PRETRPANA KRUPIČAVKA

Jackrogersella cohaerens (Pers.) L.Wendt, Kuhnert & M.Stadler

Etimologija: cohaerere (lat.) = lijepiti se zajedno, spajati se. Po značajkama.

Plodno tijelo: 2-8 mm široko i 1-3 mm visoko, može rasti pojedinačno ili kao naliveno na supstratu, udubljeno jastučasto do kuglasto, smeđe, na kraju je crno, površina je bradavičava, periteciji su široki 0.5-0.6 mm, kuglasti su ili jajoliki, ostiole imaju izgled papile i dobro su istaknute na površini strome.

Mikroskopija: Askospore su eliptične, plosnate na jednom kraju pa sliče koritu male brodice, glatke, 8.8-12.2 x 3.4-5.5 µm (cromushrooms: (7.8) 8.9 - 10.9 (12.7) × (3.2) 3.9 - 4.9 (5.4) µm, Q = (1.8) 2 - 2.6 (2.8), N = 120, Me = 10 × 4.4 µm, Qav = 2.3); otrusina je crna.

Meso: Crnkasto, u starosti crno, vrlo je tvrdo, poput ugljena; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste tijekom godine kao saprotrof krupnijih drvnih ostataka (grane, trupci) bukve s korom.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Ima najveći peritecij (0.5-0.6 mm) u odnosu na druge slične mješinarke pa je površina nešto rjeđe bradavičava od papiliformnih ostiola. Po obliku i boji su najsličnije blijedosmeđa krupičavka (Jackrogersella multiformis), kojoj se plodna tijela obično spajaju u veće površine i srpasti potkornjak (Melogramma campylosporum), koji ima smećkasto meso.

Jackrogersella multiformis - created on May 2023 in Mill Lane Wood, Mill Lane, Beaumaris, Anglesey, North Wales, United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland by Stephen James McWilliam

BLIJEDOSMEĐA KRUPIČAVKA

Jackrogersella multiformis (Fr.) L.Wendt, Kuhnert & M.Stadler

Etimologija: multi (lat.) = mnogo, više + formis (lat.) = oblika, obličja. Po raznolikosti oblika.

Engleski naziv: Birch Woodwart

Plodno tijelo: 1-5 cm široko, kuglasto ili jastučasto, kao naliveno, u mladosti pojedinačno raste na površini kore, poslije se spaja sa susjednim plodnim tijelima u veće površine, u mladosti je tamno crvenkasto-smeđe, kasnije je tamnosmeđe, u starosti je crno, površina je grubo kvrgava zbog donjeg sloja kuglastih ostiola peritecija koje stvaraju izbočine na stromi, peritecij može biti debeo 0.4-0.8 mm.

Mikroskopija: Askospore su eliptične ili oblika graha, izravnate na jednom kraju, glatke, imaju jednu uljnu kaplju i kličnu pukotinu, 8.8-10.3 x 3.7-4.9 µm; otrusina je crna.

Meso: Tanko, crno; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste tijekom godine kao saprotrof krupnijih drvnih ostataka (grane, trupci, panjevi) breze, johe i divlje trešnje.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Vrlo je česta vrsta, a lako je prepoznatljiva zbog staništa i grube kvrgave površine. Po obliku i boji su najsličnije pretrpana krupičavka (Jackrogersella cohaerens), kojoj se plodna tijela obično ne spajaju u veće površine, te srpasti potkornjak (Melogramma campylosporum), koji ima smećkasto meso.

Melogramma campylosporum - created on October 2023 in 52.5780..., 14.0952..., Germany by lindernia-w

SRPASTI POTKORNJAK

Melogramma campylosporum Fr.

Etimologija: campyl (gr.) = kriv, zakrivljen + spora (gr.) = spora. Po zakrivljenosti spora.

Plodno tijelo: 2-10 mm široko, formirano je od strome koja može biti kuglasta do jastučasta, s gornje je strane plosnata, peritecij je crn i širok 0.2-0.3 mm i ugrađen je u površinsku crnu, crno-smeđu ili crvenkasto-smeđu stromu, površina je sitno bradavičava s crnim papiloformnim ostiolama peritecija, plodno tijelo izbija ispod kore drva, probije koru i raspuca se u režnjeve koji se okrenu prema dolje.

Mikroskopija: Askospore su oblika luka ili bumeranga, glatke, 32-50 x 4-6 µm; otrusina je smeđa.

Meso: Tanko, smećkasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste tijekom godine kao saprotrof krupnijih drvnih ostataka (trupci) raznog bjelogoričnog drveća s korom, osobito bukve, lijeske, graba ili breze.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Iako se u literaturi navodi da je vrlo rijetka vrsta, u Hrvatskoj je vrlo česta vrsta jer postoje velike šume bukve, breze, graba i lijeske. Po obliku i boji su najsličnije pretrpana krupičavka (Jackrogersella cohaerens), koja obično raste na bukvi i kojojj se plodna tijela obično ne spajaju u veće površine, te blijedosmeđa krupičavka (Jackrogersella multiformis), koja ima crno meso.

Euepixylon udum - created in Norway by Edvin W. Johannesen

TAMNI POTKORNJAK

Euepixylon udum (Pers.) Laessøe & Spooner

Etimologija: udum (lat.) = dim, tama. Po boji.

Plodno tijelo (peritecij): 1.5-10 mm dugo, polovica je debljine uraštena u supstrat, od drva je oštro odvojeno crnom linijom, dio iznad supstrata je kuglast, oko plodnog tijela nalazi se tanka sivo-crna ljuska koja na vrhu završava papiliformnim šiljkom peritecija.

Mikroskopija: Askospore su eiroko eliptične, glatke, ponekad su s uljnim kapljama, 25-32 x 9-10 µm; otrusina je smeđa.

Stanište: Raste tijekom godine kao saprotrof krupnijih drvnih ostataka bjelogoričnog drveća bez kore, uglavnom hrasta.

Meso: Tanko, crno; miris i okus nisu izraženi.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Po bradavičavom završetku peritecija su slične proljetna kuglosporka (Rosellinia aquila) i velika kuglosporka (Rosellinia thelena), koje su mnogo manje rastom, širina plodnog tijela im ne prelazi 2 mm.

OPEČENA ČAĐAVICA

Kretzschmaria deusta (Hoffm.) P.M.D.Martin

Etimologija: deurere (lat.) = gorjeti, biti spaljen. Po crnkastoj boji.

Engleski naziv: Brittle Cinder

Plodno tijelo: 1-60 cm široko i 1-2 cm debelo, u obliku je crne kore ili jastučasto, kao naliveno, valovito, jasno je obrubljeno, najprije je bijelo, kasnije je na sredini sivkasto ili sivo, bijela boja zaostane samo na rubu koji je zadebljan, samo je u starosti crno, karbonizirano i natečeno-nabrano, kvrgavo.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične do kuglaste, 25-31 x 7-10 µm; otrusina je tamnosmeđa do crna.

Meso: U mladosti je mekano, kasnije je plutasto, tvrdo, prvo je bijelo, kasnije je sivo do sivo-smeđe; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste više godina kao parazit na raznom bjelogoričnom drveću, najčešće bukvi i lipi, pa poslije kao saprotrof. Veliki je štetnik i uništava korijenski sustav drveta, a zaraženo se drvo mora posjeći. Prve dvije slike snimio je Neven Ferenčak, 4.3.2020., na lokalitetu Kneginec kod Varaždina, treću i četvrtu Slobodan Bjelajac, 1.3.2026. i 8.3.2025., na lokalitetetima Horvati kod Zagreba i Park prirode Medvednica kod Zagreba, a petu Danijel Balaško, 20.2.2020., na lokalitetu Belec kod Zlatara.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Vjerojatno je jestiva vrsta, ali se smatra nejestivom jer zbog tvrde konzistencije mesa.

Napomena: Ova vrsta je dio porodice Xylariaceae. U ovoj se porodici nalaze vrste s dosta različitim oblicima plodnih tijela. Karakteristična je po dvobojnosti do starosti kada čitava pocrni.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1881. Ustulina deusta (Fr.) Petrak

Nemania serpens - created in Finland by Unto Söderholm

PUZAVA KORAŠICA

Nemania serpens (Pers.) Gray

Etimologija: serpens (lat.) = zmija. Po boji.

Plodno tijelo: 1-3 cm dugo, 0.4-1.2 cm široko i 0.5-1.5 mm debelo, stroma je kuglasta do jajolika i može se spajati sa susjednom stromom formirajući veće nepravilne površine, peritecij su više ili manje kuglasti s papiliformnim (oštrim) ostiolama, široki su 0.4-0.5 mm i položeni nepravilno u jednome sloju u stromi, površina je najprije smeđa do sivo-smeđa, zatim je crno-smeđa, na kraju je crna poput ugljena te grbavo-bradavičava.

Mikroskopija: Askospore su eliptične, ponekad spljoštene na jednoj strani, glatke, s 2-3 uljne kaplje, 10-15 x 4-6.7 µm; otrusina je crna.

Meso: Tanko, crnkasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste tijekom godine u bjelogoričnim šumama kao saprotrof krupnijih drvnih ostataka (grane, trupci) različitog bjelogoričnog drveća, najčešće bukve.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Opisana je vrsta slična blijedosmeđoj krupičavki (Jackrogersella multiformis) koja ima manje spore (8.5-11 x 4-5 µm) i brazdu klijanja. Opisana se vrsta češće pronađe na krupnim drvnim ostacima bez kore.

MAGAREĆA TOČKARICA

Poronia punctata (L.) Fr.

Engleski naziv: Nail Fungus

Plodno tijelo: 0.5-1.6 cm široko, bjelkasto, sivo do sivo-žuto s mnogobrojnim malim rupicama (otvori peritecija), vanjska je strana bjelkasta do siva do crnkasta, periteciji su jajoliki, 2-4 mm široki.

Stručak: 0.5-2 cm visok, kratak, obično je potpuno uronjen u supstrat, baza je prekrivena smeđim micelijem.

Mikroskopija: Askospore su eliptične, glatke, obično su s jednom uljnom kapljom, 17-26 x 8.5-13 µm (cromushrooms: askospore su (17.5) 18 - 22.9 (23.7) × (7.1) 7.8 - 11.3 (12.7) µm, Q = (1.7) 1.9 - 2.4 (2.6), N = 60, Me = 19.8 × 9.3 µm, Qe = 2.2, askusi su 99-132 × 12.8-18.2 µm, N = 7); otrusina je u mladosti bijela i prozirna, kasnije je žućkasta, tamnosmeđa do crna.

Meso: Tanko, gotovo ne postoji, sivkasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste tijekom godine, na sredozemnom području se razvijaju uglavnom od studenog do travnja, kao saprotrof na izmetu magaraca i konja, gotovo isključivo na primorskim travnjacima. Vrlo je rijetka vrsta, a kod nas je pronađena na četiri lokaliteta: na planinama Velebitu, Biokovu i Dinari, te u Kloštaru Podravskom, koji je jedini nalaz u kontinentalnoj Hrvatskoj. Prve tri slike snimio je Darko Stermšek iz Prirodoslovnog muzeja Split, 2.12.2022., na lokalitetu Biokovo, na konjskom izmetu, treću Danijel Balaško, 9.12.2018., na lokalitetu Kloštar Podravski kod Pitomače, na konjskom izmetu, a četvrta je snimljena 21.9.2025 na lokalitetu u blizini PD Brezovac na Dinari, također na konjskom izmetu.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Zaštita: ZAŠTIĆENA - KRITIČNO UGROŽENA VRSTA

Status jestivosti: NEJESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog ugroženosti.

Napomena: Karakterističnog je oblika i raste samo na izmetu preživača.

Referentni izvori: Tkalčec, Zdenko, Mešić, Armin, Matočec, Neven, Kušan, Ivana. 2008. Crvena knjiga gljiva Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. – Magareća točkarica (Poronia punctata (L.: Fr.) Fr.)

PROLJETNA KUGLOSPORKA

Rosellinia aquila (Fr.) Ces. & De Not.

Etimologija: aquila (lat.) = orao. Po boji.

Plodno tijelo (peritecij): 1-1.6 mm široko i 0.9-1.2 mm visoko, kuglasto, na vrhu je malo spljošteno s izraženom bradavicom (papila) ostiole, leži na krutoj tamnosmeđoj gomili hifa, glatko, crvenkasto-smeđe, crno-smeđe ili crno.

Mikroskopija: Askospore su eliptične, na jednom kraju malo plosnate, glatke, s uzdužnom brazdom klijanja, na krajevima često s vrlo sitnim bezbojnim izraslinama, 15-22 x 6-8 µm; otrusina je tamnosmeđa.

Meso: Tanko, smećkasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen kao saprotrof na krupnim drvnim ostacima različitog bjelogoričnog drveća s korom.

Doba rasta: 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Po obliku i veličini je slična velika kuglosporka (Rosellinia thelena), koja raste na krupnijim drvnim ostacima različitog crnogoričnog drveća s korom te na otpalim iglicama, najčešće smreke.

Rosellinia thelena - created in Norway by Perry Gunnar Larsen

VELIKA KUGLOSPORKA

Rosellinia thelena (Kunze) Rabenh.

Plodno tijelo: 1-1.8 mm široko i 0.8-1.2 mm visoko, može biti kuglasto, glatko, na vrhu je s papilom sličnoj bradavici, vrlo je tvrdo, leži na krastavo-maljavom subiculumu, tamnosmeđe, crno-smeđe ili crno.

Mikroskopija: Askospore su eliptične do vretenaste, na jednom kraju malo plosnate i sliče maloj brodici, glatke, s jednom uljnom kapljom, s uzdužnom pukotinom klijanja, na krajevima sa sitnim bezbojnim izdankom, 17.5-24 x 6.4-7.7 µm; otrusina je tamnosmeđa.

Meso: Crno-smeđe, lomljivo, tvrdo; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, pojedinačno ili po dva peritecija spojena papilama, kao saprotrof na krupnim drvnim ostacima (grane, grančice) različitog crnogoričnog drveća s korom te na otpalim iglicama, najčešće smreke.

Doba rasta: 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Opisanoj mješinarki najviše sliči proljetna kuglosporka (Rosellinia aquila), koja raste u istom periodu na krupnim drvnim ostacima (grane, grančice) različitog bjelogoričnog drveća.

LJUSKASTA DRVARICA

Xylaria carpophila (Pers.) Fr.

Engleski naziv: Beechmast Candlesnuff

Plodno tijelo: 1-6 cm visoko i 0.5-2.5 mm debelo, batinasto ili končasto, nepravilno je uzdužno stisnuto i vijugavo, katkad se jednostruko račva, uspravno, ako je pokriveno otpalim lišćem tada raste koso, od sredine prema gore je sve šire, crno-smeđe ili crno, vršci su bjelkasti, bradavičavo i kvrgavo zbog sloja peritecija i sazrijevanja askusa s askosporama, baza je baršunasta i maljava.

Mikroskopija: Askospore su eliptične ili u obliku graha, na jednom kraju malo izravnate, glatke, s 1-2 uljne kaplje i kličnom pukotinom, 10-13 x 4-5.5 µm; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, vlaknasto, sivo; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, kao saprotrof na prošlogodišnjim otpalim ljuskama plodova bukve.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti:  NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Ljuskasta je drvarica lako prepoznatljiva jer raste isključivo na otpalim ljuskama ili čahurama otpalih plodova bukve. Često ostaje nezapažena jer je vrlo brzo pokrije otpalo lišće. Donekle je slična nitasta drvarica (Xylaria filiformis), ali zbog isključivoga staništa zamjena nije moguća.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1867. Ljuskasta drvarica (Xylaria carpophila (Pers.) Fries), Sinonim: Xylosphaera carpophila (Pers.) Dumortier

Xylaria digitata - created on August 2022 in Žilina, Slovakia by Filip Fuljer

PRSTASTA DRVARICA

Xylaria digitata (L.) Grev.

Engleski naziv: Fingered Candlesnuff

Plodno tijelo: 3-6 cm visoko i do 0.6 cm debelo, u obliku je prsta sa zašiljenim vrhom, a katkad je kao stisnuto, rjeđe je račvasto, može biti crno-smeđe do crno, sterilni je vršak u starosti maljav, površina je hrapava i zrnata.

Mikroskopija: Askospore su vretenaste ili u obliku brodice, glatke, 16-20 x 5-6 µm; otrusina je crveno-smeđa do ljubičasto-smeđa.

Meso: Bijelo, vlaknasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste tijekom godine kao saprotrof uz panjeve ili izravno na krupnim drvnim ostacima topola.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti:  NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Opisana prstasta drvarica sliči crnom buzdovanu (Xylaria polymorpha). međutim, spomenuti buzdovan izraste znatno veći te ima znatno veće spore (22-29 x 7-9 µm). Prstasta se drvarica bitno razlikuje po šiljatim završetcima plodnog tijela koji su sterilni i s jodnom tinkturom se oboje plavo. Crni buzdovan ima peritecij (plodni dio) i na samom vrhu plodnog tijela.

Xylaria filiformis - created on July 2021 in Solheim, Røn, Vestre Slidre, Norway by Rob van Kruining

NITASTA DRVARICA

Xylaria filiformis (Alb. & Schwein.) Fr.

Etimologija: filum (lat.) = žica, konac, nit. Po obliku strome.

Plodno tijelo: 1-6 cm visoko i 0.5-2 mm debelo, končasto, nepravilno je stisnuto, valovito, nije razgranato, rijetko se račva na dva dijela, pomalo je sjajno, u mladosti je bjelkasto, na bazi je crno, kasnije postepeno crni od sredine prema dolje, sterilni je vrh bjelkast do narančasto-smeđ, u starosti je smećkast i crno-smeđ, od sredine prema gore je zadebljano i bradavičavo-grbavo od peritecija.

Mikroskopija: Askospore su eliptične, glatke, 12.4-17 x 5-6.6 µm; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, gotovo ne postoji, sivo; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u jesen kao saprotrof krupnijih drvnih ostataka raznog bjelogoričnog drveća, lišća i stabljika biljaka, često u planinskim predjelima.

Doba rasta: 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Ljuskasta drvarica (Xylaria carpophila) ima slično plodno tijelo, ali raste isključivo na plodovima bukve. Od naše se vrste razlikuje po baršunastoj bazi i nešto manjim sporama.

ROGATA DRVARICA

Xylaria hypoxylon (L.) Grev.

Etimologija: hypo (gr.) = ispod + xylon (gr.) = drvo. Skoro drvena + po konzistenciji.

Engleski naziv: Candlesnuff Fungus

Plodno tijelo: 1-10 cm visoko i do 1-15 mm debelo, ukupno gledano vrlo je slična običnim ili jelenjim rogovima, izvana podjeća na vrste iz roda Clavaria, duguljasto je i erodirano-drvenasto, može biti valjkasto ili stisnuto, raste izravno iz drvenog supstrata, donji je dio stručkolik, tanak, valjkast ili stisnut, te zakrivljen ili savijen, gornji je dio u obliku roga i stisnut, donji je dio crno ili smeđe baršunasto-maljav, gornji je dio bijel, prekriven je bijelom otrusinom i sadrži brojne konidije, postoji u mnogo oblika, peritecij može biti valjkast, batinast, zadebljan i crn, iznutra je bijel, postoji i forma stožastog oblika koja raste u proljeće, te forma koja je zrnaste površine, zašiljena je na vrhu, s brojnim je malim crnim peritecijima, orifiziji su po površini u obliku malih bradavica.

Mikroskopija: Askospore su vretenaste, s jedne su strane stisnute, 10-12 x 4.5-5.2 µm (cromushrooms: (8) 8.4 - 10 (12.5) × (1.7) 2 - 2.5 (3.1) µm, Q = (3.2) 3.7 - 4.6 (5.6), N = 120, Me = 9.2 × 2.2 µm, Qav = 4.2); otrusina je bijela.

Meso: Žilavo, bijelo, u starosti je tamnosmeđe do crnkasto; miris i okus nisu izraženi

Stanište: Raste tijekom godine kao saprotrof krupnijih drvnih ostataka raznog bjelogoričnog drveća, vrlo rijetko crnogoričnog drveća. Petu sliku snimio je Danijel Balaško, u listopadu, na lokalitetu Meljan pokraj Trakošćana.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Dosta je raširena vrsta, raste u velikim zajednicama po drvnim ostacimaa, prekrivaju veliku površinu drva poput sitnih jezika koji su račvasti i zašiljeni, bijele boje. Zbog svojih se malih dimenzija i posebnog izgleda lako zamijeni s nekim vrstama lišaja. Kod nas je najčešća u Gorskom Kotaru, ali se pronađe i u Hrvatskom Zagorju i Istri.

DUGONOGI BUZDOVAN

Xylaria longipes Nitschke

Etimologija: longus (lat.) = dug + pes (lat.) = stručak, noga. Po dimenzijama.

Engleski naziv: Dead Moll's Fingers

Plodno tijelo: 3-9 cm visoko i 1-2.5 cm široko, u batinasto ili jezičasto s neplodnim valjkastim stručkom, ponekad je nepravilno ili lagano latičasto na gornjem dijelu, prilično je vitko, u mladosti je bjelkasto s tamnom bazom, kasnije je smeđe, sivo-smeđe do crno, prošaran je ostiolama koje idu od vrha do polovice visine plodnog tijela, peritecij je hrapav i bradavičav, sitno zrnast.

Mikroskopija: Askospore su eliptične ili u obliku brodice, s 1-2 uljne kaplje, s kličnim otvorom, 11.4-13.9 x 5.2-6.5 µm, askusi su 8-sporni (cromushrooms: (11.2) 12 - 13.8 (14.4) × (5) 5.1 - 5.7 (6.4) µm, Q = (1.9) 2.2 - 2.6 (2.8), N = 120, Me = 12.9 × 5.4 µm, Qe = 2.4); otrusina je tamnosmeđa, crno-smeđa do crna.

Meso: Žilavo, vlaknasto, puno, bijelo, s crnkastom korom, oštro je plodno tijelo (peritecij) obavijeno zrnatom kožicom; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste tijekom godine, pojedinačno ili skupno, kao saprotrof krupnijih drvnih ostataka bjelogoričnog drveća, obično javora, bukve, jasena ili hrasta. Primjerke na slikama snimio je Mladen Matišić, krajem srpnja.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Sličan je crni buzdovan (Xylaria polymorpha), kod kojeg ostiole idu od vrha do dna plodnog tijela, a spore su mnogo veće. Kod nas se najčešće pronađe u kontinentalnom području (Lika). Najprepoznatljiviji je po "bijelom mesu" koje je svojstveno svježim mladim gljivama.

CRNI BUZDOVAN

Xylaria polymorpha (Pers.) Grev.

Etimologija: polys (gr.) mnogo, vrlo, veoma, jako, puno, višestruko, mnogostruko + morphe (gr.) = oblik. Po promjenljivom obliku.

Engleski naziv: Dead Man's Fingers

Plodno tijelo: 3-9 cm visoko i 1-4 cm široko, vijugavo je i nepravilno, nepravilno je batinasto, na dnu je dijelom stručkoliko suženo, ponekad je režnjasto, neravnomjerno kvrgavo, u mladosti je svijetlosmeđe, kasnije je tamnosmeđe do crno-smeđe, udubljeni su periteciji prošarani sitnim bradavicama.

Mikroskopija: Askospore su eliptične do skoro vretenaste, 19.8-25.6 x 6.1-7.4 µm; otrusina je u mladosti bijela, kasnije je crna.

Meso: Plutasto, vlaknasto, bijelo, na presjeku se u bijelom mesu vide zrakaste tamnije crte, jezgra je ponekad malo bjelkasta ili crnkasta; miris je oštar na gljive, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen u bjelogoričnim šumama kao saprotrof krupnijih drvnih ostataka bjelogoričnog drveća, najčešće na panjevima bukve, hrasta, breze ili jasena.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Jestiva je vrsta, ali se smatra nejestivom jer ima tvrdo meso i nema nikakve uporabne vrijednosti.

Napomena: Sličan je dugonogi buzdovan (Xylaria longipes), kod kojeg ostiolama idu od vrha do polovice visine plodnog tijela. Kod nas je najčešća u kontinentalnim područjima (Lici, Gorskom Kotaru i Hrvatskom Zagorju).

KOVRČAVOST LIŠĆA

Taphrina deformans (Berk.) Tul.

Etimologija: deformans (lat.) = uzrokuje deformaciju, iskrivljuje. Po izgledu.

Engleski naziv: Causal agent of peach leaf curl

Plodno tijelo: 1-15 cm široko, zaražena mjesta na lišću se kovrčaju, u mladosti je zeleno, kasnije je crveno, ružičasto-crveno do narančasto-crveno.

Mikroskopija: Askospore su kuglaste, prozirne, 3-7 µm; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, zelenkasto do zelenkasto-crveno; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao parazit na lišću breskve i nektarine, rijetko na drugim voćkama. Slike je snimio Mladen Matišić, sredinom svibnja, na lišću breskve i jabuke.

Doba rasta: 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Karakteristična je vrsta po boji i staništu. Poznato je da su nektarine podložnije zarazi od bresaka, a sortiment bresaka sa žutim mesom je osjetljiviji na zarazu od sortimenta sa bijelim mesom, dok se rane sorte bresaka zbog brzog listanja smatraju relativno otpornijim. Najveći dio godišnjeg ciklusa na stablima bresaka i nektarina gljiva  provodi kao saprotrof. Primarne zaraze osjetljivih voćaka su moguće u razdoblju od početka bubrenja pupova do pojave zelenog lisnog vrška. Ovisno o klimatskim uvjetima, osjetljivo razdoblje na infekcije uzročnikom kovrčavosti u kontinentalnom području traje 10-tak dana do 9 tjedana. Uz postojane jačeg izvora bolesti, tijekom osjetljivog stadija voćaka primarne zaraze se pojavljuju u periodima s dovoljno vlažnih i kišnih dana.

ROGAČ ŠLJIVE

Taphrina pruni (Fuckel) Tul.

Etimologija: prunus (lat.) = šljiva (Prunus domestica). Po domaćinu.

Engleski naziv: Pocket Plum

Plodno tijelo: 5-25 mm široko i do 7 cm dugo, stvarno plodno tijelo nije formirano, himenij prekrije kožicu mladog ploda šljive, crnog trna i drugog koštunjičavog voća, koji se neprirodno izduže te postanu nekarakteristični, deformirani i iskrivljeni, najprije postanu zeleni, zeleno-žuti, kasnije crvenkasti do tamnosmeđi. Plodovi ne sazrijevaju nego prijevremeno ugibaju, a gljiva napada pojedinačne plodove ili cijelu voćku.

Mikroskopija: Askospore su eliptične, glatke, prozirne, 30-40 x 8-15 µm; otrusina je bijela.

Meso: Zelenkasto, žuto-zeleno, u starosti je smeđe; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao parazit na mladim plodovima šljive, crnog trna (Prunus spinosa), ptičje trešnje ili sremze (Prunus padus), a razvija se i prezimi na ljuskama izboja te unutar ploda.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Unutar roda Taphrina postoje mnoge vrste koje napadaju plodove i lišće različitih biljaka. Tako primjerice kovrčavost lišća (Taphrina deformans) napada breskve i kovrča lišće, Taphrina cerasi napada samonikle trešnje (Prunus avium) i deformira lišće te izaziva žutovku. Voćari obavljaju različita prskanja voćaka fungicidima radi zaštite.

GOMOLJASTA ŠUMARICA

Agaricus abruptibulbus Peck

Etimologija: abruptus (lat.) = odsječeno, obrubljeno + bulbus (lat.) = bulba, lukovica, žarulja. Po stručku na kojem se nalazi obrubljena ili skoro obrubljena bulba.

Engleski naziv: Flat-bulb Mushroom

Klobuk: 4-15 cm širok, jajoliko-zvonolik, poslije je otvoren, nekada je malo ispupčen, svilenast, gol, bijele do svijetlosmeđe boje zbog ljuskica, trljanjem požuti, u starosti je često žut.

Stručak: 10-12 cm visok i 1-1.5 cm debeo, vitak, valjkast, u starosti je gotovo šupalj, na dnu je savijen pod pravim kutem, na bazi je sa ekscentričnim i kao odsječenim gomoljem, ravnog ruba, osnova je često prekrivena bijelim micelijem, vrh se lako odvaja od podnice klobuka, bijel do žućkast, ponekad je ispod klobuka crvenkast pa tamnosmeđ i crn, trljanjem požuti; vjenčić je širok, tanak, bjelkast.

Listići: Gusti, uski, slobodni; dugo su ružičasto-sivkasti, kasnije ružičasti i na kraju smeđi do tamnosmeđi, oštrica je bjelkasta.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične, 6-8 x 4-5 µm; otrusina je tamnosmeđa.

Meso: Bijelo, na prerezu jedva uočljivo lagano požuti; vrlo jako miriše po gorkim bademima ili anisu, okus je blag.

Kemijske reakcije: Kožica klobuka ili meso u dodiru s KOH požuti, a sa Schafferovom otopinom postane narančasto do narančasto-crveno.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, u malim skupinama od po 2-3 primjerka, kao saprotrof tla u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama, češće u crnogoričnim, obično na sloju smrekovih iglica. Često se pronađe u Maksimirskom parku u Zagrebu. Primjerke na slikama snimio je Danijel Mulc.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta izvrsne kvalitete.

Napomena: Slične su šumska pečurka (Agaricus sylvicola), koja ima jasno obrubljenu bulbu i usamljena pečurka (Agaricus semotus), kojoj je klobuk smeđe do ljubičasto-smeđe ljuskav, a kod obje vrste meso na prerezu u bazi stručka požuti.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 147. Gomoljasta šumarica (Agaricus abruptibulbus Peck), Sinonim: Agaricus essettei Bon

Agaricus altipes - created in Norway by Tove Jacobsen

LJETNA PEČURKA

Agaricus altipes (F.H.Møller) F.H.Møller

Engleski naziv: Leggy Mushroom

Klobuk: 4-13 cm širok, kuglasto-konveksan, zatim se raširi, nekada je tupo ispupčen, bjelkast, poslije je sa žućkastom do oker-smećkastom nijansom, nekad je s ružičastim odsjajem, trljanjem požuti, najprije je gladak, kasnije je sa uraštenim sitnim žuto-smeđim radijalnim vlakancima, rub je dulje vrijeme podvijen i s ostacima zastorka.

Stručak: 5-12 cm visok, valjkast, prema vrhu se sužava, batinasto zadebljan na bazi, nikad nije gomoljast, u pravilu je duži od širine klobuka, šupalj, vrh se lako odvaja od podnice klobuka, bjelkast, žuto-ružičast, prema vrhu je blago crvenkast, na ozlijeđenim mjestima požuti, iznad vjenčića je gladak, ispod je sitno maljavo vlaknast; vjenčić je tanak, opnast, jednostruk bijel, uzdignut, s gornje je strane crtast, rub je valovit.

Listići: Suženi su uz stručak, slobodni, svijetloružičasti do ružičasti, na kraju su tamnosmeđi do crni.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične, glatke, 7.5-8 x 5-5.5 µm, cheilocistide su rijetke, jednosegmentne, 21-32 x 6-11 µm; otrusina je tamnosmeđa do ljubičasto-smeđa.

Meso: Čvrsto, bijelo, na prerezu postane crvenkasto, a zatim sivo-smeđe do smeđe, osobito u dnu stručka; miris je vrlo slab i prolazan na anis, a zatim kompleksan i karakterističan na ljekarne, nije uvijek prisutan, a okus je blag orašast.

Kemijske reakcije: Kožica klobuka ili meso u dodiru s KOH požuti, a sa Schafferovom otopinom postane narančasto do narančasto-crveno.

Stanište: Raste u proljeće i ljeto, pojedinačno ili skupno, kao saprotrof tla u miješanim i crnogoričnim šumama, parkovima, rubovima šuma i šumskim stazama, obično na sloju iglica ispod smreke.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta izvrsne kvalitete.

Napomena: Slična je poljska pečurka (Agaricus campestris), koja također nema cheilocistide, ali se stručak sužava prema bazi i raste nešto kasnije u sezoni.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 158. Ljetna pečurka (Agaricus aestivalis Möll.)

Agaricus annae - created in Croatia by unknown

ANINA PEČURKA

Agaricus annae Pilát

Etimologija: Po imenu.

Klobuk: 4-9 cm širok, u početku je uglavnom stožast ili zvonolik, zatim je spljošten i lagano tupo ispupčen na sredini, svijetlo oker-smeđ na sredini, prema rubu je bjelkast, površina se razlaže na jasne svijetlooker ili gotovo crvenkaste ljuske na bijeloj, svilenkastoj osnovi, kožica trljanjem vrlo lagano pocrveni.

Stručak: 5-16 cm visok i 1-1.5 cm debeo, pravilno valjkast ili malo proširen na bazi, prilično je duboko ukopan u tlo, malo je zakrivljen, gladak, gotovo gol, vrlo je slabo vlaknast i malo ljuskav na bazi, prljavo bijel, svilenkast, na ogrebanim mjestima lagano postaje prljavo crvenkast, zatim potamni, ali općenito manje nego kod male šumarice (Agaricus sylvaticus); vjenčić je visoko postavljen na stručku, opnast, dosta uzak i krhak, jednostruk, ponekad je sa zupčasto raspoređenim ljuskama s donje strane, bijel, bjelkast ili okerast.

Listići: Gusti, slobodni, mesnatoružičasti, skoro ljubičaste nijanse, na kraju su čokoladnosmeđi.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične, glatke, prozirne, 9-11 x 5-6 µm, cheilocistide su kruškolike, s tankom membranom, prozirne, 25-35 x 10-40 µm; otrusina je tamnosmeđa.

Meso: Čvrsto, bijelo ili prljavo bijelo, na prerezu blago pocrveni u klobuku i u gornjem dijelu stručka, ali nakon oko 5 minuta, slabije pocrveni nego kod male šumarice; miris je ugodan, a okus blag.

Kemijske reakcije: Kožica klobuka i meso u dodiru s KOH i Schafferovom otopinom ne mijenjaju boju

Stanište: Raste u ljeto i jesen u miješanim i crnogoričnim šumama, najčešće ispod smreke ili alepskog bora (Pinus halapensis), na vapnenačkom tlu.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta osrednje kvalitete.

Napomena: Klobuk je uvijek mnogo svjetliji nego kod male šumarice, prljavo okerast na sredini klobuka, ostali je dio blijedo oker-smeđ, sa smećkastim ljuskama na bjelkastoj osnovi, nikada nije crven ili hrđastosmeđ. Meso kod razvijenih primjeraka ne crveni. Stručak je prema dnu često batinasto proširen, ali nikad gomoljast.