Ukupno vrsta gljiva: 2800
Mycena latifolia

Mycena latifolia - created in Finland by Tapio Kekki

Info
CC-BY-NC

Nejestiva gljiva     Zaštićena gljiva     Nedovoljno poznata vrsta

ŠIROKOLISNA ŠLJEMOVKA

Mycena latifolia (Peck) A.H.Sm.

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Agaricales > Porodica: Mycenaceae > Rod: Mycena > Vrsta: Mycena latifolia (Peck) A.H.Sm. (GBIF ID 2527245)

Infragenerička taksonomija: sekcija Intermediae

Engleski naziv: Sideshoot Bonnet

Klobuk: 0.5-2.5 cm širok, polukuglast, stožast do konveksan, kasnije je spljošten, blago je ulegnut ili ponekad kagano ispupčen na sredini, prozirno crtast, prvo je pahuljast, ubrzo je gol, vodenast, crno-smeđ do tamnosmeđ s bjelkastim rubom, ponekad u starosti izblijedi i postane tamnosmeđ, a prema rubu sivkasto-smeđ.

Stručak: 2-7 cm visok i 0.5-1.5 mm debeo, valjkast, šupalj, gol, na gornjem je dijelu pahuljast, po vlažnom je vremenu malo mazav, u mladosti je na vrhu plavkasto-crn do sivo-crn, na donjem je dijelu sivkast do svijetlo sivo-smeđ, kasnije je manje ili više sivkast ili sivo-smeđ, na vrhu je uglavnom sivkast do bjelkast, baza je gusto prekrivena dugim, bijelim vlakancima.

Listići: 14-23 ih dopire do stručka, prirasli do široko prirasli, više se ili manje kratko spuštaju po stručku sa zupcem, na bazi su poprečno povezani žilicama, sivkasti do tamnosivi s bjelkastom oštricom.

Mikroskopija: Eliptične do valjkaste, glatke, amiloidne, 7.2-10 x 4-5.5 µm, Q = 1.7-2.5, Qav = 2, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su pomiješane s bazidijama, vretenaste, u obliku boce ili batinaste, sa dugim ili kratkim stalkom, tankih stijenki ili je blago zadebljana na najširim dijelovima, 40-85 x 6-24 µm, glatke ili su na najširem dijelu prekrivene sa rijetkim ili brojnim, ravnim ili zakrivljenih, prilično kratkim izraslinama 1.5-3.5 x 1-2 µm; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, bjelkasto, svijetlosmeđe ili je tamnosivo; miris nije izražen, a okus je blag.

Kemijske reakcije: Listići u dodirom s Melzerovim reagensom postanu vinskicrveni.

Stanište: Raste u jesen po pašnjacima, travnjacima, parkovima, cretovima i vlažnim livadama, negnojenim pašnjacima, na mjestima obraslim mahovinom, ili u crnogoričnim šumama među otpalim iglicama raznog crnogoričnog drveća. U Hrvatskom je pronađena na travnjaku, samo na jednom lokalitetu, u Nacionalnom parku Risnjak.

Doba rasta: 9, 10, 11

Zaštita: ZAŠTIĆENA - NEDOVOLJNO POZNATA VRSTA

Status jestivosti: NEJESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog potencijalne ugroženosti.

Napomena: Prepoznatljiva je po izrazito narebranom klobuku, jako dekoriranoj bazi stručka te po izraslinama na vrhu cheilocistida.

Referentni izvori: Tkalčec, Zdenko, Mešić, Armin, Matočec, Neven, Kušan, Ivana. 2008. Crvena knjiga gljiva Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. – Širokolisna šljemovka (Mycena latifolia (Peck) A.H.Sm.)

Mycena latifolia

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

IDI NA VRH

Izravno podređene niže takse: prikaži