Russula postiana - created on August 2023 in Madise küla, Estonia by Allar Antson

ŠARENA KRASNICA

Russula postiana Romell

Sinonimi: prikaži

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Russulales > Porodica: Russulaceae > Rod: Russula > Vrsta: Russula postiana Romell (GBIF ID 2551387)

Klobuk: 3-6 cm širok, prvo je konveksan, kasnije se izravna i lijevkasto ulegne na sredini, gladak do blago kvrgav, kožica se guli gotovo u potpunosti, sjajan i vlažan po vlažnom vremenu, po suhom je vremenu bez sjaja, maslinastozelen do maslinasto-smeđ, ponekad je pomiješan s crvenkastim ili ljubičastim tonovima, tamniji na sredini, rub je prvo gladak, kasnije je narebran.

Stručak: 3-6 cm visok i 1-1.5 cm debeo, valjkast, ponekad se blago sužava se prema bazi, pun, srž je kasnije šuplja, površina je blago uzdužno naborana, bijel, u mladosti je fino pahuljast, kasnije blago požuti na bazi.

Listići: Gusti, 140-190 ih dopire do stručka, tanki, usko su prirasli, povezani su poprečnim žilicama na bazi, brojni su račvasti, lomljivi, prvo su bjelkasti, kasnije su žuti do oker-narančasti, oštrica je glatka.

Spore: Kuglaste do gotovo kuglaste, s izoliranim su bradavicama, 8.4-11 x 7.5-10 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 55-70 x 12-15 µm, cheilocistide su vretenaste i uglavnom šiljaste na vrhu, 45-90 x 6-12 μm, pleurocistidije su sličnog oblika, 60-95 x 7-16 μm, pileopelis se sastoji od pretežno batinastih do glavičastih hifa, širokih 3-7 μm, često razgranatim i višesegmentnih, te valjkastih do blago batinastih, uglavnom višesegmentnih primordijalnim hifa, širokih 3-5 μm, prekrivenih kristalima na vrhu; otrusina je tamnožuta (IVd).

Meso: Mekano, kasnije je spužvasto, bijelo, kasnije lagano požuti; miriše na voće, a okus je blag.

Kemijske reakcije: Meso stručka u dodiru sa fenolom postane crvenkasto, a kasnije tamnosmeđe do crno, sa željeznim sulfatom (FeSO4) svijetlo ružičasto-sivo, a sa gvajakolom plavo-zeleno, a kasnije zeleno-smeđe.

Stanište: Raste u ljeto i jesen u crnogoričnim i miješanim šuma, u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, obično smrekom, a ponekad i bukvom, često u mahovini, na blago kiselom i vapnenastom tlu, obično na većim nadmorskim visinama.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta slabe kvalitete.

Napomena: Na sličnom staništu raste mekana krasnica (Russula nauseosa), koja je višebojna i blagog okusa mesa, međutim ima svjetliju otrusinu, primjetno manje spore s nižim bradavicama, a primordijalne hife nisu prisutne. Druge krasnice sa zelenim klobukom su zelena krasnica (Russula aeruginea) i smeđezelena krasnica (Russula heterophylla), koje imaju znatno svjetliju otrusinu, eliptične spore, te znatno nižu dekoraciju spora. Također su slične batinastonoga krasnica (Russula clavipes), kojoj meso miriše na haringe, a stručak je mjestimično do potpuno ružičast do ružičasto-ljubičast, te lomljiva krasnica (Russula fragilis) i pjegava krasnica (Russula maculata), kojima je meso izrazito ljuto.

DNA sekvenca: prikaži

Referentni izvori: Kränzlin, Fred. 2005. PILZE DER SCHWEIZ, Band 6, Russulaceae. – 182. str., Russula postiana Romell