

RAVNOGORSKA KOPITARKA
Fomitopsis piceae nom. prov.
Taksonomija: Fungi / Basidiomycota / Agaricomycetes / Polyporales / Fomitopsidaceae / Fomitopsis
Plodno tijelo (klobuk): 5-10 cm široko i 3-7 cm visoko, u obliku je konzole ili konjskog kopita, u mladosti je okruglasto, široko je pričvršćeno za podlogu, kod nekih primjeraka cjevčice se spuštaju po podlozi kao kod rupičarki roda Bjerkandera, površina je neravna ili grbava, ima koncentrične krugove koji su prema rubu sve gušći, do podloge je svijetlosivo, prema rubu je smeđe ili sivkasto-smeđe, rub je bijel i debelo zaokružen prema cjevčicama, na dodir ili pritisak posmeđi.
Rupice/cjevčice: Vrlo su sitne, 3-4/mm2, okruglaste ili višekutne, bijele ili bijelo-sivkaste, na dodir ili pritisak posmeđe, oštro su odvojene od sterilnog ruba; cjevčice su 0.3-1.5 cm duge, jednoslojne, od ruba i podloge prema sredini sve dulje, smećkaste.
Mikroskopija: Okruglasto-eliptične, glatke, kapljaste, 7-9 x 4-6 µm; otrusina je smeđa.
Meso: 3-4 cm debelo, tvrdo, drvenasto, između trame stare godinu dana i trame stare dvije godine nalazi se tanki i drvenasti sloj cjevčica starih godinu dana, smeđa; miris i okus nisu izraženi.
Stanište: Raste više godina na krupnijim drvnim ostacima (trupci) smreke bez kore.
Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12
Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta zbog drvenaste konzistencije mesa.
Napomena: Najviše sliči kresivnoj gubi (Fomes fomentarius), ali ona raste na krupnijim drvnim ostacima bjelogoričnog drveća te na oštećenim mjestima živog drveća. Osim toga spomenuta guba ima mnogo veće spore, a otrusina nije smeđa.
Referentni izvori:
- Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1205. Ravnogorska kopitarka (Fomitopsis piceae nom. prov.)
Slične vrste:
![]() |
||
| Fomes fomentarius |


Prirodoslovni muzej - Split