RUŽIČASTA ŠLJEMOVKA

Mycena rosea Gramberg

Sinonimi: prikaži

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Agaricales > Porodica: Mycenaceae > Rod: Mycena > Vrsta: Mycena rosea Gramberg (GBIF ID 4911705)

Etimologija: roseus (lat.) = ružičast. Po boji.

Engleski naziv: Rosy Bonnet

Klobuk: 2.5-6 cm širok, konveksan do izravnat, više ili manje je nisko ispupčen na sredini, ponekad je sa ulegnutom koncentričnom zonom, gol, plitko je brazdast, prozirno crtast, vodenast, tamno do svijetlo ružičast ili ljubičasto-ružičast, kasnije blijedi i postaje žućkast na sredini.

Stručak: 6-10 cm visok i 4-10 mm debeo, valjkast, šupalj, čvrst, općenito se batinasto širi prema dnu, pahuljast, urašteno vlaknast, bijel ili svijetloružičast, često je na donjem dijelu žućkast, baza je više ili manje gusto prekrivena dugim, bjelkastim do žućkastim vlakancima.

Listići: Prilično su rijetki, široki, 30-40 ih dopire do stručka, prirasli, zaokruženi su uz stručak, izgledaju gotovo slobodni, kasnije su na bazi poprečno povezani žilicama, ružičasti.

Spore: Eliptične, glatke, prozirne, amiloidne, 7-8.5 x 4-5 µm, bazidije su 4-sporne, Q = 1.5-1.9; Qav = 1.7, cheilocistide i pleurocistide su vretenaste, batinaste do kuglaste, 20-90 x 8-18(-36) μm, s kratkim ili dugim stalkom, glatke; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, mekano, lomljivo, bjelkasto; miris i okus vrlo jaki i neugodni na rotkvice.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, od srpnja do prosinca, pojedinačno ili u skupinama, kao saprofit u svim tipovima šuma, ali je najčešća po bjelogoričnim šumama, obično ispod hrasta ili bukve, pretežno na humusu i lišću. Primjerke na četvrtoj slici snimio je Neven Ferenčak, a na petoj Danijel Balaško.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: OTROVNA - Smatra se lagano otrovnom kao i sve ostale varijacije tipične ljubičaste šljemovke (Mycena pura). Dio autora smatra da sve vrste koje mirišu na rotkvice sadrže male koncentracije toksina muskarina.

Napomena: Od slične se ljubičaste šljemovke razlikuje po više ili manje ujednačenoj ružičastoj boji, nešto većim dimenzijama i batinasto proširenom bazom stručka, dok su mikroskopski gotovo iste. Smatra se da je lagano otrovna zbog sadržaja male količine muskarina, što može biti povezano s mirisom po rotkvicama koji je kod ove vrste izraženiji nego kod ostalih varijacija ljubičaste šljemovke. Slične je boje i ružičasta vlažnica (Porpolomopsis calyptriformis), koja ima stožasti klobuk i raste na negnojenim travnjacima.

DNA sekvenca: prikaži