Gymnopus acervatus - created in Finland by Allar Antson

ZADRUŽNA PLOSNATICA

Connopus acervatus (Fr.) K.W.Hughes, Mather & R.H.Petersen

Etimologija: acervatus (lat.) = brojno, nakupljeno. Po busenastom načinu rasta.

Engleski naziv: Cluster Cap

Klobuk: 0.5-5 cm širok, prvo je polukuglast pa konveksan, ubrzo je raširen i slabo ispupčen na sredini, gladak, po vlažnom je vremenu mazav, vodenast, narančasto-smeđ ili crvenkasto-smeđ, na ispupčenju je tamniji, po suhom vremenu izblijedi.

Stručak: 2-9 cm visok i 2-5 mm debeo, valjkast, tanak, šupalj, gladak, smećkast, crvenkasto-smeđ ili ljubičasto-smeđ, gornji dio je u mladosti svijetlosmeđ, a kasnije je čitav crvenkasto-smeđ, osnova bjelkasta od micelija.

Listići: Gusti, prilično su široki, zaokruženi uz stručak, prirasli, bjelkasti, kasnije su slabog ružičastog ili crvenkastog tona.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične do valjkaste, glatke, prozirne, 5.5-8 x 2.5-3.5 µm; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, bjelkasto u klobuku, a svijetlosmeđe do narančasto-smeđe u stručku; miriše na gorke bademe ili kumarin, a okus je blag, rijetko malo gorkast.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, od srpnja do prosinca, busenasto, u crnogoričnim šumama, po vrtovima, parkovima, uz puteve, kao saprotrof krupnijih drvnih ostataka raznog crnogoričnog drveća ili na zemlji uz panjeve.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta slabe kvalitete.

Napomena: Vrlo je slična jestiva klinčasta plosnatica (Gymnopus erythropus), odnosno bresadolova uleknjača (Clitocybe bresadolana) koja ima nešto veći klobuk, rjeđe listiće, tanji klobuk i stručak, a može rasti pojedinačno i u bjelogoričnim i u crnogoričnim šumama. Slična vitka plosnatica (Gymnopus dryophilus) je tamnije boje, ima obojen stručak i raste busenasto, a ne pojedinačno ili skupno.

Gymnopus alpinus - created on September 2023 in Virpiniemi, Finland by Aune Pisilä

PLANINSKA PLOSNATICA

Gymnopus alpinus (Vilgalys & O.K.Mill.) Antonín & Noordel.

Etimologija: alpinus (lat.) = alpski. Po staništu na većim nadmorskim visinama.

Engleski naziv: Alpine Toughshank

Klobuk: 1.5-4 cm širok, prvo je konveksan, kasnije je gotovo ravan, ponekad je sa širokom grbicom na sredini, površina je ljepljiva, slabo vodenasta, crvenkasto-smeđ do tamnosmeđ, ponekad je s maslinastim nijansama, na sredini je gotovo crn, rub je gladak, nije narebran.

Stručak: 2-6 cm visok i 2.5-6 mm debeo, valjkast ili blago vretenast, gladak, prvo je bjelkast ili žućkast, ponekad je ljubičast, s prolaznom je sluzavom prstenastom zonom.

Listići: Umjereno su gusti, zaokruženi su uz stručak, prirasli, u početku su bjelkasti do sivkasto-smeđi, u mladosti su nekad s plavkastim odsjajem, ubrzo su hrđastosmeđi.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične, glatke, prozirne, 6-8.5 x 3-4.5 µm, cheilocistide su batinaste do valjkaste, nepravilno su kvrgave; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, bjelkasto ili kremasto; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, kao saprotrof u planinskim crnogoričnim šumama.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Smatra se nejestivom vrstom. Konzumacija ove vrste nije preporučljiva, jer u rijetkim slučajevima može uzrokovati mučninu i slabije gastrointestinalne smetnje.

Napomena: Karakteristična je po tamnosmeđoj boji klobuka i staništu na kojem raste.

NITASTA SUŠIČARKA

Gymnopus androsaceus (L.) Della Magg. & Trassin.

Engleski naziv: Horsehair Parachute

Klobuk: 3-15 mm širok, najprije konveksan, zatim raširen i pupčasto udubljen, žuto-smeđ, svijetlosmeđ, mesnato-smeđ ili crvenkasto-smeđ, sredina je tamnija, rub je radijalno narebran.

Stručak: 3-7 cm visok i 0.2-1 mm debeo, končast, izdužen, žilav, tvrd, lomljiv, gladak, sjajan, čitav je crn ili crno-smeđ, nekad je malo svjetliji na vrhu, crveno-smeđ.

Listići: Rijetki, široko su prirasli na stručak, izmiješani s brojnim lamelulama, svijetlosmeđi, nikada nisu bijeli, crvenkasto-smeđi.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične, prekrivene su s bodljama, prozirne, 6.5-9 x 3.5-5 µm; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, gotovo da i ne postoji, žućkasto, u stručku je smećkasto do crno-smeđe; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen kao saprotrof krupnijih drvnih ostataka (grančice, češeri, iglice, drugi dijelovi) raznog crnogoričnog drveća, te na biljnim ostacima, na kiselom tlu. Slike je snimio Danijel Balaško, u prosincu 2019., na lokalitetu Donji Mosti kod Koprivnice.

Doba rasta: 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta.

Napomena: Ova vrsta obraste grančice i otpale češere u crnogoričnim šumama. Najvažnija su obilježja ove gljive njezin gladak, nitast i gotovo crni stručak te plodno tijelo bez mirisa. Vrlo je sličan probadajući klinčac (Paragymnopus perforans) koji ima nešto veći promjer klobuka i izvanredno jak miris na češnjak.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 545. Nitasta sušičarka (Marasmius androsaceus (L. ex Fr.) Fries)

VODENASTA PLOSNATICA

Gymnopus aquosus (Bull.) Antonín & Noordel.

Etimologija: aquosus (lat.) = vodeni, pun vode. Po staništu na vlažnim mjestima.

Engleski naziv: Watery Toughshank

Klobuk: 2.5-6 cm širok, prvo je polukuglast, zatim je otvoren i ispupčen na sredini, rjeđe je ulegnut, površina je glatka, vlažna, vodenasta, dosta je promjenljive boje, krem, oker do svijetlosmeđ, nešto je tamniji na sredini, rub je ponekad malo narebran.

Stručak: 4-8 cm visok i 2-4 mm debeo, tanak, lomljiv, valjkast, zadebljan na bazi, šupalj, gladak, krem-smeđ, žuto-smeđ, svijetlosmeđ, nekad je s crvenkastom nijansom, na vrhu je nešto svjetliji, na bazi je s ružičasto-oker rizomorfima.

Listići: Gusti, tanki, gotovo su slobodni, prirasli, bijeli ili svijetlosmeđi.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične, s tankim stijenkama, prozirne, 5-7 x 3-4 µm, Q = 1.7-2.2, Qav = 1.9, bazidije su 4-sporne, 18-27 x 5-8 µm, cheilocistide su vretenaste, 15-47 x 5-15 µm (cromushrooms: spore su (5) 5.1 - 6.9 (7.1) × (2.8) 2.9 - 3.7 (4.2) µm, Q = (1.5) 1.6 - 1.9 (2), N = 42, Me = 5.6 × 3.2 µm, Qe = 1.7, bazidije su 17-26 × 4.5-7 µm, N = 16); otrusina je bijela.

Meso: Tanko, bijelo do žućkasto; miris nije izražen, a okus je blag.

Kemijske reakcije: Meso sa sumpornom kiselinom trenutno poljubičasti, a s fenolom posmeđi.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, od travnja do listopada, busenasto, uglavnom u bjelogoričnim šumama, rijetko crnogoričnim šumama, parkovima i po tresetištima, ali u travi uz ceste na poluotvorenim terenima, kao saprotrof krupnijih drvnih ostataka raznog bjelogoričnog drveća, rjeđe crnogoričnog drveća, te na zemlji izmiješanoj s drvnim ostacima ili u mahovini. Prve tri slike snimio je Neven Ferenčak, 6.5.2023. i 4.4.2024., posljednje tri su snimljene 14.5.2026., na lokalitetu Oštrica, u Parku prirode Medvednica kod Zagreba, a uzorak je pronađen 13.6.2026., na lokalitetu Radoboj kod Krapine.

Doba rasta: 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta osrednje kvalitete.

Napomena: Gotovo je ista kao vitka plosnatica (Gymnopus dryophilus), od koje se razlikuje samo po zadebljanoj bazi stručka.

KUPUSNI KLINČAC

Gymnopus brassicolens (Romagn.) Antonín & Noordel.

Etimologija: brassica (lat.) = kupus, kelj + olens (lat.) = mirisno. Po mirisu po kiselom kupusu.

Engleski naziv: Cabbage Parachute

Klobuk: 1.5-4 cm širok, prvo je konveksan, zatim je raširen i nepravilno valovit, kasnije je ulegnut na sredini, narančasto-smeđ do crvenkasto-smeđ sa svjetlijim pjegama po vlažnom vremenu, a po suhom je vremenu žuto-smeđ, rub je valovit, na kraju je izvrnut, jasno je narebran samo po vlažnom vremenu.

Stručak: 3-6 cm visok i 1-4 mm debeo, tanak, dosta je žilav, valjkast, uvijen, bjelkasto je ljuskav, u mladosti je crno-smeđ na donje 2/3, a gornja trećina je crvenkasto-smeđa, kasnije je čitav crno-smeđ, osobito prema bazi.

Listići: Gusti, prirasli, sivo-smeđi, sa svijetlocrvenom su nijansom, oštrica je nazubljena i valovita, izmiješani su s lamelulama.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične, 5.5-7.5 x 2.5-4 µm, Q = 1.7-2.2, Qav = 1.9; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, sa želatinoznim slojem u klobuku koji je uočljiv kao pojas, smećkasto, u dnu stručka je crno-smeđe; vrlo neugodno miriše na kiseli kupus, a okus je također malo neugodan.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, od travnja do studenog, busenasto, u crnogoričnim šumama kao saprotrof krupnijih drvnih ostataka crnogoričnog drveća i na sloju otpalih iglica. Prve dvije slike snimio je Neven Ferenčak, u drugoj polovici travnja, na lokalitetu uz rijeku Dravu kod Varaždina, a treću snimio je Danijel Balaško, krajem studenog, na lokalitetu Domaji kod Koprivnice, ispod čempresa.

Doba rasta: 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Prilično je sličan smrdljivi klinčac (Gymnopus foetidus), koji ima uočljivo narebran rub klobuka, te rjeđe prirasle ili gotovo silazeće listiće, također i drugačije miriše, po ustajaloj vodi.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 537. Kupusni klinčac (Micromphale brassicolens (Romagn.) Orton), Sinonim: Marassmius brassicolens Romagnesi

VITKA PLOSNATICA

Gymnopus dryophilus (Bull.) Murrill

Etimologija: drys (gr.) = hrast + filos (gr.) = prijatelj. Po staništu ispod hrasta.

Engleski naziv: Oak-Loving Gymnopus

Klobuk: 2-6 cm širok, polukuglast, zatim malo otvoren i ulegnut, gladak, vlažan, dosta je promjenljive boje, žućkast, svijetlooker, žućkasto-crvenkast, narančasto-crvenkast ili crvenkasto-smeđ, uz rub klobuka je svjetliji, blijedi, po vlažnom je vremenu oker-smećkast.

Stručak: 3-10 cm visok i 2-5 mm debeo, valjkast, lagano je zadebljan na bazi, lomljiv, šupalj, suh, gladak, krem-smeđ, oker-smeđ, svijetlosmeđ, žuto-crvenkast ili crvenkasto-smeđ, na vrhu je svjetliji, na bazi je narančasto-smeđ.

Listići: Gusti, tanki, prirasli su na stručak sa zupcem, skoro su slobodni, izmiješani su s lamelulama, u prostoru između listića često borave sitne mušice, bijeli do krem, poslije su s oker nijansom, oštrica je malo valovita.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične, u obliku sjemenke jabuke, glatke, prozirne, 4-7 x 2.5-4 µm, cheilocistide su 15-70 x 4-12 µm (cromushrooms: (5.2) 5.9 - 7.5 (8.7) × (2.2) 2.8 - 3.8 (4.4) µm, Q = (1.5) 1.8 - 2.4 (3.3), N = 120, Me = 6.7 × 3.3 µm, Qav = 2.1); otrusina je bijela.

Meso: Tanko u klobuku, vodenasto, bjelkasto do svijetložuto; miris nije izražen, a okus je blag i ugodan.

Kemijske reakcije: Meso sa sumpornom kiselinom trenutno poljubičasti, a s fenolom posmeđi.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, od travnja do listopada, kao saprotrof tla u bjelogoričnim šumama i parkovima, rijetko u crnogoričnim šumama. Slike je snimio Neven Ferenčak, 24.4.2019., na lokalitetu Trakošćan.

Doba rasta: 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta osrednje kvalitete. Postoje mnoge slične vrste iz ovog roda koje se mogu odrediti samo mikroskopski, a sve su jestive. Kao i kod svake vrste u ovom rodu, u vrlo rijetkim slučajevima se mogu pojaviti alergijske reakcije poput gastrointestinalnih poremećaja.

Napomena: Najradije raste u proljeće i lako se raspoznaje po gustim listićima te žuto-crvenkastoj boji klobuka. Slična jestiva zadružna plosnatica (Connopus acervatus) ima tamnosmeđi klobuk i stručak, te je jače zbijena u busenu. Vilin klinčac (Marasmius oreades) je žućkasto-bijele boje i s rijetkim listićima. Također je slična krhkonoga pritajnica (Marasmius collinus) koja je intenzivnije boje i raste busenasto, a ima i drugačiji miris (upadljivo miriše po češnjaku).

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 501. Vitka plosnatica (Collybia dryophila (Bull. ex Fr.) Kummer); 535. Hmeljasti klinčac (Marasmius lupuletorum (Weinm.) Fries)

KLINČASTA PLOSNATICA

Gymnopus erythropus (Pers.) Antonín, Halling & Noordel.

Engleski naziv: Redleg Toughshank

Klobuk: 2-6 cm širok, najprije je konveksan, poslije je raširen i ulegnut na sredini, površina je glatka, neravna, vodenasta, svijetlokrem, smeđ do narančasto-smeđ, rub je svjetliji, tanak i narebran.

Stručak: 3-7 cm visok i 2-5 mm debeo, valjkast, gladak, vlaknast, na bazi je srašten s drugim plodnim tijelima, žućkasto-smeđ, smećkast, narančasto-smeđ do crvenkasto-smeđ, na vrhu je nešto svjetliji, a prema dnu je sve tamniji, na bazi je bijelo baršunast.

Listići: Gusti, zaokruženi su uz stručak, prirasli, bjelkasti, kasnije su krem-okerasti.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične, glatke, 5.5-9 x 3.5-4.5 µm (cromushrooms: (5.5) 5.6 - 7.1 (8) × (2.9) 3.2 - 4 (4.5) µm, Q = (1.4) 1.6 - 1.9 (2.2), N = 100, Me = 6.3 × 3.6 µm, Qe = 1.8); otrusina je bijela.

Meso: Tanko, bjelkasto do svijetlosmeđe; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u jesen, busenasto, u bjelogoričnim šumama, vrtovima i parkovima kao saprotrof na drvnim ostacima, otpadu i lišću raznog bjelogoričnog drveća, najčešće hrasta, rijetko bukve. Prva slika snimljena je 15.10.2025., na lokalitetu Brlenić kod Krašića, treću sliku snimio je Danijel Balaško, u listopadu 2019., u Grebengradu u Hrvatskom zagorju, a druga i četvrta slika sniljene su u 26.10.2923., na lokalitetu Ponikve kod Zagreba.

Doba rasta: 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je gljiva slabe kvalitete.

Napomena: Pojedini je autori poistovjećuju sa zadružnom plosnaticom (Connopus acervatus). Međutim, zadružna plosnatica raste u crnogoričnim šumama, ima veći i ispupčen klobuk čiji rub nije narebran. 

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 514. Klinčasta plosnatica (Collybia marasmioides (Britz.) Brsky. et Stangl ss. Moser), Sinonim: Collybia bresadolae (Kühn. & Romagn.) Sing.

Gymnopus fagiphilus - created on October 2019 in Kongelunden, Denmark by Benny T. Olsen

DUGONOGA PLOSNATICA

Gymnopus fagiphilus (Velen.) Antonín, Halling & Noordel.

Etimologija: Fagus (lat.) = bukva + philos (gr.) = prijatelj, onaj koji voli. Po staništu

Klobuk: 1-3.5 cm širok, prvo je konveksan, kasnije je spljošten i blago ispupčen na sredini, površina je glatka, može biti naborana, vodenasta, crvenkasto-smeđ do svijetlo sivo-maslinast, na rubu je nešto svjetliji, rub je tanak i prozirno narebran.

Stručak: 3-5 cm visok i 1.5-3 mm debeo, valjkast, pun, kasnije je šupalj, gladak, smeđ, ljubičasto-smeđ do tamnosmeđ, prema bazi je bijelo baršunasto-dlakav.

Listići: Gusti, zaokruženi su uz stručak, usko su prirasli, izgledaju gotovo slobodno, bjelkasti do kremasto-oker, kasnije su svijetlosmeđi do crvenkasto-smeđi, oštrica je cjelovita i nešto svjetlija.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične, glatke, prozirne, 6-9 x 3-4.5 µm, cheilocistide su 14-32 x 7-12 μm; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, svijetlosmeđe do crvenkasto-smeđe; miris nije izražen, a okus je blag.

Kemijske reakcije: Reakcija mesa s KOH je negativna.

Stanište: Raste u jesen, od rujna do studenog, pojedinačno ili u skupinama, u bjelogoričnim šumama i parkovima kao saprotrof na drvnim ostacima i listovima bukve, na tlu bogatom hranjivim tvarima.

Doba rasta: 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta dobre kvalitete.

Napomena: Ova plosnatica pripada kompleksu vitke plosnatice (Gymnopus dryophilus s.l.). Njezina crvenkasto-smeđa boja podsjeća na ljubičastosmeđu plosnaticu (Gymnopus fuscopurpureus), jednu od najtamnijih europskih plosnatica, koja pripada zasebnoj skupini čije vrste imaju hife i pigmente koji pozelene u dodiru s lužinama (KOH), što nije slučaj s opisanom vrstom. Iako naziv jasno sugerira ograničenost na rast na otpadu bukve, Bon spominje da raste ispod bjelogoričnog drveća, osobito graba ili bukve.

SMRDLJIVI KLINČAC

Gymnopus foetidus (Sowerby) P.M.Kirk

Etimologija: foetidus (lat.) = smrdljivo. Po mirisu.

Engleski naziv: Foetid Parachute

Klobuk: 0.8-3 cm širok, prvo je zvonoliko-konveksan, zatim se raširi i malo ulegne na sredini, pupčast, površina je hrapava, sitno baršunasta, vodenasta, svijetlosmeđ, crvenkasto-smeđ ili tamnosmeđ, po vlažnom je vremenu žuto-smeđ do crveno-smeđ, rub je prilično tanak, gotovo uvijek podvijen i kontrastno narebran gotovo do sredine.

Stručak: 1-3 cm visok i 1-4 mm debeo, krut, valjkast, šupalj, od klobuka prema bazi je sve tanji, stisnut, smeđ, donje su 2/3 ubrzo crnkasto-smećkaste, a gornja trećina je tamnosmeđa.

Listići: Prilično su rijetki, uski, najprije su prirasli pa se kasnije kratko spuštaju po stručku, izmiješani su s lamelulama, račvasti, u mladosti su svijetlosmeđi ili žuto-crvenkasti, kasnije su krem-smeđi ili crvenkasto-smeđi, oštrica je svjetlija.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične, uglavnom sužene na krajevima, 7-11 x 3.5-5.5 µm, Q = 1.7-2.2, Qav = 1.9 (cromushrooms: spore su (7) 7.2 - 8.5 (11.1) × (3.4) 3.6 - 4.5 (4.7) µm, Q = (1.6) 1.7 - 2.2 (2.5), N = 150, Me = 7.9 × 4.1 µm, Qe = 1.9, bazidije su batinaste, 4-sporne, s bazalnim kopčama, 23-36 × 6.5-8.8 µm, N = 32); otrusina je bijela.

Meso: Tanko, opnasto, žilavo, u klobuku je svijetlosmeđe, a u stručku je od klobuka nadolje sve tamnije, u samoj je bazi gotovo crno-smeđe, zapravo boju mesa u stručku prati boja stručka; miris je neugodan, na kiseli kupus, a okus je neugodan na plijesan i malo na češnjak.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, skupno, kao saprotrof krupnijih drvnih ostataka (grane, panjevi) raznog bjelogoričnog drveća, osobito bukve, rijetko crnogoričnog drveća, te prividno na zemlji izmiješanom s drvnim ostacima, na vapnenastom tlu. Prva slika snimljena je 29.10.2022., na lokalitetu Galgovo kod Zagreba, druga i treća 23.5.2024., na lokalitetu Pila kod Stubičkih toplica, a posljednje četiri 9.6.2026., na lokalitetu Lučelnica kod Kupinečkog Kraljevca.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Ova vrsta se lako prepoznaje po smrdljivom mirisu. Postoji još jedna varijacija ove vrste koja raste po crnogoričnim šumama na otpalim iglicama (humusu). Samo se po mikroskopskim karakteristikama razlikuje po gotovo kuglastim sporama.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 538. Smrdljivi klinčac (Micromphale foetidum (Sow. ex Fr.) Sing.), Sinonim: Marassmius foetidus Fr. ex Sow.

Gymnopus fuscopurpureus - created on September 2022 in Borstbäcken, Skåne, Sweden by Thomas Læssøe

LJUBIČASTOSMEĐA PLOSNATICA

Gymnopus fuscopurpureus (Pers.) Antonín, Halling & Noordel.

Etimologija: fuscus (lat.) = tamnosmeđa, tamna + purpureus (lat.) = tamnoljubučast, tamno ljubičasto-smeđ. Po boji.

Klobuk: 1.5-3.5 cm širok, isprva je konveksan, kasnije je izravnato-konveksan do izravnat i često lagano ulegnut na sredini, površina je glatka, vodenasta, smeđ, crvenkasto-smeđ, tamnosmeđ, ljubičasto-smeđ do crno-smeđ, rub je prozirno narebran i valovit.

Stručak: 3-6 cm visok i 1-4 mm debeo, valjkast, pun, ponekad je šupalj, površina je sitno pahuljasta, smećkast, crvenkasto-smeđ, tamnosmeđ ili crno-smeđ, ponekad je sa smeđim mrljama na svjetlijoj osnovi, vrh je često svjetliji, prema bazi je grubo čekinjast.

Listići: Osrednje su gusti, široki, debeli, izmiješani su s lamelulama različite dužine, zaokruženi su uz stručak, usko su prirasli, nešto su svjetliji od klobuka, bjelkasti, kasnije su svijetlosmeđi, oštrica je svjetlija.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične ili oblika sjemenke jabuke, blago su sužene na vrhu, u KOH su zelene, 6-8.5 x 2.5-5 µm, bazidije su batinaste, 4-sporne, s bazalnim kopčama, 20-30 x 4-7 µm, cheilocistide su batinaste i s vršnim izraslinama; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, elastično, nešto je svjetlije od boje klobuka, crvenkasto-smeđe; miris nije izražen, a okus je blag.

Kemijske reakcije: Meso s KOH pozeleni.

Stanište: Raste u ljeto i jesen u bjelogoričnim šumama, obično šumama bukve kao saprotrof krupnih drvnih ostataka, na otpalom suhom lišću, drvnom otpadu ili prividno na zemlji izmiješanom s drvnim ostacima, rijetko ispod crnogoričnog drveća, na vapnenastom tlu.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Slična je bukova plosnatica (Gymnopus fagiphilus), koja također raste na lišću bukve, a razlikuje se po negativnoj reakciji mesa s KOH.

HRASTOVA PLOSNATICA

Gymnopus fusipes (Bull.) Gray

Etimologija: fusipes (lat.) = vretenasti stručak. Po karakterističnom obliku stručka.

Engleski naziv: Spindle Toughshank

Klobuk: 3-9 cm širok, mesnat, uglavnom je tupo ispupčen ili rjeđe spljošten, nepravilan, gladak, vodenast, svijetlosmeđ do crvenkasto-smeđ s tamnim smeđim mrljama, izblijedi, rub je prvo podvijen pa izravnat, a na kraju valovit i nepravilno raspucan.

Stručak: 6-16 cm visok i 8-20 mm debeo, karakterističnog je vretenastog oblika, na sredini je deblji, dolje je šiljast, duboko je ukorijenjen, isprva je pun pa poslije šupalj, uzdužno je naboran i spljošten sa strane, uvijen, elastičan, baršunast do dlakav ili čekinjast, bjelkast, vremenom postaje sve tamnije smeđe ili crvenkasto-smeđe boje klobuka, samo je na gornjem dijelu svjetliji.

Listići: Rijetki, široki, na bazi su međusobno poprečno povezani žilicama, zaokruženi su uz stručak, prirasli, bjelkasti su ili sivkasti i sa smećkastim pjegama kao na klobuku.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične, vretenaste ili u obliku sjemenke jabuke, prozirne, s tankim stijenkama, 4.5-7.5 x 3-4.5 µm, cheilocistide su batinaste s nekoliko kratkih izraslina, (cromushrooms: (4.3) 4.8 - 6.8 (7.5) × (2.7) 3.4 - 4.6 (5.8) µm, Q = (1.1) 1.2 - 1.6 (2.1), N = 100, Me = 5.7 × 4 µm, Qav = 1.4); otrusina je bijela.

Meso:  Debelo, vlaknasto, žilavo, elastično, u stručku je tvrdo, u klobuku je mekše, bijelo ili svijetlosmeđe; miris je slab na cimet, nije neugodan, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, od lipnja do studenog, busenasto, kao saprotrof krupnih drvnih ostataka (panjevi, grane) raznog bjelogoričnog drveća, osobito hrasta i bukve, ponekad i na zemlji pomiješanoj s drvnim ostacima; izaziva bijelu trulež drva.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Smatra se nejestivom vrstom zbog malo neugodnog mirisa i žilavog mesa. Konzumiranje ove gljive kod osjetljivih osoba uzrokuje gastrointestinalne tegobe.

Napomena: S karakterističnim je smeđim mrljama koje se pojavljuju po čitavom plodnom tijelu, te plosnatim, uzdužno naboranim, vretenastim stručkom koji je zašiljen na dnu.

Gymnopus hariolorum - created on May 1998 in Malga di Susà, Pergine Valsugana, Italy by Marco Floriani

VRAČARSKA PLOSNATICA

Gymnopus hariolorum (Bull.) Antonín, Halling & Noordel.

Etimologija: hariolus (lat.) = gatara, vračara.

Klobuk: 2-5 cm širok, u mladosti je polukuglast do zvonolik, zatim se raširi i ponekad ulegne na sredini, površina je bez dekoracije, vodenasta, bjelkast, krem, svijetlosmeđ ili crvenkasto-smeđ, pjegav, rub je gladak, samo je po vlažnom vremenu malo narebran.

Stručak: 2-5 cm visok i 3-10 mm debeo, tvrd, žilav, valjkast, ispod klobuka je nešto širi, na dnu je malo zadebljan, gladak, na dnu je s dugim bijelim dlačicama, gornji je dio bjelkast, a prema bazi je crvenkasto-smeđ i prožet micelijskim nitima.

Listići: Gusti, uski, tanki, često su rastrgani, najprije su prirasli pa zatim slobodni, u mladosti su bjelkasti, a kasnije svijetložuti ili smećkasti.

Mikroskopija: Bazidiospore su u obliku sjemenke jabuke, glatke, prozirne, 6-7.5 x 3-4 µm, cheilocistide su nepravilno kvrgave; otrusina je bjelkasta do žućkasta.

Meso: Tanko, bjelkasto; miris i okus neugodni na kiseli kupus.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, uglavnom od travnja do studenog, skupno, ne busenasto, u bjelogoričnim šumama kao saprotrof na sloju otpalog lišća bukve, hrasta, bagrema, johe, kao i drugog bjelogoričnog drveća.

Doba rasta: 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: OTROVNA - Smatra se lagano otrovnom vrstom jer je jedna je od rijetkih plosnatica koje uzrokuju gastrointestinalne probleme, a i vrlo je neugodnog okusa i mirisa. Obično je slabo toksična i samo rijetko uzrokuje ozbiljnije trovanje. Neki su ljudi konzumirali manje količine ove vrste bez ikakvih znakova trovanja.

Napomena: Ako ne pazite na dlakavi dio stručka, neugodan miris na trulež i ljuti okus, onda se lako zamijeni s vrlo sličnom jestivom vitkom plosnaticom (Gymnopus dryophilus), koja je nešto svjetlije boje, ugodno miriše na gljivama, stručak je narančasto-smećkast, a gornji je dio prekriven bijelim dlačicama.

Gymnopus hybridus - created on November 1999 in Lago di Gusana, Gavoi, Italy by Marco Floriani

HIBRIDNA PLOSNATICA

Gymnopus hybridus (Kühner & Romagn.) Antonín & Noordel.

Etimologija: hybridus (lat.) = hibridan. Po neizvjesnosti tona.

Klobuk: 1.5-3 cm širok, prvo je konveksan, ubrzo se spljošti, površina je bez sjaja, vodenasta, okerasto-smeđ, narančasto-smeđ ili hrđastosmeđ, boja je nekad tamnija, a nekad svjetlija, rub je tanak i jasno narebran.

Stručak: 2-4 cm visok i 1.5-3 mm debeo, dosta je žilav, valjkast, gladak, okerast, svjetliji prema vrhu.

Listići: Relativno su razmaknuti, 30-40 ih dopire do stručka, izmiješani su s lamelulama, dosta su široki, lagano su trbušasti, suženo-izrezani uz stručak, slobodni, oštrica je nepravilna, cimetastosmeđi.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične, glatke, prozirne, 6-9.5 x 3.5-5 µm, cheilocistide su batinaste, mogu biti s izraslinama; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, gotovo da i ne postoji, svijetlosmeđe; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u ljeto i jesen u termofilnim bjelogoričnim šumama kao saprotrof tla, osobito ispod hrasta.

Doba rasta: 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Slična je ljuta plosnatica (Collybiopsis peronata), osobito po razmaknutim listićima i boji, a od navedene se vrste razlikuje prvenstveno po općenito nešto tamnijoj boji, a i stručak nije dekoriran kao kod slične vrste.

NESKROMNA PLOSNATICA

Gymnopus impudicus (Fr.) Antonín, Halling & Noordel.

Etimologija: in (lat.) = ne + pudicus (lat.) = stidljiv, skroman, čedan, pošten. Po boji.

Klobuk: 1.5-4 cm širok, isprva je konveksan, kasnije je izravnato-konveksan do izravnat ili lagano ulegnut sa sitnom grbicom na sredini, površina je glatka, vodenasta, žućkasto-smeđ do crvenkasto-smeđ, na sredini dosta tamniji, kasnije od ruba blijedi u svijetlosmeđu boju, rub je u starosti blago prozirno narebran i valovit.

Stručak: 3-6 cm visok i 1-5 mm debeo, valjkast, često je stisnut, donekle je ukorijenjen, pun, kasnije je šupalj, prema bazi je često bjelkasto pahuljast do baršunast, boje je klobuka, crvenkasto-smeđ do ljubičasto-smeđ, na vrhu je svjetliji, na bazi je s bijelim micelijem i rizomorfima.

Listići: Osrednje su gusti, 26-35 ih dopire do stručka, izmiješani su s brojnim lamelulama, zaokruženi su uz stručak, usko su prirasli ili slobodni, na bazi su poprečno povezani žilicama, bjelkasti do sivkasti, kasnije su svijetlosmeđi, krem-ružičasti do svijetlo crvenkasto-smeđi, oštrica je nazubljena i valovita u starosti.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične ili ponekad valjkaste, prozirne, 5.5-7.5 x 3-4.5 µm, Q = 1.7-2.5, Qav = 2.1, bazidije su usko batinaste, 4-sporne, s bazalnim kopčama, 30-35 x 5.7-6.2 µm, cheilocistide su batinaste do gotovo valjkaste, često su nepravilne, 22-38 x 4.3-6.8 µm, pleurocistide su odsutne, pileipelis je cutis, sastoji se od hifa različite debljine, širokih 4-14 µm, glatke ili inkrustirane, često sa zebrastim uzorkom, prozirne ili svijetlosmeđe, stijenke su često s bočnim izraslinama, terminalni segmenti su prilegnuti do uspravni, valjkasti do batinasti, caulocistide na gornjem dijelu stručka su brojne, promjenjivog oblika, gotovo valjkaste do iskrivljene ili jednosegmentne, često su razgranate, prozirne, 25-65 x 3-10 µm; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, elastično, u stručku je žilavo, bjelkasto do krem u klobuku, svijetlosmeđe u stručku, u starosti je tamnosmeđe; miris je neugodan na kiseli kupus, ponekad sa slabom notom češnjaka, a okus je blag, nije gorak.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, od srpnja do listopada, u skupinama, kao saprotrof u crnogoričnim šumama i grmljacima, obično smreke ili bora, rjeđe u bjelogoričnim šumama, na humusnom tlu. Slike je snimio Neven Ferenčak, 21.5.2019., na lokalitetu Stari grad u Varaždinu.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Karakteristična je po tamno crveno-smeđoj boji plodnog tijela i jakom, neugodnom mirisu na kiseli kupus. Obično kao saprotrof raste u skupinama na humusnom tlu u bjelogoričnim i miješanim šumama, a najčešće u crnogoričnim šumama. Zbog smrdljivog mirisa, prisutnosti cheilocistidija i pileipelisa s račvastim završnim segmentima pripada podsekciji Impudicae. Slična je Gymnopus dysosmus, koja se razlikuje uglavnom po dužim sporama 7.5-12 x 3-4.5 μm, Q= 2-2.9 i tamnijim plodnim tijelima. Sinonim i varijetet Gymnopus impudicus var. graveolens nema ljubičaste tonove ni na klobuku ni na listićima, te ima pahuljastiji stručak i sklerocije na bazi.

Gymnopus inodorus - created on October 2023 in Provincia di Varese, Lombardia, Italy by matteo_carbone

BEZMIRISNA PLOSNATICA

Gymnopus inodorus (Pat.) Antonín & Noordel.

Etimologija: alpinus (lat.) = alpski. Po staništu na većim nadmorskim visinama.

Engleski naziv: Alpine Toughshank

Klobuk: 1-3 cm širok, prvo je konveksan, kasnije je izravnat ili ulegnut i obično grbav na sredini, površina je fino baršunasta do slabo pahuljasta, vodenasta, svijetlosmeđ, narančasto-smeđ do crveno-smeđ, na sredini je tamniji, izblijedi do žućkasto-smeđe do crvenkasto-smeđe nijanse, rub je prozirno narebran gotovo do 1/2 promjera.

Stručak: 2-4 cm visok i 1-4 mm debeo, valjkast, pun, kasnije je šupalj, često je spljošten, osobito na vrhu, slabo je pahuljast, smeđ, brzo postaje crno-smeđ, gotovo je crn na dnu, na vrhu je bjelkast.

Listići: Razmaknuti, zaokruženi su uz stručak, usko su prirasli, izmiješani su s valovitim lamelulama, na bazi su poprečno povezani žilicama, bjelkasti.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične, 7-10 x 3.5-4.5 µm, Q = 1.9-2.4; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, bjelkasto u klobuku, svijetlosmeđe u stručku; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, u bjelogoričnim šumama kao saprotrof drvnih ostataka ili lišća raznog bjelogoričnog drveća ili prividno na tlu izmiješanom s drvnim ostacima.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Smatra se nejestivom vrstom.

Napomena: Slični su kupusni klinčac (Gymnopus brassicolens), koja miriše na kiseli kupus, te češnjakov klinčac (Mycetinis scorodonius), koji izraženo miriše na češnjak, dok je opisana vrsta bez mirisa.

Gymnopus moseri - created on October 2018 in Rørvik, Åkvåg, Risør, Ag, Norway by Arild Omberg

BEZMIRISNA PLOSNATICA

Gymnopus moseri Antonín & Noordel.

Etimologija: U časti Meinharda Mosera (1924.-2002.), poznatog austrijskog mikologa, koji dao veliki doprinos u taksonomiji, a posebno je bio specjaliziran za red Agaricales, unutar kojega je opisao mnoge nove vrste. Po imenu.

Klobuk: 1-3.5 cm širok, prvo je konveksan, kasnije je izravnat, površina je suha, glatka ili blago naborana, nekad je fino pahuljasta, vodenasta, svijetlosmeđ do krem-crvenkast, na sredini je tamniji, crvenkasto-smeđ, često je gotovo pojasast, rub je vrlo slabo prozirno narebran.

Stručak: 3.5-8 cm visok i 1.5-3 mm debeo, vitak, valjkast, smeđ do crveno-smeđ, na vrhu je svjetliji i pahuljast, na bazi je dlakavo-maljav.

Listići: Osrednje su gusti, prirasli, bijeli, kasnije su krem-sivkasti, oštrica je cjelovita i iste boje.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične do valjkaste, izdužene, neamiloidne, 8-11 x 4-5 µm, cheilocistide su vretenaste do valjkaste, često su nepravilne i s izraslinama, 30–60 × 6–9 μm, pileipelis se sastoji od cutisa s valjkastim, inkrustiranim hifama, kopče su prisutne u svim tkivima; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, bjelkasto u klobuku, u stručku je svijetlosmeđe; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u kasno ljeto i jesen, skupno, kao saprotrof u vlažnim bjelogoričnom šumama, obično ispod vrbe ili breze, na humusnom tlu.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Smatra se nejestivom vrstom.

Napomena: Prepoznatljiva je po maloj veličini, klobuku širokom 1-3.5 cm, koji je konveksan do ravan, krem-crvenkast do svijetlosmeđ s crvenkasto-smeđom sredinom, blago je vodenast i često pojasast, rijetkim i priraslim, bijelim do krem-sivkastim listićima i dlakavom stručku. Slična je vitka plosnatica (Gymnopus dryophilus), koji ima drugačije strukturiran pileipelis i raste na drugačijem staništu.

Gymnopus ocior - created on June 2020 in Crots, France by Guinberteau Jacques

DUGONOGA PLOSNATICA

Gymnopus ocior (Pers.) Antonín & Noordel.

Engleski naziv: Spring Toughshank

Klobuk: 1-4 cm širok, prvo je konveksan, kasnije je izravnat i ulegnut na sredini, vodenast, promjenljive je boje, žućkasto-crvenkast ili svijetlo do tamno narančasto-smeđ, nešto je svjetliji po suhom vremenu.

Stručak: 3-6 cm visok i 2-5 mm debeo, valjkast, često je malo proširen na bazi, gladak, žuto-smeđ do svijetlosmeđ.

Listići: Gusti, izrezani su uz stručak, prirasli, skoro su slobodni, bijeli do žućkasti.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične, glatke, prozirne, 5-6.5 x 2.5-3.5 µm; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, bjelkasto do svijetložuto; miris je kiselkast na gljive, a okus je ugodan i blag, ponekad je malo gorak.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen kao saprotrof tla u svim tipovima šuma i parkovima, u suhom lišću i na drvnim ostacima, kao i otpalim grančicama.

Doba rasta: 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta osrednje kvalitete i male uporabne vrijednosti.

Napomena: Vitka plosnatica (Gymnopus dryophilus) raste čitave godine, ima sličan klobuk, ali i djelomično življu žutu boju listića. Ima dosta neslaganja oko ove vrste, tako je primjerice Bresadola identificira pod nazivom Collybia funicularis var. dryophila.

Gymnopus oreadoides - created on November 2023 in Zrenjanin, Serbia by Stevan Baluban

LAŽNI VILIN KLINČAC

Gymnopus oreadoides (Pass.) Antonín & Noordel.

Etimologija: Po sličnosti s vilinim klinčacem (Marasmius oreades).

Klobuk: 1.5-6 cm širok, prvo je polukuglast do stožast, ubrzo je konveksan, kasnije je skoro izravnat, površina je glatka, gola, izraženo je vodenasta, bjelkast do svijetlo žućkasto-smeđ, svijetlo sivkasto-narančast na sredini, rub je podvijen u mladosti, kasnije je izravnat i blago valovit, slabo je prozirno narebran.

Stručak: 2.5-5.5 cm visok i 2.5-8 mm debeo, elastičan, valjkast, uvijen, pun, kasnije je šupalj, uzdužno je vlaknast, fino je dlakav, bjelkast do krem, a zatim postaje svijetlo narančasto-okerast.

Listići: Umjereno su razmaknuti, 28-45 ih dopire do stručka, usko su prirasli do gotovo slobodni, bijeli, kasnije su svijetlokrem, oštrica je cjelovita i iste boje.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične do vretenaste ili oblika kapi, neamiloidne, nedekstrinoidne, 5.5-8.5 x 3-4 µm, Q = 1.6-2.3, Qav = 1.9, bazidije su 4-sporne, batinaste ili gotovo valjkaste, s bazalnim kopčama, 24-27 x 5-7 µm, bazidiole su batinaste do gotovo valjkaste, 20-38 x 3-7 µm, cheilocistide su teško uočljive, rijetke, valjkaste d batinaste, nepravilne do račvaste, tankih stijenki, s kopčama, 17-30 x 5.5-7 µm, pleurocistide su odsutne, trama listića sastoji se od valjkastih do gotovo vretenastih, do 11 µm širokih hifa, pileipelis je blago želatinizirani cutis, sastoji se od radijalno raspoređenih, valjkastih, do 6.5 µm širokih hifa s kopčama, glatkim ili sitno inkrustiranim, terminalni segmenti su prilegnuti do uspravni, valjkasti do batinasti, ponekad su nepravilni, stipitipelis je cutis koji se sastoji od paralelnih, 2-5 µm širokih, glatkih ili fino inkrustiranih, prozirnih hifa, s kopčama, caulocistide su brojne, prilegnute do uspravne, valjkaste, ponekad su malo nepravilne, tupe, s kopčama, 20-50 x 4-6 µm; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, bijelo do krem; miriše na anis ili gorke bademe, a okus je uglavnom gorak i neugodan.

Kemijski reagensi: Nijedan dio plodnog tijela s KOH ne pozeleni.

Stanište: Raste u kasno ljeto i jesen, skupno, kao saprotrof u bjelogoričnim šumama, u travi na šumskim čistinama i u travnatim područjima, uglavnom ispod hrasta, graba, na vlažnim mjestima.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Smatra se nejestivom vrstom.

Napomena: Karakteristična je po svijetlim, krem ​​do svijetlooker ili sivkasto-narančastim plodnim tijelima s glatkim i golim klobukom, valjkastim šupljim stručkom, prilično malim sporama, valjkastim do batinastim, nepravilnim do račvastim cheilocistidama, blago želatiniziranim cutisom pileipelisa i dobro razvijenim caulocistidama. Sličan je vilin klinčac, koji se razlikuje po nešto većim sporama i himeniformnoj strukturi pileipelisa.

Gymnopus putillus - created on September 2017 in Rovaniemi, Ounasvaara, Finland by Tapio Kekki

CIMETASTOSMEĐA PLOSNATICA

Gymnopus putillus (Fr.) Antonín, Halling & Noordel.

Etimologija: putillus (lat.) = veoma malen, sišušan, beznačajan, jadan. Po veličini.

Klobuk: 1-3 cm širok, prvo je konveksan, kasnije je izravnat i često ulegnut na sredini, površina je vodenasta, cimetastosmeđ do crvenkasto-smeđ, vremenom i sušenjem izblijedi, rub je tanak, prozirno je narebran do 1/3 promjera.

Stručak: 2-5 cm visok i 2-3 mm debeo, valjkast, pun, kasnije je šupalj, površina je sitno pahuljasta, crtasta, na dnu je bijelo do sivkasto pahuljasto-dlakava, svjetliji je od klobuka, smećkast do crvenkasto-smeđ.

Listići: Umjereno su razmaknuti, zaokruženi su uz stručak, usko su prirasli, bjelkasti, ubrzo su smećkasti do tamnosmeđi.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične do jajolike, glatke, prozirne, neamiloidne, 7.5-11.5 x 3-5 µm, bazidije su 4-sporne, gotovo su batinaste, 21-31 x 5.6-7 µm, pileipelis je ixocutis, sastoji se od prilegnutih, slabo isprepletenih i uspravnih, ponekad razgranatim, glatkim, prozirnim hifama, širokim 2-7 µm, kopče su prisutne u svim tkivima; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, vlaknasto, bjelkasto do smećkasto; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u jesen, kao saprotrof u crnogoričnim šumama, obično na sloju borovih iglica.

Doba rasta: 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Smatra se nejestivom vrstom.

Napomena: Ova je plosnatica karakteristična po tamnim plodnim tijelima, smeđim listićima, dlakavom stručku, svjtlijem od tamnosmeđeg i narebranog klobuka, slabom mirisu i rastu u iglicama.

Gymnopus vernus - created on April 2015 in Raikonkulma, Finland by Jarkko Korhonen

PROLJETNA PLOSNATICA

Gymnopus vernus (Ryman) Antonín & Noordel.

Etimologija: ver, veris (lat.) = proljeće. Po vremenu rasta.

Klobuk: 1.5-3.5 cm širok, prvo je polukuglast, zatim je konveksan, kasnije je izravnat i uglavnom blago ulegnut na sredini, površina je glatka, malo je mazava po vlažnom vremenu, vodenasta, ponekad je ispucana u starosti ili kada je suha, pojasasta, žućkasto-smeđ, smeđ, crvenkasto-smeđ do tamnosmeđ, osušen je ružičast do krem, rub je prvo podvijen, kasnije se izravna, gladak ili minimalno prozirno narebran.

Stručak: 2.5-7 cm visok i 1.5-3 mm debeo, valjkast, gotovo je gomoljast na bazi, pun, ubrzo je šupalj, na vrhu je gladak, ispod je blago vlaknast (koristiti ručno povećalo), žućkasto-smeđ, svijetlosmeđ, narančasto-smeđ do crvenkasto-smeđ, na vrhu je svjetliji, bjelkast, prema bazi je tamniji, crvenkasto-smeđ, baza je obično izraženo oker čekinjasto-dlakava.

Listići: Razmaknuti, široki su do 5 mm, trbušasti, 30-40 ih dopire do stručka, prirasli ili slobodni, bjelkasti do svijetlosmeđi, kasnije su narančasto-smeđi do crvenkasto-smeđi, oštrica je ubrzo valovito nazubljena.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične do usko eliptične, glatke, prozirne, neamiloidne, nedekstrinoidne, 6-9.5 x 3.5-5 µm, Q = 1.5-1.9, Qav = 1.75, bazidije su 4-sporne, vrlo rijetko 2-sporne, batinaste do usko batinaste, tankih stijenki, prozirne, 23-35 x 5.5-8.5 μm, cheilocistide su različitih vrsta, 1. batinaste, usko batinaste ili usko valjkaste s tupim vrhom, 16-45 x 3.5-8.5 μm, 2. valjkaste i usko valjkaste sa suženim vrhom, 20-37 x 3.5-6.5 μm, 3. usko vretenaste i usko batinaste s bočnim izrasllinama, 17-35 x 4.5-9 μm, 4. batinaste ili gotovo valjkaste, nepravilne do gotovo račvaste, 21-38 x 3-9 μm, sve su vrste tankih stijenki, prozirne, pileipelis je iksocutis koji se sastoji od valjkastih, glatkih ili inkrustiranih, prozirnih do žućkastih, do 8 μm širokih hifa s valjkastim, batinastim do napuhanim završnim segmentima, 19-51 x 5-16 μm, često s bočnim izrasllinama, tankih stijenki, prozirne, stipitipelis je kutis koji se satoji od valjkastih, glatkih ili inkrustiranih, prozirnih, do 8 μm širokih hifa; hife su s bočnim izraslinama, dugim do 10 μm, ili s paralelnim ili uspravnim, valjkastim završnim segmentima (caulocistide), 15-59 x 3-9 μm, s tupim ili suženim vrhom, ponekad su račvaste ili s bočnim izraslinama, neki završni segmenti su usko batinasti s bočnim izraslinama, glatke, tankih stijenki, prozirne, kopče su prisutne u svim tkivima; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, vlaknasto, krem, žućkasto-smeđe do svijetlosmeđe; miris i okus su blagi na gljive.

Stanište: Raste u proljeće i ljeto, u skupinama, kao saprotrof u termofilnim bjelogoričnim šumama, osobito ispod hrasta ili crne johe (Alnus glutinosa), često na zemlji iz ukopanih grana johe, na vapnenastom tlu, na vlažnim i zasjenjenim mjestima.

Doba rasta: 3, 4, 5, 6, 7, 8

Status jestivosti: NEJESTIVA - Smatra se nejestivom vrstom.

Napomena: Karakteristična je po tamnom, pojasastom klobuku, gotovo gomoljastoj bazi stručka i karakterističnom staništu ispod hrasta ili johe i vremenu rasta.