Entoloma pallescens - created in Finland by Tapio Kekki

BLJEDOLIKA RUDOLISKA

Entoloma pallescens (P.Karst.) Noordel.

Klobuk: 1.5-4 cm širok, najprije stožasto-zvonolik, poslije raširen i blago ispupčen na sredini, gladak, sivo-smeđ, vodenast, po suhom izblijedi, ispupčenje ubrzo izblijedi i postane bjelkasto-krem, rub je tanak, pravilan i malo narebran.

Stručak: Valjkast, vlaknast, često je uvijen, gladak, šupalj, lomljiv, sivo-smećkast, osnova je bijelo maljava.

Listići: Gusti, prirasli, oštrica mjestimično nazubljena, u mladosti su bjelkasti, ubrzo postanu ružičasto-smećkasti.

Mikroskopija: Bazidiospore su kuglaste, višekutne, 10-16 x 7-9 µm; otrusina je narančasto-smeđa.

Meso: Tanko, lomljivo, svijetlooker, u stručku je vlaknasto; miris je ugodan na lubenicu, a okus nije izražen.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, pojedinačno ili u manjim skupinama, u crnogoričnim šumama između mahovine i iglica, na humusnom tlu.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: OTROVNA - Otrovna je vrsta.

Napomena: Slične su joj maljava rudoliska (Entoloma hirtipes) i bradavičava rudoliska (Entoloma mammosum) pa ih mnogi autori poistovjećuju. Međutim, obje vrste imaju izrazito oštro ispopčen klobuk, tamnije su boje i rastu u proljeće u crnogoričnim šumama.

Entoloma plebeioides - created in Estonia by Vello Liiv

SLAVONSKA RUDOLISKA

Entoloma plebeioides (Schulzer) Noordel.

Klobuk: 2-8 cm širok, stožast, zvonolik ili polukuglast, kasnije konveksan ili izravnat, obično tupo ispupčen, tamno sivo-smeđ ili crnkasto-smeđ, ujednačeno je obojen ili samo malo svjetliji na rubu, sa sitnim uzdignutim ljuskicama, prošaran je mrljama, lagano blijedi tijekom sušenja, rub je podvijen pa izravnat, valovit, nije narebran.

Stručak: 2-7 cm visok i 0.3-1 cm debeo, valjkast, često zakrivljen prema bazi, bjelkast do tamnosmeđ, vlaknasto-crtast, vrh je ponekad brašnjav.

Listići: Osrednje su gusti, izrezani su uz stručak, prirasli, sivkasto-kremasti, zatim su prljavo sivo-ružičasti.

Mikroskopija: Bazidiospore su višekutne, 8-12 x 7-9 µm, bazidije su 4-sporne; otrusina je ružičasta.

Meso: Tanko, sivkasto do sivo-smeđe; miris nije izražen, a okus je neugodan.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, od kolovoza do studenog, kao saprotrof tla na travnjacima i u vlažnim bjelogoričnim šumama. U Hrvatskoj je nađena na pašnjaku, na samo jednom lokalitetu, u okolici Vinkovaca. Dosta je rijetka vrsta.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Zaštita: ZAŠTIĆENA - NEDOVOLJNO POZNATA VRSTA

Status jestivosti: NEJESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog potencijalne ugroženosti.

Napomena: Prepoznatljiva je po tamnom sivo smeđem ljuskavom klobuku i ružičastom tonu listića.

Entoloma politum - created on August 2016 in Harskallen, Levanger, Norway by Balint Dima

ČISTA RUDOLISKA

Entoloma politum (Pers.) Noordel.

Engleski naziv: Nitrous Pinkgill

Klobuk: 2-5 cm širok, najprije je konveksan, poslije se raširi i blago ispupči na sredini, gladak, po vlažnom je vremenu tamnosmeđ do svijetlo sivo-smeđ, vodenast, malo je narebran.

Stručak: 3-7 cm visok, valjkast, gladak, lomljiv, bjelkast do sivo-smeđ, uzdužno vlaknast, baza je svjetlija.

Listići: Prirasli su sa zupcem, oštrica je sitno pilasta, najprije su bjelkasti, kasnije su ružičasti do ružičasto-smeđi.

Mikroskopija: Bazidiospore su kuglaste, višekutne, kvrgave, 7.5-9.5 x 6.5-8 µm; otrusina je ružičasto-smeđa.

Meso: Tanko, vodenasto smeđe; miris je  neugodan i jak dušični koji poslije nestane, a okus je na brašno.

Stanište: Raste u kasno ljeto i jesen, pojedinačno ili u skupinama, izvan bjelogoričnih šuma, u blizini vrba ili breza, na humusnom tlu.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: OTROVNA - Otrovna je vrsta.

Napomena: Izdvaja se od sličnih vrsta po tome što ima vrlo jak i neugodan dušični miris koji poslije nestane. Donekle joj je slična tresetna rudoliska (Entocybe turbida) koja ima nešto manje spore i raste u crnogoričnim šumama viših predjela. Također se smatra otrovnom vrstom.

Entoloma porphyrophaeum - created on September 2021 in Žilinský, Slovakia by Filip Fuljer

GRIMIZNOSMEĐA RUDOLISKA

Entoloma porphyrophaeum (Fr.) P.Karst.

Etimologija: porphyras (gr.) = purpurno + phaios (gr.) = smeđe. Po boji.

Engleski naziv: Lilac Pinkgill

Klobuk: 1-6 cm širok, stožasto-zvonolik pa se otvori i spljošti, rub je nepravilno izvrnut i vijugav, na sredini je uvijek karakteristično oštro ispupčen, tankomesnat, suh, malo je blistav, smećkast, crvenkasto-smeđ, te je više-manje svjetlijeg ljubičastog tona, u starosti je sivo-smeđ, vlaknast, sitno je zrnasto-dlakav do dlakavo-ljuskav pa skoro gladak, rub je često rascijepljen.

Stručak: Vitak, valjkast, zadebljava se prema bazi, često je malo uvijen, na kraju je šupalj, svilenast, baza je je bijelo ljuskava, a ostali dio je smećkast, sivo-smeđ, crvenkasto-smeđ ili ljubičasto-smeđ, bjelkasto sitnozrnasto-hrapav.

Listići: Nisu gusti, široki, zaokruženi su uz stručak, prirasli, skoro slobodni, najprije su bjelkasti pa sivkasti i na kraju ružičasto-smeđi.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične, lagano višekutne, 10-13 x 5-7 µm; otrusina je ružičasta.

Meso: Debelo u klobuku, prljavo bijelo ispod kožice klobuka i stručka svijetlosmeđe, lomljivo; miris je slab na voće, a okus je neugodno slatkast.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprotrof tla na suhim travnjacima kojima se neintenzivno gospodari, parkovima i šumskim čistinama, rijetko u svijetlim šumama. U Hrvatskoj je poznata s tri lokaliteta, dva u Gorskom kotaru i jedan na sjevernom Velebitu.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Zaštita: ZAŠTIĆENA - OSJETLJIVA VRSTA

Status jestivosti: OTROVNA - Prikupljanje je zabranjeno zbog ugroženosti. Većina je autora smatra otrovnom vrstom, a manji je dio, među kojima je i Romano Božac, navodi kao jestivu.

Napomena: Ova rudoliska je vitka i relativno velikih dimenzija, od većine sličnih vrsta razlikuje se po postojanom ljubičastom tonu stručka.

Entoloma pseudoexcentricum - created in Spain by Luis García Bona

NASTRANA RUDOLISKA

Entoloma pseudoexcentricum (Romagn.) Zschiesch.

Klobuk: 3-6 cm širok, najprije je konveksan, poslije je raširen i tupo ispupčen na sredini, sivo-smećkast, po suhom vremenu izblijedi, malo je narebran.

Stručak: 4-9 cm visok, redovito je svijetlo svilenast, zakrivljen, osnova je katkad zadebljana ili šiljata, bijel, uzdužno vlaknast, brazdast, na bazi bijelo maljav od micelija.

Listići: Prirasli sa zupcem ili katkad kao odmaknuti, osrednje su gusti, oštrica je nepravilno pilasta, najprije su bjelkasti, a kasnije ružičasti.

Mikroskopija: Bazidiospore su kuglaste, višekutne, kvrgave, 9.5-11 x 6-8 µm; otrusina je ružičasto-smeđa.

Meso: Tanko, bjelkasto; miris i okus su neodređeni ili malo neugodni.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, po grmlju, živicama i uz rubove bjelogoričnih šuma.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEPOZNATA - Jestivost je nepoznata.

Napomena: Ovoj je rudoliski slična vrsta Entoloma platyphylloides koja ima sivo-smeđi klobuk koji po suhom vremenu postane sitno brašnjav, a po vlažnom rub je narebran, stručak je također sivo-smeđ, ali nešto svjetliji od klobuka. Uvelike podsjeća na raspucanu širokolisku (Megacollybia platyphylla). Najčešće raste u bjelogoričnim šumama (hrast, grab, klen, breza) potkraj ljeta i smatra se otrovnom vrstom.

Entoloma reinwaldii - created on January 2017 in Sinnai CA, Italy by Davide Puddu

LJUPKA RUDOLISKA

Entoloma reinwaldii Noordel. & Hauskn.

Klobuk: 2-5 cm širok, blago je konveksan, ulegnut i jasno pupčast, ružičast, u starosti crven do crvenkasto-smeđ, ljuskav na sredini, vlaknast prema rubu, crtast.

Stručak: 5.5-7.5 cm visok i 1.5-2 mm debeo, vitak, gornji je dio vrlo slabo dlakav, gotovo gladak, a ostatali dio je gol, osim na bazi koja je obavijena bijelim micelijskim nitima, najprije je bjelkast pa kasnije tamnoružičast.

Listići: Bijeli, ružičasti pa crvenkasto-smeđi, suženi su uz stručak, prirasli.

Mikroskopija: Bazidiospore su kuglaste, višekutne, 9-12.5 x 7-8.5 µm; otrusina je ružičasta.

Meso: Tanko, bjelkasto do ružičasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u jesen, od rujna do prosinca, kao saprotrof tla u sredozemnoj makiji, kao i u kontinentalnim bjelogoričnim šumama s topolama, javorima i lješnjacima, na zemlji, biljnim ostacima i mahovini. U Hrvatskoj je nađena samo na jednom lokalitetu, na poluotoku Premanturi kod Pule u zajednici s nekoliko vrsta bušina (Cistus spp.).

Doba rasta: 9, 10, 11, 12

Zaštita: ZAŠTIĆENA - KRITIČNO UGROŽENA VRSTA

Status jestivosti: NEJESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog ugroženosti.

Napomena: Karakteristična je po staništu na kojem raste.

SMRDLJIVA RUDOLISKA

Entoloma rhodopolium (Fr.) P.Kumm.

Etimologija: rhodon (gr.) = ružičasto + polios (gr.) = blistavo bijelo. Po boji.

Engleski naziv: Wood Pinkgill

Klobuk: 2-12 cm širok, slabo mesnat, prvo je konveksan, kasnije je raširen i ispupčen ili pupčasto-ulegnut, svilenkast, sjajan, oker-smeđ ili sivo-smeđ, ponekad je s maslinastom nijansom, vodenast, po suhom je vremenu svjetliji, rub je valovit, nepravilan, po vlažnom vremenu je narebran, a u starosti je raspucan.

Stručak: 5-12 cm visok i 0.5-2 cm debeo, valjkast je i često zašiljen na bazi, često je ekscentričan, nekad je kao stisnut i svilenasto sjajan, lomljiv, šupalj, bijel, ponekad je sa sivkastom ili sivkasto-smeđom nijansom, vlaknast, prema vrhu je lagano bjelkasto pahuljast.

Listići: Gusti, široki, prirasli su ili se kratko spuštaju po stručku sa zupcem, oštrica je neravna, u mladosti su bjelkasti, kasnije su ružičasti i na kraju crvenkasto-smećkasti od poispadalih zrelih spora.

Mikroskopija: Bazidiospore su višekutne, nepravilne, s 5-6 tupih kutova, 7.5-9.5 x 6-8 µm (cromushrooms: (10) 10.1 - 12.3 (13.3) × (6) 7.3 - 9 (10.1) µm, Q = (1.1) 1.2 - 1.5 (1.7), N = 100, Me = 11.1 × 8.1 µm, Qav = 1.4); otrusina je ružičasta.

Meso: Tanko, nježno, krhko, vodenasto bijelo; miris nije izražen ili lagano miriše na brašno, varikinu ili petrolej, u starosti može biti i dosta neugodan, a okus je neugodno slatkast, na brašno ili petrolej.

Kemijske reakcije: Meso s gvajakovom tinkturom za nekoliko minuta postane prljavo plavkasto-zeleno.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, u velikim skupinama (ne busenasto), a ponekad raste u krugovima ili linijama, u miješanim i bjelogoričnim šumama, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, najčešće bukvom, te ponekad se pronađe i po poljima.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: OTROVNA - Smatra se otrovnom vrstom, jer uzrokuje gastrointestinalne smetnje.

Napomena: Neodoljivo podsjeća na sivkastu šljivovaču (Entoloma clypeatum) koja ima pravilniji i uvijek ispupčen klobuk. Nema opasnosti, jer niska rudoliska raste samo po šumama i to krajem ljeta i u jesen, za razliku od šljivovače koja raste u proljeće po voćnjacima.

Entoloma rhombisporum - created in Finland by Tapio Kekki

ROMBOSPORNA RUDOLISKA

Entoloma rhombisporum (Kühner & Boursier) E.Horak

Klobuk: 1-6 cm širok, spljošten, sredina blago ulegnuta ili blago ispupčena, sivo-smeđ, malo je vodenast, površina je sivo vlaknasta.

Stručak: Valjkast, dug, siv ili sivo-smeđ, površina je bijelo vlaknasta, baza baršunasta od bijelog micelija.

Listići: Rijetkim bjelkasti, kasnije su ružičasti, prirasli sa zupcem, oštrica je valovita i nazubljena.

Mikroskopija: Bazidiospore su višekutne, 8-10.3 x 6.9-9.7 µm; otrusina je ružičasta.

Meso: Sivo-smeđe, vlaknasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprotrof tla na vlažnim travnjacima kojima se neintenzivno gospodari, na tresetištima, te u svim tipovima šuma, po parkovima i grmljacima. U Hrvatskoj je poznata samo s jednog lokaliteta, na cretu Tršću u Gorskom kotaru.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10

Zaštita: ZAŠTIĆENA - UGROŽENA VRSTA

Status jestivosti: NEJESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog ugroženosti.

Napomena: Teško je prepuznatljiva zbog mnoštva sličnih vrsta pa je potrebna mikroskopska analiza spora.

Entoloma roseum - created in Finland by Tapio Kekki

RUŽIČASTA RUDOLISKA

Entoloma roseum (Longyear) Hesler

Klobuk: 1-4 cm širok, najprije je polukuglasto-konveksan, poslije je raširen i blago ulegnut, ružičast ili ružičasto-smeđ, sredina je tamnija, tamnoružičasto ljuskav, radijalno vlaknasto-maljav, rub je malo svjetliji i narebran.

Stručak: 2-6 cm visok, valjkast, šupalj, najprije je bjelkast, kasnije smećkast, vlaknast i često izbrazdan, osnova je bijelo maljava od micelija.

Listići: Prirasli ili se ponekad vrlo kratko spuštaju po stručku sa zupcem, oštrica je glatka, izmiješani su s lamelulama, najprije su bjelkasti, kasnije su ružičasti.

Mikroskopija: Bazidiospore su kuglaste, višekutne, 8.5-11 x 7-8 µm; otrusina je ružičasta.

Meso: Bijelo, u stručku, ispod kožice klobuka je s laganom ružičastom nijansom, u stručku je svijetlosmeđe; miris nije izražen, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, pojedinačno ili u skupinama, u miješanim i svijetlim crnogoričnim šumama, najčešće šumama smreke, uz rubove šuma, po parkovima, poljima, pašnjacima i livadama, uz rijeke, na vapnenastom tlu.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta.

Napomena: Moguća je zamjena s katalonskom rudoliskom (Entoloma catalaunicum), koja je na rubu klobuka i osnovi stručka s ljubičastom nijansom, klobuk je u sredini ljuskav i nije po vlažnom vremenu narebran te se smatra otrovnom vrstom. Donekle je slična i Entoloma queletii, koja je oker-krem boje, samo je u sredini klobuka nešto tamnija i vlaknasto-ljuskava. Raste u zajednici s johom, brezom i drugim bjelogoričnim drvećem i također je otrovna.

SMEĐA RUDOLISKA

Entoloma rusticoides (Gillet) Noordel.

Etimologija: Po sličnosti sa seoskom poštarovkom (Arrhenia rustica).

Klobuk: 0.8-1.2 cm širok, isprva je polukuglast do konveksan, kasnije je izravnat i ulegnut je na sredini, tamnosmeđ, na sredini je crnkasto-smeđ, prema rubu je nešto svjetlije smeđe boje, vodenast, rub je malo narebran pa ubrzo postane gladak, površina je potpuno vunasto-baršunasta, prirašteno baršunasta, sitno je ljuskava na sredini, rub je tup.

Stručak: 1-1.2 cm visok i 1 mm debeo, valjkast, površina je lagano bez sjaja, nije glatka, jedva je nešto svjetlije boje od klobuka, smeđ, tamnosmeđ do crnkasto-smeđ.

Listići: Silazeći, razmaknuti, široki, ružičasto-sivkasti, oštrica je iste boje.

Mikroskopija: Bazidiospore su višekutne, s tupim su kutovima, 7.3-9.5 x 6.3-9.5 µm; otrusina je ružičasta.

Meso: Sivo-smećkasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u ljeto i jesen po suhim livadama, pustarama, te uz rubove putova bez vegetacije. Primjerke na slici snimio je Danijel Balaško, u studenom, na lokalitetu Kloštar Podravski kod Đurđevca.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Po rastu na istom staništu slična je vrsta Entoloma phaeocyathum. Inače se od lažne seoske poštarovke potpuno razlikuje po prisutnosti cheilocistida i nešto tamnijoj boji. Pojasasta rudoliska (Entoloma undatum) ima nešto veće plodno tijelo, a spore nisu okruglasto-višekutne, već uvijek heterodiametrične.

OŽUJSKA RUDOLISKA

Entoloma saundersii (Fr.) Sacc.

Klobuk: 4-16 cm širok, spljošten, grbav, siv, maslinasto-smeđ, sivo-smeđ ili ružičasto-siv, malo je vodenast, radijalno vlaknast.

Stručak: 3-8 cm visok i 4-13 mm debeo, valjkast, zakrivljen na bazi, bjelkast ili sivkast, uzdužno vlaknast.

Listići: Osrednje su gusti, prirasli, kratko se spuštaju sa zupcem, prvo su bjelkasti do krem-sivkasti, ubrzo postanu svijetloružičasti, oštrica je iste boje, malo je valovita i često nazubljena.

Mikroskopija: Bazidiospore su kuglaste, višekutne, 9.9-12.6 x 9.2-11.3 µm, bazidije su 2-4-sporne, 40-55 x 12-20 µm; otrusina je ružičasta.

Meso: Bijelo, čvrsto; miriše na gljive, također manje-više na brašno, a okus je ugodan na gljive.

Stanište: Raste od prosinca do svibnja u bjelogoričnim šumama, parkovima, vrtovima i po nasipima, najčešće u simbiozi sa brijestom. U Hrvatskoj je poznata s dva lokaliteta, u okolici Zagreba i u Hrvatskom zagorju. Primjerke na slikama snimio je Mladen Matišić, u prvoj polovici ožujka, ispod jasena, na močvarnom zemljištu u blizini rijeke.

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 12

Zaštita: ZAŠTIĆENA - OSJETLJIVA VRSTA

Status jestivosti: NEJESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog ugroženosti.

Napomena: Prepoznatljiva je po sivo vlaknastom klobuku i ružičastim listićima.

Entoloma scabrosum - created in Norway by Reidun Braathen

ČEHAVA RUDOLISKA

Entoloma scabrosum (Fr.) Noordel.

Klobuk: 2-5 cm širok, najprije je polukuglast do stožasto-konveksan, poslije je konveksan pa raširen, često je ispupčen na sredini, sivo-smeđ, radijalno vlaknasto-ljuskav, rub je dugo vremena podvijen, valovit i tanak.

Stručak: 4-9 cm visok, valjkast, prema bazi je nešto deblji, najprije je pun pa poslije šupalj, lomljiv, gladak, uzdužno bjelkasto vlaknast, sivo-smeđ i s ljubičastom nijansom, baza je bijela i maljava od micelija.

Listići: Gusti, izrezani su uz stručak, slobodni, oštrica je glatka, u mladosti su bjelkasti, kasnije su sivkasti i u starosti su ružičasto-sivi.

Mikroskopija: Bazidiospore su kuglaste, višekutne, 9-13 x 6.5-9 µm; otrusina je ružičasta.

Meso: Bjelkasto, ispod kožice klobuka je smećkasto, tanko; miris je aromatičan, a okus blag i neodređen.

Stanište: Raste u kasno ljeto i jesen, pojedinačno ili u manjim skupinama, u crnogoričnim i bjelogoričnim šumama u travi.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Za ovu je rudolisku tipičan nešto robusniji rast, klobuk nikada nije narebran, vlaknasto je čehav i stručak je s ljubičasto-plavom nijansom. Slična je Entoloma scabiosum koja ima tamniji i gotovo crno ljuskavi klobuk, sivo-smeđi stručak, nešto je manja i raste na humusnom tlu (lišću i iglicama) u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama.

BIJELA ŠLJIVOVAČA

Entoloma sepium (Noulet & Dass.) Richon & Roze

Etimologija: sepia (lat.) = sipa. Po boji.

Klobuk: 2-12 cm širok, prvo je stožasto-zvonolik pa raširen i uočljivo ispupčen, mesnat, po vlažnom vremenu je ljepljiv i mazav, bjelkast, krem-žućkast do sivo-smećkast, slabo je vodenast, po suhom vremenu je skoro potpuno bijel s crvenkastim odsjajem ili sivkasto-smeđ, površina je radijalno urašteno vlaknasta, rub je valovit i skoro uvijek okrenut prema dolje.

Stručak: 3-15 cm visok i 0.5-3 cm debeo, ako raste u dubokoj travi može narasti i do 15 cm visoko, valjkast, uglavnom se zadebljava prema bazi, sjajan, bjelkast do kremasto-žut, u starosti je smeđ ili ponekad ružičast od poispadalih zrelih spora, prekriven je sa sitnim i jedva uočljivim uzdužnim crvenim vlakancima, na oštećenim ili nagriženim mjestima od crva je narančasto-smeđ.

Listići: U mladosti su bijeli pa ubrzo ružičasti, a u starosti su ružičasto-smeđi, ponekad s ružičastim pjegama, izmiješani su s lamelulama, ponekad račvasti, prirasli.

Mikroskopija: Bazidiospore su kuglaste, višekutne, s 5-7 kutova, glatke, 7.5-11 x 7-10 µm; otrusina je ružičasta, svijetlo ružičasto-smeđa ili crvenkasto-smeđa.

Meso: Bijelo do bjelkasto, poslije lagano crvenkasto-smeđe i narančasto-smeđe, mekano, na ozlijeđenim mjestima crvenkasto; miris je slatkast na voće ili na ozlijeđenim mjestima na brašno, a okus je također na brašno.

Kemijske reakcije: Meso u dodiru s gvajakovom tinkturom polako poplavi.

Stanište: Raste u proljeće i rano ljeto, u velikim skupinama, u blizini šljiva i drugih voćaka, te uz putove, po vrtovima, parkovima, uz rubove šuma, ne raste u šumi.

Doba rasta: 3, 4, 5, 6

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta dobre kvalitete.

Napomena: Pri determinaciji ove vrste osobito obratiti pozornost na miris i okus na brašno, miris ponekad više podsjeća na kokosove orahe, osobito na prerezu, okus je slatkast i u određenoj mjeri malo neugodan. Pri upotrebi se obično miješa s drugim gljivama. Varijacija je sivkaste šljivovače (Entoloma clypeatum) koja je skoro istih obilježja. Slična je otrovna pokunjena rudoliska (Entoloma rhodopolium) koja raste potkraj ljeta i u jesen, najčešće po bjelogoričnim šumama, a ima vrlo neugodan miris pa zato nema opasnosti od zamjene.

Entoloma sericeoides - created on August 2019 in Nová Bystrica, Slovakia by Filip Fuljer

SVILENASTA RUDOLISKA

Entoloma sericeoides (J.E.Lange) Noordel.

Klobuk: 1-5 cm širok, najprije je konveksan, poslije je otvoren i ulegnut na sredini, gladak, tamnosmeđ po vlažnom vremenu, kasnije je ružičasto-siv ili ružičasto-smeđ, vodenast, poslije često izblijedi i postane sivkast, slabo je radijalno vlaknast, rub je dugo vremena podvijen pa kasnije izravnat, valovit i često prozirno narebran.

Stručak: 2-7 cm visok i 1-6 mm debeo, valjkast, katkad je stisnut, u mladosti je pun, poslije je šupalj, tvrd, lomljiv, uzdužno je bjelkasto vlaknast, sivo-smeđ, baza je bijelo maljava od micelija, često je s izraženom prstenastom zonom.

Listići: Spuštaju se po stručku sa zupcem, oštrica je valovita i u starosti djelomično smeđe pigmentirana, najprije su krem, sivkasti ili sivkasto-crvenkasti, kasnije su ljubičasto-crvenkasti ili ružičasto-smeđi.

Mikroskopija: Bazidiospore su kuglaste, višekutne, kvrgave, s 5-6 zaobljenih kutova, 7.1-9.6 x 6.2-7.9 µm; otrusina je crveno-smeđa.

Meso: Sivo, ispod kožice klobuka sivo-smećkasto, tanko, izrazito krhko; miris je neugodan na brašno, krastavac ili spermu, a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, u skupinama, kao saprotrof tla u svim tipovima šuma, po vrtovima, na livadama, sunčanim travnatim područjima, na siromašnom tlu po pašnjacima u južnim krajevima, voli vapnenasto tlo.

Doba rasta: 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: OTROVNA - Otrovna je vrsta čije konzumiranje izaziva mučninu i povraćanje.

Napomena: Veoma su slične Entoloma cinereo-opacum i podvrsta Entoloma sericeum var. sericeum. Od njih se razlikuje po tome što nema ispupčen nego ulegnut klobuk. Sve su spomenute vrste otrovne.

SVILENA RUDOLISKA

Entoloma sericeum Quél.

Etimologija: sericeus (lat.) = svileno, svilenkasto. Po izgledu klobuka.

Engleski naziv: Silky Pinkgill

Klobuk: 1-5 cm širok, mesnato-opnast, konveksan je pa raširen i često s grbicom na sredini, bez dekoracije, po suhom vremenu je svilenkast, smeđ, tamnosmeđ, crvenkasto-smeđ ili sivo-smeđ, vodenast, rub je ravan ili podvijen i blago narebran.

Stručak: 3-6 cm visok i 2-4 mm debeo, šupljikav, gol, najprije je sivkast, poslije i po vlažnom vremenu je smeđ ili tamnosmeđ, vlaknast, na bazi je bjelkast od micelija.

Listići: Suženi su uz stručak, ravni, malo su razmaknuti, prirasli, izmiješani s lamelulama, najprije su svijetlosivi pa sivkasto-ružičasti.

Mikroskopija: Bazidiospore su duguljaste, višekutne, s 5 kutova, 7-10.5 x 6.5-9.5 µm; otrusina je ružičasta.

Meso: Bijelkasto ili lagano sivkasto, malo je prozirno, vlaknasto; miris i okus su ugodni na samljeveno svježe brašno. Ako ne osjećate miris, gljivu malo zgnječite prstima i ponovno pomirišite.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprotrof tla po livadama, pašnjacima, parkovima, na travnatim površinama, rjeđe u šumama. Primjerke na posljednjoj slici snimio je Neven Škific.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: OTROVNA - Smatra se otrovnom vrstom. Zapravo se samo sumnja da je otrovna vrsta, ali je svakako nejestiva.

Napomena: Ova je vrsta najprepoznatljivija po klobuku smeđo-sivkaste boje, te po karakterističnoj svilenastoj dekoraciji na površini klobuka i stručka.

CRNOPLAVA RUDOLISKA

Entoloma serrulatum (Fr.) Hesler

Etimologija: serrula (lat.) = mala pila, pilica. Po pilastim listićima.

Engleski naziv: Blue Edge Pinkgill

Klobuk: 1-4 cm širok, tankomesnat, polukuglast pa raširen, pupčast, sivo-plav, ljubičasto-plav ili crno-plav, u starosti je ljubičasto-smeđ i bez plave nijanse, sitno ljuskav na sredini, radijalno se raspucava, grubo je vlaknast i crtast.

Stručak: 1-6 cm visok i 1-3.5 mm debeo, hrskavičav, valjkast, cjevasto-šupalj, brazdast, gol, svijetlosmeđ, crvenkasto-smeđ, svijetloplav, ljubičasto-plavkast, tamnoplav ili crnkasto-plav, bjelkasto vlaknast, na bazi je lagano bjelkasto maljav.

Listići: Malo su razmaknuti, široki, prirasli su ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, sivkasti, bjelkasto-plavi ili sivo-plavi, u starosti su sa sivo-crvenkastom ili sivo-ružičastom nijansom, oštrica je crnkasta i tipično pilasta.

Mikroskopija: Bazidiospore su duguljaste, višekutne, s 5-7 kuteva, s grlićem, 9-12 x 6.5-8 µm, cheilocistide su 25-110 x 3-20 µm (cromushrooms: spore su (9) 9.1 - 11 (12.5) × (6.2) 6.4 - 7.4 (8.3) µm, Q = (1.2) 1.3 - 1.6 (1.8), N = 120, Me = 9.9 × 6.9 µm, Qe = 1.4, bazidije su 4-sporne, batinaste do valjkaste, 28-35 × 9-12 µm, N = 15, cheilocistide su valjkaste, 28-71 × 6.7-12 µm, N = 6); otrusina je ružičasta.

Meso: Tanko, svijetlo sivkasto-plavo, ispod kožice klobuka i stručka plavo; miris i okus su slabi na užeglo brašno.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprotrof tla na livadama, u parkovima, bjelogoričnim šumama, često u šumama hrasta, te miješanim šumama johe, hrasta i bukve. Prva slika snimljena je 29.9.2025., na lokalitetu Zelovo kod Sinja, na rubu šume bukve i hrasta, a ostale je snimio Darko Stermšek iz Prirodoslovnog muzeja Split, 17.12.2020. 

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Najveći dio autora navodi da je nejestiva vrsta, a manji dio da je otrovna.

Napomena: Od brojnih sličnih vrsta ovog roda po izgledu se najlakše razlikuje po crnoj i pilastoj oštrici listića.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 446. Crnoplava rudoliska (Entoloma serrulatum (Pers.) Hesl.)

OLOVASTA RUDOLISKA

Entoloma sinuatum (Bull.) P.Kumm.

Engleski naziv: Livid Pinkgill

Klobuk: 3-16 cm širok, čvrst, ispupčen na sredini, svilenasto sjajan, bjelkast, kremast, kremasto-žut, sivkast ili sivkasto-oker, pokriven uraštenim radijalnim vlakancima, rub je prvo podvijen pa vijugav i iscjepan.

Stručak: 5-17 cm visok i 1-5 cm debeo, prema dnu je nakaradno zadebljan (ne uvijek), pun, u starosti ponekad može biti i šupalj, bjelkast, svijetlokrem ili oker-smećkast, uzdužno vlaknast, sa sitnim brazdama.

Listići: Zaokruženi su uz stručak, prirasli, na kraju su gotovo slobodni, u mladosti su žućkasti (rijetko bjelkasti), kasnije su narančasto-crvenkasti, crvenkasto-oker, ružičasto-oker ili hrđasto žuto-smeđi, gusti, izmiješani su s lamelulama, na bazi su povezani poprečnim žilicama, oštrica je nepravilno nazubljena.

Mikroskopija: Bazidiospore su kuglaste, eliptične, višekutne, najčešće su pentagonalne ili heksagonalne, 8-11 x 7-9.5 µm (cromushrooms: (8) 8.1 - 9.1 (11) × (6.1) 6.7 - 8.3 (9.3) µm, Q = (1) 1.1 - 1.3 (1.5), N = 120, Me = 9 × 7.4 µm, Qe = 1.2); otrusina je mesnatocrvenkasta.

Meso: Bijelo, čvrsto; miris je neugodan, kiselkast jak na svježe brašno ili rotkvice, a okus je neugodan na brašno.

Kemijske reakcije: Listići u dodiru sa sulfovanilinom postanu ljubičasti, dok sa sumpornom kiselinom posmeđe.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, rijetko u proljeće, u krugovima ili skupno, u bjelogoričnim šumama, najčešće šumama hrasta i bukve, uz rubove šuma i po parkovima, na glinenasto-vapnenastom tlu, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem. Prve tri slike snimljene su 17.9.2025., na lokalitetu Gala kod Sinja, četvrtu, petu i šestu sliku snimio je Neven Ferenčak, 7.10.2024., 26.11.2023. na otoku Krku i 21.9.2017., a sedmu Mirna Katičić, 6.10.2024., na lokalitetu Park prirode Medvednica.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: SMRTNO OTROVNA - Teška je otrovnica, a u većini slučajeva je i smrtno otrovna. Najotrovnija je rudoliska. Latencija je kod trovanja često 4 sata ili više. Nuspojave su mučnina, povraćanje, grčenje mišića, znojenje, tjeskoba i osjećaj hladnoće. Kod krvne grupe A i AB dolazi do sljepljivanja krvnih stanica. U slučaju trovanja potrebno je unositi puno tekućine i elektrolita. Simptomi obično nestaju nakon 1-2 dana i u većini slučajeva ne uzrokuje naknadna oštećenja organa. Sumnja se da sadrži toksin vinilglicin, koji se koristi kao insekticid protiv vinskih mušica.

Napomena: Sklona je izobličavanju. Slična je sivkastoj šljivovači (Entoloma clypeatum) koja nema nakaradno zadebljan stručak i neugodan zadah. Raste kad i bijela đurđevača (Calocybe gambosa) koja nema crvenkaste listiće i bijele je boje. Ožujska rudoliska (Entoloma saundersii) raste u proljeće kao i sivkasta šljivovača, travanjska rudoliska (Entoloma aprile) i bijela šljivovača (Entoloma sepium), sve su izvrsne kvalitete. Ljubičastoplava rudoliska (Entoloma bloxamii) ima lijepu boju klobuka koji je lagano zvonolikog i oblog oblika, te žute listiće prekrivene sporama.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 431. Olovasta rudoliska (Entoloma sinuatum (Bull. ex Fr.) Kummer), Sinonimi: Rhodophyllus sinuatus Singer, Agaricus sinuatus Quél., Entoloma lividum Bull., Entoloma fertile Gill.

POJASASTA RUDOLISKA

Entoloma undatum (Gillet.) M.M.Moser

Etimologija: undatum (lat.) = valovito, s valovima. Po obliku i izgledu površine.

Engleski naziv: Zoned Pinkgill

Klobuk: 2-6 cm širok, otvoren je i izravnat, ponekad ljevkast, sredina je lagano ulegnuta, pupčasta, površina je lagano vlaknasta i izraženo pojasasta, siv, sivo-smeđ ili maslinasto-smeđ, kasnije izblijedi, rub je valovit.

Stručak: 2-5 cm visok i 2-5 mm debeo, valjkast, šupalj, često je ekscentrično spojen s klobukom, zakrivljen, prilično je kratak, često je stisnut, sužava se prema bazi na kojoj su prisutni ostaci bijelog micelija, krem-sivkast, sivo-smeđ ili maslinasto-siv, bjelkasto je vlaknast.

Listići: Sivo-smeđi, kasnije su ružičasto-smeđi, osrednje su razmaknuti, izmiješani su s lamelulama, jasno se spuštaju po stručku, oštrica je iste boje.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične, višekutne, s 5-7 kutova, 7.5-10.2 x 6-7.7 µm; otrusina je ružičasto-smeđa.

Meso: Svijetle je prljavo bijele boje, kasnije smećkasto, lomljivo, vlaknasto; miris i okus neugodni na staro užeglo brašno.

Stanište: Raste u ljeto i jesen po livadama i rubovima šuma, na travnatom ili golom, pjeskovitom tlu u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Smatra se nejestivom vrstom.

Napomena: Meso joj u dodiru sa zrakom ne pocrni.

VALOVITOSPORNA RUDOLISKA

Entoloma undulatosporum Arnolds & Noordel.

Etimologija: undulatus (lat.) = valovit, koji ima oblik vala + sporum (lat.) = spore. Po sporama koje imaju valovitu ili neravnu površinu.

Klobuk: 2-3 cm širok, konveksan, brzo se raširi, kasnije je lijevkast, vodenast, vlažan, po vlažnom vremenu je sivo-smeđ do crnkasto-smeđ, a po suhom je svijetlo sivo-smeđ, rub je svjetliji i po vlažnom vremenu prozirno narebran.

Stručak: 1.5-2 cm visok i 2-4 mm debeo, valjkast, gladak, smeđ, tamnosmeđ ili sivo-smeđ, nešto je svjetliji od klobuka, na bazi je obično bijelo baršunast od micelija, kasnije je s ružičastom ili crvenkastom nijansom od poispadalih spora.

Listići: Rijetki, razmaknuti, prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, svijetlosivi do sivo-smeđi, obično su sa ružičastom nijansom, kasnije su s nešto svjetlijom oštricom.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične, višekutne, nepravilne, vrlo su tankih stijenki, 5.7-7.5 x 7.7-12.2 μm, Q = 1.3-1.6; otrusina je svijetloružičasta do ružičasto-smeđa.

Meso: Tanko, smeđe; miris i okus su na brašno.

Stanište: Raste u malim skupinama po travnjacima i travnatim rubovima cesta, voli suho i humusom bogato pjeskovito tlo. Vrlo je rijetka vrsta.

Doba rasta: 3, 4, 5, 6

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta.

Napomena: Trenutno je svrstana u skupinu Endochromonema s vrstom Entoloma triste.

Entoloma vernum - created in Finland by Mariia Goncharskaia

PROLJETNA RUDOLISKA

Entoloma vernum S.Lundell

Klobuk: 1-6 cm širok, najprije je stožast, poslije je zvonolik do otvoren i veoma oštro ispupčen, gladak, u početku je taman, gotovo crno-smeđ, sivo-smeđ ili siv, po vlažnom je vremenu tamnosmeđ, vodenast, kasnije je ružičasto-siv do ružičasto-smeđ, po suhom je vremenu svijetlosmeđ, rub je malo narebran.

Stručak: 4-9 cm visok i 4-13 mm debeo, valjkast, baza je malo zadebljana, često je uvijen, lomljiv, ubrzo postane šupalj, sivo-smeđ do oker-smeđ, pahuljast, uzdužno je vlaknast, bijelo je maljav na bazi.

Listići: Prirasli, izgledaju skoro slobodni, oštrica je u starosti valovita i nazubljena, najprije su bjelkasti, sivi, sivo-crvenkasti ili ljubičasto-crvenkasti, u starosti su crvenkasto-smeđi.

Mikroskopija: Bazidiospore su kuglaste, višekutne, s 5-7 kutova, 8-12 x 5-9 µm; otrusina je crveno-smeđa, ružičasto-smeđa do ružičasta.

Meso: Tanko, vlaknasto, po vlažnom je vremenu žuto-smeđe, krem-žuto ili sivo-smeđe, po suhom je vremenu svijetlosmeđe; miris nije izražen, a okus je blag, nisu na brašno.

Stanište: Raste u proljeće i rano ljeto po živicama, vrtovima, livadama, pašnjacima, u travnatim područjima, rjeđe u šumama, obično u simbiozi s smrekom ili arišem, voli kiselo tlo.

Doba rasta: 4, 5, 6

Status jestivosti: OTROVNA - Otrovna je vrsta. Nakon latencije od 15 minuta do 4 sata uzrokuje mučninu i povraćanje koji traju i po nekoliko dana. Kod oslabljenih osoba može završiti i sa smrtnim ishodom.

Napomena: Veoma su slične Entoloma cinereo-opacum i podvrsta Entoloma sericeum var. sericeum. Od njih se razlikuje po tome što nema ispupčen nego ulegnut klobuk. Sve su spomenute vrste otrovne.