NARANČASTOSMEĐA HRAPAVICA

Cystoderma jasonis (Cooke & Massee) Harmaja

Sinonimi: Agaricus jasonis Cooke & Massee; Armillaria jasonis (Cooke & Massee) Sacc.; Cystoderma amianthinum var. longisporum (Kuhner) Heinem. & Thoen; Cystoderma amianthinum var. longisporum (Kühner) A.H.Sm. & Singer; Cystoderma amianthinum var. longisporum Kühner; Cystoderma amianthinum var. longisporum Kühner ex Wasser; Cystoderma longisporum (Kühner) Heinem. & Thoen; Cystoderma longisporum (Kühner) Heinem. & Thoen ex Arnolds; Cystoderma longisporum var. purpurascens Heinem. & Thoen ex Arnolds; Lepiota amianthina var. longispora Kühner

Etimologija: Po odgovarajućem imenu. Dr. Jason Stajich je profesor na Odsjeku za mikrobiologiju i biljnu patologiju na Sveučilištu California-Riverside. Stekao je doktorat iz genetike i genomike na Sveučilištu Duke radeći na razumijevanju evolucije genoma u gljivama s fokusom na rodovima Cryptococcus i Coprinopsis. Koautor je više od 200 objavljenih članaka.

Taksonomija: Fungi / Basidiomycota / Agaricomycetes / Agaricales / Agaricaceae  / Cystoderma

Engleski naziv: Pine Powdercap

Klobuk: 2-4 (6) cm širok, najprije je polukuglast pa zvonolik, te konveksan, tupo je ispupčen; lijepe je oker-smećkaste, hrđastosmeđe, narančasto-smeđe ili tamnosmeđe boje, nešto je tamniji prema sredini, kožica je ujednačeno zrnasta, rub je dosta čehast.

Stručak: Na sredini je oko 6 mm debeo, prema bazi je zadebljan i jako bulbozan; smeđ je do hrđastosmeđ, na sredini stručka se nalazi pojas sa zrnasto-čehastim ostacima ovoja, a ispod je skoro gol.

Listići: Osrednje su gusti, lagano su kukasti, prirasli su na stručak, jedva su trbušasti, u zrelosti s poprečnim žilicama između listića; najprije su bijeli, kasnije kremasti ili žućkasti sa smeđim ili mesnatocrvenim odsjajem.

Mikroskopija: Eliptične do vretenaste, glatke, zakrivljene, 5.4-7.8 x 3-4.5 µm; otrusina je krem boje.

Meso: U klobuku i stručku je žućkasto, a uz površinu stručka i ispod listića je oker-smećkasto; miriše na gljive, a okus je malo neugodan.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprofit tla u crnogoričnim šumama, najčešće šumama smreke, te na rubovima šuma, u mahovini.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta vrlo loše kvalitete zbog malo neugodnog mirisa i okusa, a u rijetkim slučajevima je uzrokovala gastrointestinalne probleme pa je zbog svega navedenog bolje ne konzumirati ovu vrstu. Neke vrste hrapavica u sirovom stanju uzrokuju hemolitički sindrom trovanja, koji dovodi do razgradnje krvi.

Napomena: Ova vrsta razlikuje se od smeđe hrapavice (Cystoderma amianthinum) po nešto tamnijem ovoju na klobuku, krupno zrnastom stručku, nešto tamnijim listićima prljavooker (nisu bijeli) boje, a spore su nešto veće i lagano izbrazdane. U nekim područjima je smeđa hrapavica rasprostranjenija vrsta.

Slične vrste:

Cystoderma amianthinum