BELLONIJEV TARTUF

Tuber bellonae Quél.

Taksonomija: Fungi / Ascomycota / Pezizomycetes / Pezizales / Tuberaceae / Tuber

Plodno tijelo: 4-7 cm široko, okruglasto ili u obliku bubrega, na bazi je s malom bazalnom šupljinom; peridij je formiran od crnkastih bradavica koje su na vrhu glatke, nikada nemaju transverzalne crtice kao ljetni tartuf (Tuber aestivum).

Mikroskopija: Okrugle, mrežasto-saćaste, 29-34 µm.

Meso (gleba): Tvrdo, najprije je sivkasto-oker, kada sazrije postane crveno-smeđe, isprepleteno je tankim sterilnim bijelim žilicama; svježe plodno tijelo miriše na fenol, odnosno karbolnu kiselinu, kasnije je ugodan; a okus nije izražen.

Stanište: Raste u jesen podzemno na vapnenastom tlu u mediteranskim krajevima i po otocima u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem, obično hrastom crnikom (Quercus ilex).

Doba rasta: 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta dobre kvalitete.

Napomena: U prošlosti je taj tartuf smatran kao varijetet crijevolikom tartufu (Tuber mesentericum), a sličan je i ljetni tartuf. Od ljetnog se tartufa bitno razlikuje zbog prisutne bazalne šupljine i zbog mirisa mesa koji sadrži komponente fenola, odnosno karbolne kiseline. Osim toga, bellonijev tartuf nema nikada na piramidalnim bradavicama crtice kao ljetni tartuf.

Slične vrste:

Tuber mesentericum	Tuber aestivum