|
KRATKONOGA KRASNICA
Russula curtipes F.H.Møller & Jul.Schäff.
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Russulales >
Porodica: Russulaceae >
Rod: Russula >
Vrsta: Russula curtipes F.H.Møller & Jul.Schäff. (GBIF ID 8193926)
Etimologija: curtus (lat.) = skraćen, smanjen + pes (lat.) = noga. Po kratkom stručku. Klobuk: 5-12 cm širok, najprije je polukuglast, kasnije je raširen, te široko i blago ulegnut na sredini, kožica se vrlo kratko guli, može biti vlažan, po suhom je vremenu suh i bez sjaja, ponekad je gotovo baršunast, pahuljast, osobito na sredini ili ponekad na velikoj površini, promjenjive je boje, ružičasto-ljubičast, crveno-ljubičast do ružičasto-smeđ, u tonovima jestive krasnice (Russula vesca), obično sa zasićenijim gradacijama na rubu, rijetko je relativno intenzivne ljubičaste boje, koja može podsjetiti na cvijet bušina (Cistus), na sredini je gotovo uvijek s krem-oker tonovima, vrlo rijetko je s laganom maslinastom nijansom, rub je dugo vremena podvijen, kasnije se izravna, često je valovit, nazubljen ili blago raspucan, gladak, nije narebran. Stručak: 3.5-10 cm visok i 1.6-2.5 cm debeo, kratak, zdepast, obično je kraći od širine klobuka, valjkast, više je ili manje proširen na vrhu, pun, bijel, na bazi je smeđ do sivo-smeđ, nikada nije s crvenom nijansom, rukovanjem malo potamni. Listići: Gusti, obično su bez lamelula, tanki, široki, često su račvasti, uvijek su zaokruženi uz stručak, prirasli, na bazi su povezani poprečnim žilicama, malo prelaze rub klobuka, lomljivi, krem, kasnije su oker, oštrica je ravna i iste boje. Spore: Široko su eliptične, sa tupim ili zašiljenim, stožastim bradavicama ili bodljama visokim oko 0.7-0.9 µm, djelomično povezanim grebenima koje tvore nepotpuni mrežasti ili zebrasti uzorak, amiloidne, 8.6-9.6 x 6.2-7.5 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 28-52 x 10-16 µm, cheilocistide su kratke, uske, vretenaste, 50-60 x 6-10 µm, pileipelis se sastoji od krupnih hifa, širokih 4-7 μm, s ne prekratkim bazalnim segmentom i sa slično dugim vršnim segmentom, samo djelomično blago suženih i nikada zašiljenih na vrhu, te rijetkih valjkastih dermatocistida, širokih 4-6 μm, sa sitnim izraslinama, teško vidljivih zbog malog broja i slabe refraktivnosti sadržaja; otrusina je svijetložuta (IVa). Meso: Debelo, čvrsto, tvrdo, malo omekša u starosti, bijelo, nekad je mjestimično blago žućkasto-smeđe; miris je jedva primjetan na voće, a okus je blag. Kemijske reakcije: Meso u dodiru sa željeznim sulfatom (FeSO4) postane ružičasto-narančasto, normalnog intenziteta, sa fenolom crveno-smeđe, a reakcija s gvajakovom tinkturom je pozitivna i brza. Stanište: Raste u ljeto i jesen, u bjelogoričnim šumama u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično bukvom ili hrastom, na raznim vrstama tla. Doba rasta: 7, 8, 9, 10 Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta dobre kvalitete. Napomena: Prepoznatljiva je po staništu ispod bukve i zdepastom izgledu, suhoj površini klobuka bez sjaja, ružičasto-crvenoj do vinskicrvenoj, često drugačije boje na sredini, glatkom rubu, svijetloj otrusini za svoju skupinu, na granici između oker i žute, potpuno blagom okusu mesa i neizraženom mirisu. Kratki stručak, po kojem je dobila ime, zanimljiva je karakteristika za krasnicu iz velikih, sjenovitih bukovih šuma, jer debeli sloj otpalog lišća koji prekriva tlo ovakvog šumskog okružja vjerojatno stimulira sklonost gljive za vertikalni rast. Važno mikroskopsko obilježje je pileipelis s velikim hifama, te kratkim, rijetkim dermatocistidama (ova osobina svrstava vrstu između linije Romellii i podsekcije Olivaceinae). Među ostalim vrstama povezanim s bukvom, vjerojatno je najsličnija Russula pseudoromellii, koja se usporediva po veličini, bojama, otrusini i karakteristikama mesa, međutim razlikuje se po vitkijem izgledu, relativno sjajnoj kožici klobuka i općenito drugačijim mikroskopskim karakteristikama. Na istom staništu raste i bukova krasnica (Russula faginea), prepoznatljiva po mesu koje posmeđi, sa FeSO4 pozeleni i mirisu na haringe, odnosno kombinaciji karakteristika koja označava pripadnost podsekciji Xerampelinae. Crveno-bijela krasnica (Russula rubroalba) karakteristična je po čisto crvenom pigmentu, žutim listićima u zrelosti, što je u skladu s bojom otrusine IVd, te pozitivnoj reakciji mesa s gvajakovom tinkturom.
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Sarnari, Mauro. 2005. Monografia illustrata del Genere Russula in Europa, Tomo Secondo. A.M.B. Fondazione Centro Studi Micologici. Vicenza. – 1002. str. Russula curtipes Möller & Jul. Schäff.
Prirodoslovni muzej - Split
