Ukupno vrsta gljiva: 2800
Cortinarius torvus

cortinarius-torvus1cortinarius-torvus2cortinarius-torvus3
cortinarius-torvus4cortinarius-torvus10cortinarius-torvus11
cortinarius-torvus12

Nejestiva gljiva     Na listi za determinatore

TAMNA KOPRENKA

Cortinarius torvus (Fr.) Fr.

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Agaricales > Porodica: Cortinariaceae > Rod: Cortinarius > Vrsta: Cortinarius torvus (Fr.) Fr. (GBIF ID 2528680)

Etimologija: torvus (lat.) = mračan. Po izgledu.

Engleski naziv: Stocking Webcap

Klobuk: 4-13 cm širok, najprije je polukuglast i konveksan pa otvoren i naglašeno ispupčen na sredini, tvrd, prilično je mesnat; najprije je ljubičasto-smeđ, zatim smeđ ili crvenkasto-smeđ, po suhom vremenu izblijedi, vlaknasto-čehast pa s nepravilnim mramoriranim poljima, rub je zaokružen i s bjelkastim ostacima ovoja, gladak ili često rastrgan.

Stručak: 5-9 cm visok i 1-3 cm debeo, čvrst, debeo, zdepast, ujednačeno je valjkast i prilično trbušast, nakaradno je zadebljan na bazi, dno je obično šiljato, pun, često je izjeden od crva; iznad prstenka prema vrhu je lagano ljubičast, a prema bazi je svijetlosmećkast, gotovo je obavijen ovojem, na granici koprene ostane karakteristični gotovo opnasti i stršeći prstenak ili formira pseudoprstenaste zone, koprena je bijela.

Listići: Rijetki, široki, razmaknuti, prilično su debeli, zaokruženi su uz stručak, prirasli sa zupcem; u mladosti su lagano ljubičasti ili svijetloljubičasto-smećkasti, a kasnije tamnosmeđi.

Mikroskopija: Jajoliko-eliptične, sitno su bradavičave, 9.5-11.5 x 6-7.5 µm (cromushrooms: spore su (9.5) 9.6 - 11.1 (11.7) × (6) 6.2 - 7.1 (7.3) µm, Q = (1.4) 1.5 - 1.6 (1.7), N = 120, Me = 10.4 × 6.5 µm, Qe = 1.6, bazidije su 33-39 × 8.5-11 µm, N = 12); otrusina je hrđastosmeđa.

Meso: Tvrdo, debelo, u klobuku je bjelkasto, blijedoljubičasto ili sivkasto-plavkasto, malo je crvenkasto pjegavo u bazi stručka, a kasnije postane smećkasto; miris je nametljivo slatkast, karakterističan, nije uvijek ugodan, podsjeća na suho voće, podsjeća na suhe šljive, mošt ili fermentirano voće, a okus je prvo blag pa poslije neugodan.

Stanište: Raste u kasno ljeto i jesen, u skupinama, u bjelogoričnim šumama, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, najčešće s bukvom, rijetko u crnogoričnim šumama ispod smreke.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta.

Napomena: Ova je koprenka po makroskopskim karakteristikama prilično prepoznatljiva po suhom izgledu i jedinstvenom slatkastom mirisu. S dosta je promjenljivim ugodnim mirisom, sličnim kao kod cjepače Inocybe pyriodora, ali mnogo ugodnijem nego kod slične vrste. Slična je i Cortinarius scutulatus koja najčešće raste po crnogoričnim šumama i ima veoma neugodan i oštar miris po hrenu. Slična je i vrsta razorna koprenka (Cortinarius evernius) koja raste po crnogoričnim šumama i čiji su listići u mladosti hrđastosmeđi.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 314. Tamna koprenka (Cortinarius torvus (Bull. ex Fr.) Fr.)

Cortinarius torvus

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

IDI NA VRH

Izravno podređene niže takse: prikaži