BUKOVA KRIVONOŠKA (BUKOVAČA)

Pleurotus ostreatus (Jacq.) P.Kumm.

Etimologija: ostrea (lat.) = kamenica, ostriga. Po obliku klobuka.

Engleski naziv: Oyster Mushroom

Klobuk: 5-20 cm širok, školjkast ili lepezast, izravnat, ulegnut je na mjestu spoja sa stručkom, gladak, sjajan, gol, promjenljive je boje, sivkast, žućkast, sivkasto-žućkast, siv, sivo-smeđ, smećkast ili smeđ, nije vodenast, rub je dugo vremena podvijen i malo vijugav.

Stručak: 6-12 cm visok i 1-1.4 cm debeo, redovito je ekscentrično postavljen u odnosu na klobuk, vrlo rijetko je centralno postavljen, kratak, debeo, čvrst, pun, zadebljava se prema vrhu, gol, bijel, na bazi je pamučast, baršunast.

Listići: Gusti, spuštaju se po stručku, račvasti, oštrica je valovita, bijeli, kasnije su sivkasti.

Mikroskopija: Bazidiospore su valjkaste do eliptične, glatke, s vrlo tankim stijenkama, prozirne, neamiloidne, 7-12.5 x 2-5.5 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 18.7-26 x 3.7-7.5 µm, cheilocistide su trbušaste do batinaste, 12.5-29 x 3.7-7.5 µm, hife su sa kopčama (cromushrooms: basidiospore (7.6) 7.9 - 10.1 (11.6) × (2.9) 3 - 3.7 (4.2) µm, Q = (2.3) 2.5 - 2.9 (3.4), N = 120, Me = 9 × 3.4 µm, Qe = 2.7, bazidije 18-26.3 × 4.7- 6.4 µm, cheilocistide 17.4-31.2 × 3.8-7.8 µm); otrusina je bijela do svijetlo sivo-ljubičasta.

Meso: Bijelo ili bjelkasto, čvrsto, kasnije je žilavo, osobito u stručku koji može biti žilav i u mladosti; miriše ugodno na gljive, a okus blago slatkasto-kiselkast, ne smije se kušati jer je sirovo otrovno, sadrži hemolizin.

Kemijske reakcije: Meso u dodiru sa sumpornom kiselinom postane smeđo-crveno, a listići sa sulfovanilinom najprije pocrvene pa zatim poljubičaste.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, kao zimska gljiva koja se pojavljuje nakon prvih hladnih dana, busenasto, kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (panjevi, polegli trupci) raznog bjelogoričnog drveća, poput bukve, hrasta, topole ili vrbe, vrlo se rijetko pronađe na crnogoričnom drveću, također raste kao parazit na živom bjelogoričnom drveću.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: UVJETNO JESTIVA - Jestiva je gljiva izvrsne kvalitete. Negativno je što sadrži toksin pleurotolizin, koji je po sastavu sličan sastojcima u pčelinjem otrovu i može dovesti do postupnog uništavanja crvenih krvnih zrnaca takozvanim hemolizinom. Međutim, ovaj je toksin termolabilan pa je prije uporabe potrebna temeljita termička obrada.

Ljekovitost: Utvrđeno je da bukovače sadrže širok raspon bioaktivnih spojeva koji djeluju antioksidativno, antikancerogeno, antibakterijsko, antivirusno i antifungalno. Gljiva je bogata neprobavljivim ugljikohidratima poput hitina i glukana, koji djeluju kao prebiotici i podržavaju rast i aktivnost korisnih crijevnih bakterija, čime se održava zdrava ravnoteža crijevne mikrobiote i smanjuje rizik od otpornosti na antibiotike. (National Library of Medicine. 2024. The Mushroom Glucans: Molecules of High Biological and Medicinal Importance; Proteome Analysis and In Vitro Antiviral, Anticancer and Antioxidant Capacities of the Aqueous Extracts of Lentinula edodes and Pleurotus ostreatus Edible Mushrooms; Modulation of the Gut Microbiota with Prebiotics and Antimicrobial Agents from Pleurotus ostreatus Mushroom; Elemental Analysis, Phytochemical Screening and Evaluation of Antioxidant, Antibacterial and Anticancer Activity of Pleurotus ostreatus through In Vitro and In Silico Approaches; Optimization of extraction of antioxidant polysaccharide from Pleurotus ostreatus (Jacq.) P. Kumm and its cytotoxic activity against murine lymphoid cancer cell line; GC-MS Analysis of Potentially Volatile Compounds of Pleurotus ostreatus Polar Extract: In vitro Antimicrobial, Cytotoxic, Immunomodulatory, and Antioxidant Activities; Anti-tumor effect of polysaccharide from Pleurotus ostreatus on H22 mouse Hepatoma ascites in-vivo and hepatocellular carcinoma in-vitro model; The Phytochemical Screening, Total Phenolic Contents and Antioxidant Activities in Vitro of White Oyster Mushroom (Pleurotus Ostreatus) Preparations; Anti-Cancer Potential of Edible/Medicinal Mushrooms in Breast Cancer; Pleurotus ostreatus inhibits proliferation of human breast and colon cancer cells through p53-dependent as well as p53-independent pathway).

Napomena: Iz zajedničkog mesnatog tijela izraste mnoštvo plodnih tijela pa ima slučajeva da se stručak i ne vidi ili vrlo kratak. Takve bukovače izgledaju poput školjki. Umjetno se uzgaja s velikim uspjehom. Ne postoji opasnost od zamjene s otrovnim gljivama. Gotovo je ista mekana krivonoška (Pleurotus pulmonarius) koja je nešto svjetlija, manja rastom, ima duži stručak, listići se dugo spuštaju po stručku i preferira toplije vrijeme. Slična golubinja krivonoška (Pleurotus columbinus) je lijepe plavkasto-sive boje i ima malo žilavije meso. Moguća je zamjena s teškom otrovnicom bjelouškastom krikonoškom (Pleurocybella porrigens), koja je smrtno otrovna za dijabetičare, a raste na panjevima crnogoričnog drveća i nema stručka.

MEKANA KRIVONOŠKA

Pleurotus pulmonarius (Fr.) Quél.

Etimologija: pulmo (lat.) = pluća. Po obliku.

Engleski naziv: Pale Oyster

Klobuk: 3-15 cm širok, školjkast, konveksan, vlažan, gol, nikada nije potpuno bijel, bjelkast, kremast, sivkasto-kremast ili smećkast, rub je dugo vremena podvijen, kasnije je valovit, općenito je nešto manji, nježniji i tanji nego kod bukove krivonoške (Pleurotus ostreatus).

Stručak: 1-5 cm visok i 0.5-1.2 cm debeo, uglavnom je kratak, lateralno ili ekscentrično spojen s klobukom, čupav, bjelkast do krem, na bazi je bijelo maljav.

Listići: Gusti, spuštaju se po stručku, oštrica je glatka, rijetko su s poprečnim žilicama na bazi, bjelkasti do krem, u starosti požute, često samo na rubu.

Mikroskopija: Bazidiospore su valjkaste do eliptične, glatke, neamiloidne, 7-11 x 2.5-5 µm (cromushrooms: (7.1) 7.6 - 9.7 (10.7) × (2.7) 3.1 - 3.7 (4.4) µm, Q = (2.2) 2.3 - 2.8 (3.1), N = 80, Me = 8.7 × 3.4 µm, Qav = 2.6); otrusina je bijela do bjelkasta.

Meso: Bijelo, malo je vodenasto, u mladosti je mekano, u starosti je elastično, u stručku je plutasto do kožasto, na prerezu ili na pritisak ne mijenja boju; miris ugodan gljivlji ili malo na anis, a okus je blag, ne smije se kušati jer je sirovo otrovno, sadrži hemolizin.

Kemijske reakcije: Kožica klobuka u dodiru sa KOH postane lagano narančasta.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen kao saprotrof krupnijih drvnih ostataka (panjevi) raznog bjelogoričnog drveća, poput bukve, jasena, topole ili breze.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta dobre kvalitete.

Napomena: Gotovo je ista bukova krivonoška od koje je nešto svjetlija, manja rastom, ima duži stručak, listići se dugo spuštaju po stručku i preferira toplije vrijeme. Ima školjkasti, bubrežasti ili neki drugačiji oblik. Moguća je zamjena s teškom otrovnicom bjelouškastom krikonoškom (Pleurocybella porrigens), koja je smrtno otrovna za dijabetičare, a raste na panjevima crnogoričnog drveća i nema stručka.

PRILEGNUTA ŠKOLJKARICA

Resupinatus applicatus (Batsch) Gray

Etimologija: applicare (lat.) = pričvšćen, prislonjen, prilegnut. Po načinu rasta.

Engleski naziv: Smoked Oysterling

Plodno tijelo (klobuk): 2-8 mm široko, konveksno, bubrežasto, čašasto, tanjurasto, viseće ili bočno pričvršćeno za supstrat, površina je suha, baršunasta s bijelkastim dlačicama, prema rubu je gola, tamnosmeđe, ljubičasto-smeđe, crno-sivo, ponekad je bijelo s tamnosivim nijansama, rub je često malo narebran.

Stručak: Samo u zametku, skoro ne postoji, ekscentričan, sivkast, sa sitnim je micelijskim nitima na dnu.

Listići: Nisu gusti, skoro se spuštaju prema mjestu na kojem gljiva izrasta sa sitnim stručkom ili bez njega, prvo su bjelkasti, zatim su svijetlosivi, sivi do sivkasto-crni, oštrica je bjelkasta.

Mikroskopija: Bazidiospore su kuglaste do široko eliptične, bezbojne, nisu zakrivljene, 4.8-5.5 x 4.3-5.1 µm, Q = 1-1.17 (cromushrooms: bazidiospore su (4.5) 4.6 - 5.2 (5.6) × (3.8) 4.1 - 4.8 (5.1) µm, Q = 1 - 1.17 (1.3), N = 100, Me = 4.9 × 4.5 µm, Qe = 1.1, bazidije su usko batinaste, 4-sporne, 16-25 × 3.2-4.4 µm, N = 6, cheilocistide su batinaste, 17-23 × 3.8-6.2 µm, N = 18, hife trame listića su široke 1.5-3.5 µm, kopče su prisutne u svim tkivima); otrusina je bjelkasta.

Meso: Tanko, gotovo da i ne postoji, želatinozno, gumasto, sivo do sivkasto-crno; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u kasnu jesen, zimu i proljeće, u skupinama, kao saprotrof krupnijih drvnih ostataka (grane, trupci) raznog bjelogoričnog drveća bez kore. Slike su snimili Helena Petrić i Slobodan Bjelajac, 7.2.2026., na lokalitetu Samoborsko gorje, na otpaloj grani hrasta.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Slične su Resupinatus alboniger, koja ima duguljaste, usko eliptične do gotovo kobasičaste spore, Resupinatus kavinii, koja je manjih dimenzija, 0.2-3 mm široka, raste na bjelogoričnom drveću (bukva, brijest), listići ne završavaju u zajedničkoj točki, već ostavljaju izraženi razmak na sredini klobuka, površina nije narebrana, Resupinatus striatulus, koja ima relativno široke cheilocistide, 5-7.5 µm, nešto veće plodno tijelo, raste uglavnom na trulom crnogoričnom drvu, listići završavaju u zajedničkoj točki, ne ostavljajući razmak na srediniu klobuka, spore su samo malo veće, 4.2-6 x 3.5-5.2 µm, plodno tijelo je uglavnom prozirno i izraženo narebrano kada je svježe, te Resupinatus trichotis, koja ima batinaste do gotovo valjkaste cheilocistide, 12-27 x 3-7 µm, često s prstastim izraslinama dugim 3.5-6 µm, s tankim, šiljastim bodljama, spore su kuglaste do eliptične, 4-5-5.7 x 4.2-5.3 µm, plodna tijela su široka do 20 mm, kožica klobuka je uglavnom jasno ograničeno, crno baršunasto-dlakava na sredini.

CRNOČEHAVA KROVNJAČA

Pluteus atromarginatus (Konrad) Kühner

Engleski naziv: Blackedged Shield

Klobuk: 4-20 cm širok, zvonolik, zatim je konveksan i ispupčen na sredini, suh, tanak, tamnosmeđ do gotovo crn, uzdužno je vlaknast i naboran, dekoracija je nešto gušća i crne boje na sredini, više ili manje sitno ljuskav, rub nije narebran, kožica često prelazi listiće.

Stručak: 4-14 cm visok i 0.5-1.2 cm debeo, zadebljan je na bazi, pun, krhak, vrh se lako odvaja od podnice klobuka kao kod svih vrsta iz roda Pluteus, osnova je bijela, površina je vlaknasta, s crno-smeđim crticama, baza je kosmata.

Listići: Gusti, tanki, trbušasti, najprije dodiruju stručak, kasnije su jasno slobodni, najprije su bjelkasti, kasnije su ružičasti, oštrica je crna.

Mikroskopija: Bazidiospore su široko eliptične ili skoro kuglaste, glatke, 5.2-8.1 x 3.8-5.8 µm; otrusina je ružičasta do ružičasto-smeđa.

Meso: Bjelkasto do kremasto, mekano, vlaknasto; miriše ugodno na gljive ili rotkvice kao kod jelenske krovnjače (Pluteus cervinus), a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, pojedinačno ili skupno, kao saprotrof krupnih drvnih ostataka raznog crnogoričnog drveća.

Doba rasta: 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta osrednje kvalitete.

Napomena: Lako je prepoznatljiva po crnoj oštrici listića i rastu na drvu. Jedna je od najvećih krovnjača. Zbog sličnosti se može zamijeniti s jelenskom krovnjačom od koje se razlikuje po crnkastoj oštrici listića, te po staništu na panjevima bjelogoričnog drveća. Od drugih je vrsta dosta slična i sjenovita krovnjača (Pluteus umbrosus) koja ima crne listiće i oštricu listića te izraženije izbrazdanu površinu klobuka.

JELENSKA KROVNJAČA

Pluteus cervinus (Schaeff.) P.Kumm.

Engleski naziv: Deer Shield

Klobuk: 3-14 cm širok, konveksan, zatim se raširi i ispupči na sredini, lomljiv, gol, pravilan, po vlažnom je vremenu ljepljiv, mekan, svijetlosmeđ do tamnosmeđ, na sredini je tamniji, vodenast, kasnije je radijalno vlaknast.

Stručak: 5-12 cm visok i 0.5-2 cm debeo, valjkast, često je zakrivljen, pun, lako se odvaja od podnice klobuka, bjelkast, sa sitnim je smeđim uzdužnim vlaknima, uzdužno je brazdast.

Listići: Slobodni, široki, gusti, najprije su bijeli, kasnije su ružičasti i na kraju smeđi, oštrica je bjelkasta.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične, 6-9.5 x 4-6.5 µm, (cromushrooms: kolekcija 1 - bazidiospore su (6.4) 6.6 - 8.2 (9.6) × (4.2) 5 - 5.9 (6.7) µm, Q = (1.1) 1.2 - 1.5 (1.7), N = 120, Me = 7.3 × 5.4 µm, Qe = 1.3; bazidije su 19-27 × 6-7.8 µm, N = 22; cheilocistide su 24-53 × 11-20 µm, N = 80; pleurocistide su 47-80 × 12-23 µm, N = 50; kolekcija 2 - bazidiospore su (6) 6.2 - 8.2 (9.8) × (4.1) 4.6 - 5.7 (6.8) µm, Q = (1.1) 1.3 - 1.5 (1.7), N = 120, Me = 7 × 5.1 µm, Qe = 1.4, bazidije su 19-30 × 6.5-10.5 µm, N = 56, pleurocistide su 44-82 × 13-24 µm, N = 42); otrusina je sivo-ružičasta do ružičasto-smeđa.

Meso: Bijelo ili bjelkasto, mekano; miriše na rotkvice ili sirovi krumpir, a okus je malo gorkast.

Kemijske reakcije: Baza stručka u dodiru s gvajakovom tinkturom lagano plavi.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, pojedinačno ili u skupinama, kao saprotrof krupnijih drvnih ostataka (grane, panjevi, piljevina) raznog bjelogoričnog drveća. Primjerak na trećoj slici snimio je Neven Ferenčak.

Doba rasta: 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta osrednje kvalitete.

Napomena: Kako je ne bi zamijenili s otrovnim vrstama, uvijek obratite pažnju na slobodne listiće i rast na drvu. Kod krovnjača se stručak lako odvoji od mesa u klobuku nakon čega nastane kružni krater. Ima mnogo sličnih vrsta, crnočehava krovnjača (Pluteus atromarginatus) i sjenovita krovnjača (Pluteus umbrosus) imaju smeđe listiće, velika krovnjača (Pluteus petasatus) ima blijedo-sivi klobuk prekriven smeđim ljuskama. Postoji dosta malih krovnjača, sve su jestive, primjeri su lavlja krovnjača (Pluteus leoninus) koja je žuta. Rijetkost je vrsta sa snježnobijelim listićima, jer veći dio vrsta ima tipično ružičaste listiće. Sve vrste iz ovog roda su jestive, za razliku od vrsta iz srodnih rodova Nolanea i Entoloma koje sadrže dosta toksičnih vrsta.

Pluteus chrysophaeus - created on May 2023 in Provence-Alpes-Côte d'Azur, France by ncamberoque

ZLATNOSMEĐA KROVNJAČA

Pluteus chrysophaeus (Schaeff.) Quél.

Etimologija: krysos (gr.) = zlatno + phalos (gr.) = smeđe. Po boji.

Engleski naziv: Yellow Shield

Klobuk: 2-7 cm širok, najprije je stožast, kasnije se raširi i tupo ispupči na sredini, zlatnožut do svijetlosmeđ, nešto je tamniji na sredini, koja je naborana i prošarana žilicama, osnova je žuta do zlatnožuta, vodenast, fino je baršunast, rub je valovit i prozirno narebran.

Stručak: 3-11 cm visok i 3-9 mm debeo, valjkast, zadebljava se prema dnu, uglavnom je zakrivljen, lako se odvaja od podnice klobuka, svijetlokrem, svijetlosmeđ do smeđ, vlaknast i bjelkasto dlakav.

Listići: Slobodni, široki, izmiješani su s lamelulama, najprije su bijeli do žućkasti, kasnije su crvenkasto-ružičasti, oštrica je bjelkasta i trepavičava.

Mikroskopija: Bazidiospore su kuglaste do široko eliptične, glatke, 5-7.8 x 4.5-6 µm, Q = 1.1-1.4, cheilocistide su varijabilnog oblika, 50-60 x 10-15 µm; otrusina je ružičasta.

Meso: Tanko, vodenasto, bijelo do sivkasto-žuto, u sredini stručka je bjelkasto, a u klobuku oker; miris je slabo izražen, donekle je voćni, a okus je blag, ugodan na gljive ili rjeđe malo gorkasto.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen u svim tipovima šuma, često u aluvijalnim šumama, kao saprotrof krupnih drvnih ostataka (grane, trupci, piljevina) raznog bjelogoričnog drveća, često i na zemlji izmiješanoj s drvnim ostacima, voli vapnenačka i toplija područja.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Smatra se nejestivom vrstom zbog lošeg okusa mesa i malih dimenzija.

Napomena: Najznačajnija karakteristika je zlatnožuta boja klobuka, a slična je romellijeva krovnjača (Pluteus romellii), koja ima izrazito žuti do žuto-zeleni stručak i nešto tamniji, smeđi, klobuk.

Pluteus diettrichii - created on June 1998 in Maso Postel, Pergine Valsugana, Italy by Marco Floriani

RASCIJEPLJENA KROVNJAČA

Pluteus diettrichii Bres.

Klobuk: 3-16 cm širok, konveksan, kasnije se raširi i ispupči na sredini, sa smeđim, sivo-smeđim ili tamnosmeđim ljuskicama na bijeloj osnovi, tipično je radijalno raspucan, često se na raspuknutim mjestima uočava bijelo meso.

Stručak: Valjkast, lagano je zadebljan na bazi, lako se odvaja od klobuka, skoro je gladak, bjelkast, na bazi je smećkast.

Listići: Prilično su gusti, osrednje su široki, suženi su uz stručak, odmaknuti su od njega kao i kod svih krovnjača, slobodni, oštrica je nepravilna, izmiješani su s lamelulama, bjelkasti, kasnije su ružičasto-smeđi.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične, 11-15 x 5.5-7.5 µm; otrusina je ružičasto-smeđa.

Meso: Bjelkasto, vlaknasto; miriše na kupus ili rotkvice, a okus je malo neugodan.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprotrof krupnijih drvnih ostataka raznog bjelogoričnog i crnogoričnog drveća, na glinenastom ili pjeskovitom tlu.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta.

Napomena: Dosta je krupna krovnjača, prepoznatljiva je po radijalno postavljenoj dekoraciji po površini klobuka i po tendenciji da se na raspuknućima kožice pojavljuje tanko bijelo meso. Vlakna po klobuku su uvijek skoro crnkaste boje.

Pluteus ephebeus - created in Estonia by Vello Liiv

MLADENAČKA KROVNJAČA

Pluteus ephebeus (Fr.) Gillet

Engleski naziv: Sooty Shield

Klobuk: 3-8 cm širok, konveksan, ubrzo je otvoren i s dosta širokom grbicom na sredini, smećkast, smeđ ili sivo-smeđ, ispupčenje je ružičasto, čitava je površina je sitno baršunasto-ljuskava, rub je čupavo-ljuskav, često je ispucan i jasno narebran.

Stručak: 6-8 cm visok i 0.6-1 cm debeo, šupljikav, slabašan, čvrst, skoro je valjkast ili se lagano sužava prema vrhu, malo je širi na vrhu ispod klobuka, lako se odvaja od klobuka, bjelkast, vlaknast.

Listići: Gusti, kompaktni, uski, jedva su prirasli, bijeli, sivkasti, kasnije su ružičasti ili ružičasto-smeđi, oštrica ja svjetlija.

Mikroskopija: Bazidiospore su kuglaste do eliptične, 5.5-8.5 x 4.5-6.5 µm; otrusina je crvenkasto-smeđa.

Meso: Snježnobijelo, kompaktno je i malo mekano; miris nije izražen, a okus je malo trpak i gorkast.

Stanište: Raste u ljeto i jesen u miješanim i bjelogoričnim šumama, po parkovima i livadama, kao saprotrof krupnijih drvnih ostataka (grane, panjevi) raznog bjelogoričnog drveća, te na zemlji izmiješanoj s drvnim ostacima.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: NEJESTIVA - Jestiva je vrsta, ali se smatra nejestivom zbog pregorkog okusa mesa.

Napomena: Slična je jelenska krovnjača (Pluteus cervinus) koja ima čekinjastiji klobuk i nema mirisa.

BJELKASTA KROVNJAČA

Pluteus inquilinus Romagn.

Etimologija: inquilinus (lat.) = stanar, parazitski organizam. Po načinu rasta.

Klobuk: 2-5 cm širok, isprva je konveksan, zatim se otvori, bjelkast do svijetlo​ružičast, na sredini je obično žiličast, rub je dugo prozirno narebran.

Stručak: 2-5 cm dug i 2-6 mm debeo, valjkast, malo je zadebljan na bazi, vrh se lako odvaja od podnice klobuka, bijel do kremast, na bazi je bjelkasto maljav.

Listići: Gusti, zbijeni, slobodni, izmiješani su s lamelulama, bijeli, bjelkasti, kasnije su prljavo ružičasti, oštrica je sitno bijelo resasta i nazubljena.

Mikroskopija: Bazidiospore su široko eliptične, glatke, prozirne, 5.9-7.7 x 4.9-6.2 µm, Q = 1.1-1.3, Me = 6.7 x 5.5, Qav = 1.2; otrusina je ružičasta.

Meso: Tanko, po vlažnom je vremenu bijelo, a po suhom sivo-smeđe; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprotrof krupnijih drvnih ostataka (grane, panjevi, trupci) raznog bjelogoričnog i crnogoričnog drveća ili prividno na zemlji izmiješanim s drvnim ostacima. Slike je snimio Mladen Matišić, početkom kolovoza.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta.

Napomena: Može se zamijeniti s zrnastom krovnjačom (Pluteus plautus), koja nazubljenu oštricu listića i koja raste samo na drvnim ostacima bjelogoričnog drveća.

LAVLJA KROVNJAČA

Pluteus leoninus (Schaeff.) P.Kumm.

Etimologija: leoninus (lat.) = lavlje. Po boji sličnoj boji lavljeg krzna.

Engleski naziv: Lion Shield

Klobuk: 3-10 cm širok, najprije je polukuglast do stožast, kasnije je spljošten i tupo ispupčen na sredini, žućkast do narančast, sredina je tamnija, bez dekoracije ili lagano smeđe pahuljast, rub je slabo narebran.

Stručak: 3-12 cm visok i 3-9 mm debeo, valjkast, često je zakrivljen, pun, u starosti je šupalj, lomljiv, lako se odvaja od klobuka, na gornjem je dijelu bjelkast, a prema bazi je žućkast, žućkasto-smeđ do smeđ, na dnu stručka je sa spletom bijelih micelijskih vlakana.

Listići: Gusti, mekani, dosta su široki i trbušasti, slobodni, najprije su bjelkasti ili žućkasti, kasnije su ružičasti, oštrica je žućkasta i sitno trepavičava.

Mikroskopija: Bazidiospore su kuglaste do eliptične, glatke, s uljnim kapljama, 6-8 x 5-6.5 µm (cromushrooms:  (4.8) 5.2 - 6.2 (6.8) × (4) 4.5 - 5.4 (5.8) µm, Q = (1) 1.1 - 1.2 (1.4), N = 120, Me = 5.7 × 4.9 µm, Qav = 1.2); otrusina je ružičasto-smećkasta.

Meso: Bijelo, nepromjenljive je boje, ispod klobuka je žuto do žuto-zeleno, tanko, mekano, krhko; miris je malo neugodan na ciklu, a okus je na rotkvice.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprotrof krupnijih drvnih ostataka raznog bjelogoričnog drveća, obično hrasta i graba, rjeđe se pronađe na crnogoričnom drveću.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta osrednje kvalitete.

Napomena: Boja teži da požuti i raste na trulom, a ne na živom drvu. Slična je crvenkasta krovnjača (Pluteus aurantiorugosus) s crvenkasto-narančastim klobukom, ali nema podataka o njenoj jestivosti. Stručak je bijel, samo je na bazi žuto-narančast i raste samo na panjevima bjelogoričnog drveća, osobito na panjevima johe.

VELIKA KROVNJAČA

Pluteus petasatus (Fr.) Gillet

Etimologija: petasus (lat.) = putujući klobuk. Po dimenzijama klobuka.

Engleski naziv: Scaly Shield

Klobuk: 3-20 cm širok, konveksan, kasnije je skoro izravnat, nije uvijek pravilnog oblika, bijel, bjelkast ili kremast, sredina je obično sivo-smeđe vlaknasto-ljuskava.

Stručak: 3.5-12 cm visok i 0.4-2 cm debeo, valjkast, rijetko je pravilan, vrh se lako odvaja od podnice klobuka, bijel, crtast, uzdužno je vlaknasto-ljuskav, osobito prema bazi.

Listići: Prilično su široki, gusti, zaokruženi su uz stručak, odmaknuti, slobodni, najprije su bijeli, u starosti su izraženo ružičasti.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične do jajolike, glatke, 5.5-8 x 3.5-5.5 µm, Q = 1.3-1.6; Qe = 1.4, bazidije su valjkaste, uglavnom s 4-spore, 20-30 × 6-9 µm, sa sterigmama dugim 1.5-2.5 µm, cheilocistide su batinaste do valjkaste, tankih stijenki, nisu česte, 40-65 × 13-20 µm, trama listića sastoji se od kruškolikih ili gotovo kuglastih hifa, 26-34 x 14-17 µm, pleurocistide su dvije vrste, jedne su debelih stijenki, vretenaste, s krunom na vrhu, podijeljene na 2-4 šiljaste kuke, a druge su debelih stijenki, vretenaste, sa šiljastim, jednostrukim vrhom, 60-95 x 12-20 µm, pileipelis je sastavljen od izduženih, valjkastih, višesegmentnih elemenata, dugih 80-120 µm, vrh je zaobljen, oštrica listića je djelomično želatinozna, kopče nisu prisutne (cromushrooms: bazidiospore su (5.5) 5.6 - 6.8 (7.7) × (3.4) 3.6 - 4.5 (5) µm, Q = (1.3) 1.4 - 1.6 (1.8), N = 120, Me = 6.1 × 4 µm, Qe = 1.5, bazidije su 17-27 × 6.6-9.1 µm, N = 27, cheilocistide su 28-59 × 8.6-15.2 µm, N = 6, pleurocistide su 50-89 × 12-23 µm, N = 40, elementi trame listića su 60-135 × 10-18 µm, N = 11); otrusina je crvenkasto-smeđa do hrđastosmeđa.

Meso: Bijelo, tanko, malo je spužvasto u klobuku; miris nije izražen, u starosti je neugodan na zemlju, a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen kao saprotrof krupnijih drvnih ostataka raznog bjelogoričnog drveća, najčešće divljeg kestena, lipe ili breze. Prve dvije slike snimio je Neven Ferenčak, 14.5.2017, a ostale su snimljene 6.5.2026., na lokalitetu Galgovo kod Zagreba.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta slabe kvalitete.

Napomena: Po boji i dimenzijama je vrlo slična jelenska krovnjača (Pluteus cervinus). Od navedene se vrste razlikuje po nešto vitkijoj građi i po karakteristično velikim dimenzijama spora.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 478. Velika krovnjača (Pluteus petasatus (Fr.) Gill.); 479. Plemićka krovnjača (Pluteus patricius Schulzer), Sinonim: Pluteus curtisii (Berk. & Br.) Saccardo

Pluteus phlebophorus - created in Germany by Markus Pischel

ŽILASTA KROVNJAČA

Pluteus phlebophorus (Ditmar) P.Kumm.

Etimologija: phleps (gr.) = žila, vena + porus (lat.) = pora, rupica, šupljinica. Po žilicama i mrežici na klobuku.

Engleski naziv: Wrinkled Shield

Klobuk: 1-5 cm širok, konveksan, kasnije je skoro izravnat, dosta je pravilan, sivo-smeđ ili tamnosmeđ, po suhom je vremenu svijetlosmeđ, površina je mrežasto naborana od istaknutih isprepletenih žilica.

Stručak: Prilično je slabašan, valjkast, šupalj, skoro uvijek ej iskrivljen, gladak, svilenkasto sjajan, vrh se lako odvaja od podnice klobuka, bjelkast do sivkast, ponekad na pritisak požuti.

Listići: Gusti, prilično su trbušasti, slobodni, izmiješani su s lamelulama, najprije su bjelkasti ili svijetloružičasti, kasnije su ružičasti, oštrica je svjetlija.

Mikroskopija: Bazidiospore su gotovo kuglaste, 6.4-7.5 µm; otrusina je ružičasta.

Meso: Tanko, prilično je mekano, bjelkasto ili sivkasto-smećkasto; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, od lipnja do listopada, u miješanim i bjelogoričnim šumama kao saprotrof krupnijih drvnih ostataka (panjevi) raznog bjelogoričnog drveća, najčešće bukve ili breze, te na zemlji izmiješanoj s drvnim ostacima; prilično je rijetka vrsta.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta. Neki autori ovu gljivu smatraju jestivom. Uvijek obratiti pozornost na slobodne listiće i drvo na kojem raste kako se ne bi zamijenila s otrovnim rudoliskama (Entoloma).

Napomena: Ova je krovnjača izgledom prilično prepoznatljiva po žiličastoj dekoraciji klobuka smećkaste boje. Druge krovnjače imaju dekoraciju življih boja, žutu, žuto-narančastu, bjelkastu ili smeđu, a to su romellijeva krovnjača (Pluteus romellii), bjelkasta krovnjača (Pluteus inquilinus) i thomsonova krovnjača (Pluteus thomsonii).

ZRNASTA KROVNJAČA

Pluteus plautus (Weinm.) Gillet

Etimologija: platus (gr.) = širok, prijateljski. Po izgledu.

Engleski naziv: Satin Shield

Klobuk: 2-6 cm širok, polukuglast do konveksan, kasnije se otvori, rijetko je spljošten, bjelkast ili sivkast, na sredini je smećkast, površina je skoro glatka ili samo isprva s tamnosmeđe sitno zrnasto-ljuskava na bijeloj osnovi, sredina je obično žiličasta, rub je gladak i prozirno narebran skoro do sredine kada se gljiva potpuno razvije.

Stručak: 2-6 cm visok i 3-7 cm debeo, valjkast, šupalj, lagano je zadebljan i maljav na bazi, vrh se lako odvaja od podnice klobuka, bijel ili kremast, prema bazi je smećkast i ljuskav s točkicama.

Listići: Gusti, zaokruženi su uz stručak, odmaknuti, slobodni, izmiješani su s lamelulama, bjelkasti, kasnije su ružičasti ili mesnatocrveni, oštrica je bijela i resasta.

Mikroskopija: Bazidiospore su široko eliptične do gotovo kuglaste, 6-8 x 4.7-6.5 µm; otrusina je ružičasto-smeđa.

Meso: Tanko, mokro je bijelo, suho je sivo-smeđe, u bazi stručka je tamnije; miris je slabo izražen ili na zemlju, djelomično je i pomalo neugodan na plin, spaljenu gumu ili haringe, sličan kao kod smrdljive štitarke (Lepiota cristata), a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprotrof krupnijih drvnih ostataka (grane, panjevi) raznog bjelogoričnog drveća, najčešće bukve, te na zemlji izmiješanoj s drvnim ostacima.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Jestiva je vrsta, ali se smatra nejestivom jer nema nikakve uporabne vrijednosti.

Napomena: Veoma je slična gomoljasta krovnjača (Pluteus semibulbosus), koja ima nešto uočljiviju bulbu, a dekoracija po površini klobuka je nešto priraštenija.

Pluteus podospileus - created in Norway by Inger-Lise Fonneland

SITNA KROVNJAČA

Pluteus podospileus Sacc. & Cub.

Etimologija: pous (gr.) = noga + spiloo (gr.) = grmlje, mrlja, ljaga, packa. Po točkasto zamrljanom stručku.

Klobuk: 2-8 cm širok, najprije je konveksan, kasnije je spljošten, žućkasto-smeđ, tamnosmeđ ili crno-smeđ, naglašeno je tamniji na sredini, sitno je baršunast, čitava je površina s gustim prozirnim stršećim ljuskicama, malo je žiličasto naboran ili narebran, rub je uzdignut.

Stručak: 3-6 cm visok i 3-8 mm debeo, valjkast, zadebljan i često zakrivljen na bazi, lako se odvaja od klobuka, bjelkast ili smeđ, površina je sitno tamnosmeđe ljuskava, osobito na vrhu.

Listići: Gusti, trbušasti, suženi su uz stručak, slobodni, u mladosti su bijeli ili krem-sivkasti, kasnije su ružičasti do krem-ružičasti, oštrica je bjelkasta.

Mikroskopija: Bazidiospore su široko eliptične do gotovo kuglaste, 4-7.2 x 3.5-6.3 µm; otrusina je ružičasta.

Meso: Tanko, bjelkasto ili sivkasto, u klobuku je provodnjeno tamnosivo, a u stručku sivo do sivo-smeđe; miris nije izražen ili malo neugodan na rotkvice, sličan kao kod jelenske krovnjače (Pluteus cervinus), a okus je ugodan.

Stanište: Raste u ljeto i jesen u šumama, parkovima i uz puteve, kao saprotrof krupnijih drvnih ostataka raznog bjelogoričnog i crnogoričnog drveća, na piljevini ili na zemlji izmiješanoj s drvnim ostacima.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta slabe kvalitete.

Napomena: Na stručku je jasno uočljiva sitna dekoracija tamnosmeđe boje na bjelkastoj bazi.

POUZAROVA KROVNJAČA

Pluteus pouzarianus Singer

Etimologija: Po odgovarajućem imenu.

Engleski naziv: Conifer Shield

Klobuk: 3-15 cm širok, izravnat i malo ispupčen na sredini, gladak, sjajan, siv, sivo-smeđ ili tamnosmeđ, prema rubu je često nešto svjetlije smeđe boje bijele kave, površina je često radijalno vlaknasta.

Stručak: 5-15 cm visok i 5-15 mm debeo, gomolj je često širok do 1.2 cm, prema bazi je batinasto zadebljan, često je zakrivljen, lako se odvaja od klobuka, bjelkast, s uzdužnim je smećkastim vlaknima, sitno je izbrazdan, prema bazi je nešto tamnije smećkaste boje.

Listići: Jako su gusti, trbušasti, slobodni, u mladosti su bijeli, zatim su svijetložuti, kasnije su ružičasti, oštrica je iste boje.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične, 6-8.5 x 4.5-6 µm (cromushrooms: (5.2) 5.6 - 7.2 (8.8) × (4.2) 4.8 - 5.9 (6.4) µm, Q = (1) 1.1 - 1.3 (1.5), N = 60, Me = 6.4 × 5.3 µm, Qav = 1.2); otrusina je ružičasto-smeđa.

Meso: Bijelo ili bjelkasto; miris nije izražen, a okus je blag na zemlju.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, pojedinačno ili skupno, kao saprotrof krupnijih drvnih ostataka (grane, panjevi) raznog crnogoričnog drveća, rjeđe bjelogoričnog drveća, te na piljevini. Primjerci na slici snimljeni su u rujnu na lokalitetu Brezovac na Dinari, na 1650 m nadmorske visine.

Doba rasta: 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta slabe kvalitete.

Napomena: Ova se vrsta teško razlikuje od jelenske krovnjače (Pluteus cervinus). Raste samo na krupnim drvnim ostacima raznog crnogoričnog drveća i ima nešto manje plodno tijelo, a miris i okus uglavnom nisu izraženi. Vrbina se krovnjača (Pluteus salicinus) razlikuje po zelenkastom ili plavkastom tonu klobuka.

ROMELIJEVA KROVNJAČA

Pluteus romellii (Britzelm.) Sacc.

Etimologija: Po odgovarajućem imenu. U čast švedskog mikologa Larsa Rommela (1854.-1927.), nekadašnjeg suradnika urednika časopisa Mycologia.

Engleski naziv: Goldleaf Shield

Klobuk: 1.5-3.5 cm širok, konveksan do stožast, kasnije se raširi i lagano ispupči na sredini, gladak, blistav, po vlažnom je vremenu malo mazav, žuto-smeđ, smećkast ili sivo-smeđ, vodenast, nešto svjetliji kada se gljiva razvije, površina je svilenkasta i često valovito žiličasta, baršunasta, zrnasto-hrapava, rub je svjetliji i slabo uočljivo prozirno narebran.

Stručak: 3-7 cm visok i 5-9 mm debeo, valjkast, nije ravan, sužava se prema vrhu, lako se odvaja od klobuka, tipično je žut ili žuto-zelenkast, osobito prema bazi, gladak ili uzdužno vlaknast i lagano crtast.

Listići: Prilično su široki, karakteristično su zaokruženi uz stručak i odmaknuti, slobodni, prisutne su i lamelule, bjelkasti su ili žućkasti, kasnije su žućkasto-crvenkasti ili ružičasti zbog prisutnosti spora.

Mikroskopija: Bazidiospore su kuglaste do široko eliptične, glatke, prozirne, 5-6.5 x 4.5-5.5 µm, Q = 1-1.2, Qm = 1.1, bazidije su batinaste, trbušaste, 4-sporne, 24-34 × 7.6-9.6 µm, cheilocistide su vrlo obilne, kruškolike, usko do široko batinaste, neke su režnjaste, 31-70 × 14-33 µm, pleurocistide su batinaste, trbušaste i jajolike, nisu obilne, veće su od cheilocistida, 53-82 × 27-55 µm, pileipelis je cistoderm, elementi su gotovo kuglasti, promjera 20-38 µm (cromushrooms: bazidiospore su (5) 5.2 - 6.1 (6.7) × (4.5) 4.9 - 5.6 (6.2) µm, Q = 1 - 1.1 (1.2), N = 120, Me = 5.7 × 5.2 µm, Qe = 1.1, bazidije su 23-33 × 7.2-8.5 µm, N = 16, cheilocistide su 33-58 × 15.3-29.5 µm, N = 17, pleurocistide su 55-76 × 24-44 µm, N = 3); otrusina je ružičasta.

Meso: Vodenasto žuto-maslinasto, žuto-sivo ili maslinasto-smeđe, u bazi stručka je žućkasto; miris i okus blagi na rotkvicu.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen kao saprotrof krupnijih drvnih ostataka raznog bjelogoričnog drveća. Sve slike snimio je Neven Ferenčak, 30.3.2024., a uzorak je pronašao Zvonko Turčin, 12.5.2026., na lokalitetu u okolici Ivanca. 

Doba rasta: 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta.

Napomena: Dosta se lako determinira po smeđem klobuku i žutom stručku. Zbog kožice klobuka koja se sastoji od neprozirnih, fino naboranih, kratkih, kuglastih elemenata s produžetkom u obliku batine pripada podsekciji Eucellulodermini. Slične su lavlja krovnjača (Pluteus leoninus), koja ima zlatnožuti klobuk i stručak, koji prema bazi postaje bjelkast, zatim svijetložut pa žuto-oker, kožica klobuka je sastavljena od trichoderma, terminalne hife pileipelisa su valjkaste, izdužene i uzdignute. Raste na crnogoričnom drvu, zlatnosmeđa krovnjača (Pluteus chrysophaeus), koja ima dvobojni klobuk, žućkasto-smeđ, cimetastosmeđ, žućkastiji prema rubu, stručak je bijel do svijetložut, limunastožut prema bazi, pleurocistide su vretenaste, s izduženim vratom oblika boce, te Pluteus nanus, koja ima sličan smeđi klobuk, a razlikuje se po bijelom pa sivkastom stručku, dok je kod opisane vrste limunastožut.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 487. Romelijeva krovnjača (Pluteus romellii (Britz.) Saccardo)

VRBOV ŠTITAC

Pluteus salicinus (Pers.) P.Kumm.

Etimologija: salix (lat.) = vrba. Po mjestu rasta.

Engleski naziv: Willow Shield

Klobuk: 2-11 cm širok, konveksan, ubrzo se spljošti i izravna, nije uvijek pravilan, siv, sivo-zelenkast ili smećkast, gladak ili lagano pahuljasto-vlaknast ili sitno ljuskav, osobito prema sredini, rub je prilično tanak.

Stručak: 3-11 cm visok i 0.8-1.1 cm debeo, valjkast, lagano je proširen na vrhu uz klobuk, skoro je uvijek zakrivljen prema bazi, uglavnom je sjajan, lako se odvaja od klobuka, bijel ili žućkast, teži prema zelenkasto-plavkastom, a ponekad i prema zelenkasto-smeđem tonu (zbog sadržaja psilocibina), boje je klobuka, sitno je vlaknast.

Listići: Skoro su gusti, oštrica je pravilna i iste boje, lagano su trbušasti, suženi su uz stručak, odmaknuti, slobodni, izmiješani su s lamelulama različite dužine, najprije su bijeli, kasnije su ružičasti.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične, 7-10.5 x 5-7 µm (cromushrooms: bazidiospore su (7) 7.2 - 8.7 (9.6) × (4.9) 5.3 - 6.4 (6.8) µm, Q = (1.2) 1.3 - 1.46 (1.5), N = 120, Me = 7.9 × 5.8 µm, Qe = 1.4, bazidije su 4-sporne, 40.5-62.2 × 8.8-12.3 µm, N = 12, cheilocistide su s nekoliko karakterističnih izraslina na vrhu, pout rogova, 51.3-83.1 × 12.5-23.1 µm, N = 35, druga vrsta cheilocistida je široko batinasta, 30.2-46.9 × 14.5-18.9 µm, N = 6); otrusina je ružičasta do ružičasto-smeđa, crvenkasto-smeđa ili hrđastosmeđa.

Meso: Tanko, mekano, bjelkasto; miris nije izražen ili eventualno na rotkvicu, a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen kao saprotrof krupnijih drvnih ostataka raznog bjelogoričnog drveća, najčešće vrbe, johe ili bukve. Prva slika snimljena je polovicom srpnja na lokalitetu Stupnik kod Zagreba, a drugu, treću i četvrtu je snimio Neven Ferenčak.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: OTROVNA - Smatra se otrovnom vrstom jer adrži halucinogeni toksin psilocibin, ali vjerojatno samo u vrlo malim količinama. Uživanje pojedinog primjerka zasigurno ne bi izazvao nikakav učinak. U većim količinama uzrokuje psihički poremećaj s razdobljem latencije od 15 minuta do 4 sata praćen proljevom i povraćanjem. Ne smije se jesti u većim količinama i općenito se bolje suzdržati od konzumacije ove vrste.

Napomena: Ima karakterističnu mrlju sa zelenim i plavim primjesama na sredini klobuka po čemu se razlikuje od sličnih vrsta. Na spoju stručka i klobuka se, kao i kod svih krovnjača, vidi meso u klobuku, zbog opnaste površine jarka.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 477. Vrbina krovnjača (Pluteus salicinus (Pers.) Kummer)

GOMOLJASTA KROVNJAČA

Pluteus semibulbosus (Weinm.) Gillet

Etimologija: semis (lat.) = polovina, djelomično + bulbosus (lat.) = lukovica, glava. Po bulboznom stručku.

Klobuk: 1-5 cm širok, isprva je konveksan, zatim se otvori, bjelkast, kremast do krem-​​ružičast, na sredini je obično tamniji, fino vlaknasto-ljuskav, rub je narebran do otprilike polovice promjera, što je ponekad teško uočljivo.

Stručak: Valjkast, zadebljan na bazi, vrh se lako odvaja od podnice klobuka, bijel, kremasto-žut, uzdužno je ižlijebljen, obično je sitno ljuskav, na bazi je fino bijelo baršunast.

Listići: Osrednje su gusti, razmaknuti, široki, slobodni, bijeli, kasnije su ružičasti.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične, glatke, prozirne, 5.5-7 x 5-6.5 µm, Q = 1.2; otrusina je ružičasto-smeđa do crvenkasto-smeđa.

Meso: Tanko, bijelo; miris nije izražen, u starosti je neugodan na plin metan, a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen kao saprotrof krupnijih drvnih ostataka (grane, panjevi) raznog bjelogoričnog drveća, najčešće bukve ili hrasta, te na zemlji izmiješanoj s drvnim ostacima, voli vapnenasto tlo i toplija staništa, u mediteranskom području. Prve četiri slike snimio je Miro Pucar, sredinom lipnja na lokalitetu u blizini Omiša, a posljednju Mladen Matišić, početkom kolovoza.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta.

Napomena: Može se zamijeniti s pokunjenom rudoliskom (Entoloma rhodopolium), koja nema bulbozno zadebljanu bazu stručka i koja raste na zemlji, a ne na drvnim ostacima.

THOMSONOVA KROVNJAČA

Pluteus thomsonii (Berk. & Broome) Dennis

Etimologija: Po imenu.

Engleski naziv: Veined Shield

Klobuk: 0.5-3 cm širok, konveksan, zatim se raširi, sredina je tupo izbočena ili gotovo ravna, suh, vodenast, u mladosti je tamno sivo-smeđ, kasnije izblijedi u sivkasto-smeđu boju, sredina je nešto tamnija, po površini su dosta izražene nepravilne valovite žilice koje su najuočljivije na sredini, ponekad je glatka, prema rubu je lagano prozirno narebran.

Stručak: 3-5 cm visok i 1-4 mm debeo, valjkast, zadebljan na bazi, lomljiv, ravan, gladak ili svilenkast, bjelkast, od sredine prema dolje je siv do smećkast.

Listići: Gusti, široki, slobodni, izmiješani su s lamelulama, u početku su bjelkasti, kasnije su ružičasti.

Mikroskopija: Bazidiospore su široko eliptične, glatke, tankih stijenki, 6-8 x 5.5-6.5 µm (cromushrooms: (6.4) 6.6 - 8 (8.4) × 5.1 - 6.1 (6.3) µm, Q = (1.1) 1.2 - 1.3 (1.4), N = 30, Me = 7.2 x 5.6 um, Qav = 1.3); otrusina je ružičasta.

Meso: Tanko, bjelkasto, na prerezu ne mijenja boju; miris nije izražen, a okus je slatkast, blag na rotkvice.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprotrof krupnijih drvnih ostataka raznog bjelogoričnog drveća ili prividno na zemlji izmiješanoj s drvnim ostacima, na pjeskovitom tlu, u mahovini. Primjerke na posljednje dvije slike snimio je Danijel Balaško, u listopadu, na lokalitetu Meljan pokraj Trakošćana.

Doba rasta: 7, 8, 9

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta osrednje kvalitete.

Napomena: Karakteristična je krovnjača po žiličastom crtežu na sredini klobuka.

SJENOVITA KROVNJAČA

Pluteus umbrosus (Pers.) P.Kumm.

Etimologija: umbra (lat.) = sjena, mračno mjesto. Po boji.

Engleski naziv: Velvet Shield

Klobuk: 3-10 cm širok, konveksno-zvonolik, zatim je je otvoren i izravnat, površina je radijalno nabrana od nepravilnih čuperaka sastavljenih od izdašnih crnkasto-smeđih dlačica, zanimljivog je karakterističnog izgleda, u mladosti crna dekoracija prekriva cijelu površinu nakon čega se razloži i otkrije nešto svjetliju, okerasto-smećkastu površinu, na sredini je crne boje od priraštenih vlakanaca, rub nije crtast.

Stručak: 3-6 cm visok, valjkast, ujednačene je debljine, samo je na bazi zadebljan u mali gomolj, zakrivljen, vrh se lako odvaja od podnice klobuka, bjelkasto-žut, kasnije je smećkast, prekriven je sitnim ljuskicama sastavljenim od crno-smeđih dlačica kao i po klobuku, dlačice su vrlo guste na bazi.

Listići: Prilično su gusti, trbušasti, tanki, zaokruženi su uz stručak, slobodni, izmiješani su s brojnim lamelulama, najprije su bjelkasti, kasnije su ružičasti ili ružičasto-smeđi, oštrica je tamnosmeđe prošarana i sitno pahuljasta.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične, glatke, bezbojne, 5.5-6.5 x 4-5 µm (cromushrooms: (5) 5.5 - 6.7 (7.5) × (3.4) 3.9 - 4.8 (5.6) µm, Q = (1.2) 1.3 - 1.6 (1.8), N = 120, Me = 6.2 × 4.4 µm, Qav = 1.4); otrusina je ružičasto-smeđa.

Meso: Bjelkasto; miriše lagano na plijesan i na rotkvice, a okus je također na rotkvice.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, pojedinačno ili u malim skupinama, kao saprotrof krupnijih drvnih ostataka (panjevi) raznog bjelogoričnog drveća.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta slabe kvalitete, a u literaturi se obično navodi kao nejestiva vrsta.

Napomena: Ova krovnjača ima dosta karakteristične crne pramenove po površini klobuka i stručka. Ima karakterističnu tamnosmeđu oštricu na listićima, sličnu kao kod crnočehave krovnjače (Pluteus atromarginatus), koja ima sličnu crnu oštricu, ali nema tako dekoriran klobuk, uglavnom je gladak ili s linearno postavljenim vlakancima.