

BUKOVA KOPITARKA
Fomitopsis fagi nom. prov.
Taksonomija: Fungi / Basidiomycota / Agaricomycetes / Polyporales / Fomitopsidaceae / Fomitopsis
Plodno tijelo (klobuk): 5-20 cm široko i 5-20 cm visoko, u obliku je konzole ili konjskog kopita, široko je pričvršćeno za podlogu, površina nema koncentrične krugove, već je nepravilno kvrgava, kora je u mladosti crvenkasto-crna, rub je crvenkasto-smeđ i svjetliji te se vijugavom granicom odvaja od ostale površine, zaokružen je prema cjevčicama.
Rupice/cjevčice: Vrlo su sitne, 5-6/mm2, okrugle, pod povećalom su odvojene ispupčenim pregradama, žute do žuto-oker; cjevčice su višeslojne, više su od 10 mm duge, sivo-smeđe, nakon 3-4 godine posve odrvene i postaju trama.
Mikroskopija: Eliptične, glatke, prozirne, 4-8 x 2-3.5 µm; otrusina je žućkasta.
Meso: 5-15 cm debelo, drvenasto, bjelkasto-smećkasto s bjelkastim zonama, nakon 3-4 godine bjelkaste se zone produžuju u cjevčice; miris je ugodan, a okus nije izražen.
Stanište: Raste po više godina na živim stablima bukve, na rubu se jasno mogu izbrojiti godine starosti.
Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12
Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta zbog drvenaste konzistencije mesa.
Napomena: Moguća je zamjena sa smrekinom kopitarkom (Fomitopsis pinicola), koja također može rasti na bukvi. Međutim, ona na površini plodnog tijela ima jasno uočljive koncentrične krugove, rupice su mnogo većeg promjera i rub je široko zaokružen prema rupicama. Osim toga, njezina je trama krem ili oker boje, a bukova kopitarka ima bjelkasto-smeđu tramu.
Referentni izvori:
- Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1203. Bukova kopitarka (Fomitopsis fagi nom. prov.)
Slične vrste:
![]() |
||
| Fomitopsis pinicola |


Prirodoslovni muzej - Split