Entoloma caesiocinctum - created in Finland by Tapio Kekki

PLAVORUBNA RUDOLISKA

Entoloma caesiocinctum (Kühner) Noordel.

Etimologija: caesius (lat.) = plavo-zelenkast, sinji, sivkasto-zelen + cinctus (lat.) = ograda, pojas. Po boji.

Engleski naziv: Blue-Girdled Pinkgill

Klobuk: 1-5 cm širok, polukuglast do konveksan, kasnije je raširen, uvijek je jasno ulegnut i pupčast na sredini, često je skoro lijevkast, sivo-smeđ ili tamnosmeđ, nešto tamniji na sredini, radijalno vlaknasto-pahuljast, prema sredini su prisutne sitne tamne crvenkasto-crnkaste ljuskice, nije vodenast, rub je svjetliji, često modro nahukan i crtast sve do pupčaste sredine.

Stručak: 2-6 cm visok i 1-3.5 mm debeo, prilično je tanak, valjkast, stisnut, također je zakrivljen, osobito prema bazi, sivkast, plav, plavkasto-smeđ ili tamnosmeđ, vlaknast, gladak, često je s crnim ili plavim točkicama na vrhu.

Listići: Prilično su gusti, uski, suženi uz stručak, prirasli ili se kratko spuštaju po stručku, bjelkasti, krem-sivkasti ili sivkasto-smeđi, kasnije ružičasti ili ružičasto-smeđi, oštrica je tamnoplava ili plavo-crnkasta, nazubljena.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične, višekutne, s 6-8 nejasnih kutova, 9.3-12.2 x 6.8-8.2 µm; otrusina je ružičasta.

Meso: Vrlo je tanko, boje je vanjske površine, sivo, sivo-plavo ili sivo-smeđe, sivkasto u stručku; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprotrof tla na travnjacima kojima se neintenzivno gospodari, na cretovima, po parkovima, u miješanim i crnogoričnim šumama, često u blizini hrasta, bukve ili kestena, češća je u sredozemnim područjima. U Hrvatskoj je poznata samo s jednog lokaliteta, na cretu Tršću u Gorskom kotaru.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Zaštita: ZAŠTIĆENA - OSJETLJIVA VRSTA

Status jestivosti: OTROVNA - Prikupljanje je zabranjeno zbog ugroženosti.

Napomena: Postoji mnogo vrsta kod kojih je oštrica tamnija od listića, to su primjerice crnoplava rudoliska (Entoloma serrulatum) i Entoloma querquedula. Od navedenih vrsta razlikuje se po svjetlijim listićima ružičastog tona s tamnijom oštricom i po tendenciji prema većoj dekoriranosti.

Entoloma catalaunicum - created on October 2015 in Provincia di Cuneo, Italy by Nicolò Oppicelli

PLANINSKA RUDOLISKA

Entoloma catalaunicum (Singer) Noordel.

Engleski naziv: Bluefoot Pinkgill

Klobuk: 1-5 cm širok, pupčast, raširen, ružičasto-smeđ, boje mesa, u mladosti je s plavkastim ili ružičasto-ljubičastim rubom, rub tanak, površina nježno vlaknasta i baršunasta, a zatim sve finije ljuskava, osobito na sredini, slično kao kod crvenkaste gljivice (Laccaria laccata).

Stručak: 2-11 cm visok, 3-9 mm debeo, valjkast, sivo-plav ili sivo-ružičast, zrnast, baza je bjelkasta od micelija.

Listići: Rijetki, kratko se spuštaju po stručku sa zupcem, bjelkasti, kasnije krem, zatim ružičasti, oštrica je svijetloplava.

Mikroskopija: Bazidiospore su višekutne, 9-12 x 6.5-7.5 µm; otrrusina je ružičasta.

Meso: Tanko, bjelkasto, svijetlosmeđe; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen u subalpskoj i alpskoj vegetaciji, kao saprotrof tla na travnjacima, planinskim livadama i pašnjacima, po parkovima, u grmljacima i šumama, rijetko se pronađe u nižim područjima, na suhim travnjacima kojima se neintenzivno gospodari, voli vapnenasto tlo. U Hrvatskoj je pronađena samo na dva lokaliteta u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10

Zaštita: ZAŠTIĆENA - UGROŽENA VRSTA

Status jestivosti: NEJESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog ugroženosti. Dio autora navodi je kao otrovnu vrstu.

Napomena: Karakteristična je zrnastom stručku plavo-sive ili ružičasto-sive boje.

Entoloma cetratum - created in Finland by Tapio Kekki

BRAZDOLIKA RUDOLISKA

Entoloma cetratum (Fr.) M.M.Moser

Engleski naziv: Honey Pinkgill

Klobuk: 1-4.5 cm širok, zvonolik je i konveksan ili skoro stožast, žuto-smeđ, sivo-smeđ, po vlažnom vremenu je crvenkasto-smećkast, rub je jasno narebran.

Stručak: 5-9 cm visok i 3-4 mm debeo, valjkast, skoro uvijek je stisnut pri dnu, osrednje je dug, boje je klobuka, žuto-smeđ, sivo-smeđ ili crvenkasto-smeđ, uzdužno vlaknast.

Listići: Najprije su bjelkasti ili žućkasti, kasnije ružičasti, oker-ružičasti do crvenkasto-smeđi, razmaknuti, izrezani su uz stručak, jedva prirasli, oštrica je valovito nazubljena.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične, višekutne, 9-13.5 x 6.5-9.5 µm; otrusina je ružičasta.

Meso: Gotovo da i ne postoji, svijetlosmeđe ili žućkasto-smeđe, u klobuku svjetlije, u stručku oker-smeđe; miris na brašno ili slabo kiselkast s blagom voćnom komponentom, a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen po pustarama i livadama i u crnogoričnim šumama, najčešće šumama jele, u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem.

Doba rasta: 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: OTROVNA - Smatra se otrovnom vrstom za koju se navodi da izaziva gastrointestinalne tegobe. Dio je autora smatra samo nejestivom vrstom, ali ionako nema nikakve uporabne vrijednosti.

Napomena: Dosta je diskutabilna vrsta, jer ima dosta razmimoilaženja oko točne pozicije ove vrste u sistematici gljiva. Prepoznatljiva je po žuto-oker boji klobuka i stručka. Klinasta rudoliska (Entoloma cuneatum) je slična po žućkastom klobuku i stručku kao i po izgledu.

Entoloma chalybeum - created on October 2023 in Tara, Bajina Bašta, Serbia by Stevan Baluban

REBRASTOPLAVA RUDOLISKA

Entoloma chalybeum (Pers.) Noordel.

Etimologija: chalybeius (lat.) = čelik. Po boji.

Klobuk: 1-4 cm širok, najprije je polukuglasto-konveksan, kasnije je konveksan do raširen i blago ulegnut na sredini, tamno plavo-ljubičast ili gotovo plavo-crn, radijalno je vlaknast, na sredini je sitno ljuskav, narebran.

Stručak: 2-5 cm visok, valjkast, nekad je stisnut, malo je zadebljan na bazi, šupalj, lomljiv, tamno ljubičasto-plav, uzdužno je vlaknast, baza je bijelo maljava.

Listići: Prirasli, rijetki, u mladosti su bjelkasti do svijetloplavi, kasnije su ružičasti, oštrica je glatka.

Mikroskopija: Bazidiospore su kuglaste, višekutne, 8.2-12 x 5.5-8.5 µm; otrusina je ružičasto-smeđa.

Meso: Tanko, vlaknasto, plavkasto; miris nije izražen, a okus je blag na brašno.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, u manjim skupinama, kao saprotrof tla po nagnojenim pašnjacima, livadama i proplancima. Može se pronaći na Žumberačkoj gori pokraj Samobora.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta. Biti na oprezu s ovom vrstom jer je dio izvora navodi kao otrovnu, ali vjerojatno samo zbog sličnosti s otrovnim vrstama.

Napomena: Pojedini autori navode da klobuk može biti malo ispupčen.

TAJNA RUDOLISKA

Entoloma clandestinum (Fr.) Noordel.

Etimologija: clandestinus (lat.) = tajni, skriveni. Po tome što je teško uočljiva.

Klobuk: 0.5-3 cm širok, isprva je polukuglast, kasnije je izravnat i sa sitnom grbicom na sredini, crvenkasto-smeđ, tamnosmeđ do crno-smeđ, vodenast, po suhom vremenu izblijedi, fino je radijalno vlaknast, na sredini je bradavičav, rub je dugo vremena podvijen, kasnije se izravna.

Stručak: 2-5 cm visok i 1.5-3.5 mm debeo, valjkast, komorast, kasnije je šupalj, baza je lagano zadebljana, sivo-smeđ, površina je bjelkasto pahuljasta, više ili manje je uzdužno brazdasta, na bazi je bijelo baršunast.

Listići: Prirasli ili se kratko spuštaju po stručku sa zupcem, dosta su razmaknuti, relativno su široki, debeli, oštrica je glatka ili ponekad kratko dlakava, sivo-smeđi, kasnije su sivo-ljubičasti.

Mikroskopija: Bazidiospore su višekutne, s 5-7 kutova, 8-11 x 5.5-8 µm, Q = 1.2-1.5, Qav = 1.3; otrusina je smeđa.

Meso: Vrlo je tanko, svijetlosmeđe, tamnosmeđe do sivo-smeđe, u klobuku je krem-smeđe i vodenasto; miris nije izražen, rijetko je neugodan na užeglo brašno ili gljive, a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen kao saprotrof tla po vrtovima, šumama, parkovima, na travnatim i sjenovitim mjestima, na tlu bogatom hranjivim tvarima. Slike je snimio Danijel Balaško, u studenom, na lokalitetu Koprivnica.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Smatra se nejestivom vrstom.

Napomena: Najsličnije su vrste Entoloma hirtum, koja ima vlaknasto-ljuskavi klobuk, svilena rudoliska (Entoloma sericeum), čije meso ugodno miriše na brašno, te prljavosmeđa koprenka (Meottomyces dissimulans), koja na stručku ima izraženu vlaknastu prstenastu zonu.

SIVKASTA ŠLJIVOVAČA

Entoloma clypeatum (L.) P.Kumm.

Etimologija: clypeus (lat.) = štit. Po uzdignutom obliku klobuka.

Engleski naziv: Shield Pinkgill

Klobuk: 2-12 cm širok, dosta mesnat, u mladosti zvonolik pa otvoren i jako tupo ispupčen, gladak, smećkast, sivkasto-smeđ, oker-smeđ, maslinasto-smeđ ili tamnosmeđ, slabo vodenast, rub je po suhom vremenu često ispucan, u starosti ili po suhom vremenu se na tjemenu uzdižu uraštene ljuskice.

Stručak: 2-15 cm visok i 5-12 mm debeo, valjkast, najprije je pun pa šupalj, okrugao ili ponekad spljošten, ponekad je ispucan po dužini, malo zakrivljen, sužava se prema bazi, bjelkast ili malo crvenkast od poispadalih sazrelih spora, sitno vlaknast.

Listići: Prvo su bijeli, bjelkasti ili sivkasti, kasnije ružičasti do ružičasto-smeđi, rijetki, široki, oštrica je nepravilno nazubljena, izmiješani su s lamelulama, često su nepravilno smješteni u odnosu na stručak, čas su prirasli, a čas se lagano spuštaju po stručku.

Mikroskopija: Bazidiospore su duguljaste, višekutne, heksagonalne, 7.7-10.1 x 6.6-8.8 µm; otrusina je ružičasta.

Meso: Bjelkasto, sivkasto do smećkasto, na oštećenim mjestima okerasto, tanko, čvrsto, malo je vlaknasto; miris i okus na svježe brašno ili na krastavce.

Stanište: Raste u proljeće i rano ljeto, pojedinačno ili busenasto, po parkovima, livadama, rubovima šuma, travnatim površinama, voćnjacima i ružičnjacima, ali najviše voli šljivike, te živice gloga, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem.

Doba rasta: 3, 4, 5, 6

Status jestivosti: UVJETNO JESTIVA - Jestiva je vrsta osrednje kvalitete. Sirova je vrlo otrovna pa je treba kuhati najmanje 5-10 minuta dok se toksične tvari ne neutraliziraju. Gljive iz ovog roda su rijetko jestive pa stoga vrijedi pravilo da samo dobri poznavatelji ovog roda trebaju koristiti jestive gljive iz ovog roda.

Napomena: Slična je olovastoj rudoliski (Entoloma sinuatum) koja raste u bjelogoričnim šumama potkraj ljeta i u jesen i skoro uvijek ima nakaradno zadebljan stručak. Slična je i jestiva bijela šljivovača (Entoloma sepium) koja je skoro bijele boje. Brašnasta rudoliska ima ucrtkan rub klobuka i mazav klobuk. U jesen rastu forme šljivovače, a to su Entoloma prunuloides i olovnobijela rudoliska (Entoloma lividoalbum).

Entoloma conferendum - created in Finland by Tapio Kekki

KRIŽASTOTRUSNA RUDOLISKA

Entoloma conferendum (Britzelm.) Noordel.

Engleski naziv: Star Pinkgill

Klobuk: 2-6 cm širok, slabo mesnat ili opnast, u mladosti je stožast, kasnije se više ili manje raširi, ulegnut i tupo ispupčen na sredini, uzdužno se raspucava, sjajan, po vlažnom vremenu mazav, tamnosmeđ, sivo-smeđ s maslinastom nijansom, vodenast, po suhom vremenu je nešto svjetliji, radijalno vlaknast, rub je prozirno narebran i često nepravilno valovit.

Stručak: 2-6 cm visok i 1-4 mm, vitak, tanak, valjkast, malo je proširen na bazi, šupljikav, dosta je lomljiv, često je uvijen, uzdužno brazdast, izraženo je uzdužno bjelkasto vlaknast, smeđ, sivo-smeđ.

Listići: Zaokruženi su uz stručak, malo prirasli ili slobodni, široki, trbušasti, tanki, prilično su gusti, najprije su bjelkasti, zatim krem-ružičasti, ružičasti do crvenkasto-smeđi, oštrica je svjetlija i nazubljena.

Mikroskopija: Bazidiospore su zvjezdaste, višekutne, karakterističnog su oblika križa, 7.5-14 x 6.4-13 µm; otrusina je crvenkasto-smeđa do ružičasto-smeđa.

Meso: Tanko, lomljivo, vlaknasto, bjelkasto ili smeđe, ispod kožice klobuka i kore stručka je sivo-smeđe; miris nije osobito izražen, a okus je neugodan na užeglo brašno.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, pojedinačno ili u skupinama, kao saprotrof tla po livadama, pognojenim pašnjacima, parkovima, u miješanim i crnogoričnim šumama, uz rubove šuma, često na mahovini.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Jestiva je vrsta, ali se smatra nejestivom jer nema nikakve uporabne vrijednosti. Također dio autora navodi da je sumnjiva kao otrovna vrsta iako nema prijavljenih trovanja.

Napomena: Spore u obliku križa su možda jedinstven slučaj po čemu se nepogrešivo može izvršiti determinacija ove vrste, također ima uzdužno crtast stručak sa srebrnastim odsjajem ili sjajan. Moguća je zamjena s drugim rudoliskama koje rastu u tom periodu, osobito ako je kišovito vrijeme, jer je vrlo promjenljive boje.

Entoloma corvinum - created in Norway by Inger-Lise Fonneland

VRANSKA RUDOLISKA

Entoloma corvinum (Kühner) Noordel.

Etimologija: corvinus (lat.) = gavranovo, boje gavrana (Corvus corax). Po tamnoj boji klobuka.

Engleski naziv: Crow Pinkgill

Klobuk: 1-4 cm širok, sitan, kuglast je pa zvonolik, jako je radijalno zrnasto-vlaknast, ljuskav, dosta je taman, sivo-crn, crno-smeđ ili skoro crnkast s ljubičastom nijansom, taman je i kada se gljiva razvije.

Stručak: Često stisnut, lomljiv, tamne je boje klobuka ili nešto malo svjetliji, bjelkasto-plav, sivo-crn ili crno-smeđ, bjelkasto pahuljast, na bazi s ostacima micelija.

Listići: Lagano su suženi i izrezani uz stručak, prirasli, nisu silazeći, izmiješani s lamelulama, najprije su dosta svijetle bjelkaste boje, kasnije su bjelkasto-ružičasti od poispadalih sazrelih spora.

Mikroskopija: Bazidiospore su višekutne, 8-11 x 6-7.5 µm; otrusina je ružičasta.

Meso: Gotovo da i ne postoji, tanko, mekano, bjelkasto; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, od lipnja do listopada, kao saprotrof tla u crnogoričnim šumama i na travnjacima kojima se neintenzivno gospodari. U Hrvatskoj je poznata s dva lokaliteta, na Žumberačkom gorju i u okolici Crnog Luga u Gorskom kotaru.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Zaštita: ZAŠTIĆENA - OSJETLJIVA VRSTA

Status jestivosti: NEJESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog ugroženosti. Dio je autora smatra jestivom vrstom, a dio navodi da je otrovna. U svakom slučaju biti na oprezu jer je u rodu rudoliski više otrovnih nego jestivih vrsta.

Napomena: Prilično je rijetka rudoliska, a prepoznatljiva je po dosta tamnom klobuku i stručku, klobuk nakon dužeg vremena malo izblijedi.

Entoloma cuneatum - created on June 2023 in Provincia autonoma di Trento, Italy by pietroc

KLINASTA RUDOLISKA

Entoloma cuneatum (Bres.) M.M.Moser

Klobuk: 1-4.5 cm širok, najprije je stožast, poslije je stožasto-konveksan, blago je ispupčen na sredini, svijetlosmeđ ili sivo-smeđ, po vlažnom vremenu je tamniji, svilenast, rub je malo narebran i valovit.

Stručak: 5-9 cm visok i 3-4 mm debeo, valjkast, često je ispucan, lomljiv, šupalj, žućkasto-smeđ, oker-smećkast ili svijetlosmeđ, svjetliji od klobuka, uzdužno je vlaknast, baza je bijelo maljava.

Listići: Široki, zaokruženi su uz stručak, prirasli, na bazi su žiličasto spojeni, najprije su bjelkasti ili žućkasti, poslije su ružičasto-smeđi do crvenkasto-smeđi.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične do kuglaste, kvrgave, 9-13.5 x 6.5-9.5 µm; otrusina je ružičasta.

Meso: Sivkasto, smećkasto ili žućkasto-smeđe, u stručku oker-smeđe, vodenasto, vlaknasto; miris je dugo vremena karakterističan i intenzivan na cvijet naranče ili blago kiselkast, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, pojedinačno ili u manjim skupinama, u crnogoričnim šumama na travnatim čistinama i u mahovini, te po livadama i travnjacima.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: OTROVNA - Otrovna je vrsta.

Napomena: Klinasta rudoliska nije česta pa se malo spominje u literaturi, karakterističnog je izgleda, klobuk je vrlo nepravilan i valovit, a stručak se spontano uzdužno rapucava.

Entoloma cyanulum - created in Finland by Päivi Saikkonen

PATULJASTA RUDOLISKA

Entoloma cyanulum (Lasch) Noordel.

Klobuk: 0.5-2 cm širok, sitan, isprva je zvonolik ili stožast, ispupčen na sredini, poslije je izravnato-konveksan, sjajan, smeđ ili sivo-smeđ, središte je crno, rub je svjetliji, radijalno narebran i sitno ljuskav na sredini.

Stručak: 1.5-7 cm visok, 1-2 mm debeo, valjkast, šupalj, gladak, često je zadebljan na bazi, siv ili sivo-crn s varijacijama plave boje, baza je bjelkasta od micelija.

Listići: Rijetki, prirasli ili se spuštaju po stručku, bjelkasti, s ružičastom nijansom.

Mikroskopija: Bazidiospore su višekutne, 11-15 x 7-11 µm; otrusina je ružičasta.

Meso: Tanko, plavkasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprotrof tla na travnjacima bogatim mahovinom i na mahovini na vlažnim mjestima i močvarnim tresetištima, a u nizinama u šikarama trske. U Hrvatskoj je poznata samo s jednog lokaliteta, acidofilnog creta Lepenice u Gorskom Kotaru.

Doba rasta: 8, 9, 10

Zaštita: ZAŠTIĆENA - KRITIČNO UGROŽENA VRSTA

Status jestivosti: NEJESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog ugroženosti.

Napomena: Karakteristična je po ružičastim listićima i plavkastoj nijansi stručka.

Entoloma euchroum - created in Estonia by Vello Liiv

LIJEPA RUDOLISKA

Entoloma euchroum (Pers.) Donk

Etimologija: eu (gr.) = dobro, lijepo, pravedno + chroa (gr.) = boja. Po boji.

Engleski naziv: Stump Pinkgill

Klobuk: 2-5 cm širok, stožasto-zvonolik pa se otvori i spljošti, često je izraženo ispupčen na sredini, svilenast, sivkast, ljubičast ili sivo-ljubičast, često je malo smećkast na sredini, radijalno vlaknasto-ljuskav.

Stručak: 1-8 cm visok i 3-9 mm debeo, valjkast ili nešto češće stisnut i brazdast, zadebljava se prema bazi, boje je klobuka i listića, bjelkast, ljubičast ili sivo-ljubičast, kasnije je smeđ, vlaknast, sitno ljuskav, nije vodenast.

Listići: Nisu gusti, trbušasti, izrezani su uz stručak, prirasli ili se kratko spuštaju po stručku sa zupcem, ljubičasti ili plavi, oštrica je često intenzivnije plave boje.

Mikroskopija: Bazidiospore su duguljaste, višekutne, 8.6-10.8 x 6.2-7.6 µm; otrusina je ružičasta.

Meso: Bjelkasto s plavičastom nijansom, gotovo da i ne postoji; miris je ugodan voćni ili cvijetni, poput ljubičica, u starosti pomalo užegli, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprotrof krupnih drvnih ostataka raznog bjelogoričnog drveća, najčešće breze, johe, jasena i lijeske.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Prepoznatljiva je po ljubičasto-plavoj boji svih dijelova plodnog tijela.

MALJAVA RUDOLISKA

Entoloma hirtipes (Schumach.) M.M.Moser

Etimologija: hirtus (lat.) = kosmat, čekinjast, kuštrav, bodljast + pes (lat.) = noga. Po stručku prekrivenom čekinjicama.

Klobuk: 2-10 cm širok, slabo mesnat, skoro opnast, stožasto-zvonolik, ispupčen ili s grbicom na sredini, krhak, kožica se guli skoro do sredine, žuto-smeđ, smeđ, sivo-smeđ ili tamnosmeđ, na kraju često pocrni, vodenast, po vlažnom vremenu je sitno radijalno narebran, po suhom vremenu je sivkast, blistav i svilenkast, rub je u mladosti podvijen.

Stručak: 6-10 cm visok i 3-10 mm debeo, čvrst, zadebljan je na bazi, ponekad je kao stisnut, šupalj, uzdužno vlaknast, nešto je svjetlije boje od klobuka, sivo-smeđ, na bazi je s pamučastim bijelim micelijskim nitima.

Listići: Izrezani su uz stručak, slobodni, pomiješani su s lemelulama, sivkasti ili krem-sivkasti, kasnije ružičasto-smeđi, oštrica je valovita.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične, višekutne, s 5-7 stranica, nepravilne, površina je zrnasta, 10-15 x 7.5-9.5 µm, cheilocistide su valjkaste do batinaste, često su glavičaste, s 1-2 suženja poput vrata, 30-70 x 5.5-14 µm (cromushrooms: bazidiospore su (10.2) 10.5 - 13 (15.4) × (6.8) 7.2 - 9.1 (9.4) µm, Q = (1.3) 1.4 - 1.6 (1.7), N = 50, Me = 12 × 8.1 µm, Qe = 1.5, bazidije su 4-sporne, batinaste, 33 - 53 × 11 - 13 µm, N = 10, cheilocistide su 33 - 52 × 8 - 13 µm, N = 6); otrusina je ružičasto-smeđa.

Meso: Sivkasto, tanko, vlaknasto u stručku; miriše na haringe, a okus je užegli.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, skupno, u svim tipovima šuma, najčešće po crnogoričnim šumama, po parkovima, šumskim stazama i travnjacima bogatim hranjivim tvarima. Prve tri slike snimio je Neven Ferenčak, polovicom ožujka, četvrtu i petu Danijel Balaško, u studenom, na lokalitetu Borovljani pokraj Koprivnice, a sedma, osma i deveta su snimljene početkom travnja, na lokalitetu, Oštrica, u Parku prirode Medvednica kod Zagreba.

Doba rasta: 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: OTROVNA - Smatra se otrovnom vrstom.

Napomena: Slična je bradavičava rudoliska (Entoloma mammosum) koja ima smeđo-sivkastu boju klobuka, dok su listići sivi s ružičastom nijansom i ne mirišu po krastavcima kao naša vrsta. Paziti da se ne zamijeni s mišjom vitezovkom (Tricholoma terreum).

Referentni izvori: Læssøe, Thomas, Petersen H., Jens, Guldberg Frøslev, Tobias, Heilmann-Clausen, Jacob. 2024. Danmarks basidiesvampe. Svampetryk. Tilst. – 262 str. kegle-rødblad (Entoloma hirtipes)

Entoloma huijsmanii - created in Spain by Luis García Bona

HUIJSMANOVA RUDOLISKA

Entoloma huijsmanii Noordel.

Klobuk: 1-3.5 cm širok, najprije polukuglasto-konveksan, poslije raširen i blago ulegnut na sredini, svijetloružičast do sivo-smeđ, po vlažnom vremenu je malo narebran, rub je tanak,.

Stručak: 3-8 cm visok, valjkast, pun, poslije je šupalj, elastičan, gladak, sivo-ljubičast, prema bazi je bjelkasto maljav, pri vrhu bjelkasto brašnjav.

Listići: Rijetki, prirasli, oštrica je glatka, najprije su bjelkasti, a poslije sivo-ružičasti.

Mikroskopija: Bazidiospore su kuglaste, višekutne, 8.5-14 x 6-8 µm; otrusina je crvenkasto-oker.

Meso: Tanko, sivkasto-smeđe, poslije je sivo-ružičasto; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, pojedinačno ili u manjim skupinama, na neplodnim livadama i pašnjacima te po čistinama u bjelogoričnim šumama viših predjela.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: OTROVNA - Otrovna je vrsta.

Napomena: Slična joj je Entoloma lividocyanulum koja također ima modroplavi stručak, sivo-smeđi do žuto-smeđi klobuk i tamnije središte. Međutim, ima okruglastije i manje spore (8-12 x 7-11 µm) i raste na pašnjacima na kojima pasu krave. Također je slična smeđa rudoliska (Entoloma sodale) koja ima čehavu tamnosmeđu sredinu klobuka, stručak je po cijeloj dužini bjelkasto vlaknasto-maljav i spore su okruglastije (8.5-13 x 6.5-8 µm).

SMEĐOZELENA RUDOLISKA

Entoloma incanum (Fr.) Hesler

Etimologija: incanum (lat.) = siv, sivkast. Po boji klobuka koja izblijedi.

Engleski naziv: Mousepee Pinkgill

Klobuk: 1-6 cm širok, zvonoliko-konveksan, kasnije je ulegnut na sredini, lijevkast, vlažan, žućkasto-zelen ili maslinasto-smeđ, sredina je tamnija, prozirno radijalno narebran.

Stručak: 3-6 cm visok i 2-3 mm debeo, krhak, svugdje je iste debljine, šupalj, gol, gladak, malo je zadebljan na bazi, zelenkast, žuto-zelenkast ili zelenkasto-plavkast prema bazi, baza je bijela.

Listići: Rijeki, prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, široki, bjelkasti ili zelenkasti, kasnije ružičasti ili ružičasto-smeđi.

Mikroskopija: Bazidiospore su višekutne, sa 6-8 kuteva, s jakim grlićem, 9.5-14 x 7.5-10 µm; otrusina je ružičasta.

Meso: Zelenkasto ili žuto-zelenkasto, na mjestu dodira postane zeleno-plavkasto; miriše na sir, a okus je neugodan.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, skupno, po livadama, pašnjacima, šumskim čistinama, uz putove, uglavnom na vapnenastom tlu.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: OTROVNA - Smatra se otrovnom vrstom.

Napomena: Pripada skupini malih vrsta roda Entoloma s ružičastim sporama, malim dimenzijama i živim bojama.

Entoloma lepidissimum - created on October 2010 in Кирово-Чепецк, Кировская обл., Russian Federation by Vladimir Bryukhov

DIVNA RUDOLISKA

Entoloma lepidissimum (Svrček) Noordel.

Klobuk: 1-3 cm širok, najprije je zvonoliko-stožast, poslije je konveksan i malo ispupčen na sredini, lijepe je tamnoljubičaste boje, radijalno vlaknasto-maljav, rub je često nepravilan i valovit.

Stručak: 3-4 cm visok, gladak, često je stisnut, tamnoplav, tamniji od klobuka, osnova je bijelo maljava, sitno brašnjavo-zrnast.

Listići: Najprije su bjelkasto-plavkasti, poslije su ružičasto-sivi, rijetki, prirasli, oštrica je glatka i nikada nije plava.

Mikroskopija: Bazidiospore su kuglaste, višekutne, 8.5-11 x 5.7-6.5 µm; otrusina je crvenkasto-oker.

Meso: Tanko, bjelkasto do sivkasto i s ljubičastom nijansom; miriše na travu, a okus je blag i neodređen.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, pojedinačno ili u manjim skupinama, u miješanim i crnogoričnim šumama u mahovini.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Smatra se nejestivom vrstom.

Napomena: Divnoj rudoliski po boji može sličiti lijepa rudoliska (Entoloma euchroum), ali ona ima guste i uvijek plave listiće te raste na trulim drvnim ostacima i panjevima u bjelogoričnim šumama.

OLOVNOBIJELA RUDOLISKA

Entoloma lividoalbum (Kühner & Romagn.) Kubička

Etimologija: lividus (lat.) = masnica, modrica + albus (lat.) = bijelo. Po boji.

Klobuk: 5-10 cm širok, nepravilno poluloptast, u mladosti je tupo ispupčen, zatim više spljošten, rub je tanak; sivo-smećkast, na sredini je nešto tamniji, nije vlaknast, sa svilenastom sjajnom površinom, rub je poslije zrakasto ispucan.

Stručak: 4-8 cm visok i 6-8 mm debeo, vitak, valjkast, ponekad donekle zakrivljen, šupljikav, zrnast, bijel.

Listići: Široki, osrednje su gusti, razgranati, uz stručak su slobodni, zaokruženi su s kukicom tako da tvore ovratnik, u mladosti su dugo vremena bijeli pa poslije ružičasti.

Mikroskopija: Kuglaste, višekutne, 8-10 x 6-9 µm; otrusina je ružičasta.

Meso: Bijelo, tvrdo; okus i miris su na brašnu.

Stanište: Raste u ljeto i jesen u miješanim i bjelogoričnim šumama, te po parkovima i livadama, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, najčešće kestenom, ali ponekad i s borom.

Doba rasta: 8, 9, 10

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta, ali treba biti posebno oprezan da se ne zamijeni s nekom otrovnom rudoliskom. Neki je autori navode kao otrovnu vrstu.

Napomena: Dosta je interesantna gljiva i teško se zamijeni s nekom drugom vrstom. Po veličini i mirisu pripada skupini rudoliski u kojoj se nalazi sivkasta šljivovača (Entoloma clypeatum) koja je izrazita proljetna gljiva. Neki je autori smatraju jesenskim oblikom šljivovače. Jako miriše po brašnu kao i sve proljetne rudoliske, dok ova vrsta raste samo u jesen. Raste ispod bjelogoričnog drveća, najčešće kestena, ali se može pronaći i ispod crnogoričnog drveća (bor). Ima dosta tipičnu boju listića koji su najprije bijeli pa ružičastog tona u starosti zbog sazrijevanja spora. U određenim se slučajevima može zamijeniti sa peharastom grlašicom (Pseudoclitocybe cyathiformis) koja ima istu boju klobuka i listića. U mladosti miriše na brašno, dok zadrugarka nema gotovo nikakvi miris.

VLAŽNOPLAVA RUDOLISKA

Entoloma madidum Gillet

Engleski naziv: Brightsky Pingkill

Klobuk: 3-7 cm širok, najprije je stožast, poslije je otvoren i blago tupo ispupčen na sredini, gladak, po vlažnom vremenu je mazav, sjajan, mjestimično je pjegav, na sredini je sitno bijelo zrnast, sivo-plav do sivo-smeđ, sredina je tamnija, rub je tanak i samo u mladosti podvijen, iste je dužine kao i listići.

Stručak: 3-5 cm visok, valjkast, pun, uzdužno je vlaknast, baza je šiljata, bijel ili malo sivo-plav.

Listići: Prirasli, oštrica je izrazito nepravilno pilasta, najprije su bjelkasti, poslije su oker-ružičasti do ružičasto-smećkasti.

Mikroskopija: Bazidiospore su kuglaste, višekutne, 6-9 x 6-8 µm; otrusina je crveno-smeđa.

Meso: Bijelo, prilično debelo, vlaknasto; miris i okus su na svježe brašno.

Stanište: Raste u ljeto i jesen pojedinačno na suhim livadama i pašnjacima viših predjela (Žumberak kod Samobora), poljima, šumskim čistinama, šumskim putovima, na vapnenastom tlu.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Smatra se nejestivom vrstom. Vjerojatno nije otrovna vrsta, a po nekim je autorima jestiva.

Napomena: Vrlo je slična ljubičastoplavoj rudoliski (Entoloma bloxamii) pa ih mnogi autori izjednačuju. Međutim vlažnoplava rudoliska je manja, ima svjetliji sivoplavi klobuk, gladak, mazav, rub klobuka nije dugo podvijen i ne prelazi dužinu listića. Listići su nepravilno pilasti, a stručak je uvijek pun, bijel ili blago sivo-plav poput klobuka te šiljat.

Nolanea mammosa - created on July 2009 in Novof, Canada by Northdot9

BRADAVIČAVA RUDOLISKA

Entoloma mammosum (L.) Hesler

Klobuk: 2-6 cm širok, najprije je stožast, zatim je konveksan, kasnije je raširen i oštro ispupčen poput bradavice, po suhom je vremenu svijetlosmeđ, po vlažnom je tamnosmeđ, rub je dugo vremena podvijen i radijalno narebran.

Stručak: 3-15 cm visok, valjkast, tanak, šupalj, zadebljan na bazi, po suhom je vremenu svijetlosmeđ, po vlažnom je tamnosmeđ, uzdužno vlaknast, pri vrhu je sitno bjelkasto ljuskav, baza je bijelo paučinasta.

Listići: Slobodni, nejednako su dugi, najprije su svijetlosivi, poslije su prljavo crveni.

Mikroskopija: Bazidiospore su višekutne, 9-12 x 6-8 µm; otrusina je narančasto-smeđa.

Meso: Sivkasto, po vlažnom je vremenu sivo-smeđe, vodenasto, tanko; miris je neugodan užegli, a okus nije izražen.

Stanište: Raste u rano proljeće na travnatim mjestima u crnogoričnim i bjelogoričnim šumama.

Doba rasta: 4, 5, 6

Status jestivosti: NEJESTIVA - Smatra se nejestivom vrstom, a i sumnjiva je kao otrovna.

Napomena: U proljeće po pašnjacima i crnogoričnim šumama raste vrlo slična bljedolika rudoliska (Entoloma pallescens) koja se od ostalih proljetnih rudoliski razlikuje po tome što ne posjeduje gotovo nikakav miris, stručak je redovito stisnut i najčešće raste busenasto.

TANAŠNA RUDOLISKA

Entoloma mougeotii (Fr.) Hesler

Etimologija: Po odgovarajućem imenu.

Klobuk: 1-5 cm širok, tankomesnat, konveksan, sa sitnom grbicom na sredini, plavo-ljubičast, svijetlo sivo-ljubičast ili ljubičasto-crn, maljavo-baršunast, kasnije sitno ljuskav, rub je dugo vremena podvijen i nije narebran.

Stručak: 3-5 cm visok, 2-7 mm debeo, šupalj, gladak je i sjajan, sivkast ili sivo-plav, bjelkasto prošaran, na gornjem dijelu je prekriven sitnim smeđim dlačicama, vlaknast, ponekad sa sitnim smeđim ljuskicama.

Listići: Prirasli su i najčešće se kratko spuštaju po stručku sa zupcem, razmaknuti, bjelkasti su ili bjelkasto-krem, kasnije su  ružičasti ili crveno-smećkasti, nisu plavkasti ni ljubičasti.

Mikroskopija: Bazidiospore su duguljaste, višekutne, s 5-8 kutova, 8.8-11.3 x 5-6.9 µm; otrusina je ružičasta.

Meso: Veoma je tanko, bjelkasto, sivkasto, uz kožicu je klobuka i stručka sivo-ljubičasto; miris nije izražen ili blago voćni, a okus je blag ili ponekad na užeglo brašno.

Stanište: Raste u ljeto i jesen po livadama, parkovima, u bjelogoričnim šumama, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, na vlažnim mjestima bogatim mahovinom, voli više nadmorske visine.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Smatra se nejestivom vrstom jer nema nikakve uporabne vrijednosti, a dio autora navodi da je otrovna ili smrtno otrovna pa je bolje izbjegavati ovu vrstu.

Napomena: Ova vrsta je od mnogih autora opisana pod nazivom Entoloma ardosiacum, ali se ipak radi o zasebnoj vrsti.

Entoloma nitens - created in Spain by Emilio López Barchino

SJAJNA RUDOLISKA

Entoloma nitens (Velen.) Noordel.

Klobuk: 1-2 cm širok, najprije polukuglasto-konveksan, poslije je konveksan pa otvoren i blago ispupčen na sredini, gladak, sivo-smeđ, jako je vodenast, po vlažnom je vremenu ispod kožice malo narebran, a u starosti vlaknasto-maljav i bez vidljive narebranosti.

Stručak: 3-4 cm visok, valjkast, malo je zadebljan na bazi, najprije je pun pa šupalj, lomljiv, gladak, tamno sivo-smeđ, bjelkasto vlaknast, baza je bijelo maljava.

Listići: Zaokruženi uz stručak, prirasli, oštrica je glatka, najprije su bjelkasti, ubrzo ružičasti do ružičasto-smeđi.

Mikroskopija: Bazidiospore su kuglaste, višekutne, 7.5-10 x 7.5-9.8 µm; otrusina je narančasto-smeđa.

Meso: Svijetlosmeđe do tamnosmeđe, tanko; miriše na travu ili rotkvice, a okus nije izražen.

Stanište: Raste u kasno ljeto i jesen, pojedinačno ili u manjim skupinama, u miješanim i bjelogoričnim šumama, često u blizini bukve, hrasta, kestena, bora ili smreke.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: OTROVNA - Otrovna je vrsta.

Napomena: Veoma joj je slična nejestiva rudoliska Entoloma juncinum koja miriše na brašno, klobuk je znatno tamnije crveno-smeđe boje i nije po suhom sivo-smeđe svilenast. Raste samo po rubovima bjelogoričnih šuma.