Russula fellea - created on October 2022 in Bulle, Switzerland by Nicolas Schwab

ŽUČNA KRASNICA

Russula fellea (Fr.) Fr.

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Russulales > Porodica: Russulaceae > Rod: Russula > Vrsta: Russula fellea (Fr.) Fr. (GBIF ID 2551225)

Infragenerička taksonomija: podrod Ingratula > sekcija Felleinae

Etimologija: felleus (lat.) = odnosi se na žuč, žučno. Po paprenom okusu.

Engleski naziv: Geranium Brittlegill

Klobuk: 5-11 cm širok, u mladosti je kuglast, zatim je polukuglast, kasnije se raširi i ulegne na sredini, nepravilno je grbav, često je režnjast, ljepljiv i sjajan, zatim je suh i bez sjaja, kožica se guli do 1/3 promjera, krem-oker do žućkasto-oker, ponekad je izraženo žuto-smeđ, malo je tamniji na sredini, rub je prvo gladak, kasnije je kratko narebran, u starosti se rascijepa.

Stručak: 3.5-7 cm visok i 1.4-2.5 cm debeo, valjkast do batinast, osobito u mladosti, proširen i pahuljast na vrhu, najprije je pun, u starosti je šupalj, bijel, bjelkast, kasnije je kremast ili okerast, osobito prema dnu.

Listići: Gusti, široki su 6-8 mm, tanki, izmiješani su s lamelulama, prirasli, često su malo račvasti, lomljivi, u mladosti su bijeli, bjelkasti, zatim su kremasti, kasnije su oker, oštrica je glatka i iste boje.

Mikroskopija: Široko su eliptične, sa stožastim su bradavicama visokim 0.5-0.8 µm, kratko povezanim tankim spojnim linijama koje tvore dobro razvijeni, gusti, ali nepotpuni mrežasti uzorak, amiloidne, 7.8-9.6 x 6-7.2 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 34-50 x 8-11 μm, cheilocistide su vrlo brojne, čisto su vretenaste, 50-95 x 7-10 μm, pileipelis se sastoji od relativno krupnih hifa, širokih 3-6 μm, nepravilno širokih zbog čvorića ili zadebljanja, te brojnih, valjkastih, višesegmentnih dermatocistida, širokih 6-10 μm; otrusina je bijela (Ia).

Meso: Isprva je vrlo čvrsto, bijelo, provodnjeno je sivkasto, na prerezu postane žuto-oker; miris je složen, na kompot od voća i na pelargonije, a okus je vrlo ljut.

Kemijske reakcije: Meso s FeSO4 postane prljavo žuto (--), s gvajakovom tinkturom polako zelenkasto (--), s fenolom smeđe, a listići s anilinom vrlo sporo ružičasti.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, u svim tipovima šuma, u simbiozi s različitim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, najčešće bukvom, hrastom ili grabom, vrlo rijetko smrekom ili borom, na vapnenastom tlu.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta, jer je okus mesa vrlo ljut.

Napomena: Opisanoj se vrsti pripisuju relativno široke mikorizne sposobnosti, koje bi trebale uključivati različito bjelogorično i crnogorično drveće, uključujući smreku, srebrnu jelu, a prema J. Schaefferu čak i borove. Najčešće se pronađe u šumama bukve, s očitom sklonošću prema hladnijoj i vlažnijoj kontinentalnoj klimi bez obzira na vrstu supstrata. Prepoznatljiva po srednjoj veličini, gotovo ujednačenom oker do oker-smeđem klobuku, kremastim listićima, bijelom stručku, jako ljutom okusu mesa, relativno intenzivnom mirisu na voće i na pelargonije, te negativnoj reakciji sa gvajakovom tinkturom i FeSO4. Najvažnije makroskopske karakteristike za determinaciju su uglavnom stanište, obično ispod bukve, oker boja cijelog plodnog tijela, te organoleptičke i kemijske karakteristike mesa. Slične su žućkastobijela krasnica (Russula ochroleuca), koja ima svijetložuti klobuk, slabije ljut okus, nepostojeći miris i bijeli stručak, sa oker bazom, koji blago posivi zbog vlažnosti, a u dodiru s KOH pocrveni, te brašnjavonoga krasnica (Russula farinipes), koja ima oštar i duboko narebrani rub klobuka, trajno bijele listiće, koji izlučuju gutacijske kapljice po vlažnom vremenu, te elastičnu i blago vodenastu strukturu.

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.