Ukupno vrsta gljiva: 2800
Inocybe asterospora

inocybe-asterospora1

Smrtno otrovna gljiva

ZVJEZDASTOSPORNA CJEPAČA

Inocybe asterospora Quél.

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Agaricales > Porodica: Inocybaceae > Rod: Inocybe > Vrsta: Inocybe asterospora Quél. (GBIF ID 2527952)

Infragenerička taksonomija: podrod Clypeus > sekcija Marginatae

Etimologija: aster (lat.) = zvijezda + spora (gr.) = sjemenka, sjeme. Po obliku spora.

Engleski naziv: Star Fibrecap

Klobuk: 2-6 cm širok, najprije je stožasto-konveksan, zatim se otvori i izravna, obično je s izraženom širokom grbicom na sredini, na kraju je ulegnut oko grbice, površina je prvo glatka na sredini, kasnije je čitava radijalno vlaknasta i s rascijepljenom kožicom ispod koje se uočava bijela trama, svijetlosmeđ, siv do tamnosmeđ.

Stručak: Valjkast, na bazi je s plosnatim, često dosta širokim i obrubljenim gomoljem, vlaknast, bjelkasto pahuljast na vrhu, ponekad je prošaran poput zmijske kože, u mladosti je bjelkast, vremenom postaje smećkast.

Listići: Osrednje su gusti, suženi su uz stručak, prirasli, izmiješani su s lamelulama, najprije su bjelkasti, kasnije su s maslinastim odsjajem, oštrica je ravna i bjelkasta.

Mikroskopija: Zvjezdaste, sa 7-12 izduženih izbočina, 9-12 x 7-10 µm, Q = 1-1.5, Qe = 1.3, bazidije su batinaste, 4-sporne, cheilocistide su 50-80 × 12-23 µm, vretenaste, često su trbušasti, s nepravilnim su kristalima na vrhu, pleurocistide su 45-75 x 10-25 µm, u obliku boce, sa stijenkama debljine do 2.5 µm, caulocistide su prisutne od vrha do baze stručka i slične su cheilocistidama, neke su duže, paracistide su prilično brojne, batinaste do kruškolike; otrusina je žuto-oker do hrđastosmeđa.

Meso: Bjelkasto u klobuku, blago smećkasto u stručku; miriše neugodno na spermu, a okus nije izražen.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, u miješanim i bjelogoričnim šumama, uz šumske puteve, gradskim parkovima i vrtovima, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično hrastom, grabom, kestenom ili bukvom, a u planinskim područjima i smrekom, na vapnenastom tlu, u travi.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: SMRTNO OTROVNA - Vjerojatno je jestiva, ali je većina autora smatra smatra smrtno otrovnom vrstom.

Napomena: Prepoznatljiva je po smećkastom klobuku, sklonosti grubom raspucavanju, otkrivajući bjelkastu tramu i jasno obrubljenom gomolju na bazi stručkaNajsličnija je lažna zvjezdastosporna cjepača (Inocybe pseudoasterospora), koju je makroskopski teško razdvojiti, a mikroskopski se razlikuje prvenstveno po odsutnosti caulocistida i drugačijim cheilocistidama, koje su općenito mnogo trbušastije ili jajolikije. Na istom staništu raste i repasta cjepača (Inocybe napipes), a prepoznatljiva je prvenstveno po ostacima koprene na rubu klobuka, po neobrubljenom gomolju na bazi stručka i samo grbavim, a ne zvjezdastim sporama.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 396. Zvjezdastosporna cjepača (Inocybe asterospora Quélet)

Inocybe asterospora

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

IDI NA VRH

Izravno podređene niže takse: prikaži