Ključ listićavki
Listićavke su najveća skupina gljiva s preko 1200 vrsta. Spore se karakteristično formiraju na bočnim stranama listića, koji se najčešće nalaze s donje strane klobuka. Klobuk je najčešće spojen na stručak. Stručak je kod skupine sa školjkastim klobukom i nekih drugih vrsta smanjen ili nedostaje.
Boja otrusine je osnovna značajka za klasifikaciju listićavki, mogu biti bijele, krem ili žute ili smeđe, ružičaste, crne. Postoji i dosta vrsta za zelenom ili ljubičastom otrusinom.
Kod nekih se gljiva listići slobodno razvijaju s donje strane klobuka, odnosno goli su. Druge imaju zaštitni sloj preko mladih listića u obliku zastorka. Druge pak imaju cijelo plodno tijelo zaštićeno zajedničkim ovojem. Zelena muhara (Amanita phalloides) primjerice ima kožnate verzije oba ovoja, koji tijekom rasta ostavljaju vjenčić na stručku (zastorak) i vrećicu na dnu stručka (opći ovoj). Koprenke (Cortinariaceae) također imaju obje vrste ovoja, ali ovdje je ovoj s nitima i tvori zastorak. Kod slinara (Gomphidius), zastorak je sloj sluzi.
Način na koji se listići susreću sa stručkom je još jedna važna značajka. Listići mogu biti slobodni (uopće ne dopiru do stručka), usko ili široko prirasle, zaokružene uz stručak ili se kratko ili dugo spuštati po stručku.
Listićavke se dijele na sljedeće glavne skupine:
1. školjkasti klobuk - bez ili sa nakoženim stručkom i listićima koji se spuštaju po stručku, str. 54
2. ljevkasti klobuk - jake/robustne, s listićima koji se spuštaju po stručku, str. 68
3. pupčasti klobuk - male, krhke, s listićima koji se spuštaju po stručku, str. 82
4. vlažnice (hygrocyboidi) - sa debelim voštanim listićima, 90
5. šljemovke (mycenoidi) - vitke, često malene i krhke; klobuk je često kupolast; spore su često amiloidne, str. 108
6. vitezovke - robusne, srednje do velike veličine, listići su zaokruženi uz stručak, str. 132
7. pritajnice (marasmioidi) - male do srednje veličine, prilično su žilave; listići su usko do široko prirasli, 152
8. hrapavice - sa zrnatim vanjskim/zajedničkim ovojem; listići su usko prirasli, str. 172
9. sunčanice (lepiotoidi) - sa slobodnim listićima, može biti sa zastorkom, str. 174
10. vlažnice (hygrocyboidi) - sa slobodnim listićima, sa sluzavim općom ovojem (velum universale), str. 188
11. pupavke (amanitoidi) - sa slobodnim i vrlo usko priraslim listićima i sa kožnatim općim ovojem, sr. 190
12. zlatni klobuk - s grubim općim ovojem, str. 172
13. krasnice - lomljive (lome se bez uočljivih vlakana), spore su kuglaste; bez mliječnog soka, str. 198
14. mliječnice - hrskavičaste, spore su kuglaste; s mliječnim sokom, str. 224
15. crveni listići (Clitopyllus) - listići prirasli, zaokruženi uz stručak ili se dugo spuštaju po stručku, str. 236
16. tobolčarke i plutarke - sa slobodnim listićima, str. 284
17. pečurke - listići su slobodni i postojani, str. 294
18. tintnice (gnojištarke) - listići su slobodni i otapajući, str. 306
19. slabunjavke - listići mogu biti mramorirani, meso jako hrskavičasto, str. 330
20. sumporače - listići prirasli do zaokruženi uz stručak, meso prilično žilavo; često žućkaste ili sluzave, str. 356
21. slinari - listići se spuštaju po stručku; sa ili mez sluzi, opći ovoj, str. 362
22. ljuskavice - klobuk je mazavo-sluzav ili ljuskav; rastu na drvu, str. 364
23. plavulje (Hebeloma) - male do velike veličine, više ili manje glatka, smećkastih nijansi; uglavnom miriše na zemlju; raste na tlu (ektomikoriza), str. 224
24. cjepače - relativno male, vlaknasto-raspucani klobuk, sa sivo-smeđim sporama, miriše na spermu; rastu na tlu (ektomikoriza), str. 406
25. koprenke - male do velike, s jasnim ostacima zastorka, sa hrđastosmeđim sporama, rastu na tlu (ektomikoriza), str. 470
26. gljive sa smeđim sporama (Tubaria, Naucoria...) - listići su prirasli, zaokruženi uz stručak do kratko silazeći; rastu uglavnom na zemlji, str. 372
27. uvijače - stručak je centralan, listići su dugo silazeći, ektomikoriza, str. 544
Skupine listićavki temelje se više na iskustvu i osjećaju nego na znanstvenim osnovama.
| Ključ za listićavke | ||
| 1. | Stručak je lateralno spojen s klobukom ili ne postoji. | školjkasti klobuk |
| Stručak je centralan. | 2 | |
| 2. | Otrusina je bijela, krem, krem-žuta do žuto-narančasta. | 3 |
| Otrusina je zelena, crvenkasta, smeđa ili crna | 14 | |
| 3. | Meso u stručku je hrskavičasto (jako lomljivo); spore su izraženo amiloidne i s bodljastom dekoracijom; otrusina je bijela, krem-žuta do narančasta. | 4 |
| Meso u stručku je vlaknasto; spore mogu biti amiloidne, glatke ili bradavićave; otrusina je bijela do krem. | 5 | |
| 4. | Na prerezu ispušta mliječni sok; sve su vrste s cijelim listićima i lamelulama. | mliječnice |
| Na prerezu ne ispušta mliječni sok; mnoge su vrste samo s cijelim listićima. | krasnice | |
| 5. | Listići su više ili manje slobodni do usko prirasli, s praškastim je do opnastim zastorkom i/ili općim ovojem. | 6 |
| Listići su usko do široko prirasli, zaokruženi uz stručak do silazeći; klobuk je obično bez dekoracije. | 9 | |
| 6. | Opći ovoj je opnast. | pupavke |
| Opći ovoj je zrnast, končast ili sluzav. | 7 | |
| 7. | Listići su prirasli; klobuk je sitno zrnast; često je žuto-smeđ, žuto-oker, narančasto-smeđ, do koraljnocrven. | hrapavice |
| Listići su slobodni; klobuk je najčešće gladak, ljuskav ili praškast; boja je često drugačija. | 8 | |
| 8. | Površina klobuka je mazava do sluzava. | hygrocyboidi |
| Površina klobuka je suha. | lepiotoidi | |
| 9. | Uglavnom su male, elegantne gljive s više ili manje kupolastim klobucima i prilično tankim stručcima; spore su često amiloidne; često je sa cistidama koje mogu biti s izraslinama na vrhu. | mycenoidi |
| Gljive su drugačije. | 10 | |
| 10. | S izraženo su debelim, često voštanim listićima; često su s drečavim bojama ili slzavim klobukom; bazidije su često vrlo dugačke i vitke (Q = 6-9). | hygrocyboidi |
| Gljive su drugačije. | 11 | |
| 11. |
Listići su više ili manje silazeći; klobuk je često ravan, pupčast ili ulegnut. |
12 |
| Listići su usko do široko prirasli ili zaokruženi uz stručak. | 13 | |
| 12. | Gljive su male, elegantne i krhke; klobuk je često pupčast. | pupčasti klobuk |
| Gljive su krupnije; klobuk je uzdignut, ravan do ulegnut. | ljevkasti klobuk | |
| 13. | Prilično su krupne gljive s listićima koji su više ili manje zaokruženi uz stručak. | vitezovke |
| Prilično su male do velike gljive s listićima koji su usko do široko prirasli na stručak. | marasmioidi | |
| 14. | Otrusina je crvena ili zelena. | lepiotoidi |
| Otrusina je boje lososa, smeđa ili crna. | 15 | |
| 15. | Otrusina je ružičasto-smeđa do boje lososa. | 16 |
| Otrusina je smeđa do crna. | 18 | |
| 16. | Listići su slobodni. | tobolčarke i plutarke |
| Listići su prirasli, zaokruženi uz stručak ili silazeći. | 17 | |
| 17. | Spore su sitno bradavičave; miris mesa je slatkast. | lepista, st. 140 (vitezovke) |
| Spore su višekutne, savijene, crtaste ili fino bradavičave; miris mesa nije slatkast. | crveni listići | |
| 18. | Otrusina je tamnosmeđa do crna. | 19 |
| Otrusina je svjetlije smeđe boje. | 23 | |
| 19. | Listići se u starosti otapaju. | tintnice |
| Listići se ne otapaju. | 20 | |
| 20. | Listići su potpuno slobodni. | pečurke |
| Listići su prirasli, zaokruženi uz stručak ili silazeći. | 21 | |
| 21. | Listići su silazeći. | slinari |
| Listići su prirasli ili zaokruženi uz stručak. | 22 | |
| 22. | Plodna tijela su prilično lomljiva; listići su prirasli; plodna tijela su uglavnom smeđa do siva; sa cistidama, ali uglavnom bez žutog sadržaja. | slabunjavke |
| Plodna tijela nisu uočljivo lomljiva; listići su prirasli do zaokruženi uz stručak; plodna tijela su često žuta, narančasto-smeđa ili zelena; često su sa cistidama sa žutim sadržajem. | sumporače | |
| 23. | Listići su izraženo silazeći; stručak je debeo preko 10 mm i meso prilično hrskavičasto. | uvijače |
| Listići su prirasli, zaokruženi uz stručak ili rijetko kratko silazeći; stručak je tanji ili s jasno kompaktnim mesom. | 24 | |
| 24. | Dosta su robusne gljive koje uglavnom rastu na drvu i često imaju ljuskave klobuke; često su sa cistidama koje mogu imati žuti sadržaj; klobuci su ljuskavi itd. | ljuskavice |
| Gljive su drugačije. | 25 | |
| 25. | Otrusina je sivo-smeđa, žive ektomikorizno na zemlji. | 26 |
| Otrusina je žuto-smeđa do narančasto-smeđa, žive ektomikorizno ili kao sprofiti. | 27 | |
| 26. | Klobuk je baršunast, gladak, mazav do sluzav; često su prilično velike; često izraženo miriše na zemlju ili rotkvice; spore su sitno bradavičave, često su dekstrinoidne. | plavulje, str. 462 |
| Klobuk je suh i radijalno vlaknast do ljuskav; često mirišu na spermu; spore su glatke, grbave ili gotovo zvjezdate. | cjepače | |
| 27. | Žive ektomikorizno na tlu; s više su ili manje općim ovojem i zastorkom; plodna tijela su obično srednja do velika; otrusina je žive narančasto-smeđe boje, rijetko je sa cheilocistidama. | koprenke |
| Žive kao saprofiti, rjeđe ektomikorizno, sa ili bez ovoja; plodna tijela su prilično mala; otrusina je narančasto-smeđa ili svjetlije ili manje intenzivne boje; obično su sa cheilocistidama i eventualno sa drugim cistidama. | gljive sa smeđim sporama (Tubaria, Naucoria...) | |
Prirodoslovni muzej - Split
