|
LJUSKAVONOGA CJEPAČA
Mallocybe terrigena (Fr.) Matheny, Vizzini & Esteve-Rav.
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Agaricales >
Porodica: Inocybaceae >
Rod: Mallocybe >
Vrsta: Mallocybe terrigena (Fr.) Matheny, Vizzini & Esteve-Rav. (GBIF ID 10699915)
Etimologija: terra (lat.) = zemlja + genus (lat.) = podrijetlo, rođen. Po mirisu na zemlju. Klobuk: 3-6 cm širok, prvo je polukuglast do konveksan, kasnije je spljošten i bez grbice na sredini, u mladosti je s ostacima ovoja, čitava je površina s uraštenim i stršećim ljuskama, koje su gušće na sredini, svijetlooker, smeđ do žuto-narančast, sredina je tamnija, rub je prvo podvijen, kasnije je izravnat i s visećim vlakancima. Stručak: 3-5 cm visok i 7-10 mm debeo, kratak, zdepast, valjkast, blago je zadebljan na bazi, ispod vjenčića je prekriven brojnim grubim, tamnijim ljuskama na oker osnovi, iznad vjenčića je gladak i žut; s uočljivim je prstenastim pojasom, kojeg čine dlakave ljuske. Listići: Osrednje su gusti, nisu široki, izmiješani su s lamelulama, prirasli, žućkasti, kasnije su smeđi, oštrica je bjelkasta i blago erodirana. Mikroskopija: Jajolike do eliptične, glatke, 9-12 x 5.5-7 µm, Q = 1.4-2, Me = 9.9 × 5.9 µm, Qe = 1.7, bazidije su 2-4-sporne, sa sterigmama dugim 4-5 μm, cheilocistide su 15-30 x 10-16 µm, batinaste; otrusina je smeđa. Meso: Čvrsto, žućkasto, nepromjenjivo; miriše slabo na zemlju ili plijesan, a okus je neugodan, gorak i trpak. Stanište: Raste u ljeto i jesen, od srpnja do listopada, često skupno ili busenasto, u miješanim i crnogoričnim šumama, uz puteve, na pješčanim nanosima, u simbiozi s raznim crnogoričnim i bjelogoričnim drvećem, obično borom ili smrekom, na vapnenastom tlu. Doba rasta: 7, 8, 9, 10 Status jestivosti: SMRTNO OTROVNA - Smatra smrtno otrovnom vrstom, jer sadrži muskarin. Napomena: Prepoznatljiva je po dobro definiranom vjenčiću, gustim ljuskama na klobuku i stručku, često skupnom ili busenastom rastu, a dosta podsjećaju na neke vrste iz roda Pholiota. Slične su hrapava ljuskavica (Pholiota squarrosa), koja se razlikuje po uočljivim i dlakavim ljuskama na klobuku, žilavom i vlaknastom stručku, oštrici listića iste boje i gorkom okusu mesa, slatkastogorka (Inocybe dulcamara), koja ima prolazni koprenasti vjenčić i manje spore, tamnorubna cjepača (Mallocybe fuscomarginata), koja ima kuglaste ili široko batinaste cheilocistide, Agardhova cjepača (Mallocybe agardhii), koja je često s trajnim, vlaknastim vjenčićem na stručku, eliptičnim do vretenastim sporama i uglavnom batinastim cheilocistidama, te maljava cjepača (Mallocybe heimii), koja raste na drugačijem staništu, ima prstenastu zonu, valjkaste do vretenaste spore i batinaste do vretenaste cheilocistide. Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.
Prirodoslovni muzej - Split
