GOLEMA KRUŽOLISKA

Tricholoma colossus (Fr.) Quél.

Etimologija: colossus (lat.) = velikan, div. Po dimenzijama.

Engleski naziv: Giant Knight

Klobuk: 5-25 cm širok i 2-5 cm debeo, najprije je konveksan, kasnije je otvoren i ispupčen na sredini, gladak, gol, sjajan, po vlažnom je vremenu ljepljiv, kožica se lako guli, crvenkasto-smeđ, s mjestimičnim je mrljama po površini, po suhom je vremenu ispucan, rub je bjelkast, u mladosti je jako podvijen, kasnije se izravna.

Stručak: 5-7 cm visok i 3-4 cm debeo, kratak, pun, na sredini je zadebljan, skoro je korjenast, često do klobuka ukopan u zemlji, na vrhu je tanji, pod klobukom je bijel, ispod prstenaste je zone sa sitnim je smeđim do crveno-smeđim ljuskicama ili vlakancima te s kvržicama; u mladosti se na sredini stručka nalazi ostatak zastorka kao kod vrsta iz roda Armillaria, koji je pozlije izražen u obliku prstenaste zone.

Listići: Gusti, uski, zaokruženi su uz stručak, prirasli, izmiješani su s lamelulama, bijeli, krem, u starosti su sa smeđim mrljama.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične do kruškolike, 8-10 x 5-6 µm; otrusina je bijela.

Meso: Debelo, čvrsto, veoma je tvrdo, vlaknasto, bijelo, u dodiru sa zrakom lagano pocrveni ili poružičasti; miriše lagano na gljive, a okus je blag, u starosti je gorak.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, od kolovoza do studenog, u skupinama i pojedinačno, u miješanim i crnogoričnim šumama u raznim crnogoričnim drvećem, najčešće s borom, voli pjeskovito i vapnenasto tlo. U Hrvatskoj je pronađena u šumama crnog bora i bukve na dva lokaliteta u okolici Rijeke i u Klenovniku kod Ivanca. Slike je snimio Neven Ferenčak, sredinom listopada na lokalitetu Klenovnik kod Ivanca

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Zaštita: ZAŠTIĆENA - UGROŽENA VRSTA

Status jestivosti: JESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog ugroženosti.

Napomena: Izrazito je debela i krupna. Sliči golemoj dvoprstenki (Catathelasma imperiale) koja ima dvostruki vjenčić na stručku, meso joj u dodiru sa zrakom ne poružičasti ili pocrveni kao kod opisane divovske vitezovke.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 651. Divovska vitezovka (Tricholoma colossus (Fr.) Quélet); Tkalčec, Zdenko, Mešić, Armin, Matočec, Neven, Kušan, Ivana. 2008. Crvena knjiga gljiva Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. – Golema kružoliska (Tricholoma colossus (Fr.) Quél.)

SVILENASTA VITEZOVKA

Tricholoma columbetta (Fr.) P.Kumm.

Etimologija: coumbette (fr.) = antička francuska riječ za ovu gljivu.

Engleski naziv: Blue Spot Knight

Klobuk: 3-12 cm širok, prvo je zvonoliko-konveksan, zatim je raširen i tupo ispupčen na sredini, po vlažnom je vremenu vlažan, mazav i malo ljepljiv, valovito je zakrivljen, bijel, bjelkast, po vlažnom vremenu može biti lagano žućkast ili sivkasto-kremast, fino je vlaknasto-svilenast, u starosti je s crvenkasto-smeđim mrljama, rub je tanak, u mladosti je podvijen, kasnije se izravna.

Stručak: 4-10 cm visok i 1-2.5 cm debeo, valjkast, pun, baza je najčešće sužena, rjeđe je zadebljana, bijel do bijelo-kremast, na donjem donjem dijelu često s plavkasto-zelenim mrljama, uzdužno je vlaknast, crtast.

Listići: Prilično su gusti, tanki, zaokruženi su uz stručak, prirasli, izmiješani su s lamelulama, oko 80-100 listića doseže stručak, oštrica nepravilno nazubljena i valovita, bijeli, kasnije su nešto žućkasti do žuto-smeđi.

Mikroskopija: Bazidiospore su široko eliptične, glatke, prozirne, 5-7.5 x 3.5-5.5 µm; otrusina je bijela.

Meso: Debelo, nije jako čvrsto, bijelo, vodenasto kremasto, nikada ne požuti ili pocrveni; miriše pomalo neugodno na brašno, a okus je blag, također na brašno.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, u raštrkanim skupinama, uglavnom u bjelogoričnim šumama u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, najčešće bukvom ili hrastom, na tlu s malo vapnenca.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta dobre kvalitete.

Napomena: Sličan je niz vitezovki, sapunasta vitezovka (Tricholoma saponaceum) i bjelkasta vitezovka (Tricholoma stiparophyllum) imaju neugodan miris. Nejestiva bijela vitezovka (Tricholoma album) ima baršunasti klobuk i neugodno miriše po sumporu. Vrsta Tricholoma inamoenum raste u crnogoričnim šumama viših planinskih predjela, ima vrlo tanke listiće, te veoma neugodan miris na plin i najvjerojatnije je otrovna. Svatko tko ne može sa sigurnošću identificirati bijele vitezove nikada ih ne bi trebao sakupljati u prehrambene svrhe iz sigurnosnih razloga, bilo bi preopasno zamijeniti ih sa smrtno otrovnom lisnatom grlašicom (Clitocybe phyllophila). Paziti da se ne zamijeni sa smrtno otrovnim pupavkama.

ZELENKASTA VITEZOVKA

Tricholoma equestre (L.) P.Kumm.

Etimologija: equestris (lat.) = boja dekoracije kao kod reda polarnih zvjezdača.

Engleski naziv: Yellow Knight

Klobuk: 4-13 cm širok, prvo je polukuglast, kasnije je otvoren i tupo ispupčen ili čak malo ulegnut, po vlažnom je vremenu mazav, kožica se lako guli, žut, žuto-zelenkast, zelenkast, žuto-smeđ, smeđ ili crvenkasto-zelenkast, površina je s vrlo tipičnim zelenkasto-smeđim ili crvenkasto-smeđim ljuskicama, rub je valovit.

Stručak: 3-9 cm visok i 1-2.8 cm debeo, pun, valjkast, nešto je zadebljan ili često gomoljast na bazi, svijetložut, žuto-zelenkast, do zelenkast, u starosti je lagano smećkast, na vrhu je gotovo bjelkast, gol ili sitno dlakav do skoro ljuskav.

Listići: Prilično su gusti, zaokruženi su uz stručak, prirasli, oštrica je glatka i valovita, sumporastožuti.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične, glatke, prozirne, 5-9.5 x 3-6 µm; otrusina je bijela.

Meso: Debelo, bijelo, ispod kožice klobuka je lagano žućkasto; miris nije izražen, a okus je blag na brašno.

Kemijske reakcije: Kožica (kora) stručka u dodiru s kalijevom lužinom trenutno pocrveni.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, u manjim raštrkanim skupinama, u miješanim i crnogoričnim šumama, najčešće u simbiozi s borom, ali i drugim crnogoričnog drvećem, na pješčanom tlu.

Doba rasta: 9, 10, 11

Status jestivosti: SMRTNO OTROVNA - Donedavno se smatrala jestivom gljivom, međutim danas se smatra smrtno otrovnom vrstom jer sadrži toksin koji izaziva razgradnju mišića (rabdomiolizu). To dovelo do nekoliko smrtnih ishoda u Francuskoj i Poljskoj, zbog čega se konzumacija ove vrste ne preporučuje.

Napomena: Nevaljala sumporasta vitezovka (Tricholoma sulphureum) ima mnogo rjeđe i deblje listiće, a meso joj miriše po sumporu. Nevaljala riđa vitezovka (Tricholoma fulvum) ima mnogo gušće listiće i raste ispod breza na vlažnom tlu.

Tricholoma focale - created in Finland by Jukka Vauras

POJASASTA VITEZOVKA

Tricholoma focale (Fr.) Ricken

Etimologija: focale (lat.) = podviti, iskriviti vrat. Po prisutnosti vjenčića.

Engleski naziv: Booted Knight

Klobuk: 4-14 cm širok, najprije je konveksan, kasnije se izravna i tupo ispupči na sredini, u mladosti je mazav, kasnije je suh, narančasto-smeđ do crveno-smeđ, na sredini je tamniji, površina je s mjestimičnim mrljama i s uraštenim radijalnim vlakancima, rub je dugo vremena podvijen, kasnije se izravna.

Stručak: 6-8 cm visok i 1.5-2 cm debeo, zadebljan je na sredini, a produžen i zašiljen na bazi, osnova je bijela, čitava je površina ispod vjenčića prošarana rijetkim narančasto-crvenkastim ljuskicama, iznad vjenčića je bijelo pahuljast; vjenčić je vunast do opnast, uzdignut, narančasto-smeđ do crvenkasto-smeđ.

Listići: Tanki, uski, gusti, prirasli, bijeli, u starosti su žućkasti, kasnije su s hrđastosmeđim točkicama i mrljicama, na pritisak postanu crvenkasto-smeđi.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične, glatke, prozirne, neamiloidne, 4.5-6.5 x 3-4 µm; otrusina je bijela.

Meso: Debelo, mekano, bjelkasto do svijetložuto; miriše na brašno i krastavac, slično kao bijela đurđevača (Calocybe gambosa), a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, pojedinačno ili u manjim skupinama, u crnogoričnim šumama u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem, obično borom, voli vapnenasto tlo.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: OTROVNA - Smatra se otrovnom vrstom jer uzrokuje bolove u trbuhu, povraćanje i proljev.

Napomena: Od vitezovki je najsličnija narančasta kružoliska (Tricholoma aurantium) koja je jače dekorirana i ima malo drugačiji miris, miriše na stjenice. Vrlo je slična, ali masivnija i više smeđa vrsta Tricholoma robustum.

Tricholoma fulvum - created on October 2014 in Falkenau, Germany by Jörg Hempel

RIĐA VITEZOVKA

Tricholoma fulvum (DC.) Bigeard & H.Guill.

Engleski naziv: Birch Knight

Klobuk: 5-10 cm širok, u mladosti je konveksan, kasnije se raširi i ulegne s manjim ili većim ispupčenjem na sredini, ponekad mazav, gladak, kožica se može guliti, žuto-smeđ, smećkast, crvenkasto-smeđ do tamnosmeđ, malo tamniji na sredini, mjestimično je s mrljama, radijalno je vlaknast, mrežasti vlaknasti crtež je vidljiv uz pomoć povećala, rub je dugo vremena podvijen, kasnije je uglavnom narebran i valovit.

Stručak: 4-14 cm visok i 0.6-2.2 cm debeo, valjkast, ponekad je vretenasto zadebljan i korjenast na bazi, u starosti je šupalj, više ili manje mazav, žućkast, smećkast, u starosti posmeđi, uzdužno je crvenkasto-smeđe vlaknast.

Listići: Gusti, zaokruženi su uz stručak, prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, oštrica je glatka i ubrzo crvena, lako se odvajaju od podnice klobuka, bjelkasto-žućkasti, kasnije su svijetlosmeđi i sa hrđastosmeđim pjegama.

Mikroskopija: Bazidiospore su široko eliptične, 5-6 x 3-4.5 µm; otrusina je bijela.

Meso: Debelo, čvrsto, vlaknasto, u klobuku je žućkasto, u stručku je malo intenzivnije žute boje; miris nije izražen, a okus je na brašno i gorak.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, pojedinačno ili u skupinama, u bjelogoričnim šumama u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, najčešće brezom, na vlažnom tlu.

Doba rasta: 8, 9, 10

Status jestivosti: NEJESTIVA - Smatra se nejestivom vrstom. Tek je neznatno otrovna kada se konzumira u većim količinama. Neki je autori opisuju kao jestivu vrstu, ali se ne preporučuje konzumacija ove vrste.

Napomena: Spada u skupinu bijelosmeđe vitezovke (Tricholoma albobrunneum), odnosno vitezovki sa žutim listićima. Slična je blistava žutoliska (Tricholomopsis rutilans) koja također ima slične žute listiće, ali ne miriše na brašno i raste na drugačijem staništu, isključivo na suhim drvnim ostacima.

Tricholoma gausapatum - created in Spain by Joseba Castillo Munsuri

VALOVITA VITEZOVKA

Tricholoma gausapatum (Fr.) Quél.

Etimologija: gausapes (gr.) = dlakavo lice, bradato. Po dekoraciji klobuka.

Klobuk: 4-13 cm širok, prvo je nepravilno konveksan, kasnije se raširi i tupo ispupči na sredini, mjestimično je kao napuhan i režnjast, siv do sivo-smećkast, nešto je tamniji na sredini, površina je tipično zrnasto-vlaknasta, osobito prema rubu gdje je siv zbog nešto svjetlijih vlakanaca, u mladosti je s bijelo vunastim podvijenim rubom, ubrzo zatim se izravna.

Stručak: Valjkast, skoro je pravilan, često je lagano zadebljan na bazi, pun, bijel ili sivkast, skoro je gladak ili s ostacima bijele koprene.

Listići: Tipično su jako široki ili skoro trbušasti, zaokruženi su uz stručak, prirasli su ili se vrlo kratko spuštaju po stručku sa zupcem, na bazi su poprečno povezani žilicama, izmiješani su s lamelulama, bijeli, sivkasti, sivi, također su s crvenkastom nijansom.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične, 6-7.5 x 5-6 µm; otrusina je bijela.

Meso: Prilično debelo, čvrsto, vlaknasto, bijelo ili lagano sivkasto; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u kasno ljeto i jesen u svim tipovima šuma te po livadama u simbiozi s crnogoričnim, ali i bjelogoričnim drvećem, na travnatim mjestima bogatim mahovinom.

Doba rasta: 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Jestiva je vrsta, ali se smatra nejestivom jer je vrlo lošeg okusa i lako se zamijeni sa sličnim otrovnim vitezovkama.

Napomena: Dio je brojne skupine u kojoj je tipična vrsta mišja vitezovka (Tricholoma terreum) kojoj najviše sliči po izgledu i po izostanku mirisa na brašno. Razlikuje se po velikoj površini listića, te po nešto upadljivije dekoriranom klobuku.

Tricholoma imbricatum - created in Finland by Esa Borén

LJUSKAVA VITEZOVKA

Tricholoma imbricatum (Fr.) P.Kumm.

Etimologija: imbricatus (lat.) = razmještene ljuskice. Po čehama po površini klobuka koje su postavljene poput crijepova.

Engleski naziv: Matt Knight

Klobuk: 3-14 cm širok, prvo je konveksan ili široko zvonolik, kasnije se raširi i tupo ispupči na sredini, gladak, suh, svijetlo crvenkasto-smeđ do tamnosmeđ, maljav, lagano je vlaknasto-ljuskav i raspucan, rub je svjetliji, dugo je vremena podvijen.

Stručak: 3-10 cm visok i 1-3.5 cm, valjkast, malo je zadebljan prema dnu, najčešće je trbušast, pun, svijetlosmeđ, s tamnosmeđim ili crvenkasto-smeđim vlakancima, na vrhu je svjetliji, na pritisak se stvaraju smeđe mrlje.

Listići: Gusti, nejednako su dugi, zaokruženi su uz stručak, prirasli su sa zupcem, često su malo izrezani uz stručak, oštrica je valovita, bjelkasti do krem, kasnije su svijetlosmeđi i s hrđastosmeđim pjegicama, na pritisak posmeđe.

Mikroskopija: Bazidiospore su široko eliptične do ponekad kuglaste, neamiloidne, 4-8 x 4-6 µm; otrusina je bijela.

Meso: Debelo, čvrsto, vlaknasto, bijelo, u bazi stručka je smećkasto, ispod kožice klobuka je malo obojeno, na prerezu ne mijenja boju; miris nije izražen, a okus je blag ili naknadno gorkast.

Kemijske reakcije: Kožica klobuka u dodiru s kalijevom lužinom postane tamnosmeđa, dok meso s istim reagentom postane žućkasto.

Stanište: Raste u ljeto i jesen na suhim terenima u crnogoričnim šumama u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem, najčešće borom.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta slabe kvalitete. Biti na opretu jer postoji velika mogućnost zamjene sa sličnim otrovnim vitezovkama.

Napomena: Iako ime ukazuje da je ljuskava, klobuk je skoro gladak, nije ljuskav, samo je lagano vlaknast kada se gljiva razvije. Najsličnija je čupava kružoliska (Tricholoma vaccinum) koja je mnogo jače dekorirana, također raste po crnogoričnim šumama i osrednje je kvalitete. Eventualno se može zamijeniti sa skupinom vitezovki koje imaju skoro glatki klobuk, to je slična kapljasta vitezovka (Tricholoma pessundatum), ali se razlikuje po izostanku mirisa na krastavce ili brašno.

Tricholoma lascivum - created on October 2021 in Württemberg, Germany by Sigrid Jakob

POSTOJANA VITEZOVKA

Tricholoma lascivum (Fr.) Gillet

Etimologija: lascivus (lat.) = pohotan, koji se ne srami. Po boji koja se ne mijenja.

Engleski naziv: Aromatic Knight

Klobuk: 3-7 cm širok, isprva je polukuglast do konveksan, ubrzo se izravna, zatim je često nepravilno valovit s udubljenjima i izbočinama, bez sjaja, u mladosti je bijel, zatim je krem do oker, poslije je od središta oker-smeđe ili smeđe pjegav ili zamućen, čak i u mladosti, po suhom je raspucan, rub je najprije podvijen, kasnije se izravna, tanak, ponekad je rascijepljen.

Stručak: 3-8 cm visok i 6-15 mm debeo, valjkast, blago je batinast i ponekad sužen na bazi, pun, čvrst, bijel do prljavo bjelkast, iste je boje kao i klobuk, ponekad je uzdužno oker-smećkasto vlaknast do opsežno pjegav, na vrhu je bijel.

Listići: Prilično su razmaknuti, široki su 3-7 mm, 38-50 ih dopire do stručka, zaokruženi su uz stručak, prirasli su sa zupcem, izmiješani su s lamelulama, oštrica je lagano nazubljena, bjelkasti, kasnije su krem, sušenjem postanu smećkasti.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične, glatke, prozirne, s uljnim kapljicama, 6.1-8.3 x 3.2-4.9 µm, Q = 1.5-2.1, bazidije su 4-sporne, valjkasto-batinaste, 30-35 x 6-7 µm, cistide nisu prisutne, pileipelis se sastoji od više ili manje paralelnih hifa, širokih 3-7 µm, suženih na vrhu, neke su višesegmentne; otrusina je bjelkasta.

Meso: Bijelo do bjelkasto, samo je u bazi stručka malo žućkasto; miris je karakteristično neugodan na plin, starenjem i sušenjem postaje intenzivniji, u bazi stručka je slabiji, a okus je u početku blag do gorak, kasnije je malo ljutkast, nije brašnast.

Stanište: Raste u kasno ljeto i jesen, pojedinačno ili skupno, u bjelogoričnim šumama, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, osobito bukvom, hrastom ili grabom, na tlu među otpalim lišćem.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Smatra se nejestivom vrstom. Biti na oprezu s ovom vrstom jer je prijavljen i jedan slučaj trovanja.

Napomena: Dio je skupine vitezovki bijele boje koje su manje ili više neugodnog mirisa. Prepoznatljiva je po dosta razmaknutim listićima, staništu, vitkom stručku, klobuku širokom do 7 cm, s oker do svijetlosmeđim tonovima čak i u mladosti, neugodnom mirisu, sporama dužim od 6 µm i koeficijentom od 1.5-2.1. Slične su bijela vitezovka (Tricholoma album), koja raste ispod breze, te svilenasta vitezovka (Tricholoma columbetta), koja je bijela čak i u starosti, ali je praktički bez mirisa.

RUŽIČASTOLISTIĆAVA VITEZOVKA

Tricholoma orirubens Quél.

Etimologija: oros (gr.) = brdo, planina + rubens (lat.) = pocrvenjeno. Po boji koju poprime listići i meso.

Engleski naziv: Blushing Tricholoma

Klobuk: 3-11 cm širok, prvo je konveksan, zatim je raširen i tupo ispupčen na sredini, malo je neravan, vrlo je promjenjive boje, može biti smeđ do tamno sivo-smeđ, svijetla osnova je prekrivena sa sitnim sivim do crnkastim ljuskicama, na sredini je tamniji, rub je svjetliji, sa žutom nijansom i često rascijepljen.

Stručak: 3-9 cm visok i x 3-12 mm debeo, pun, valjkast, malo je zadebljan na bazi, bjelkast, površina je tamno vlaknasta, baza teži da postane plavo-zelenkasta, pri vrhu je pahuljast, na bazi je uočljiv limunastožuti micelij.

Listići: Prilično su rijetki, zaokruženi su uz stručak, prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku sa zupcem, na bazi su poprečno povezani žilicama, u mladosti su bjelkasto-sivkasti, kasnije i na ozlijeđenim mjestima pocrvene.

Mikroskopija: Bazidiospore su široko eliptične, prozirne, neamiloidne, 4-7 x 3-5 µm; otrusina je bijela.

Meso: Vlaknasto, meso u klobuku i u stručku donekle razdvojeno, bjelkasto, blijedožuto do kremasto-žuto, ispod kožice klobuka je sivkasto, na prerezu i na ozlijeđenim mjestima vrlo sporo, tek kasnije pocrveni, ponekad nakon nekoliko sati; miriše na brašno, a okus je blag, također na brašno.

Kemijske reakcije: Meso i baza stručka s formolom pocrvene, meso s gvajakovom tinkturom postane lagano zeleno-plavo, dok listići sa željeznim sulfatom (FeSO4) trenutno pocrvene.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, skupno, u bjelogoričnim šumama u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, najčešće bukvom, voli vapnenasto tlo. Slike je snimio Danijel Mulc, 17.11.2025 i 26.10.2024., na lokalitetu Brod Moravice u Gorskom kotaru.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Jestiva je vrsta, ali se smatra nejestivom zbog velike vjerojatnosti zamjene sa sličnim otrovnim vitezovkama.

Napomena: Lako se može zamijeniti sličnom otrovnom čehavom vitezovkom (Tricholoma squarrulosum) kojoj je meso nepromjenjive boje i listići ne teže da postanu tamnocrveni, a po bazi stručka nema zeleno-plavkaste mrlje. Paziti da se ne zamijeni s otrovnom tigrastom vitezovkom (Tricholoma pardinum) čiji listići, meso i baza stručka nikad ne pocrvene. Svilenasta vitezovka (Tricholoma columbetta) je s bijelim čupercima. Ponekad tamnoljuskava vitezovka ima crvenkasto meso. Najznačajnija karakteristika po kojoj se razlikuje od navedenih vrsta je miris na brašno i crvenkasta boja mesa na prerezu, ali imajte na umu da može proći i nekoliko sati dok se ne pojavi crvenilo pa stoga za točno određivanje pričekajte sljedeći dan i provjerite je li meso pocrvenilo na mjestu prereza. Samo ružičastolistićava vitezovka miriše na brašno, dok miris tamnoljuskave vitezovke najviše podsjeća na papar.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 618. Ružičastolistićava vitezovka (Tricholoma orirubens Quélet); 619. Četinjasta vitezovka (Tricholoma orirubens var. coniferarum)

TIGRASTA VITEZOVKA

Tricholoma pardinum (Pers.) Quél.

Engleski naziv: Leopard Knight

Klobuk: 4-15 cm širok, najprije je polukuglast, zatim je konveksan, kasnije se raširi i tupo ispupči na sredini, bijela je osnova prekrivena širokim sivim, sivkastim, sivo-smeđim ili crno-smeđim ljuskicama koje se gube prema rubu, rub je dugo vremena podvijen, često je istrgan i nepravilno valovit.

Stručak: 5-9 cm visok i 1.5-4.5 cm debeo, robustan, tvrd, često je zadebljan na bazi, može biti trbušast, pun, bijel, bjelkast, kremast, žućkast ili lagano oker, često je mjestimice s crvenkasto-smeđim mrljicama, u mladosti je pri vrhu često orošen gutacijskim kapljicama i brašnjav, vlakanca na dodir postaju crvenkasto-smeđa.

Listići: Osrednje su gusti, izrezani su uz stručak, slobodni, oštrica je nepravilno pilasta, bjelkasti, kasnije su žućkasti, ponekad su s maslinastom nijansom, u starosti posmeđe, u mladosti su s vrlo karakterističnim bezbojnim gutacijskim kapljicama.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične, prozirne, glatke, neamiloidne, 7-10.5 x 5-7.5 µm (cromushrooms: (7) 7.1 - 8.3 (9.8) × (4.8) 5.1 - 6.1 (6.8) µm, Q = (1.2) 1.3 - 1.5 (1.6), N = 120, Me = 7.6 × 5.5 µm, Qav = 1.4); otrusina je bijela.

Meso: Čvrsto, tvrdo, debelo, bijelo, bjelkasto, mjestimice je crvenkasto, osobito u dnu stručka; miris nije izražen, a okus je blag na brašno, ne smije se kušati je otrovno i izaziva bolove u želucu.

Stanište: Raste u kasno ljeto i jesen, u razbacanim skupinama, u svim tipovima šumama, uglavnom u bjelogoričnim šuma, rijetko u crnogoričnim šumama, u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, najčešće smrekom i bukvom, voli vapnenasto tlo. Prve dvije slike snimljene su 14.10.2024., na lokalitetu Galgovo kod Zagreba, a ostale je snimio Neven Ferenčak, 25.10.2025.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: SMRTNO OTROVNA - Uzrokuje teška trovanja, a čak i mala proba okusa uzrokuje tegobe. Ne može se isključiti čak i smrtni ishod kod oslabljenih osoba. Razdoblje latencije kod trovanja obično je vrlo brzo i iznosi oko 15 minuta do najviše 4 sata nakon konzumacije.

Napomena: otrovnom čehavom vitezovkom (Tricholoma squarrulosum) koja je tamnije boje, s gotovo crnkastim čehicama, oštrica listića je često crnkasto prošarana, a stručak je ljuskav.

TOPOLOVA VITEZOVKA

Tricholoma populinum J.E.Lange

Etimologija: populus (lat.) = topola. Po staništu ispod topole.

Engleski naziv: Poplar Knight

Klobuk: 4-15 cm širok, prvo je polukuglast, zatim je konveksan, kasnije se nešto otvori, malo je nepravilan, deformiran je zbog naguranosti više plodnih tijela jedno uz drugo pri busenastom rastu, gladak, gol, malo je mazav, kožica se lako guli, dosta je tamne smeđe, crvenkasto-smeđe ili sivo-smeđe boje, osobito prema sredini, donekle je vlaknast, pjegav, kožica je s malim razderotinama, rub je dugo vremena podvijen, tanak.

Stručak: Prilično je robustan, malo je zadebljan na bazi, zakrivljen, bijel, ubrzo postane prljavo smeđ do crvenkasto-smeđ, sa sitnim je priraštenim ljuskicama, pri dnu je žućkast.

Listići: Gusti, prilično su široki, zaokruženi su uz stručak, prirasli, bijeli, bjelkasti, u starosti ili na ozlijeđenim mjestima postanu crvenkasto-smeđi, oštrica je nazubljena i s crvenkasto-smeđim mrljama.

Mikroskopija: Bazidiospore su kuglaste su do eliptične, vrlo su sitne, glatke, 2-4 x 1.3-3 µm; otrusina je bijela.

Meso: Čvrsto, kompaktno, bijelo, ispod kožice klobuka je malo crvenkasto; miriše na brašno, a okus je blag, u starosti je gorak.

Stanište: Raste prilično kasno u sezoni, u jesen, u brojnim skupinama, čak i po suhom vremenu, u bjelogoričnim šumama i parkovima, isključivo u simbiozi s crnim topolama, a vrlo rijetko s drugim bjelogoričnim drvećem. Slike je snimio Neven Ferenčak, 15.11.2025., na lokalitetu uz Dravu kod Varaždina, ispod topole.

Doba rasta: 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Smatra se nejestivom vrstom. Konzumiranje ove gljive često uzrokuje alergijske reakcije.

Napomena: Dosta se često konzumira iako nije dobre kvalitete. Prepoznatljiva je po staništu ispod topola, po busenastom rastu i po stručku koji je svjetlije boje od klobuka i nije dekoriran. Slične su nejestive vrste Tricholoma tridentinum i Tricholoma pessundatum. U ovoj skupini nalaze se i neke otrovne vrste koje nije uvijek lako prepoznati.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 616. Topolova vitezovka (Tricholoma populinum Lge.), Sinonim: Tricholoma pessundatum ss. Konr. & Maubl.; 617. Livadska vitezovka (Tricholoma populinum f. campestre (Fr.) Bon)

SIVKA

Tricholoma portentosum (Fr.) Quél.

Etimologija: portentosum (lat.) = vanredno. Po izgledu.

Engleski naziv: Coalman

Klobuk: 4-15 cm širok, prvo je polukuglast ili zvonolik, kasnije je spljošten i malo ispupčen na sredini, mazav, vlažan, po suhom je vremenu sjajan, kožica se lako guli, tamnosiv do sivo-smeđ, sa žutom ili ljubičastom nijansom, na sredini je tamniji, skoro crn, često je radijalno raspucan, s crnim radijalno postavljenim vlakancima, rub je u starosti izvrnut, tanak i valovit.

Stručak: 6-11 cm visok i 1-3 cm debeo, valjkast, robustan, gladak, na dnu je zadebljan, najprije je pun, kasnije je šupalj, gol, bijel, kasnije je žućkast do žućkasto-zelenkast, vlaknast, uzdužno je brazdast, u gornjem je dijelu pahuljast.

Listići: Gusti, mekani, prirasli, široki, izmiješani su s lamelulama, najprije su bjelkasti, kasnije su žućkasti do žućkasto-zelenkasti, u starosti su sa žućkastim pjegama.

Mikroskopija: Bazidiospore su kuglaste do široko eliptične, prozirne, 5-7 x 3-6 µm; otrusina je bijela.

Meso: Lomljivo, vlaknasto, bijelo, ispod kožice klobuka je sivo; miriše svježe poput dinje, krastavca ili na brašno, a okus je također na brašno, nakon duljeg žvakanja je poput dinje ili kamenica.

Kemijske reakcije: Meso u dodiru s gvajakovom tinkturom za 10-tak minuta poplavi, dok s kalijevom lužinom poprimi boju pijeska.

Stanište: Raste u jesen i zimu (čak i nakon prvih mrazeva), pojedinačno ili skupno, uglavnom u crnogoričnim šumama, najčešće u simbiozi sa smrekom, borom ili jelom, a rijetko s hrastom, brezom, divljom trešnjom ili jasikom. Prve tri slike snimio je Neven Ferenčak.

Doba rasta: 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta izvrsne kvalitete i jedna je od najukusnijih vitezovki. Kod većih je primjeraka potrebno odstraniti kožicu s klobuka.

Napomena: Prepoznatljiva je po žuto-zelenkastom stručku po čemu se razlikuje od žutozelene vitezovke (Tricholoma sejunctum) koja ima bijeli stručak i nejestiva je zbog gorčine. Slična je limunasta vitezovka (Tricholoma viridilutescens), a žareća vitezovka (Tricholoma virgatum) je malo toksična, ima konusni klobuk i gorko meso. Mišja vitezovka (Tricholoma terreum) nema žućkasti stručak. Smatra se albino oblikom ili varijantom vitezovki s crnim vlakancima po klobuku.

ZRNASTONOGA VITEZOVKA

Tricholoma psammopus (Kalchbr.) Quél.

Etimologija: psammos (gr.) = pijesak + pous (gr.) = noga, stopalo. Po zrnastom stručku.

Engleski naziv: Larch Knight

Klobuk: 3-10 cm širok, mesnat, najprije je zvonolik do polukuglast, kasnije se izravna i ulegne na sredini, suh, sitno je ljuskav, žućkasto-smeđ, oker-smeđ do sivo-smeđ, na sredini je obično tamniji, rub je svjetliji, oker, dugo je vremena podvijen.

Stručak: 4-9 cm visok i 0.6-1.5 cm debeo, valjkast, zadebljan je na bazi, lagano je ukorijenjen, često je uvijen, svijetlooker, na vrhu je bjelkast, prema bazi je crveno-smeđe ljuskav, donji dio je žuto-okerasto zrnast.

Listići: Gusti, zaokruženi su uz stručak, prirasli, izmiješani su s lamelulama, kremasto-bijeli do svijetlooker, mjestimično su s crvenkasto-smeđim mrljama.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične, prozirne, 5-7 x 4-5.5 µm, bazidije su 25-45 x 5.5-8 µm, caulocistide su 20-70 x 3-10 µm, kopče su odsutne; otrusina je bijela.

Meso: Bjelkasto do lagano crvenkasto-smeđe; miris nije izražen, a okus je gorak.

Stanište: Raste u ljeto i jesen u planinskim crnogoričnim šumama u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem, najčešće arišem ili jelom. Sliku je snimila Ivana Mandić Mihaljević.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Jestiva je vrsta, ali se smatra nejestivom zbog gorkog okusa mesa i zato što kod nekih ljudi uzrokuje alergijske reakcije.

Napomena: Ovu vitezovku karakterizira fina sitna dekoracija koja postepeno prelazi na stručak po čemu je ova gljiva i dobila ime.

SAPUNASTA VITEZOVKA

Tricholoma saponaceum (Fr.) P.Kumm.

Etimologija: saponaceus (lat.) = sapunast. Po mirisu po sapunu za pranje.

Engleski naziv: Soapy Knight

Klobuk: 4-15 cm širok, prvo je zvonoliko-konveksan, kasnije je raširen i tupo ispupčen, gol, vrlo je promjenjive boje, može biti sivkast, žut, žuto-narančast, maslinastozelen, tamnosiv, ponekad je sivo-smeđ i crnkasto pjegav, po suhom se vremenu raspucava na sitne ljuskice na svjetlijoj osnovi, rub je vrlo nepravilan, ubrzo je izvrnut, raspucan i valovit.

Stručak: 4-10 cm visok i 0.8-2 cm debeo, promjenljivog je oblika, valjkast ili zadebljan na bazi, često je ekscentrično postavljen u odnosu na klobuk, nekad je sa šiljatom bazom, često je uvijen, bijel, žućkast, kasnije je prljavo smeđ.

Listići: Gotovo su rijetki, zaokruženi su uz stručak, prirasli, lomljivi, debeli, bijeli, bjelkasti, kasnije su žućkasti do žućkasto-zelenkasti.

Mikroskopija: Bazidiospore su kuglaste do eliptične, 5-6 x 3-4 µm; otrusina je bijela.

Meso: Debelo, bjelkasto do žućkasto, na ozlijeđenim mjestima ili na presjeku postane crvenkasto što se osobito uočava u bazi stručka; miris nije izražen ili je na sapun, a okus je gorkast i na brašno.

Kemijske reakcije: Kožica klobuka u dodiru s kalijevim hidroksidom (KOH) posmeđi, dok meso s laktofenolom polako postane ljubičasto-smeđe.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, pojedinačno, u svim tipovima šuma u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem. Prvu i petu sliku snimio je Neven Ferenčak.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: OTROVNA - Ova je vrsta loše kvalitete zbog neugodnog mirisa i okusa, ali se može koristiti ako se prethodno termički obradi. Po nekim je autorima nejestiva vrsta, a po drugim lagano otrovna, jer sadrži toksine koji mogu uzrokovati teške želučane smetnje pa je smatramo otrovnom.

Napomena: Vrlo je promjenljivog izgleda. Jedina je pouzdana osobina crvenkasto meso na prerezu.

ŽUĆKASTA VITEZOVKA

Tricholoma scalpturatum (Fr.) Quél.

Etimologija: scalpturatus (lat.) = urezano, urezbareno, ugravirano. Po raspucanoj površini klobuku na polja.

Engleski naziv: Yellowing Knight

Klobuk: 2.5-12 cm, mesnat, prvo je stožast, kasnije je izravnat i sa zaobljenom izbočinom na sredini, suh, siv do sivo-smeđ, površina je dlakavo-ljuskava, osnova je krem-sivkasta, rub je u mladosti podvijen i povezan sa stručkom s bjelkastim ostacima zastorka, kasnije je često raspucan.

Stručak: 3-11 cm visok i 5-18 mm debeo, valjkast, najčešće je zakrivljen, do starosti je pun, zatim je cjevasto-šupljikav, većinom je gladak, bijel, sivkast do sivo-smeđ, često je bjelkasto vlaknast od ostataka prolazne bijele koprene koja je nekad gusta, a nekad jedva uočljiva (u mladosti), ponekad podsjeća na vjenčić.

Listići: Dosta su gusti, tanki, široki su oko 4 mm, zaokruženi su uz stručak, prirasli, uglavnom se račvaju odmah do stručka, oštrica je valovita, bijeli, bjelkasti, požute ako se protrljaju.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične, neamiloidne, 4-7 x 2.5-4.5 µm (cromushrooms: (4) 4.2 - 5.4 (6.2) × (2.7) 3 - 3.7 (4.4) µm, Q = (1.2) 1.3 - 1.6 (1.7), N = 70, Me = 4.8 × 3.4 µm, Qav = 1.4); otrusina je bijela.

Meso: Tanko, suho, veoma je lomljivo, bjelkasto, ispod vrha je sivkasto prožeto, na prerezu kasnije požuti, najkasnije slijedeći dan, ali ne uvijek pa se teško određuje; izrazito miriše na užeglo brašno, a okus je također na užeglo brašno i malo na zemlju.

Stanište: Raste u ljeto i jesen (skoro svake godine i u proljeće) u miješanim i bjelogoričnim šumama, parkovima i na rubu šumskih puteva u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, najčešće grabom, hrastom ili brezom, na travnatim terenima, voli sunčana i svijetla staništa.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: NEJESTIVA - Jestiva je vrsta osrednje kvalitete, ali se smatra nejestivom jer postoji velika opasnost od zamjene sa sličnim otrovnim vitezovkama.

Napomena: Dio je skupine u kojoj je tipična vrsta mišja vitezovka (Tricholoma terreum) od koje se razlikuje po nešto svjetlijoj osnovi klobuka, listićima koji požute, te mirisom na brašno. Mišja vitezovka je bez mirisa, meso joj je lomljivije i raste kasno u godini samo ispod crnogoričnog drveća, najčešće borova, a listići su joj razmaknuti i sivi.

SJENOVITA VITEZOVKA

Tricholoma sciodes (Pers.) C.Martín

Etimologija: skia (gr.) = sjena, hlad + eidos (gr.) = izgled, obličje. Po sivo-smećkastoj boji.

Engleski naziv: Beech Knight

Klobuk: 4-10 cm širok, prvo je nepravilno stožast, kasnije je raširen i tupo ispupčen ili s trajno izraženom šiljatom grbicom na sredini, najprije je tamnosiv s ljubičastim odsjajem koji se kasnije izgubi i tada postane sivo-smeđ, najprije je s uraštenim vlakancima izmiješanim sa sitnim ljuskicama, nekad je po suhom vremenu radijalno raspucan, rub je prilično tanak i često valovit.

Stručak: 5-8 cm visok i 0.9-1.8 cm debeo, valjkast, dosta je pravilan ili malo zakrivljen, malo je zadebljan na bazi, bjelkast, sivkast, bez dekoracije, uvijek je gladak ili samo u starosti malo vlaknasto-ljuskav.

Listići: Prilično su razmaknuti, izmiješani su s brojnim lamelulama različite dužine, zaokruženi su uz stručak, prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku s kukicom, prilično su široki, bjelkasti, sivi, s manje ili više izraženim ružičastim ili mesnatocrvenkastim odsjajem, oštrica je ravna i u starosti je crnkasto-smeđa do crnkasta.

Mikroskopija: Bazidiospore su široko eliptične do kuglaste, glatke, 6-8 x 5-6.5 µm (cromushrooms: spore su (6) 6.2 - 7 (8) × (4.9) 5 - 5.6 (6.2) µm, Q = (1.1) 1.2 - 1.3 (1.4), N = 120, Me = 6.6 × 5.3 µm, Qe = 1.2, bazidije su 4-sporne, batinaste, 30-39 × 7.8-10.2 µm, N = 13); otrusina je bijela.

Meso: Bjelkasto; miris je na zemlju, a okus je najprije gorak, nakon kratkog vremena je izrazito ljut.

Kemijske reakcije: Meso u dodiru s gvajakovom tinkturom poplavi, dok meso klobuka i listići s formolom postanu crvenkasto-oker.

Stanište: Raste u ljeto i jesen tipično u bjelogoričnim šumama u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, najčešće bukvom ili grabom. Prvu sliku snimio je Neven Ferenčak, 23.10.2024., a ostale su snimljene 31.10.2025., na lokalitetu Cret Dubravica kod Zaprešića.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: OTROVNA - Smatra se lagano otrovnom vrstom i ne smije se konzumirati. Neke druge sive i sivo-smeđe vitezovke također su otrovne, zbog čega je opasno uključiti bilo koju od njih u jestive vrste osim najkarakterističnijih.

Napomena: Po izgledu su slične otrovne vrste žareća vitezovka (Tricholoma virgatum), Bresadolova vitezovka (Tricholoma bresadolanum) i čehava vitezovka (Tricholoma squarrulosum). U mladosti ima tipično stožasti oblik klobuka, površina je radijalno vlaknasta, nešto je svjetlije srebrnaste boje, a stručak gladak, dok su slične vrste veće rastom i imaju spljošteni klobuk, posebnu pozornost obratiti na ljuskavu dekoraciju površine i klobuka i stručka. Po izgledu su slične vitezovke iz skupine s mišjom vitezovkom (Tricholoma terreum) koje imaju drugačiji okus mesa i sve su jestive osim tigraste vitezovke (Tricholoma pardinum) koja je sigurno otrovna vrsta. Može se pronaći u Zagrebu na području Mirogoja.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 599. Sjenovita vitezovka (Tricholoma sciodes (Secr.) Mart.)

ŽUTOZELENA VITEZOVKA

Tricholoma sejunctum (Sowerby) Quél.

Etimologija: sejunctus (lat.) = razmaknuto, odmaknuto. Po odmaknutosti od drugih sličnih vrsta, kao što je zelenkasta vitezovka (Tricholoma equestre).

Engleski naziv: Deceiving Knight

Klobuk: 3-11 cm širok, prvo je stožast, kasnije se raširi i malo ispupči, po vlažnom je vremenu malo mazav, po suhom je vremenu sjajan, limunastožut, žuto-zelen, tamnomaslinast do crvenkasto-smeđ, sredina je tamnija, od sredine prema rubu je s tamnosmeđim radijalnim i sitno mrežastim crticama, sitno je ljuskav, rub je tanak i najčešće podvijen.

Stručak: 6-12 cm visok i 0.8-2.5 cm debeo, pun, čvrst, često je ekscentričan, valjkast, na bazi je vretenasto zadebljan i više ili manje zašiljen, često je zakrivljen i uzdužno valovit, uglavnom je bijel, prema dnu je često žućkast, u starosti je kremast do kremasto-ružičast.

Listići: Prilično su široki, gusti, nejednako su dugi, zaokruženi su uz stručak, prirasli, skoro su slobodni, bijeli, uz rub klobuka su često žućkasti.

Mikroskopija: Bazidiospore su široko eliptične do kuglaste, glatke, 5.5-8.5 x 4-7 µm (cromushrooms: (4.6) 5.2 - 7.7 (8.2) × (4.2) 4.7 - 6.6 (7.7) µm, Q = 1 - 1.2 (1.4), N = 120, Me = 6.4 × 5.7 µm, Qav = 1.1); otrusina je bijela.

Meso: Tvrdo, u klobuku je debelo, bjelkasto, ispod kožice klobuka je lagano žućkasto; miriše tek zamjetno na brašno, voće ili krastavce, a okus je najprije blag na brašno, naknadno je gorak.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, u raštrkanim skupinama, u svim tipovima šuma, češće u bjelogoričnim šumama, šumskim travnatim čistinama i uz rubove šuma u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, poput bukve, breze ili johe, rjeđe se pronađe pored bora ili smreke.

Doba rasta: 8, 9, 10

Status jestivosti: OTROVNA - Smatra se otrovnom vrstom. Dosta je gorka i uzrokuje povraćanje. Zelenkaste se vitezovke ne smiju konzumirati jer su u nekim vrstama pronađene tvari koje oštećuju organe, a ne može se isključiti ni zamjena sa smrtno otrovnom zelenom pupavkom (Amanita phalloides).

Napomena: Slična je sivka (Tricholoma portentosum) sa žućkastim stručkom i mnogo tamnijim klobukom. Od smrtno otrovne zelene pupavke se razlikuje po tome što nema volvu i vjenčić. Zelenkasta vitezovka je izvrsne kvalitete i ima žuće obojene listiće.

ČEHAVA VITEZOVKA

Tricholoma squarrulosum (Chev.) Sacc.

Etimologija: squamosus (lat.) = čehavo. Po dekoraciji.

Klobuk: 4-12 cm širok, prvo je konveksan, kasnije se raširi i ispupči na sredini, nepravilno je zakrivljen, prvo je sivo-crn, crno-smeđ, osnova je krem-sivkasta, sredina je tamnija, prekriven je vunastim i rijetkim crno-smeđim ljuskicama koje se razlažu po površini, na pritisak ne mijenja boju, rub je u mladosti jako vunast i maljav, dugo je vremena podvijen.

Stručak: 3-8 cm visok i 1-3 cm debeo, uglavnom je valjkast, malo je vretenasto ili batinasto zadebljan na bazi koja je zašiljena, pun, čvrst, bjelkast, sivo-crn do crno-smeđ, nešto je svjetliji od klobuka, površina je prekrivena sa crno-smeđim rijetkim ljuskicama, na bazi je s bijelim micelijem.

Listići: Gusti, izrezani su uz stručak, prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku sa zupcem, oštrica je glatka i crnkasto prošarana, bjelkasto-sivkasti do svijetložuti.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične, s glatkim stijenkama, s malim apikulumom, prozirne, neamiloidne, 5-10.5 x 3-6.5 µm (cromushrooms: (6) 6.2 - 7.8 (8.5) × (3.1) 3.5 - 4.4 (4.8) µm, Q = (1.5) 1.6 - 2 (2.1), N = 120, Me = 7 × 3.9 µm, Qav = 1.8); otrusina je bijela.

Meso: Čvrsto, bjelkasto, kremasto-žućkasto, nepromjenjive je boje; miris nije izražen ili slab na brašno, ponekad podsjeća na papar ili bosiljak, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen u svim tipovima šuma u simbiozi s raznim crnogoričnim i bjelogoričnim drvećem. Slike je snimio Neven Ferenčak.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: OTROVNA - Vjerojatno nije otrovna, ali je smatramo otrovnom vrstom, jer postoji ogromna mogućnost zamjene sa sličnim otrovnim vitezovkama, osobito s mišjom vitezovkom (Tricholoma terreum) u kojoj je pronađen toksin koji izaziva razgradnju mišića (rabdomiolizu).

Napomena: Od sličnih vrsta iz svoje skupine razlikuje se po ljuskavom ili vunastom klobuku. Paziti samo da se ne zamijeni s otrovnom tigrastom vitezovkom (Tricholoma pardinum) koja ima zdepastiji stručak, drugačiji miris i pojedinačne i razdvojene čehice. Od vitezovki su slične vrste još i mišja vitezovka koji ima nešto glađi klobuk i nema mirisa, žućkasta vitezovka (Tricholoma scalpturatum) koja miriše na brašno i u starosti požuti.

BJELKASTA VITEZOVKA

Tricholoma stiparophyllum (N.Lund) P.Karst.

Engleski naziv: Chemical Knight

Klobuk: 4-11 cm širok, najprije je stožast ili polukuglast, zatim je konveksan, kasnije je raširen i istaknuto ispupčen na sredini, gladak, bez sjaja, suh, bijel, žućkasto-smeđ do oker, ispupčenje na sredini je tamnije, u starosti je oker-smeđe pjegav, rub je najprije podvijen, kasnije je često malo narebran i valovit.

Stručak: 3-12 cm visok i 0.8-3 cm debeo, pun, krut, lomljiv, proširen je na bazi, na samom dnu je zašiljen, bez sjaja, bjelkast, krem, u starosti je sa žućkastim mrljama, na ozlijeđenim mjestima ili na pritisak posmeđi, fino je vlaknast, na bazi je s micelijskim nitima.

Listići: Vrlo su gusti, kruti, pravilno su izmiješani s lamelulama, zaokruženi su uz stručak, prirasli su ili se vrlo kratko spuštaju po stručku sa zupcem, bijeli, bijelo-kremasti, kasnije su prošarani hrđastosmeđim mrljama.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične, prozirne, 4.8-7 x 3.3-4.5 µm; otrusina je bijela.

Meso: Debelo, čvrsto, kruto, lomljivo, vlaknasto, bijelo do kremasto-žuto, nepromjenjive je boje; neugodno miriše na plin, zemlju ili staro smeće, poput sumporaste vitezovke (Tricholoma sulphureum), a okus je gorak i vrlo trpak, vrlo rijetko je blag.

Kemijske reakcije: Spore u dodiru s amonijakom postanu žućkaste.

Stanište: Raste u ljeto i jesen samo u bjelogoričnim šumama, na rubu šuma i u grmlju u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, najčešće brezom, hrastom ili bukvom.

Doba rasta: 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je zbog neugodnog mirisa i gorkog okusa mesa.

Napomena: Uz bijelu vitezovku (Tricholoma album) slična je i sumporasta kružoliska koja ima razmaknute listiće i dekorirani klobuk, meso je slično po tendenciji da požuti. Dio je skupine vitezovki neugodnog mirisa.

Tricholoma sulphurescens - created on October

ŽUTOPJEGAVA VITEZOVKA

Tricholoma sulphurescens Bres.

Etimologija: sulphuresco (lat.) = boje sumpora, sumporasto. Po boji koju poprimi.

Engleski naziv: Yellow Staining Knight

Klobuk: 4-9 cm širok, prvo je konveksan, kasnije je raširen i ispupčen na sredini, gladak, mazav, bijel, kasnije je kremast, često je šafranastožuto prošaran, na sredini je žućkast, mjestimično je sa žuto-narančastim mrljama, fino je šafranastožuto svilenast.

Stručak: 6-9 cm visok i 1-1.5 cm debeo, valjkast, lagano je zadebljan na bazi, pun, nepravilan, skoro je gladak, bijel, u starosti ili na pritisak požuti, donji je dio više ili manje prošaran tamnijim sitnim ljuskicama.

Listići: Krupni, gusti, izmiješani su s lamelulama, zaokruženi su uz stručak, prirasli, često su erodirani, bijeli su do kremasti, oštrica je žućkasta i nepravilno nazubljena.

Mikroskopija: Bazidiospore su gotovo kuglaste, prozirne, 4-6.5 x 4-5 µm; otrusina je bijela.

Meso: Debelo, bijelo do blago žućkasto, u starosti je sumporastožuto, na dodir ili u starosti se stvaraju žute mrlje; miriše na gljive ili neugodno na sapun ili zemlju poput bijele vitezovke (Tricholoma album), okus je malo papren.

Stanište: Raste u ljeto i jesen u bjelogoričnim šumama i parkovima u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, najčešće hrastom.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Jestiva je vrsta, ali se smatra nejestivom vrstom zbog neugodnog mirisa i okusa mesa.

Napomena: Meso joj karakteristično teži da postane žuto. Na istom staništu rastu neke slične vrste, ali su one mnogo većih dimenzija. Slične su postojana vitezovka (Tricholoma lascivum), bjelkasta vitezovka (Tricholoma stiparophyllum) i bijela vitezovka koje su bijele boje, imaju gladak stručak, a meso im u dodiru sa zrakom ne požuti.