; otrusina je bjelkasta (Ib). | |
| Russula lilacea | Široko su eliptične, s uglavnom izoliranim bodljama visokim do 1.2 µm, ponekad povezanim kratkim grebenima, amiloidne, 7-9 x 6-7 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 30-50 x 9-14 µm, cheilocistide su vretenaste, s vršnim produžetkom, 40-65 x 8-10.5 µm, pileipelis se sastoji od tupih hifa, širokih 3.5-4 μm, te vrlo dugih primordijalnih hifa, širokih 3.5-6 μm, podijeljenih brojnim tupim, podjednakih ili izraženo kratkih segmenata, od kojih su posljednji najbrojniji i karakteristični; otrusina je bijela do bjelkasta (Ia-b). |  |
| Russula livescens | Gotovo su kuglaste do široko eliptične, s ponekad izoliranim bradavicama visokim 0.62 µm, slabo povezanih kratkim grebenima koji tvore djelomični mrežasti uzorak, 6.5-8.5 x 5-6.7 µm, bazidije su 4-sporne, 30-52 x 8.5-11 μ, cheilocistide su uglavnom vretenaste, 70-90 x 7-11 μ, završavaju malim vratom koji postaje sve duži, teži da se nekoliko puta zadebljava (vrh je često u obliku dojke), pileipelis se sastoji od višesegmentnih hifa, s općenito stožastim ili šiljastim vršnim segmentom, širokih 3.7-5-8.5 µm, te tanke dermatocistide, s malim izbočinama ili vršnim izraslinama, sa žućkastim sadržajem; otrusina je svijetlokrem do krem (IIa-b). | |
| Russula luteotacta | Široko su eliptične, s gotovo su izoliranim bradavicama visokim 0.6-0.7 µm, međusobno povezanim kratkim grebenima koji tvore djelomični zebrasti uzorak, 6.4-8.5 x 5.6-6.6 µm, nekad su nešto veće, 7-9 x 6-7.2 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 35-50 x 8-12 μm, cheilocistide su vretenaste ili cilindrične, sa zaobljenim vrhom, široke 8-14 μm, pileipelis se sastoji od tankih, tupih, valjkastih hifa, širokih 2-4 μm, te dugih, nepravilno oblikovanih dermatocistida, koje su mjestimično stisnute poput vrata, širokih 4-8 μm, jednosegmentne ili s rijetkim segmentima; otrusina je bijela (Ia). |  |
| Russula maculata | Gotovo su kuglaste, s tupim, stožastim bradavicama visokim 0.8-1 µm, slabo povezanim grebenima koji tvore djelomični mrežasti uzorak, umjereno su amiloidne, 8-10.4 x 7-9 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 40-55 x 10-14 μm, cheilocistide su vretenaste i sa vršnim produžetkom, 70-100 x 7-16 μm, pileipelis se sastoji od tankih, tupih, valovitih hifa, čvornatih, širokih 2-3.7 μm, te brojnih, valjkastih ili batinastih dermatocistida, djelomično nejasno vretenastih, širokih 4.2-15 μm, 0-2-segmentnih; otrusina je žuta do tamnožuta (IVc-d). |  |
| Russula medullata | Široko su eliptične, sa niskim, izoliranim bradavicama, mjestimično povezanim spojnim linijama, amiloidne, 6.6-8.8 x 5-6.4 µm, bazidije su 30-50 x 7-10 µm, cheilocistide su brojne, batinaste s tupim, 2.5-6 µm širokim vratom, 60-110 x 7-12.5 µm, pleurocistide su pomalo gomoljastog oblika, vrhovi su s malim, oštrim kljunom ili izbočinom, 80-100 x 5-7 µm, pileipelis se sastoji od tupih, razgranatih, ali relativno uskih hifa, širokih 3-5 μm, te rijetkih, valjkastih do vretenastih dermatocistida, širokih 4-8 μm, slabo uočljivih zbog osrednje refraktivnim sadržajem; otrusina je svijetlooker do oker (IIIa-b). |  |
| Russula melitodes | Široko su eliptične, s tupim, stožastim, uglavnom izoliranim bodljama visokim do 1-1.4 µm, najviše mjestimično povezanim u nekoliko kratkih lanaca ili zebrastih spojnih linija, amiloidne, 7.4-10.5 x 6.8-9 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 44-68 x 11-15 µm, cheilocistide su vretenaste ili s vršnim produžetkom, 70-100 x 9-14 μm, pileipelis se sastoji od uskih hifa, širokih 4-5 μm, gotovo valjkastih ili batinastih dermatocistida s trbuhom širokim 5-10 μm, 0-3-segmentnih, s rijetkim, grubim izraslinama, te prosječno nešto debljih, inkrustiranih primordijalnih hifa; otrusina je svijetložuta (IVb). |  |
| Russula melliolens | Gotovo su kuglaste, s vrlo niskim, gotovo nevidljivim bradavicama visokim 0.2-0.4 µm, povezanim tankim spojnim linijama koje tvore dobro razvijeni mrežasti uzorak, 9-11 x 7.7-9.8 µm, nekad su nešto manje, 8-9.8 x 7-8.8 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 45-60 x 9-15 μm, cheilocistide su gotovo vretenaste, relativno uske, s trbuhom širokim 8-12 μm, pileipelis se sastoji od tupih, valjkastih ili vršno blago suženih hifa, širokih 1.8-5 μm, te valjkastih dermatocistida s prilično dugim segmentima, širokih 5-12 μm; otrusina je krem (IIb). |  |
| Russula melzeri | Široko su eliptične, s gustim tupim, stožastim, izoliranim bradavicama visokim do 1.15 μm, povezanim kratkim rijetkim grebenima koji tvore djelomični zebrasti uzorak, amiloidne, 6.6-8.7 x 5.6-7 µm, rijetko su nešto veće, 7-9 x 5.6-7.4 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 30-44 x 10-13 μm, cheilocistide su gotovo vretenaste, 40-80 x 6-12 μm, pileipelis se sastoji od kratkih hifa, širokih 4-10 μm, s tupim, valjkastim vršnim segmentom i zadebljanim bazalnim segmentom, te prilično brojnih, valjkastih, višesegmentnih dermatocistida, širokih 4-8 μm, malo suženih na spoju segmenata; otrusina je oker (IIIb). |  |
| Russula messapica | Široko su eliptične, s bradavicama su visokim do 1 µm, povezanim grebenima koji tvore djelomični mrežasti uzorak, 8.2-10.4 x 6.9-8.8 µm, bazidije su 4-sporne, rjeđe su 2-sporne, batinaste, 31-54 x 12-16 µm, s velikim su i dugim sterigmama, cheilocistide su rijetke, batinaste ili češće vretenaste, obično su bez vršnog produžetka, 52-85 x 9-13 µm, pileipelis se sastoji od tupih, valjkastih hifa, širokih 2.7-4 µm, te rijetkih kratkih, valjkastih ili gotovo batinastih elemenata širokih 2-6 μm, izvana sličnih dermatocistidama, ali slabo uočljivim zbog slabo refraktivnog sadržaja i male velicine; otrusina je žuta (IVc). |  |
| Russula minutula | Široko eliptične do gotovo kuglaste, s niskim, stožastim bradavicama visokim 0.4-0.6 µm, povezanim brojnim grebenima i tankim spojnim linijama koji tvore zebrasti ili mrežasti uzorak, 6.4-8 x 5.6-6.4 µm, ponekad su nešto veće, 6.3-8.2 x 5.5-7.2 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 20-40 x 10-12 μm, cheilocistide su vretenaste, 40-65 x 6-12 µm, pileipelis se sastoji od izrazito kratkih i tupih hifa, širokih 3-5 μm, te kratkih, tupih, valjkastih, višesegmentnih primordijalnih hifa, širokih do 5.5 μm; otrusina je bjelkasta (Ib). | |
| Russula monspeliensis | Široko su eliptične, prekrivene su brojnim izoliranim bradavicama, visokim 0.4-0.6 µm, povezanim najviše po dvije zajedno kratkim grebenima, slabo su amiloidne, 7.2-9 x 5.6-7 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 44-64 x 9-10.4 µm, cheilocistide su vretenaste, bez produžetka, 60-90 x 8.5-14 µm, pileipelis se sastoji od izraženih hifa, s bazalnim segmentom širokim 4-9 μm i tupim vršnim segmentom, te brojnih dermatocistida, širokih 5-9 μm, rijetko su sa vršnim produžetkom ili glavičaste, relativno su kratke i gotovo vretenaste, a dijelom valjkaste i izdužene; otrusina je kremasta (IIb-d). | |
| Russula mustelina | Kuglaste do široko eliptične, sa izoliranim su bradavicama visokim do 0.45 µm, slabo povezanim spojnim linijama koje tvore nepotpuni mrežasti uzorak, slabo su amiloidne, 7-9.7 x 5.8-7.8 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 50-70 x 6-10 μm, cheilocistide su vretenaste, s više su ili manje izraženim vršnim produžetkom, 70-100 x 8-12 μm, pileipelis se sastoji od hifa, vrlo tankih stijenki, s blago zadebljanim bazalnim segmentima, širokih 7-8 μm, te teško uočljivih dermatocistida zbog slabo refraktivnog sadržaja, nepravilno valjkastih, jednosegmentnih, širokoh 4-6 μm; otrusina je krem (IIb). |  |
| Russula nana | Široko su eliptične do jajolike, sa bradavicama su visokim do 0.5 µm, djelomično povezanih grebenima i tankim spojnim linijama koji tvore uglavnom zatvoreni mrežasti uzorak, 7.2-9.7 x 6-8 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 38-52 x 9-12 μm, cheilocistide su vretenaste, s vršnim produžetkom, 50-90 x 7-10.5 μm, pileipelis se sastoji od tupih hifa, djelomično s blago zadebljanim vrhovima, širokih 3.5-5.5 μm, te brojnih, uglavnom valjkastih dermatocistida, 0-2-segmentnih, širokih 4-8.5 μm; otrusina je bijela (Ia). | |
| Russula nauseosa | Široko su eliptične, s tupim, stožastim, izoliranim bradavicama visokim 0.8-1.2 µm, slabo povezanim rijetkim tankim spojnim linijama ili kratkim grebenima, djelomično su amiloidne, 7.8-10 x 6.6-7.8 µm, nekad su nešto manje, 7.2-9 x 6.3-7.4 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 40-55 x 8-13 μm, cheilocistide su široke 7-11.5 μm, pileipelis se sastoji od relativno velikih, razgranatih hifa, širokih 2.5-5 μm, s tupim ili suženim vrhom, ponekad naglo i nakon zadebljanog segmenta, te brojnim dermatocistidama varijabilnog oblika, batinastim ili gotovo vretenastim, s jednosegmentnim, također naglo proširenim vrhom poput zmijske glave, druge su više ili manje valjkaste i višesegmentne, široke 4-9 μm; otrusina je svijetložuta do žuta (IVb-c). |  |
| Russula nigricans | Jajolike do široko eliptične, s niskim su bradavicama visokim do 0.5 µm, povezanim spojnim linijama koje tvore gusti mrežasti uzorak, 7.2-9.2 x 6-7.5 µm, Qav = 1.2, bazidije su 4-sporne, rjeđe su 2-sporne, batinaste, 38-55 x 6-8 µm, sterigme su duge 8-10 µm, cheilocistide su valjkaste do batinaste, 40-70 x 5-7 µm, pleurocistide su 30-55 x 3.4-7 µm, pileipelis se sastoji od hifa, širokih oko 10 μm, promjenjivog oblika, s ujednačenim ili suženim vršnim segmentom; otrusina je bijela (Ia). |  |
| Russula nigrifacta | Široko su eliptične, s niskim, gustim, izoliranim bradavicama visokim 0.2–0.4 μm, povezanim kratkim, tankim spojnim linijama koje tvore mrežasti uzorak, amiloidne, 7.5-8.5 x 5.5-6.5 µm, Q = 1.18-1.51, N = 30, Me = 8.12 x 6.03 µm, Qe = 1.35, bazidije su 4-sporne, valjkaste, usko vretenaste do usko batinaste, 50-79 x 8-11 μm, cheilocistide su valjkaste do usko vretenaste, ponekad su usko batinaste, na vrhu su s tupim dodatkom ili se sužavaju prema vrhu, tankih stijenki, 37-119 x 7-11 μm, pleurocistide su valjkaste do usko batinaste, 15-30 x 4-10 μm, hife pileipelisa blizu ruba klobuka su raspršene, s 1-4 segmenta, vrlo duge, bez dodataka i račvanja na vrhu, 41-235 x 5-9 μm, a hife blizu središta klobuka su valjkaste, na vrhu su tupe ili s blagim suženjem, 1-2-segmentne, 64-220 x 4-7 μm; otrusina je bijela (Ia). | |
| Russula nitida | Široko su eliptične, s gotovo izoliranim su bodljama ili bradavicama visokim 0.6-1.2 µm, mjestimično lančano povezane grebenima koji ponekad tvore djelomični mrežasti uzorak, amiloidne, 8-12 x 6.5-8.2 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 40-55 x 9-13 μm, cheilocistide su vretenaste, široke 6-12 μm, pileipelis se sastoji od tupih dlačica širokih 2.5-4 μm, te cilindručnih do batinastih, neinkrustiranih dermatocistida, s malo segmenata, s trbuhom širokim 4-8.5 μm, sa slabo refraktivnim sadržajem; otrusina je oker do tamnooker (IIIb-c). |  |
| Russula nobilis | Kuglaste do široko eliptične, sa sitnim, stožastim bradavicama visokim do 0.6 µm, donekle povezanih rijetkim grebenima i tankim spojnim linijama koji tvore različito razvijen mrežasti uzorak, 6.7-8.5 x 5.6-6.7 µm, nekad su nešto veće, 7.2-9.2 x 6.2-7.2 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 30-45 x 8-12 μm, cheilocistide su vretenaste, s vršnim produžetkom, 48-90 x 7-12 μm, pileipelis se sastoji od hifa s vrlo tankim stijenkama, širokim 4-6 μm, zaobljenim ili zašiljenim na vrhu, te valjkastih dermatocistida, bez vršnog produžetka, širokih 6-8.5 μm (cromushrooms: spore su (6.8) 7.2 - 8.1 (8.7) × (4.9) 5.3 - 6.2 (6.9) µm, Q = (1.1) 1.2 - 1.4 (1.6), N = 120, Me = 7.6 × 5.8 µm, Qe = 1.3); otrusina je bijela (Ia). |  |
| Russula nuragica | Široko su eliptične, sa izoliranim, stožastim bradavicama visokim do 1 µm i širokim 0.5-0.75 µm, djelomično povezanim grebenima koje tvore djelomični ili potpuni mrežasti uzorak, slabo su amiloidne, 7-10.4 x 6.5-8 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 34-65 x 11-14.5 μm, cheilocistide su vretenaste, trbušaste, na vrhu su sa suženim produžetkom dugim 10-14 μm, 60-120 x 11.5-16.5 μm, pileipelis se sastoji od hifa širokih 2.8-6 μm, te jednosegmentnih, valjkastih, neinkrustiranih dermatocistida, rijetko višesegmentnih, kraćih od 50-80 μm, i dugih do 300 μm, širokih 5-10 μm, djelomicno stisnutih poput vrata, glavičastih ili batinastih; otrusina je svijetložuta (IVb-c). |  |
| Russula nympharum | Široko su eliptične, s izoliranim su bradavicama visokim 0.3-0.6 μm, povezane su s rijetkim do čestim kratkim ili duljim, tankim spojnim linijama, koje su često srasle u kratke lance ili grebene, koji su često razgranati, ali rijetko tvore mrežasti uzorak, amiloidne, 8-10.8 x 6.5-7.9 µm, Me = 9.2 x 7.3 µm, Q = 1.14-1.27, Qav = 1.19, bazidije su 4-sporne, batinaste, 39-62 x 9-14 µm, cheilocistide su batinaste do valjkaste, s tupim vrhovima, s produžetkom dugim 1-10 µm, 15-33 x 3-9 µm, pleurocistide su vretenaste ili rijetko batinaste, s oštrim do oštro zašiljenim vrhovima i s 2-11 µm dugim dodatkom, tankih stijenki, 60-140 x 8-15 µm, hife pileipelisa blizu ruba klobuka su brojne, usko do široko batinaste ili vretenaste, uglavnom s jednim segmentom, ponekad su s 2-3 segmenta, terminali je segment 26-132 x 4-15.5 µm, a hife blizu središta klobuka se vrlo brojne, često su u grozdovima, vrlo su varijabilnog oblika i veličine, dijelom su uske i valjkaste, dijelom slične onima blizu ruba klobuka (batinaste ili vretenaste), ali obično su manje, terminalni je segment 18-119 x 3-10.5 µm; otrusina je svijetložuta (IVb). |  |
| Russula ochroleuca | Široko su eliptične, sa brojnim, stožastim, ponekad tupim bradavicama, a ponekad tankim i šiljastim bodljama visokim do 1 µm, dobro povezanim tankim spojnim linijama koje tvore jasan mrežasti uzorak, amiloidne, 7.2-9.8 x 6.4-8 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 40-56 x 8-13 μm, cheilocistide su vretenaste, s dužim su ili kraćim vršnim produžetkom, s trbuhom koji ne prelazi 10 μm, pileipelis se sastoji od tupih hifa širokih 2-5.7 μm, vrlo dugih, razgranatih, neke od njih prepoznatljive su po finom zlatnožutom pigmentu inkrustacije, također drugih hifa širokih 5-6 μm, s debelim i pomalo zrnastim stijenkama, koje izgledaju poput nejasnih primordijalnih hifa, te rijetkih dermatocistida, širokih 5-7 μm (cromushrooms: spore su (7.2) 7.3 - 8.6 (9.7) × (5.8) 6.2 - 7.1 (8.1) µm, Q = (1.1) 1.14 - 1.3 (1.4), N = 120, Me = 7.9 × 6.6 µm, Qe = 1.2, bazidije su 40-51 × 8-11 µm, N = 9, cheilocistide su 32-53 × 6.2-9.6 µm, N = 15); otrusina je bijela, ali nije kodirana po Romagnesiju. |  |
| Russula odorata | Široko su eliptične, sa zašiljenim, stožastim bradavicama visokim do 0.8 µm, dobro povezanim grebenima koji tvore djelomični mrežasti uzorak, amiloidne, 7-8.8 x 5.6-7.2 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 28-42 x 10-14 μm, cheilocistide su više ili manje vretenaste, kratke, 38-52 x 9-13.5 μm, pileipelis se sastoji od tankih, tupih hifa, širokih 1.8-4 μm, te višesegmentnih, nepravilno valjkastih, neinkrustiranih dermatocistida, širokih 5-8 μm, rijetko su na završnom segmentu široke do 10 μm; otrusina je žuta (IVc). |  |
| Russula olivacea | Široko su eliptične, s tupim, stožastim, uglavnom izoliranim bodljama visokim do 1.3 µm, najviše najviše udvojenim ili mjestimično povezanim kratkim grebenima, amiloidne, 8.5-11.2 x 8-9.2 µm, nekad su nešto manje, 7.5-9.8 x 7.3-8.3 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 40-65 x 10-14 μm, s dugim sterigmama, cheilocistide su vretenaste, široke 9-15 μm, pileipelis je bez dermatocistida ili inkrustiranih hifa, sastoji se od velikih hifa, širokih 4-6 μm, s relativno kratkim segmentima, od kojih je terminalni tup ili blago sužen, ali češće zadebljan, a zatim s proširenjima do 10-12 μm, a dio ovih hifa izgleda kao primordijalne hife, posebno zato što je u nekim slučajevima uočena prisutnost refraktivnog sadržaja; otrusina je žuta (IVc). |  |
| Russula olivascens | Široko su eliptične do jajolike, sa stožastim, uglavnom izoliranim bradavicama, visokim do 1 µm, slabo povezanim kratkim lancima od 2-3 elementa ili kratkim grebenima, nepotpuno su amiloidne, 8-10.2 x 7-8 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 40-58 x 9.5-14 µm, cheilocistide su vretenaste, 60-90 x 7-12 µm, pileipelis se sastoji od batinastih hifa širokih 3-6 µm i tupih primordijlnih hifa širokih 4-6 µm; otrusina je tamnožuta (IVd-e), vrlo rijetko je žuta (IVc). | |
| Russula olivina | Široko su eliptične, s tupim, stožastim ili valjkastim, uglavnom izoliranim bodljama visokim do 1.6 µm, amiloidne, 9-12.8 x 7.4-10.4 µm, ponekad dosegnu 14 x 11.5 µm, bazidije su 2-sporne, batinaste, 37-58 x 9-15 µm, cheilocistide su vretenaste, s dužim su ili kraćim vršnim produžetkom, 45-98 x 9-15.5 µm, pileipelis se sastoji od valjkastih i izraženo tupih hifa širokih 2.5-4 μm, te dermatocistida, valjkastih ili s blago zadebljanim posljednjim segmentom, širokih 4-8 μm, 0-3-segmentnih ili s kraćim segmentima, mjestimično račvastih; otrusina je svijetložuta do žuta (IVb-c). | |
| Russula olivobrunnea | Široko eliptične, sa izoliranim, stožastim bradavicama visokim do 1.6 µm, jako su amiloidne, 9-11.2 x 7.2-9.5 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 37-71 x 13-20 μm, cheilocistide su 65-105 x 10-19 μm, pileipelis se sastoji od tupih, nepravilnih, valovitih hifa širokih 1.5-4 μm, te valjkastih dermatocistida ili s donekle zadebljanim vršnim segmentom, s trbuhom širokim 4-8 μm, 0-4-segmentnih, s velikim brojem izraslina, češće sitnih, ali i većih; otrusina je tamnožuta (IVb). | |
| Russula pallescens | Široko su eliptične do gotovo kuglaste, sa niskim su bradavicama visokim do 0.5 µm, slabo povezanim grebenima koji tvore zebrasti uzorak, 7.2-9 x 6.4-7.4 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 40-58 x 8.5-10.5 μm, cheilocistide su brojne, vretenaste, sa papilom na vrhu, 70-120 x 6-12 μm, pileipelis se sastoji od glomaznih, tupih hifa, širokih 3-8 μm, te brojnih, više ili manje vretenastih dermatocistida, širokih 6-8 μm, često glavičastih na vrhu; otrusina je bijela (Ia). | |
| Russula pallidospora | Kuglaste do široko eliptične, sa sitnim, izoliranim bradavicama visokim do 0.7 µm, povezanim uskim spojnim grebenima koji tvore djelomični mrežasti uzorak, 7.2-9 x 5.9-6.8 µm, nekad su nešto veće, 8-9.6 x 6.7-8 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 48-62 x 8-11 μm, cheiloistide su vretenaste, vrlo izdužene, s trbuhom širokim 7-10.5 μm, pileipelis se sastoji od hifa širokih samo 1.3-2.5 μm, vrlo dugih i sraslih u snopove, te valjkastih, tupih, vrlo dugih dermatocistida, širokih 5-7 μm; otrusina je krem (IIc-d). |  |
| Russula paludosa | Široko su eliptične, sa velikim, stožastim bradavicama visokim 0.8-1 µm, prilično lančano povezanim grebenima koji tvore nejasni, rijetko djelomični mrežasti uzorak, amiloidne, 8-10.4 x 6.4-8.4 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 40-55 x 11-13.5 μm, cheilocistide su vretenaste, s dužim je ili kraćim vršnim produžetkom, 70-140 x 9-14 μm, pileipelis se sastoji od dugih, tupih hifa, s dugim segmentima, nekih blago suženih, širokih 2.5-4 μm, te brojnih, valjkastih dermatocistida, širokih 3.5-6.5 μm, ponekad malo zadebljanih na vrhu, slabo izraženih zbog male veličine i slabo refraktivnog sadržaja, neinkrustiranih; otrusina je oker (IIIb). |  |
| Russula parazurea | Kuglaste do eliptične, sa niskim su bradavicama visokim do 0.7 µm, slabo povezanim grebenima koji tvore djelomični mrežasti uzorak, 6-8.5 x 5-6.4 µm, bazidije su 4-sporne, 34-50 x 7-10 μm, cheilocistide su više ili manje vretenaste, često su s vršnim produžetkom, 50-100 x 8-12.5 μm, pileipelis se sastoji od višesegmentnih hifa, širokih 3.5-8 μm, s vršnim segmentom dugim do 4 μm, te brojnih, jednosegmentnih, uglavnom vretenastih dermatocistida, širokih do 5-9 μm; otrusina je krem (IIb). |  |
| Russula parodorata | Gotovo su kuglaste do široko eliptične, s tupim, stožastim ili polukuglastim su bradavicama visokim 0.6-0.8 µm, povezanim grebenima koji tvore djelomični mrežasti uzorak, 7.3-9.4 x 6.5-8 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 35-52 x 12-16 µm, cheilocistide su gotovo vretenaste, zaobljene na vrhu, rjeđe su sa produžetkom, 55-90 x 8-13 µm, pileipelis se sastoji od tupih hifa, širokih 3-6 µm, te valjkastih ili batinastih dermatocistida, širokih 5-10 µm, 1-3-segmentnih; otrusina je svijetložuta (IVa-b). |  |
| Russula pascua | Široko su eliptične, sa prilično tankim, uglavnom izoliranim i nepravilno raspoređenim bodljama visokim 0.6-0.8 µm, donekle grupiranih u zonama, povezanim rijetkim kratkim grebenima ili tankim spojnim linijama, amiloidne, 7.2-9.8 x 5.3-7.5 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 44-56 x 10-12.5 μm, cheilocistide su vretenaste, 70-95 x 9-11 μm, pileipelis se sastoji od tupih, valjkastih hifa širokih 3.5-5 μm, te višesegmentnih i blago račvastih dermatocistida, s trbuhom širokim 5-8 μm, sa srednje dugim segmentima, ponekad proširenim u vršnom segmentu, neinkrustiranih; otrusina je oker do tamnooker (IIIb-c), rijetko je svijetložuta (IVa). |  |
| Russula pectinata | Široko su eliptične, sa stožastim su bradavicama visokim do 0.75 µm, slabo povezanim kratkim grebenima i tankim spojnim linijama koji ponekad tvore djelomični zebrasti uzorak, amiloidne, 6.5-7.7 x 5.3-5.7 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 35-60 x 8.5-11.5 µm, cheilocistide su vretenaste, 57-80 x 7.5-9 µm, vršno sužene ili s malim produžetkom, pileipelis se sastoji od tupih hifa, prilično vitkih, širokih 2.5-4.5 µm, malo su suženih na vrhu, te šiljastih dermatocistida, širokih 4-5 µm (cromushrooms: (6.4) 6.5 - 7.3 (7.7) × (4.6) 5.1 - 6.1 (6.8) µm, Q = (1.1) 1.15 - 1.3 (1.4), N = 120, Me = 6.9 × 5.5 µm, Qe = 1.2, bazidije su 43-49 × 8.7-10.7 µm, N = 11, cheilocistide su 55-77 × 6-10 µm, N = 7); otrusina je krem do tamnokrem (IIb-d). |  |
| Russula pectinatoides | Široko su eliptične, sa šiljastim, stožastim ili polukuglastim bodljama visokim 0.75-1 µm, slabo povezanim vrlo kratkim grebenima ili rijetkim tankim i kratkim spojnim linijama koji ponekad tvore nepotpuni zebrasti uzorak, slabo su amiloidne, 6.7-8.7 x 5.2-7.5 µm, bazidije su 4-sporne, 36-52 x 8.5-11.5 µm, cheilocistide su u obliku cigare, 65-110 x 7-11.5 μm, često su s malom vršnom izbočinom, pileipelis se sastoji od razgranatih hifa, tupih ili suženih na vrhu, te rijetkih, uskih dermatocistida, 30-35 x 3-5.7 μm, koje često završavaju s vrlo malom izbočinom; otrusina je krem do svijetlooker (IIc-IIIa). |  |
| Russula pelargonia | Široko su eliptične, s više ili manje šiljastim, stožastim bradavicama visokim do 1 µm, prilično povezanim spojnim grebenima koji tvore djelomični ili nejasni mrežasti uzorak, amiloidne, 7-9 x 5.7-7 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 32-44 x 9-12 μm, cheilocistide su vretenaste, 40-65 x 9-12,5 μm, pileipelis se sastoji od jednosegmentnih, tupih hifa, širokih 2.5-4.6 μm, te valjkastih, jednosegmentnih ili višesegmentnih dermatocistida, širokih 6-9 μm; otrusina je svijetlokrem do krem (IIa-b). |  |
| Russula persicina | Široko su eliptične, s tupim, stožastim bradavicama visokim 0.4-0.8 µm, donekle lančano povezanim kratkim grebenima i rijetkim spojnim linijama koji tvore zebrasti uzorak, amiloidne, 6.6-8.6 x 5.4-7 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 40-52 x 7,5-11 μm, cheilocistide su brojne, glomazne, 50-140 x 10-13 μm, pileipelis se sastoji se od jednosegmentnih, tupih hifa, širokih 2-4 μm, te brojnih, valjkastih ili batinastih dermatocistida, mjestimično stisnutih poput vrata, širokih 4-12 μm (cromushroomas: (6.4) 6.8 - 8.2 (8.7) × (4.7) 5.5 - 6.7 (7.5) µm, Q = (1.1) 1.13 - 1.3 (1.5), N = 120, Me = 7.5 × 6.1 µm, Qe = 1.2, bazidije su 42-49 × 7.6-10.5 µm, N = 8, cheilocistide su 50-84 × 8-12 µm, N = 10); otrusina je krem (IIc). |  |
| Russula postiana | Gotovo su kuglaste, s izoliranim su bradavicama, 8.4-11 x 7.5-10 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 55-70 x 12-15 µm, cheilocistide su vretenaste i uglavnom šiljaste na vrhu, 45-90 x 6-12 μm, pleurocistidije su sličnog oblika, 60-95 x 7-16 μm, pileipelis se sastoji od pretežno batinastih do glavičastih hifa, širokih 3-7 μm, često razgranatim i višesegmentnih, te valjkastih do blago batinastih, uglavnom višesegmentnih primordijalnim hifa, širokih 3-5 μm, prekrivenih kristalima na vrhu; otrusina je tamnožuta (IVd). | |
| Russula praetervisa | Široko su eliptične, sa stožastim su bradavicama visokim do 1 µm, prilično povezanim više ili manje dugim i razgranatim grebenima i tankim spojnim linijama koje tvore djelomični mrežasti ili zebrasti uzorak, 7-8.5 x 5.6-7 µm, ponekad su nešto veće, 7.8-9.6 x 6.3-7.2 µm, bazidije su 4-sporne, 44-56 x 8-12 μm, cheilocistide su vretenaste, s različitim produžetkom, ponekad su malo deformirane ili promjenjive veličine, 60-86 x 8-10.5 μm, pileipelis se sastoji od tupih, valjkastih hifa, širokih 2.5-5 μm, te dobro definiranih, razgranatih, stožastih dermatocistida, često s vršnim produžetkom, širokih 5-7 μm; otrusina je krem do tamnokrem (IIc-d). |  |
| Russula prinophila | Gotovo su kuglaste, sa bradavicama visokim do 1 µm, povezanim grebenima koji tvore djelomični mrežasti ili rjeđe zebrasti uzorak, amiloidne, 8-10.4 x 7.2-8.8 µm ili nešto manje, 7.5-9 x 7.2-8.2 µm, bazidije su 4-sporne, vrlo su trbušaste, 37-54 x 13-18 μm, cheilocistide su vretenaste, 50-75 x 6.5-11 μm, pileipelis se sastoji od izduženih, vijugavih hifa širokih 4-6 μm i valjkastih, neinkrustiranih dermatocistida, neupadljivih zbog veličine i samo djelomično refraktivnog sadržaja, 0-2-segmentnih, ponekad s malim izraslinama, širokih 2.5-9 μm; otrusina je tamnožuta (IVb-c). | |
| Russula pseudoaeruginea | Široko eliptične, s relativno je velikim bradavicama visokim do 0.7 µm, prilično povezanim grebenima koji tvore nepotpuni mrežasti ili zebrasti uzorak, 6.3-8.5 x 5.6-7 µm, bazidije su 4-sporne, 35-55 x 7-10.5 μm, cheilocistide su vretenaste sa vršnim produžetkom, 60-90 x 7-13 μm, pileipelis se sastoji od krupnih hifa, širokih 4-10 µm, s kratkim, zadebljanim ili ekscentričnim bazalnim segmentima, a dužim i tanjim vršnim segmentima, ponekad nejasno šiljastim, te jednosegmentnih dermatocistida, više ili manje kratkih, širokih 5-9 μm; otrusina je krem do tamnokrem (IIc-d). |  |
| Russula pseudodelica | Široko su eliptične, s prilično brojnim, polukuglastim, izoliranim bradavicama visokim do 1.25 x 0,87 µm, slabo amiloidne, 8-9.2 x 6.2-6.7 µm, bazidije su široke 7-8 µm, cheilocistide su brojne, široke 7-9 µm, vrlo duge, vretenaste, često su vršno sužene u vrat, pileipelis se sastoji od tankih hifa, širokih 1-3 μm, dok dermatocistide nisu primjećene s potpunom sigurnošću; otrusina je krem do oker (vjerojatno IId-IIIa). | |
| Russula pseudoimpolita | Široko su eliptične, sa stožastim bradavicama visokim 0.6-1.2 µm, djelomično povezanim grebenima koji tvore nepotpuni mrežasti uzorak, 7-8.8 x 6-7.2 µm, nekad su nešto manje, 6.4-8 x 5.6-6.4 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 34-46 x 10-14 µm, cheilocistide su vretenaste do batinaste, rijetko su sa vršnim produžetkom, 48-74 x 7-13 µm, pileipelis se sastoji od uglavnom velikih hifa, širokih 4-7, te višesegmentnih, valjkastih dermatocistida; otrusina je svijetložuta (oko IVb). | |
| Russula pseudointegra | Gotovo su kuglaste, s niskim, tupim, stožastim bradavicama visokim do 0.5 µm, minimalno povezanim tankim spojnim linijama koje tvore nepotpuni mrežasti uzorak, amiloidne, 7-8.8 x 6.4-7.6 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 40-50 x 10-13 μm, cheilocistide su vretenaste, 50-100 x 9-14 μm, pileipelis se sastoji od tankih, tupih hifa, širokih 1.8-3.2 μm, te primordijalnih hifa, skupljenih u male, višesegmentne snopove, vrlo dugih i tankih, širokih 2.5-4 μm, a ponekad i drugih, vrlo tankih rijetkih hifa, sa zadebljanim vrhovima; otrusina je svijetložuta (IVb). |  |
| Russula pubescens | Široko su eliptične, sa stožastim su bradavicama ili tankim bodljama visokim do 0.8 µm, povezanim tankim grebenima i tankim spojnim linijama koje tvore djelomični mrežasti uzorak, koji nije gust, nekad su s potpunim mrežastim uzorkom, a rjeđe su s izoliranim bradavicama, amiloidne, 8.4-12 x 6.7-9.3 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 42-55 x 9-15 µm, cheilocistide su s dužim ili kraćim vršnim produžetkom, 53.5-86 x 8-13 µm, pileipelis se sastoji od tupih, valjkastih hifa, širokih 3-5 µm i vrlo dugih primordijalnih hifa, sa prilično dugim segmentima, s trbuhom širokim 4.5-7 µm, vrh je uvijek tup; otrusina je tamnooker do svijetložuta (IIIc-IVa). | |
| Russula puellaris | Široko su eliptične, s gotovo su izoliranim bradavicama visokim 0.6-1 µm, rijetko povezanim grebenima ili tankim spojnim linijama, koje su malobrojne i razgranate, 7-9 x 5.7-7.2 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 34-50 x 11.5-16 μm, cheilocistide su uglavnom batinaste, s malim produžetkom ili papilom na vrhu, 50-74 x 10-15 μm, pileipelis se sastoji od hifa širokih 2-4 μm, te valjkastih ili djelomično batinastih dermatocistida širokih 4-7 μm, 0-2-segmentnim; otrusina je krem (IIc). |  |
| Russula puellula | Široko su eliptične, s tupim, niskim bradavicama visokim 0.4-0.6 µm, dobro povezanim tankim spojnim linijama i tankim, više ili manje razgranatim grebenima koji tvore mrežasti uzorak, amiloidne, 6.2-7.4 x 5-6 µm, nekad su nešto veće, 6.5-8 x 5.6-6.5 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 30-42 x 8-11 µm, cheilocistide su vretenaste, 40-70 x 7-10 µm, pileipelis se sastoji od vrlo tankih, tupih hifa, širokih 2-3 µm, te valjkastih, višesegmentnih dermatocistida, širokih samo 3.5-7 µm, rijetko s malim vršnim izraslinama; otrusina je krem (IIb). |  |
| Russula queletii | Skoro su kuglaste do široko eliptične, sa izoliranim, tupim, stožastim bodljama visokim 0.8-1.2 µm, rijetko su po dvije spojene zajedno, 7.3-9.8 x 6-8.2 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 38-56 x 9.5-13 μm, cheilocistide su vretenaste, s vršnim produžetkom, 60-120 x 10-15 μm, pileipelis se sastoji od tupih hifa, širokih 2-4 μm, te brojnih, valjkastih ili vršno zadebljanih dermatocistida, jednosegmentnih ili višesegmentnih, uglavnom bez vršnog dodataka, širokih 4.5-9 μm; otrusina je krem do tamnokrem (IIc-d). |  |
| Russula quercilicis | Široko su eliptične, prekrivene su sa bodljama visokim najviše 0.65 µm, povezanim grebenima i tankim spojnim linijama koji tvore djelomični mrežasti uzorak, amiloidne, 8-10.4 x 6.8-8.5 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 40-64 x 11-18 μm, cheilocistide su vrlo brojne, valjkaste do batinaste, često su zašiljene na vrhu, 60-115 x 8-12 μm, pileipelis se sastoji od pomalo čvornatih, valovitih hifa, te jednosegmentnih, valjkastih ili djelomično batinastih dermatocistida, s dugim i tankim vršnim produžetkom, širokih 5.5-18 μm; otrusina je žuta (IVc). | |
| Russula raoultii | Široko su eliptične, s tupim, stožastim bradavicama visokim do 0.5 µm, povezanim tankim spojnim lijama koje tvore gotovo potpuni mrežasti uzorak, amiloidne, 7-8.5 x 5.5-6.5 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 30-44 x 6-11 μm, cheilocistide su brojne, vretenaste, 50-90 x 6.8-13 μm, pileipelis se sastoji od razgranatih hifa, suženih na vršnom segmentu, širokih 3-5.8 μm, te brojnih jednosegmentnih, više ili manje batinastih dermatocistida, širokih 5-9.5 μm; otrusina je bijela (Ia). |  |
| Russula recondita | Jajolike do široko eliptične, prozirne, sa izoliranim su bradavicama visokim do 0.8–1.3 µm, donekle povezanim spojnim linijama, amiloidne, 7-8.5 x 6-7 µm, Me = 7.5 x 6 µm, Q= 1.15–1.35; Qav= 1.25; N = 22, bazidije su 4-sporne, batinaste, 43–46 × 9–11 µm, cheilocistide su vretenaste, rijetko su cilindrične, na vrhu su tupe, sa dodatkom dugim 5–9 µm, 30-70 x 5-8 μm, hife pileipelisa blizu ruba klobuka su vretenaste do oblika uske boce, tankih stijenki, 38–50 × 3–5 µm, a hife blizu sredine klobuka su vretenaste do oblika uske boce, tankih stijenki, 25–40 × 4–5 µm; otrusina je krem do tamnokrem (IIc-d). |  |
| Russula renidens | Široko su eliptične, sa grupiranim ili gotovo izoliranim bradavicama visokim do 0.5 µm, donekle povezanim grebenima, 7.2-8.8 x 5.4-7 µm, bazidije su 4-sporne do rijetko 2-sporne, s vrlo dugim sterigmama, 37-50 x 10-13 μm, cheilocistide su nepravilno batinaste, više su ili manje trbušaste, 65-108 x 8-14 μrn, pileipelis se sastoji od tupih hifa, širokih 3-4 μm, te nepravilnih dermatocistida, nekih nejasno valjkastih, drugih više ili manje batinastih, s ponekad dobro razvijenim vršnim produžetkom, širokih 4.5-12 μrn, 0-2-segmentnih, bez inkrustacija; otrusina je krem do tamnokrem (IIb-d). | |
| Russula rhodomelanea | Široko su eliptične ili jajolike, s tupim, stožastim bradavicama visokim do 1.2 μm, dobro povezanim tankim spojnim linijama koje tvore razvijeni i gusti mrežasti uzorak, amiloidne, 7.4-9.5 x 6-7.8 μm, nekad su nešto manje, 7.2-9 x 6-7.4 μm, bazidije su 4-sporne, batinaste, duljine 36-56 x 9-12 μm, cheilocistide su brojne, vretenaste ili batinaste, uglavnom bez vršnog produžetka, 50-115 x 6-14 μm, pileipelis se sastoji od suženih, ali ne zašiljenih, čvornatih, valovitih i mjestimično zadebljanih hifa, širokih 3-4.2 μm, te brojnih dermatocistida, jednosegmentnih i batinaste ili s 3-4-segmentnih i nepravilno valjkastih, često stisnutih poput vrata ili glavičastih na vrhu, ponekad račvastih, širokih 5.5-10 μm; otrusina je bijela (Ia). | |
| Russula rhodopus | Gotovo su kuglaste, sa stožastim do polukuglastim su bradavicama visokim do 0.6 µm ili malo višim, prilično povezanim grebenima koji tvore djelomični mrežasti uzorak, 7.2-9 x 6.3-7.2 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 38-50 x 9-11,5 μm, cheilocistide su vretenaste, s različitim vršnim produžetkom, 50-100 x 8-11 μm, pileipelis se sastoji od hifa, širokih 2.2-4.6 μm, vrlo tupih ili nejasno glavičastih, s refraktivnom stijenkom, te brojnih, jednosegmentnih, nepravilno valjkastih ili batinastih dermatocistida, ponekad naglo zadebljanih, rijetko račvastih, širokih 3.8-8 μm; otrusina je krem do oker (IIc-IIIb), čuvanjem izblijedi. |  |
| Russula risigallina | Široko su eliptične, s uglavnom izoliranim bodljama visokim do 1 µm, ponekad s nekoliko kratkih grebena, amiloidne, 7-9 x 5.8-7.5 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 35-43 x 7-11 μm, cheilocistide su vretenaste, uske, s trbuhom širokim 7-10 μm, tupim vrhom, s kratkim produžetkom ili papilom, pileipelis se sastoji od kratkih, batinastih hifa, širokih do 6 μm, te tupih, valjkastih, višesegmentnih primordijalnih hifa, širokih 4-6 širokih, relativno rijetkih i koje ne teze združivanju u snopove; otrusina je tamnožuta (IVd-e). |  |
| Russula rivulicola | Gotovo su kuglaste do široko eliptične, prekrivene su bradavicama visokim do 0.8 µm, povezanim grebenima koji tvore djelomični mrežasti uzorak, amiloidne, 7.3-8.8 x 6-7.4 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 37-54 x 8-12 μm, cheilocistide su vretenaste, sa većim ili manjim produžetkom na vrhu, 40-80 x 9-14 μm, pileipelis se sastoji od valjkastih ili djelomično suženih, vitkih hifa, širokih 2.5-4 μm, te batinastih, neinkrustiranih dermatocistida, jednosegmentnih ili višesegmentnih, s trbuhom širokim 6-14 μm; otrusina je oker (IIIb), a po Ruotsalainenu i Vaurasu krem (IIc). | |
| Russula robertii | Široko su eliptične, s gotovo stožastim, djelomično izoliranim bradavicama ili bodljama visokim 0.6-0.8 µm, donekle povezanim spojnim linijama koje tvore djelomični do jasni mrežasti uzorak, umjereno su amiloidne, 8.4-10.4 x 6.4-7.8 µm ili 8.5-10.4 x 6.7-8.5 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 35-46 x 10-13 μm, cheilocistide su više ili manje sužene, široke 10-12 μm, pileipelis se sastoji od vrlo tupih hifa, širokih 3-4.5 μm, te djelomično valjkastih, batinastih ili gotovo vretenastih dermatocistida, s jasnim produžetkom na vršnom segmentu, podijeljenih na nekoliko dugih segmenata, uglavnom 0-1-segmentnih, s trbuhom širokim 5-12 μm; otrusina je tamnokrem (IId). |  |
| Russula romellii | Široko su eliptične, s više ili manje je oštrim stožastim bradavicama visokim do 1 µm, rijetko više, djelomično povezanim grebenima koji tvore prilično gusti i uglavnom zatvoreni mrežasti uzorak, djelomično su amiloidne, 7.2-9.6 x 5.6-7.2 µm, bazidije su 4-sporne, više su ili manje batinaste, 35-55 x 10-13 μm, cheilocistide su vretenaste, s dužim su ili kraćim vršnim produžetkom, 60-90 x 8-12 μm, pileipelis se sastoji od dobro razgranatih hifa, sa suženim ili djelomično zašiljenim vrhom, širokim 3-5 μm, te valjkastih, tankih i raspršenih dermatocistida, s trbuhom od samo 4-7 μm, s neprozirnim sadržajem; otrusina je tamnožuta (IVd). |  |
| Russula rosea | Gotovo su kuglaste do široko eliptične, sa sitnim, polukuglastim bradavicama visokim do 0.6 µm, povezanim grebenima i tankim spojnim linijama koje tvore zatvoreni mrežasti uzorak, amiloidne, 7.2-9 x 6.4-7.4 µm ili 6.7-9 x 6.4-8 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 38-50 x 9-12 μm, cheilocistide su valjkaste, s vršnim produžetkom, 60-110 x 9-14 μm, pileipelis je miješane strukture, sastoji se od više ili manje vijugavih, umjereno širokih, kratkih hifa, te primordijalnih valjkastih hifa, s tupim krajevima, širokih 3.2-4.5 μm, te rijetkih dermatocistida, teško uočljivih zbog slabo refraktivnog sadržaja (cromushrooms: (7) 7.2 - 9 (10.1) × (5.8) 6.8 - 8.3 (8.9) µm, Q = 1 - 1.2 (1.3), N = 120, Me = 8.1 × 7.4 µm, Qav = 1.1); otrusina je svijetlokrem (IIa). |  |
| Russula roseipes | Široko su eliptične, s bradavicama visokim 0.6-1 µm, povezanim vrlo debelim ili lančanim grebenima koji tvore zebrasti ili djelomični mrežasti uzorak, amiloidne, 7.5-9 x 6-7.2 µm, ponekad su nešto veće, 8-10.2 x 6.7-7.8 µm, bazidije su 4-sporne, 40-54 x 11-14 μm, cheilocistide su rijetke, vretenaste do batinaste, 50-80 x 10-16 μm, rijetko su s vršnim produžetkom, pileipelis se sastoji od tupih hifa, širokih 2.5-5 μm, blago zadebljanih na vrhu, s relativno kratkim segmentima, te ogromnih, vrlo tupih primordijalnih hifa, širokih 6-10 μm; otrusina je žuta do tamnožuta (IVc-d). | |
| Russula roseoaurantia | Široko su eliptične do jajolike, sa sitnim bradavicama visokim oko 0.6 μm, slabo povezanim više ili manje razgranatim grebenima koji ponekad tvore djelomični mrežasti uzorak, amiloidne, 7.2-8.8 x 6.4-7.2 µm, ponekad su nešto veće, 8-9.6 x 6.4-8 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 34-50 x 10.5-14 μm, cheilocistide su rijetke, batinaste, s tupim vrhom, 52-70 x 9-11 μm, pileipelis se sastoji od više ili manje valjkastih do jasno, batinastih hifa, širokih 3.5-8 μm, te primordijalnim hifama skupljenim u čuperke, vrlo dugih, širokih 5-7 μm, s vrlo nejednakim segmentima, uglavnom kratkih, vršni segment je uglavnom naglo sužen i tup; otrusina je bijela do bjelkasta (Ia-b). |  |
| Russula roseonigra | Gotovo su kuglaste do široko eliptične, sa niskim, vrlo gustim, izoliranim bradavicama visokim 0.2-0.8 μm, povezanim kratkim, tankim spojnim linijama koje tvore mrežasti do zebrasti uzorak, 7.5-8.5 x 6-7 µm, Q = 1.19-1.3, bazidije su 4-sporne, usko batinaste, 39-56 x 9-12 μm, cheilocistide su valjkaste do usko vretenaste, na vrhu su s jednim dodatkom ili suženjem, rijetko su s dvostrulim dodatkom ili donekle račvaste, tankih stijenki, 55-98 x 6-9 μm, pleurocistide su valjkaste do usko vretenaste ili usko batinaste, 33-55 x 5-9 μm, hife pileipelisa blizu ruba klobuka su raspršene, rijetke, valjkaste do šiljaste, blago savitljive, s 1–3 ekscentrična dodatka ili jednim i dvostrukim ekscentričnim dodatkom na vrhu, ponekad se sužavaju prema vrhu ili čak račvaju, 36-123 x 5-8 μm, a hife blizu središta klobuka su sličnog oblika, s 1-2 ekscentrična dodatka, 35-85 x 4-6 μm; otrusina je bijela (Ia). | |
| Russula rubra | Gotovo su kuglaste, s polukuglastim, ponekad gotovo izoliranim bradavicama visokim 0.4-0.5 µm, donekle povezanim ponekad dugim i razgranatim grebenima koji tvore zebrasti do djelomični mrežasti uzorak, amiloidne, 6.4-9 x 6.5-7.6 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 38-54 x 9-11.5 μm, cheilocistide su brojne, vretenaste, s vršnim produžetkom, široke do 13 μm, pileipelis se sastoji od često tankih hifa, širokih 2.6-6.3 μm, te brojnih višesegmentnih, uglavnom tupo valjkastih ili djelomično batinastih, inkrustiranih dermatocistida, prilično varijabilne veličine i oblika, s trbuhom širokim 5.5-10 μm; otrusina je oker do tamnooker (IIIb-c). |  |
| Russula rubroalba | Široko su eliptične, s tupim, stožastim bradavicama visokim do 0.6 µm, rijetko povezanim grebenima koji tvore prilično veliki i zadebljani mrežasti uzorak, umjereno su amiloidne, 6.5-8.3 x 6-7 µm ili 6.4-8.6 x 5.6-7.3 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 35-56 x 8-12 μm, cheilocistide su valjkaste ili vretenaste, približno su iste debljine, pileipelis se sastoji od razgranatih dlačica, suženih ili više ili manje zašiljenih na vrhu, širokih 4-5 μm, te vrlo rijetkih ili brojnih valjkastih, tupih dermatocistida, 0-2-segmentnih, širokih 4-7 μm; otrusina je tamnožuta (IVd). |  |
| Russula rutila | Široko su eliptične, sa stožastim su bodljama visokim do 1 µm, sporadično povezanim grebenima i tankim spojnim linijama, slabo su amiloidne, 7.5-10 x 6.4-8 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 30-53 x 11-14 µm, cheilocistide su manje ili više vretenaste i sa vršnim produžetkom, 60-100 x 11-14 µm, pileipelis se sastoji od jednosegmentnih, više ili manje valjkastih, tupih ili kljunastih hifa, širokih 2-5 μm, te brojnih, valjkastih ili kratko batinastih, inkrustiranih dermatocistida, višesegmentnih, s trbuhom širokim 4.5-10 μm; otrusina je žuta (IVc). |  |
| Russula saliceticola | Široko su eliptične, izdužene, sa gustim, izoliranim ili pomalo sraslim bradavicama visokim 0.5-1 µm, donekle povezanim spojnim linijama koje tvore više ili manje jasni mrežasti uzorak, amiloidne, 7.8-11.2 x 6.6-8 µm, Q = 1.1-1.5, Qav = 1.23, bazidije su 4-sporne, 42-68 x 9-14 µm, cheilocistide su malobrojne, više su ili manje vretenaste, rijetko su s vršnim produžetkom, 56-98 x 8-11.5 µm, pileipelis se sastoji od tupih, valjkastih hifa, širokih 3-5 μm, te dugih, valjkastih ili s blago zadebljanih dermatocistida, sirokih 5-10 μm, 0-2-segmentnih, ponekad su s malim izraslinama, nisu inkrustirane, sadržaj je normalno refraktivan; otrusina je oker (IIIb). | |
| Russula sanguinea | Jajolike do široko eliptične, sa bodljama visokim do 0.8 µm, donekle povezanim grebenima i spojnim linijama koje tvore zebrasti uzorak, amiloidne, 7.2-9.6 x 6.3-7.4 µm, ponekad su nešto manje, 6.6-8.8 x 5.6-7.2 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 40-54 x 9-12 μm, cheilocistide su vretenaste, s vršnim produžetkom, s trbuhom širokim do 16 μm, pileipelis se sastoji od tupih, tankih hifa, širokih 2.2-3.4 μm, te vrlo dugih, valjkastih, često u obliku boce ili glavičastih, jednosegmentnih dermatocistida, od kojih su najveće višesegmentne, širokih 4-8 μm (cromushrooms: spore su (6.6) 6.8 - 8 (9.6) × (5.2) 5.7 - 6.9 (7.9) µm, Q = (1) 1.1 - 1.3 (1.5), N = 120, Me = 7.3 × 6.3 µm, Qe = 1.2, bazidije su 43-52 x 8.3-12.7, N = 3); otrusina je tamnokrem (IId). |  |
| Russula sapinea | Široko su eliptične, s gotovo izoliranim bradavicama visokim do 1.2 µm, djelomično lančano povezanim spojnim linijama koje rijetko tvore nepotpuni mrežasti uzorak, 8.5-11 x 6.7-8.8 µm, rijetko su nešto manje, 8-10.4 x 6.5-8.4 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, vrlo glomazne, 38-64 x 12-16 µm, cheilocistide su rijetke, vretenaste, 55-76 x 9.5-12 µm, pileipelis se sastoji od valovitih hifa, širokih 2.5-5 µm i valjkastih, višesegmentnih dermatocistida, širokih 5-8 µm, s umjereno refraktivnim sadržajem, nisu inkrustirane; otrusina je tamnooker (IIIc). |  |
| Russula sardonia | Široko su eliptične, sa tupim, stožastim bradavicama visokim do 0.7 µm, djelomično povezanim grebenima koji tvore djelomični mrežasti uzorak, 7.2-9 x 5.8-7.6 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 35-52 x 8-11.5 μm, cheilocistide su brojne, vrlo duge, vretenaste, s kraćim su ili dužim vršnim produžetkom, 8-12 μm, pileipelis se sastoji od tupih hifa, širokih 2.8-4 μm, te nepravilno valjkastih, jednosegmentnih dermatocistida, širokih 3.3-6 μm; otrusina je krem do tamnokrem (IIc-d). |  |
| Russula seperina | Široko su eliptične, s prilično tankim, tupim, stožastim bradavicama visokim do 0.8 µm, donekle lančano povezanim grebenima koji tvore zebrasti uzorak, amiloidne, 7.8-9.7 x 6.5-8 µm, bazidije su 4-sporne, vitke, batinaste, 40-60 x 9-12 μm, cheilocistide su vretenaste, često su višestrulo stisnute poput biserne ogrlice, 55-90 x 8-13.5 μm, pileipelis se sastoji od tankih hifa, širokih 2.5-5 μm, te rijetkih, tupih, valjkastih, relativno dugih, uskih dermatocistida, rijetko su sa segmentima, širokih 3-6 μm, više su ili manje jasno inkrustiranih (cromushrooms: spore su (7.6) 7.7 - 8.8 (9.6) × (6) 6.4 - 7.6 (8.1) µm, Q = (1) 1.1 - 1.3 (1.4), N = 120, Me = 8.2 × 6.9 µm, Qe = 1.2, bazidije su 39-46 × 9.4-12.4 µm, N = 5); otrusina je žuta, rijetko je tamnožuta (IVc-d). |  |
| Russula sericatula | Široko su eliptične, s izoliranim, tankim bodljama visokim do 1.2 µm, rijetko grupirane u kratke lance, bez jasnih su grebena, djelomično amiloidne, 7.2-9 x 6-7.2 µm, poneke veće dosegnu 9.8 x 8 µm, bazidije su 4-sporne, 35-55 x 9-12.5 µm, cheilocistide su više ili manje vretenaste, s vršnim produžetkom, 50-90 x 8-12 μm, pileipelis se sastoji od savitljivih hifa, s kraćim ili dužim segmentima, širokih 2-3.5 μm, s čestim različito širokim zadebljanjima, posebno posljednji ili pretposljednji segment, fino inkrustriranih, te slabo razlučivim primordijalnim hifama, obično širokim do 4-4.5 μm, mjestimično s vretenastim proširenjima; otrusina je svijetložuta (IVb). | |
| Russula silvestris | Široko su eliptične, s velikim, stožastim bradavicama visokim 1-1.2 µm, povezanim spojnim linijama koje tvore nepotpuni mrežasti uzorak, 7.2-9.8 x 6.2-7.8 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 40-55 x 10-12 μm, cheilocistide su tupe ili s vršnim produžetkom, približno su iste debljine, pileipelis se sastoji od tankih, jednosegmentnih hifa, širokih 2-4 μm, te valjkastih ili batinastih dermatocistida, 0-1-segmentnih, širokih 7-9 μm; otrusina je bijela (Ia). |  |
| Russula solaris | Široko su eliptične, s izoliranim su bodljama visokim 0.5-1 µm, 7-9 x 5.5-7.2 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 30-44 x 9-11.5 μm, cheilocistide su vretenaste, s trbuhom širokim do 14 μm, pileipelis se sastoji od tupih, fleksibilnih, vrlo tankih hifa, širokih 1.5-3.4 μm, sa dugim segmentima, te tupih, valjkastih, višesegmentnih dermatocistida, širokih 4-8 μm (cromushrooms: (7) 7.1 - 8.5 (9.2) × (5.4) 5.9 - 6.8 (7.8) µm, Q = (1) 1.1 - 1.3 (1.4), N = 120, Me = 7.7 × 6.4 µm, Qav = 1.2, bazidije su 38-45 × 8-10 µm, N = 8, cheilocistide su široke široke 8.9-10.4 µm); otrusina je krem (IIb-c). |  |
| Russula sororia | Gotovo su kuglaste do široko eliptične, s niskim, tupim bradavicama visokim 0.3-0.45 µm, rijetko su povezane kratkim spojnim linijama, bez grebena, amiloidne, 7-8.8 x 5.7-7 µm, bazidija su 4-sporne, batinaste, 40-60 x 8-10.5 μm, cheilocistide su vretenaste, s većim su ili manjim vršnim produžetkom, s trbuhom koji ne prelazi 10-11 μm, pileipelis se sastoji od nakupina tupih hifa, širokih 3-4 μm, te stožastih dermatocistida, često s vršnim produžetkom, širokim 4-6 μm, sa slabo refraktivnim sadržajem; otrusina je krem (IIc). |  |
| Russula sphagnophila | Široko su eliptične, s brojnim, niskim, stožastim ili polukuglastim bradavicama viskim 0.75 µm, povezanim brojnim grebenima koji tvore gotovo potpuni mrežasti uzorak, nepotpuno amiloidne, 8.5-10.2 x 6.5-7.5 µm, bazidije su 34-40 x 10.5-11 µm, cheilocistide su gotovo vretenaste, 55-100 x 8-10 μm, vršno zaobljene ili sužene u više ili manje izražen vrat, pileipelis se sastoji od usko batinastih, neinkrustiranih dermatocistida, širokih 4-8 μm; otrusina je krem do tamnokrem (IIc-d). |  |
| Russula stenotricha | Široko eliptične, sa bradavicama visokim do 0.75 µm, povezanim kratkim ili dugim, razgranatim grebenima koji tvore djelomični mrežasti uzorak, amiloidne, 6.4-8.5 x 5.4-6.5 µm, bazidije su 4-sporne, 35-55 x 8-9 μm, cheilocistide su vretenaste, široke 7-13 μm, pileipelis se sastoji od blago suženih, valjkastih hifa, širokih 2.7-5.5 μm, te brojnih valjkastih ili gotovo batinastih dermatocistida, s trbuhom širokim 5-10 μm, sa zašiljenim ili glavičastim vrhom; otrusina je krem (IIb). |  |
| Russula straminea | Gotovo su kuglaste do široko eliptične, s izoliranim, stožastim, prilično šiljastim, rijetko tupim bodljama visokim do 1.25 µm, rijetko kratko povezanim tankim spojnim linijama, slabo su amiloidne, 10-13 x 8.7-10.5 µm, Q = 1.1-1.2, bazidije su 40-50 x 6-7 µm, sa sterigmama dugim oko 5 µm, cheilocistide su vretenaste ili usko batinaste, s kratkim produžetkom na vrhu, 80-100 x 10-14 μm, pileipelis se sastoji od razgranatih dlačica, širokih 2-3 μm, te vrlo brojnih, tupih, često višesegmentnih dermatocistida, širokih 7-12 μm; otrusina je uglavnom svijetlooker do oker, rijetko je tamnokrem (IId-IIIb). | |
| Russula subazurea | Široko su eliptične, sa stožastim ili polukuglastim bradavicama su visokim 0.5-0.75 µm, povezanim grebenima koji tvore djelomični mrežasti uzorak, 7.2-9.6 x 6-7.2 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 34-48 x 10-12 µm, cheilocistide su vretenaste i sa vršnim produžetkom, 45-74 x 8-12.5 µm, pileipelis se sastoji od tupih hifa širokih 2.8-4 µm, te vršno tupih, blago suženih ili gotovo zašiljenih primordijalnih hifa širokih 3.5-5.5 µm, terminalni segment je najčešće vrlo dug; otrusina je bijela (Ia-b). |  |
| Russula subfoetens | Široko su eliptične, s više su ili manje izoliranim, stožastim bradavicama visokim do 0.8 µm, slabo povezanim spojnim linijama koje tvore djelomični zebrasti uzorak, 7.2-9.6 x 6-7.2 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 38-55 x 9-13 μm, cheilocistide su gotovo vretenaste, s različitim vršnim produžetkom, 80-120 x 7-14 μm, pileipelis se sastoji od vrlo tupih hifa, širokih 3-5 μm, te više ili manje vretenastih dermatocistida, glavičastih, s trbuhom širokim 4-7 μm (cromushrooms: spore su (7) 7.3 - 8.8 (9.5) × (5.5) 6 - 7.1 (7.8) µm, Q = (1.1) 1.14 - 1.3 (1.4), N = 120, Me = 8 × 6.6 µm, Qe = 1.2, bazidije su 32-50 × 9-12 µm, N = 12); otrusina je krem (IIb-c). |  |
| Russula subrubens | Široko su eliptične, s tankim, vrlo gustim bodljama visokim 0.6-0.8 µm, donekle povezanim grebenima i jedva uočljivim spojnim linijama, koje tvore zebrasti ili nepotpuni mrežasti uzorak, amiloidne, 7.8-9.8 x 6-7.2 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, vitke, 50-63 x 10-14 μm, cheilocistide su vretenaste do batinaste, ponekad su sa zaobljenim vrhom, rijetko su s papilom, 62-100 x 10-13.5 μm, pileipelis se sastoji od hifa, širokih 3-6 μm, više ili manje valjkastih i tupih, ali nepravilno širokih, kratkih, razgranatih, zadebljanih do 8-10 μm, te valjkastih, 0-1-2-segmentnih, dermatocistida, širokih 5-8 μm, sa sitnim račvama i hrapavom stijenkom; otrusina je svijetlokrem do krem (IIa-b), a prema Romagnesiju krem do tamnoker (IIc-IIIc). |  |
| Russula subterfurcata | Kuglaste do široko eliptične, s dosta su razmaknutim, izoliranim bradavicama, slabo povezanim spojnim linijama, amiloidne, 5.4-7.7 x 4.6-5.7 µm, bazidije su uske, batinaste, 40-48 x 7-8 µm, cheilocistide su gotovo vretenaste, s većim ili manjim vršnim produžetkom, 55-100 x 8-12 µm, pileipelis se sastoji od hifa, širokih 5-9.5 μm, sa slabo diferenciranim vršnim segmentom, te nejasno vretenastih dermatocistida, širokih 5.3-7.5 μm; otrusina je krem do tamnokrem (IIc-d). | |
| Russula taigarum | Gotovo su kuglaste, sa tupim, stožastim bradavicama visokim do 0.7 µm, povezanim lančano ili grebenima koji tvore djelomični mrežasti uzorak, amiloidne, 8-9.6 x 7.3-9 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 40-58 x 9-14 μm, cheilocistide su s različito produžene na vrhu, široke su 8-16 μm, pileipelis se sastoji od tankih hifa, suženih ili zašiljenih na vrhu, širokih 4-7 μm, te valjkastih dermatocistida, 1-2-segmentnih, sa normalno refraktivnim sadržajem; otrusina je tamnooker (IIIc). | |
| Russula terenopus | Široko su eliptične, s uglavnom izoliranim, tupim, stožastim bradavicama visokim do 0.8 µm, rijetko udvojenim ili povezanim spojnim linijama, amiloidne, 6.5-8.2 x 5.4-6.4 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 32-45 x 8-12 µm, cheilocistide su 50-70 x 6-14 µm, pileipelis se sastoji od tupih, valjkastih hifa širokih do 3 µm i valjkastih, višesegmentnih dermatocistida širokih 3-7 µm, s dugim segmentima; otrusina je tamnokrem (IId). |  |
| Russula tinctipes | Široko su eliptične do gotovo kuglaste, sa sitnim, uglavnom izoliranim bradavicama visokim 0.3-0.5 µm, rijetkom lančasto povezanih grebenima ili tankim spojnim linijama, koje se malo ili nimalo ne granaju, amiloidne, 8-10.5 x 6.6-8.8 µm, Q = 1.1-1.4, bazidije su 38-50 x 11-14 μm, s dugim sterigmama od 7-10 μm, cheilocistide su vretenaste, 50-85 x 8-14 μm, pileipelis se sastoji od hifa širokih 2.3-4 μm, s čestim nepravilnostima u širini i zadebljanjima do 6 μm, te valjkastih, dugih i tankih dermatocistida, širokih 3-5 μm, na vrhu su ponekad široke do 10 μm, iznimno su s brojnim izraslinama, više su ili manje inkrustirane; otrusina je svijetložuta do žuta (IVb-c). |  |
| Russula torulosa | Široko su eliptične, sa niskim, polukuglastim bradavicama visokim oko 0.4-0.6 µm, povezanim grebenima koje tvore uglavnom djelomični mrežasti uzorak, amiloidne, 7.2-9 x 5.6-7 µm, nekad su nešto veće, 7.8-9.5 x 6.8-7.3 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 40-50 x 8-11 μrn, cheilocistide su vretenaste i s vršnim produžetkom, vrlo su duge, s trbuhom od 7-10.5 μm, pileipelis se sastoji od jednosegmentnih, tupih hifa, širokih 2.5-4 μm, te jednosegmentnih, valjkastih dermatocistida, širokih 3.7-10 μm; otrusina je tamnokrem (IId). |  |
| Russula turci | Široko su eliptične, s relativno niskim bradavicama visokim do 0.8 µm, dobro poveznim grebenima i tankim spojnim linijama koji tvore djelomični ili potpuni mrežasti uzorak, 7.5-9.6 x 6.2-7.5 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 45-60 x 9-13.5 μm, cheilocistide su vretenaste, s malo sadržaja, 50-105 x 8-12 μm, pileipelis se sastoji od hifa s varijabilnim vrhovima, suženih, zašiljenih ili kljunastih, djelomično valjkastih ili gotovo glavičastih, više ili manje vijugavih, širokih 2.8-4 μm, te prekrivenih prilično debelim primordijalnim hifama, širokim 4.5-8 μm; otrusina je svijetložuta (IVa). |  |
| Russula tyrrhenica | Široko su eliptične, prekrivene su stožastim ili polukuglastim bradavicama visokim do oko 0.6 µm, povezanim rijetkim do gustim grebenima koji tvore djelomični ili gusti mrežasti uzorak, amiloidne, 7-9.2 x 5.8-7.2 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 44-62 x 10-13.5 μm, sa sterigmama dugim 6-8 µm, cheilocistide su valjkaste do vretenaste, sa kratkim ili dužim suženim vršnim produžetkom, 50-72 x 7-12 μm, pileipelis se sastoji od tupih, valjkastih hifa širokih 1.7-4 μm, inkrustiranih, tupih, valjkastih dermatocistida, širokih 4.5-7 μm, 5-7-segmentnih, te primordijalnih hifa širokih 3.3-6 µm, 2-4-segmentnih i segmenata sličnih primordijalnim hifama; otrusina je krem do tamnokrem (IIc-d). |  |
| Russula unicolor | Široko su eliptične, s rijetkim, polukuglastim bradavicama visokim do 0.6 x 0.75 µm, povezanim tankim spojnim linijama i kratkim grebenima koji tvore nepotpuni ili zatvoreni mrežasti uzorak, slabo su amiloidne, 6.5-7.7 x 5-6 µm, bazidije su 30-37 x 8.5-11.5 μm, cheilocistide su brojne, glomazne, ali kratke, 45-70 x 8-13 μm, vretenaste, rijetko su s vrlo kratkim produžetkom, pileipelis se sastoji od tupih, slabo razgranatih hifa, širokih 2.5-3 μm, s kratkim završnim segmentom, te dermatocistida, uglavnom 2-3-segmentnih, s kratkim završnim segmentom, širokih 4-8.5 μm; otrusina je svijetlooker (IIIa). | |
| Russula ustulata | Široko su eliptične, s niskim, vrlo gustim, izoliranim bradavicama visokim 0.2 μm, povezanim kratkim, tankim spojnim linijama koje tvore mrežasti uzorak, amiloidne, 8-9 x 6-6.5 µm, Q = 1.12-1.48, bazidije su 4-sporne, valjkaste do usko batinaste, 39-56 x 9-12 μm, cheilocistide su usko vretenaste do usko stožaste, ponekad su na vrhu s malim dodatkom ili se sužavaju prema vrhu, tankih stijenki, 60-111 x 7-14 μm, pleurocistide su valjkaste, usko batinaste do vretenaste, 14-39 x 4.9-10 μm, hife pileipelisa blizu ruba klobuka su izuzetno rijetke, neupadljive, jedva prepoznatljive, valjkaste do usko batinaste, tupe na vrhu, 58.2-115 x 6-8 μm; otrusina je bijela (Ia). |  |
| Russula velenovskyi | Široko su eliptične, s tupim, stožastim, uglavnom izoliranim bradavicama visokim do 0.8 µm, ponekad povezanih kratkim lancima po 2-3 bradavice ili rijetkim spojnim linijama, amiloidne, 6.7-8.8 x 5.6-6.5 µm, rijetko su nešto veće, 7.2-9.6 x 5.8-7.2 µm, bazidijae su 4-sporne, batinaste, 38-50 x 8-12 μm, cheilocistide su batinaste ili gotovo vretenaste, s dužim ili kraćim vršnim produžetkom, 50-80 x 7-12 μm, pileipelis se sastoji od tankih hifa, često skupljenih u vršni kljun koji maze slijediti i nakon zadebljanog dijela, te dermatocistida, širokih 3.8-6.2 μm i 0-3-segmentnih; otrusina je svijetlooker do oker (IIIa-b). |  |
| Russula versatilis | Široko su eliptične, sa uskim, prilično jasno izoliranim bodljama ili bradavicama visokim do 0.6-0.8 µm, bez grebena ili tankih spojnih linija, nepotpuno su amiloidne, 7-9 x 5.5-7 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 30-40 x 8-11.5 μm, cheilocistide su valjkaste ili nejasno vretenaste, 40-75 x 8-13.5 μm, pileipelis se sastoji od jednostavnih hifa širokih 2.6-4 μm, mjestimično zadebljanih, te valjkastih dermatocistida širokih 4-10 μm, višesegmentnih, s kratkim segmentima, ponekad razgranatih na vrhu; otrusina je oker do tamnooker (IIIb-c). |  |
| Russula versicolor | Široko su eliptične, sa bradavicama visokim do 0.5 µm, djelomično povezanim tankim grebenima i s nekoliko tankih spojnih linija koje tvore zebrasti ili djelomični mrežasti uzorak, amiloidne, 6-7.6 x 4.8-5.6 µm, ponekad su nešto veće, 6.4-8 x 4.8-5.8 µm ili 6.5-8.8 x 5.2-6.5 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 30-42 x 9-11 μm, cheilocistide su vretenaste, s dužim su ili kraćim vršnim produžetkom, 40-75 x 9-11 μm, pileipelis se sastoji od tankih i tupih hifa širokih 2-4.5 μm, s prilično dugim segmentima, te valjkastih dermatocistida, s manje ili više segmenata, s trbuhom od 4-6.5 μm, sa sporadičnim sitnim izraslinama na vrhu (cromushrooms: (6) 6.2 - 7.6 (8.5) × (4.7) 5.2 - 6.5 (7.5) µm, Q = (1) 1.1 - 1.27 (1.3), N = 120, Me = 6.8 × 5.8 µm, Qav = 1.2); otrusina je svijetlooker do tamnooker (IIIa-c). |  |
| Russula vesca | Kuglaste do široko eliptične, s malim, izoliranim bradavicama visokim do 0.6 µm, povezanim tankim i rijetkim spojnim linijama, 6.4-8 x 5.3-5.8 µm, bazidije su 4-sporne, slabo batinaste, 40-52 x 8-9 μm, cheilocistide su malobrojne, tupe, široke 8-10 μm, pileipelis se sastoji od dobro razgranatih i izraženih hifa, širokih 3.5-6 μm, s potpornim segmentom širokim 4-8 μm, rijetkih dermatocistida, širokih samo 4-5.5 μm, gotovo vretenastih ili blago batinastih, s malo sadržaja, te karakterističnih igličastih, inkrustiranih hifa s debelom stijenkom (cromushrooms: (5.6) 5.7 - 7.1 (8.3) × (4.2) 4.5 - 5.8 (7.1) µm, Q = (1) 1.1 - 1.3 (1.5), N = 60, Me = 6.7 × 5.5 µm, Qav = 1.2); otrusina je bijela (Ia). |  |
| Russula veternosa | Široko su eliptične, prilično su male, s izoliranim su bodljama različite visine i gustoće, ponekad su razmaknute i visoke 1-1.5 µm, a ponekad guste i ne veće od 0.6-0.7 µm, nekad su grupirane ili kratko lančane, ali bez grebena, 6.4-8.6 x 5.8-6.8 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, uske i kratke, 33-42 x 9-11 μm, cheilocistide su blago vretenaste, 52-80 x 6-11 μm, pileipelis se sastoji od tankih, tupih hifa, širokih 2.2-4.5 μm, te brojnih, valjkastih ili vretenastih dermatocistida, višesegmmentnih, s kratkim ili dosta razgranatim segmentima, širokih 4-10 μm, ponekad i debljih; otrusina je svijetložuta (IVb). |  |
| Russula vinosa | Široko su eliptične, s uskim, tankim, tupim, stožastim, izoliranim bodljama visokim do 0.95 µm, amiloidne, 8.4-11.2 x 7-9 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 45-58 x 9-13 μm, cheilocistide su rijetke i velike, vretenaste, 70-110 x 8-12 μm, pileipelis se sastoji od tupih, valjkastih hifa, širokih 3-4 μm, te višesegmentnih primordijalnim hifama, širokim 4-7 μm, ali ponekad s blago zadebljanim segmentima ili u obliku boce (obično terminalnim iii predterminalnim), koji mogu biti široki 8-12 μm, a rijetko čak 14-20 μm; otrusina je svijetlooker do oker (IIIa-b). | |
| Russula vinosobrunnea | Eliptične, s velikim, rijetko izoliranim bradavicama visokim do 1.2 x 0.8 µm, povezanim kraćim ili dužim lančanim i djelomično razgranatim grebenima koji vrlo rijetko tvore nejasni ili nepotpuni zebrasti ili mrežasti uzorak, amiloidne, 7.3-10 x 6.4-8 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 45-62 x 11-14 μm, cheilocistide su vretenaste, 60-130 x 8-15 μm, pileipelis se sastoji od tupih hifa, širokih 3-5 μm, ponekad relativno jednostavnih, tankih, obično valjkastih hifa, širokih 4-8 μm, također s bazalnim segmentima širokim 6-8 μm, prozirnih ili sa žućkastim sadržajem, usporedivih s primordijalnim, neinkrustiranim hifama; otrusina je žuta (IVc). |  |
| Russula vinosopurpurea | Široko su eliptične, sa izoliranim, stožastim bodljama visokim do 0.8-1.3 µm, amiloidne, 7.5-10 x 6.4-8 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 35-55 x 10-15 µm, pleurocistide su vretenaste, šiljaste na vrhu ili sa produžetkom, 65-90 x 8-16 µm, pileipelis se sastoji od tankih, zašiljenih hifa, širokih 3.5-4 µm, te brojnih, valjkastih dermatocistida, s trbuhom širokim 4.5-8.5 µm, 0-3-segmentnih; otrusina je tamnožuta (IVd). | |
| Russula vinososordida | Široko su eliptične, prekrivene su tupim, stožastim bradavicama visokim do 0.8 µm, povezanim grebenima i tankim spojnim linijama koje tvore djelomični mrežasti uzorak, amiloidne, 6.5-8 x 5.6-6.8 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 34-47 x 8.4-12 μm, cheilocistide su vretenaste, sa većim ili manjim produžetkom na vrhu, 40-86 x 6.5-13 μm, pileipelis se sastoji od valovitih, prilično kratkih hifa, širokih do 7 μm, te valjkastih ili malo batinastih, neinkrustiranih dermatocistida, širokih do 7 μm, 1-2-segmentnih; otrusina je oker (IIIa-b). | |
| Russula violacea | Široko su eliptične, s rijetkim, stožastim, zašiljenim, izoliranim bodljama visokim do 0.9-1 x 0.6 µm, djelomično su amiloidne, 7.5-8.3 x 6.2-7.2 µm, bazidije su 35-45 x 8.5-12 µm, cheilocistide su vretenaste, 50-90 x 8.5-14 µm, s varijabilnim vratom na vrhu, često su glavičaste, pileipelis se sastoji od uspravnih hifa, različito širokih, 3.5-4.5 μm, ponekad naglo suženih na vrhu i s uskim i prilično dugim produžetkom, te batinastih ili valjkastih dermatocistida, širokih 3.5-11.5 μm; otrusina je svijetlokrem do krem (IIa-b). |  |
| Russula violaceoincarnata | Kuglaste, male, sa tupim, stožastim bradavicama visokim do 0.5 µm, povezanim grebenima koji tvore prilično razvijeni mrežasti uzorak, umjereno su amiloidne, 7.2-8.8 x 6-7.5 µm (isključujući neke velike spore s 2-spornih bazidija), bazidije su 4-sporne, rjeđe su 2-sporne, valjkaste do batinast, 32-44 x 7-11.5 μm, cheilocistide su valjkaste do blago vretenaste, 42-64 x 7.5-10.5 μm, pileipelis se sastoji od valjkastih hifa širokih 3.2-5 μm i dermatocistida širokih 4.7-8 μm, jednosegmentnih, a rijetko 2-3-segmentnih; otrusina je tamnooker (IIIc), a po Ruotsalainenu i Vaurasu od IId-IVa. | |
| Russula violeipes | Kuglaste, sa tupim stožastim ili polukuglastim bradavicama visokim do 0.8 µm, dobro povezanim spojnim linijama koje tvore prilično razvijeni mrežasti uzorak, 6.7-9 x 6.4-8 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 40-50 x 10-13 µm, pleurocistide su 80-115 x 12-15 µm, pileipelis se sastoji od donekle krupnih hifa, s velikim, zadebljanim, lančano povezanim segmentima, širokih 16-20 µm, vršni segment je vrlo dug, sabljastog oblika, obično je šiljast (cromushrooms: spore su (6.4) 6.8 - 8 (8.6) × (5.9) 6.4 - 7.5 (8) µm, Q = 1 - 1.1 (1.2), N = 100, Me = 7.4 × 7 µm, Qe = 1.1, bazidije su 47-65 × 10.8-13.2 µm, N = 12); otrusina je svijetlokrem (IIa). |  |
| Russula virescens | Gotovo su kuglaste do široko eliptične, s vrlo niskim, izoliranim bradavicama visokim oko 0.5 µm i širokim oko 0.6 µm, ponekad povezanim grebenima različite duljine i tankim spojnim linijama koje tvore djelomični ili potpuni mrežasti uzorak, 7.2-8.8 x 5.7-8.6 µm, nekad su nešto manje, 5.8-8 x 5-6.4 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 40-52 x 6-9.2 μm, cheilocistide su vretenaste, sa vršnim dodatkom, uske, sa trbuhom širokim 6-8 μm, pileipelis samo u dubini prelazi u dobro razvijeni cjeloviti parenhimski površinski sloj, formiran od kuglastih sferocistida, širokih 15-40 μm, iz kojih izrastaju kratke hife s bazalnim segmentima, koji su obično zadebljani i više ili manje izduljeni ili s nejasno zašiljenim vršnim segmentom, bez dermatocistida; otrusina je bjelkasta (Ib). |  |
| Russula viscida | Široko su eliptične, s niskim su bradavicama visokim do 0.5 µm, dobro povezane grebenima koji tvore općenito dobro razvijen mrežasti uzorak, 8-10.2 x 6.5-8.5 µm ili nešto veće, 8.5-11.2 x 7.2-9.5 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, velike, 55-75 x 11-15 μm, cheilocistide su brojne, vretenaste, ponekad su s vršnim produžetkom, 60-100 x 7.5-12 μm, pileipelis se sastoji od savitljivih, tupih hifa, širokih 2-4.5 μm, te više ili manje valjkastih, jednosegmentnih ili višesegmentnih dermatocistida, često glavičastih ili stisnutih, širokih 5-7 μm, sa slabim refraktivnim sadržajem; otrusina je svijetlokrem do krem (IIa-b). |  |
| Russula werneri | Široko su eliptične, sa sitnim su bradavicama, visokim do 0.2 µm, povezanim tankim spojnim linijama koje tvore isprekidani i djelomični mrežasti uzorak, blago su amiloidne, u nekoliko kolekcija su bile 7.2-8.6 x 5.6-6.7 µm, 6.4-8.2 x 5.6-7.2 µm i 7.2-9.5 x 6-7 µm, bazidije su 4-sporne, duguljaste, 44-65 x 7-10.5 µm, cheilocistide su gotovo batinaste do vretenaste, s različitim vršnim produžetkom, 50-140 x 8-11 µm, pileipelis se sastoji od valjkastih hifa sa dugim segmentima, širokih 1.3-4 µm, te više ili manje brojnih dermatocistida, često glavičastih na vrhu, širokih 4-8 µm; otrusina je oker do tamnooker (IIIb-c, rijetko IVa). |  |
| Russula xerampelina | Široko su eliptične, sa tupim bradavicama visokim do 1 µm, slabo povezanim grebenima koji tvore zebrasti uzorak, amiloidne, 8-10.8 x 6.5-8.2 µm, isključujući neke krupnije spore koje mogu biti duge 11-12 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 40-60 x 10-15 μm, cheilocistide su vretenaste ili s vršnim produžetkom, prozirne, 50-115 x 8-12 μm, pileipelis se sastoji od ne previše velikih hifa, širokih 3.4-5 μm, suženih na vrhu, ali ne i zašiljenih, te valjkastih, rijetko gotovo vretenastih, višesegmentnih dermatocistida, širokih 5-8 μm, s oskudnim su sadržajem; otrusina je oker (IIIb). |  |
| Russula zonatula | Široko su eliptične, s izoliranim, stožastim bradavicama visokim do 0.6 µm, ponekad su proširene u kratke linije koje ne dosežu susjednu bradavicu, amiloidne, 6.7-7.5 x 5.6-6.2 µm, bazidije su 4-sporne, 31-35 x 9.5-10.5 µm, cheilocistide su brojne, vretenaste, tupe ili s produžetkom na vrhu, 60-95 x 6.5-10.5 µm, pileipelis se sastoji od tankih hifa, širokih 2-3 μm, tupih, valjkastih ili slabo suženih prema vrhu, s kratkim i brojnim segmentima, te valjkastih ili batinastih, općenito 1-3-segmentnih dermatocistida, širokih 4.7-7 μm; otrusina je oker (IIIb). | |
| Russula zvarae | Eliptične, sa sitnim, stožastim bradavicama visokim 0.4-0.5 µm, pomalo povezanim tankim grebenima i s nekoliko tankih spojnih linija koji tvore djelomični mrežasti uzorak, amiloidne, 6.8-8.2 x 6-7 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 35-45 x 9-12 μm, cheilocistide su vretenaste ili s vršnim produžetkom, 50-76 x 8-12.5 μm, pileipelis se sastoji od velikih hifa, širokih 4-6 μm, prilično polimorfnih, formiranih od kratkih segmenata, od kojih je vršni tup, gotovo batinast, ponekad je čvorast ili s grubim izraslinama, s jako proširenim donjim segmentom, te primordijalnih, slabo segmentnih hifa, vršno stanjenih ili zašiljenih, širokih približno 4-4.5 μm; otrusina je bjelkasta (Ib). |  |
| Rutstroemia bolaris | Usko su eliptične do blago kobasičasto zakrivljene, isprva su bično s dvije velike uljne kaplje, na kraju se poprečnom diobom dijele na 4 komore, 15-18 x 7-9 µm, askusi su valjkasti, 8-sporni, jednoredni, 130-200 × 12-14 µm, jod oboji rupicu na vrhu u plavo, parafize su tanke, nitaste, smećkaste, široke oko 2 µm, na vrhu su proširene i široke 3 µm, excipulum je građen od kuglastih segmenata; otrusina je bijela. |  |
| Rutstroemia firma | Usko su eliptične do kobasičaste, u početku su s jednom ili više velikih uljnih kapljica, kasnije se poprečnom diobom dijele na 2 komore, a na kraju na 4 komore, prozirne, 15-20 x 4-7 µm, askusi su 8-sporni, 1-2-redni, valjkasto-batinasti ili blago suženi na bazi, 120-160 x 7-12 μm, jod oboji rupicu na vrhu u plavo, parafize su tanke, nitaste, smećkaste, široke su oko 2 µm, slabo su proširene na vrhu, s uočljivim su bazalnim komorama, ekscipulum je građen od prizmatičnih segmenata (cromushrooms: spore su (16) 16.3 - 18.9 (21.4) × (4.6) 5.2 - 6 (6.4) µm, Q = (2.6) 2.8 - 3.5 (4.1), N = 120, Me = 17.6 × 5.6 µm, Qe = 3.1, askusi su 130-152 × 9.5-13.5 µm, N = 16, parafize su 120-161 × 1.2-1.8 µm, N = 18); otrusina je bijela. |  |
| Ruzenia spermoides | Valjkaste do kobasičasto zakrivljene, glatke, prozirne, sadrže nekoliko uljnih kaplji, 17-30 x 3.5-6.2 µm; otrusina je bijela. |  |
| Sagaranella gibberosa | Kuglaste, s jako su zaobljenim izbočinama ili grbama, prozirne, 5-8 x 4-6.5 µm, Q = 1-1.3, Qav = 1.2, bazidije su 4-sporne, s bazalnim kopčama, 25-30 x 7-8.5 µm, pileipelis se sastoji od isprepletenih valjkastih hifa širokih 3-7.5 µm, kopče su prisutne; otrusina je bijela. |  |
| Sagaranella tylicolor | Gotovo su kuglaste do široko eliptične, prekrivene su bodljama visokim 0.5-1.25 µm, prozirne, neamiloidne, 6-8 x 4-6.5 µm, Q = 1.1-1.4, Qav = 1.3, bazidije su 4-sporne, s crvenim su granulama, 25-35 x 8-10 µm, pileipelis se sastoji od paralelnih do zamršenih hifa širokih 4-7 µm, cistide nisu prisutne; otrusina je bijela. |  |
| Sarcodon imbricatus | Kuglaste, višekutne, sitno šupljikave, 5-8.5 x 5-7.5 µm; otrusina je tamnosmeđa. |  |
| Sarcodon joeides | Kuglaste, jako kvrgave, 5.4-6.3 x 3.6-4.5 µm; otrusina je smeđa. |  |
| Sarcomyxa serotina | Valjkaste, glatke, amiloidne, 3.5-6 x 0.7-2 µm; otrusina je bijela. |  |
| Sarcoporia polyspora | Eliptične do valjkaste, blago zakrivljene, glatke, prozirne, blago zadebljanih stijenki, amiloidne, 4-7 x 2.5-4 µm; otrusina je bijela. |  |
| Sarcoscypha austriaca | Eliptične, obično izravnate na krajevima, 22-50 x 11.5-16 µm; askusi su s po 8 spora; otrusina je bijela, bezbojna. |  |
| Sarcoscypha coccinea | Eliptične, glatke, 24.5-51 x 10-14.5 µm (cromushrooms: spore su eliptične, oko 40% ih je izravnato na vrhu, (24.5) 28.1 - 37 (51) × (10.3) 11.5 - 14.2 (16.3) µm, Q = (2) 2.2 - 3 (3.5), N = 160; Me = 33 × 13.1 µm, Qe = 2.5, askusi su 401-492 × 10.7-15.9 µm, N = 17, parafize su nešto kraće od askusa, 180-353 × 1.6-4 µm, N = 8, hife su višesegmentne, inkrustirane, široke su 2.3-6.3 µm); otrusina je bijela, bezbojna. |  |
| Sarcoscypha jurana | Široko eliptične, prozirne, u zrelom stanju bez sluzi, 26-38 x 12-15 µm, askusi su s 8 spora, 360-450 x 15-21 µm, parafize su blago batinaste; otrusina je bijela, bezbojna. |  |
| Sarcoscypha macaronesica | Široko eliptične, na krajevima zaobljene, čak i djelomično krnje, rijetko vrlo blago vijugave, u zrelom stanju bez sluzi, 22-40 x 8.5-13 µm; otrusina je bijela. |  |
| Sarcosphaera coronaria | Eliptične, glatke, prozirne, 11.9-22 x 5.2-9 µm; otrusina je bijela, bezbojna. |  |
| Schizophyllum amplum | Valjkaste do kobasičaste, lateralno stisnute i zakrivljene, 9-12 x 2.4-3 µm; otrusina je bijela. |  |
| Schizophyllum commune | Valjkaste, glatke, prozirne, 5-8.3 x 1.9-3.5 µm; otrusina je bjelkasta i s minimalnom ružičastom nijansom. |  |
| Schizopora paradoxa | Široko eliptične, glatke, prozirne, nisu amiloidne, 4.5-6 x 2.5-4 µm; otrusina je bijela. |  |
| Scleroderma areolatum | Kuglaste, sa šiljcima visokim 1.4-1.6 µm, bez dekoracije velike 9-14 µm; otrusina je crno-smeđa. |  |
| Scleroderma cepa | Kuglaste, sa stisnutim su usamljenim šiljcima dužine do 3.5 µm, nisu združeni u mrežicu, 7.5-13.6 µm; otrusina je crvenkasto-smeđa do crno-smeđa. |  |
| Scleroderma citrinum | Kuglaste, površina je mrežasta, s rebrima koja povezuju brojne bodlje u nepotpunu mrežu, (8.2) 8.6 - 10.9 (11.4) × (7.1) 8.1 - 10.4 (10.7) µm, Q = 1 - 1.08 (1.1), N = 120, Me = 9.4 × 9.1 µm, Qav = 1; otrusina je maslinasto-smeđa do crno-smeđa. |  |
| Scleroderma meridionale | Kuglaste, bradavičave, 12-14 µm; otrusina je crno-smeđa. |  |
| Scleroderma polyrhizum | Kuglaste, naborane, šiljate, rijetko mrežaste, 7-10 µm; otrusina je crno-smeđa. |  |
| Scleroderma verrucosum | Kuglaste, šiljate, 8-13 µm; otrusina je maslinasto-smeđa do crno-smeđa. |  |
| Sclerogaster compactus | Kuglaste, fino bradavičave, 4.5-7 µm; otrusina je sumporastožuta. |  |
| Scutellinia hirta | Eliptične, sitno bradavičave, s 1-2 uljne kaplje, prozirne, 18-21 x 9-10 µm; otrusina je bijela, bezbojna. |  |
| Scutellinia olivascens | Široko eliptične, s prilično velikim bradavicama i grebenima, s brojnim uljnim kapljama, prozirne, 18.9-21.3 x 13.8-17.5 µm; otrusina je bijela, bezbojna. |  |
| Scutellinia pilatii | Eliptične, na krajevima zaobljene, 18.9-23.5 x 11.2-13.6 µm; otrusina je bijela, bezbojna. |  |
| Scutellinia scutellata | Eliptične, glatke, Eliptične, glatke, kasnije s oko 1 µm visokim bradavicama i grebenima, prozirne, 15.8-23 x 9.8-14 µm; otrusina je bijela, bezbojna. |  |
| Scutellinia setosa | Eliptične, sitno bradavičave, prozirne, 18-20 x 8-9 µm; otrusina je svijetložuta. |  |
| Scutellinia trechispora | Kuglaste, s visokim i širokim bravicama, prozirne, 15-19 µm; otrusina je bijela, bezbojna. |  |
| Scutellinia umbrorum | Široko eliptične, bradavičave, 16.8-25.3 x 12.7-17.3 µm; otrusina je bijela. |  |
| Scutiger pes-caprae | Eliptične ili u obliku sjemenke jabuke, glatke, 8-11 x 5.8-6.9 µm, Q=1.15-1.66, N=30, Me=9.41 x 6.3 µm, Qav=1.5; otrusina je bjelkasta. |  |
| Scytinostroma odoratum | Eliptične, glatke, nisu amiloidne, 7-8.5 x 4-5 µm; otrusina je bijela. |  |
| Scytinostromella heterogenea | Kobasičasto zakrivljene, 3.5-5 x 2.5-3.5 µm; otrusina je bijela. |  |
| Sebacina epigaea | Eliptične, glatke, sa zrnatim sadržajem, prozirne, 8-14 x 4-9 µm; otrusina je bijela, bezbojna. |  |
| Sebacina incrustans | Izduženo eliptične, glatke, sa zrnatom strukturom, prozirne, slabo amiloidne, 17.5-20.5 x 6.5-8.5 µm; otrusina je bijela. |  |
| Serpula himantioides | Eliptične, glatke, 9-11 x 5-5.5 µm, Q = 1.7 - 2.5; otrusina je žuto-smeđa do smeđa. |  |
| Serpula lacrymans | Eliptične, glatke, 9-11 x 5-5.5 µm; otrusina je žuto-smeđa do smeđa. |  |
| Sidera lenis | Kobasičaste, nisu amiloidne, 4.5-7 x 1.5-2 µm; otrusina je bijela. |  |
| Sidera vulgaris | Sitne, u obliku polumjeseca, 3-4 x 1-1.5 µm; otrusina je bijela. |  |
Zaštita gljiva
Crvena knjiga gljiva Hrvatske
Pravilnik o zaštiti
Suradnici
Prirodoslovni muzej - Split
Dodatno
Pregled spora
Nazivi vrsta
Globalni popis jestivih gljiva
Trovanja i sindromi trovanja
Kazalo grafičkih simbola
Romagnesijevi kodovi boje otrusine
Kodovi reakcija krasnica na kemijske reagense
Upute za korištenje ključa vrsta
Kalkulator alkoholno-vodenog ekstrakta
Korisni linkovi
UNITE - DNA sekvence
BLAST - usporedba DNA sekvenci
Index Fungorum
GBIF - taksonomija
MushroomExpert.Com
Please consider supporting our efforts for better webpage.