Ukupno vrsta gljiva: 2800
Pholiota lucifera

pholiota-lucifera1pholiota-lucifera2pholiota-lucifera3
pholiota-lucifera4

Nejestiva gljiva

SJAJNA LJUSKAVICA

Pholiota lucifera (Lasch) Quél.

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Agaricales > Porodica: Strophariaceae > Rod: Pholiota > Vrsta: Pholiota lucifera (Lasch) Quél. (GBIF ID 2534216)

Etimologija: lucifer (lat.) = nanijeti svjetlo. Po živoj boji.

Klobuk: 2-7 (8) cm širok, mesnat, najprije poluloptast ili konveksan, kasnije je raširen i lagano ispupčen na sredini, mazav; limunastožut je ili žuto-smeđ, površina je s nepravilnim, prolaznim i priraštenim crveno-smeđim čehicama na žutoj osnovi, rub je resast.

Stručak: 3-6 (7) cm visok i 2-10 (12) mm debeo, valjkast, malo je zadebljan na bazi, najprije je pun, kasnije je šupalj; iznad vjenčića je limunastožut, prema bazi je hrđastosmeđ, čehast i vlaknast; prolazni je vjenčić bjelkast ili žućkast, teško je uočljiv, odmaknut je od klobuka, uspravan, u obliku je čehastih ostataka.

Listići: Gusti, prirasli, izmiješani su s lamelulama; žuti, kasnije su narančasto-smeđi, u starosti su hrđastosmeđi.

Mikroskopija: Eliptične, (6.4) 6.8 - 7.8 (8.3) × (3.6) 3.9 - 4.5 (4.9) µm, Q = (1.5) 1.6 - 1.9 (2), N = 120, Me = 7.3 × 4.1 µm, Qav = 1.8; otrusina je hrđastosmeđa.

Meso: Žućkasto, u stručku je crno-smeđe, čvrsto, vlaknasto; miris je ugodan na drvo, a okus je gorak.

Stanište: Raste u ljeto i jesen u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (grane, panjevi, trupci) raznog bjelogoričnog i crnogoričnnog drveća, te također na zemlji izmiješanoj s drvnim ostacima.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: NEJESTIVA - Smatra se nejestivom vrstom. Dio literature navodi da je nejestiva, a drugi dio da je sumnjiva kao otrovna vrsta.

Napomena: Tipično raste na trulom drvu, ima dekoriran stručak i izrazito je lijepe boje. Slična je pjenasta ljuskavica (Pholiota spumosa) koja je upadljivije boje, s jače dekoriranim stručkom i većih je dimenzija. Zlaćana ljuskavica (Pholiota aurivella) je izraženije obojena i veća rastom. Raste samo na živom drveću i panjevima bjelogoričnog drveća. Slična je i divna čehavka (Gymnopilus spectabilis).

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 246. Sjajna ljuskavica (Pholiota lucifera (Lasch) Quél.)

Pholiota lucifera

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

IDI NA VRH

Izravno podređene niže takse: prikaži